Dok se ratovima kroji nova mapa svijeta, vijesti iz regiona ostaju u drugom planu i ne izazivaju posebne reakcije u već umornoj i hronično zabrinutoj javnosti. Na taj način i potpisivanje sporazuma i deklaracija o vojnoj saradnji, kojima se potvrđuje partnerstvo među pojedinim državama na Balkanu, te zajednički interes u segmentu odbrane i saradnje vojnih industrija, poprilično su „ispod radara“ i predmet su pažnje koja ne traje duže od nekoliko dana.
Prošle sedmice, samo šest mjeseci nakon što je Hrvatska u Tirani sličan vojni savez sklopila s Albanijom i Kosovom, deklaraciju o vojnoj saradnji potpisale su Hrvatska i Slovenija. Najavljeno je otvaranje novog poglavlja u odnosima između ovih zemalja i osnaživanje saradnje s ciljem stabilnosti i sigurnosti jugoistočne Evrope. Slovenski ministar Borut Sajovic naglasio je da promjene na geopolitičkom planu zahtijevaju jačanje partnerstva, te da „Zagreb i Ljubljana imaju veliku odgovornost na zapadnom Balkanu, posebno u očuvanju mira na Kosovu i u BiH“.
Raščerečena i podijeljena između različitih utjecaja i interesa domaćih političkih aktera, susjednih zemalja, pa i svjetskih centara moći, BiH je za sada izvan svake asocijacije koja bi njenim građanima vratila izgubljeni osjećaj sigurnosti i dugoročne stabilnosti. Ova zemlja je zaustavljena na putu ka članstvu u EU, proces integracija u NATO više niko i ne spominje, a u trenutnim okolnostima očigledno ne predstavlja potencijalnog partnera ni u regionalnim okvirima. „Zahvaljujući“ neodgovornim, međusobno suprotstavljenim politikama, stabilnost, sigurnost i mir u BiH očigledno zavise od drugih, kao i bolja budućnost njenih građana koju domaći akteri nisu u stanju osigurati.
