Sindikat djelatnika MUP-a Zapadnohercegovačkog kantona prihvatio je ponudu Vlade ZHK kojom nova osnovica za obračun plata iznosi 680 KM.<h2>Nova osnovica plata</h2>Ista osnovica ponuđena je i ostalim sindikatima u ovom kantonu, koji bi se o njoj trebali izjasniti narednih dana nakon održanih skupština. Dogovor Vlade ZHK i Sindikata djelatnika MUP-a Zapadnohercegovačkog kantona kojim plate policijskih službenika rastu preko 25 posto potvrđen je današnjim potpisivanjem Sporazuma o prihvaćanju osnovice, boda, te izmjene Kolektivnog ugovora i njegova produženja u prostorijama Ministarstva financija ZHK u Ljubuškom.Uz dogovor o visini osnovice, preduvjet za rast plaća djelatnika MUP-a u ovom kantonu je i primjena Zakona o platama i naknadama policijskih službenika ZHK koji je uz Zakon o plaćama i naknadama korisnika kantonalnog Proračuna na prijedlog Ministarstva financija ZHK po prvi put izrađen u ZHK.Prijedlogom Zakona o platama i naknadama policijskih službenika ZHK, među ostalim se po prvi put povećava dodatak na ovlaštenja policajcima, te on umjesto ranijih 30 i 40 % sada iznosi 35 i 45 %.<h2>Cilj je bio osigurati finansijsku stabilnost kantona</h2>Dopredsjednica Vlade ZHK i ministrica finansija, Blagica Leko je izrazila zadovoljstvo konsenzusom postignutim sa Sindikatom djelatnika MUP-a Zapadnohercegovačkog kantona, te naglasila kako je ista osnovica ponuđena i predstavnicima ostalih sindikata.- Povećanje osnovice za djelatnike MUP-a rezultat je otvorenog, korektnog i kontinuiranog dijaloga sa sindikatima, koji će Vlada ZHK nastaviti i ubuduće - kazala je Leko. Podsjetila je na činjenicu kako se spomenutim zakonima o plaćama po prvi put u Zapadnohercegovačkom kantonu na sustavan i pravičan način uređuje oblast plata i naknada za sve proračunske korisnike. Naglasila je kako je prilikom izrade zakona Ministarstvu finansija cilj bio osigurati finansijsku stabilnost kantona uz adekvatno vrednovanje rada policijskih službenika i svih ostalih proračunskih korisnika.<h2>Povećanje plate preko 25%</h2>Predsjednik Vlade ŽZH Predrag Čović se zahvalio svim predstavnicima sindikata koji su proteklih par mjeseci radili na ovom zajedničkom projektu, odnosno donošenju zakona o platama.- Danas smo potpisali sporazum o izmjeni kolektivnog ugovora za djelatnike MUP-a u ZHK i dogovorili se da povećamo platu preko 25 posto uz još neke benefite koji se odnose direktno na policijske službenike. Nadamo se da će sporazum bili jedan veliki pozitivni pomak u materijalnim pravima naših policajaca - kazao je Čović.Dodao je kako je ZHK uvijek isticala sigurnost kao jedan od stupova opstanka kantona, a glavni i odgovorni za to su policajci.&nbsp;- Zbog toga smo svi skupa sretni da smo danas mogli potpisati ovaj sporazum - zaključio je Čović.<h2>Sporazumom su zadovoljni i predstavnici sindikata</h2>Budući da novi zakonski okviri ,među ostalim, donose izjednačavanje koeficijenata unutar javnog sektora te su preduvjet rasta plaća postignutim sporazumom zadovoljni su i predstavnici sindikata.- Ovaj čin rezultat je konstruktivnog i otvorenog dijaloga koji je vođen proteklih mjeseci, s ciljem pronalaženja dugoročno održivih rješenja koja će unaprijediti materijalni i socijalni status policijskih službenika, te državnih službenika i namještenika u MUP-u ZHK. Sporazumom je definirano povećanje [osnovice plaće / koeficijenata / dodataka na plaću] čime se izravno poboljšava standard zaposlenika, a koji će se primjenjivati u skladu sa Zakonom o platama i naknadama policijskih službenika kao i Zakonom o plaćama i naknadama korisnika Proračuna ZHK. Obje strane su se obvezale na nastavak redovne komunikacije i partnerski odnos u rješavanju svih budućih izazova ponajviše reguliranjem i objektivnim donošenjem podzakonskih akata koji dodatno preciziraju materijalna prava pojedinih djelatnika. Potpisivanjem ovog Sporazuma pokazali smo da se kroz međusobno uvažavanje i argumentiran dijalog mogu postići rješenja koja su na dobrobit svih naših djelatnika. Stabilan, zadovoljan i dobro opremljen djelatnik MUP-a temelj je sigurnosti svih građana Zapadnohercegovačkog kantona - izjavio je predsjednik Sindikata djelatnika MUP-a ZHK, Marin Grbavac.Dodao je kako se Sindikat djelatnika MUP-a ZHK ovim putem zahvaljuje svim svojim članovima na strpljenju, iskazanom jedinstvu i podršci tijekom pregovaračkog procesa.Inače, postizanje dogovora između Vlade ZHK i predstavnika Sindikata djelatnika MUP-a Zapadnohercegovačkog kantona razlogom su Izmjena i dopuna zakona o izvršenju proračuna ZHK za 2026. godinu, kojem je također predlagač Ministarstvo financija. - Ovim zakonom propisuje se osnovica i visina boda za obračun plaća proračunskih korisnika - zaključila je Leko.

Nova osnovica za obračun plata iznosi 680 KM

Sindikat MUP-a prihvatio novu osnovicu, policijskim službenicima: Plate rastu više od 25 posto

U vremenu kada mladi najveći dio dana provode pred ekranima, devetnaestogodišnji sarajlija Dženan Hajdarević sate i dane provodi stvarajući minijaturne svjetove od drveta.&nbsp;<h2>Umjetnik i konstruktor</h2>Na njegovom radnom stolu nastaju detaljno izrađene vodenice, stare bosanske kuće, rustične vikendice, džamije, vjetrenjače i makete koje djeluju kao umanjeni kadrovi nekog zaboravljenog filmskog seta. Svaki prozor, stepenica, dimnjak ili drvena greda prolaze kroz sate ručnog rada, preciznosti i strpljenja koje se danas rijetko viđa čak i kod mnogo starijih i profesionalno formiranih autora.

I upravo u tome leži posebnost Dženanovog talenta. U Bosni i Hercegovini gotovo da ne postoji razvijena scena mladih maketara i kreatora minijaturne arhitekture, posebno ne među generacijama koje tek ulaze u svijet visokog obrazovanja i profesije. Zbog toga Dženanov rad djeluje kao rijetko prepoznatljiv potencijal budućeg dizajnera, konstruktora i umjetnika primijenjene estetike.- Moji radovi već su ocijenjeni da privlače pažnju ne samo zbog vizuelnog dojma, nego i zbog osjećaja atmosfere koji nose. U njima postoji toplina starih kuća, nostalgija tradicionalne arhitekture, a ja se trudim da radovi imaju i preciznost ozbiljnih maketarskih studija i radionica. Naći ću način da svoj hobi usavršim i više ponudim BiH, priča nam mladi Dženan.Posebno je zanimljivo da Dženan sve modele izrađuje ručno, kombinirajući drvo, sitne konstrukcijske elemente, bojenje, graviranje i detaljnu obradu površina. Njegovi radovi nastaju kroz proces koji traži izuzetnu koncentraciju, osjećaj za prostor i gotovo arhitektonsku preciznost.Iako ima tek 19 godina, već sada pokazuje senzibilitet koji bi mogao biti ozbiljna osnova za profesionalni razvoj u oblasti drvne industrije, maketarstva, produkt-dizajna i konstrukcije. <h2>Upisuje Mašinstvo</h2>- Upravo zbog toga moj naredni korak je upis na Mašinski fakultet, Smjer obrada drveta. To je logičan nastavak, a nadam se uskoro i ozbiljnijem angažmanu u ovom atraktivnom sektoru, priča nam Hajdarević, pokazujući radove u svojoj radionici. Priče poput Dženanove podsjećaju da je BiH zaista zemlja ogromnih talenata i da iza zatvorenih vrata dječijih soba širom države nastaju budući dizajneri, inžinjeri i kreativci čiji bi rad, uz malo podrške i prilike, mogao prerasti lokalne okvire. <h2>Prati ritam generacije</h2>Ovaj vrijedni mladić, kaže nam, druži se s rajom, izlazi, prati ritam i navike svoje generacije, ali se od svojih vršnjaka razlikuje po neobičnoj strasti prema stvaranju minijatura.Dok većina njegovih vršnjaka slobodno vrijeme provodi uz sadržaj na ekranima, Dženan sate pretvara u male drvene svjetove nastale iz preciznosti i strpljenja.

Kroz maketarstvo i ručnu izradu minijatura već gradi put prema Mašinskom fakultetu i ozbiljnoj karijeri 

Video / Devetnaestogodišnjak iz Sarajeva sate provodi u radionici: Mladi Dženan ručno izrađuje minijaturne svjetove od drveta

Sarajevsko komunalno preduzeće Vodovod i kanalizacija Sarajevo saopćilo je da ukupna dugovanja građana i drugih korisnika za usluge vodosnabdijevanja, odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda trenutno iznose čak 56,3 miliona KM.Najveći dio duga odnosi se na stanare u zgradama, čija neizmirena potraživanja premašuju 39 miliona KM. Dugovanja korisnika iz privatnih kuća iznose više od 10 miliona KM, dok ostali korisnici duguju skoro 6,9 miliona KM.Iz ViK-a navode da kontinuirano provode aktivnosti na naplati dugovanja kroz opomene, pozive pred tuženje i isključenja, gdje za to postoje tehnički uslovi.Međutim, ističu da je u stambenim zgradama često nemoguće izvršiti pojedinačna isključenja dužnika zbog sistema unutrašnjih instalacija, zbog čega upravo ova kategorija korisnika čini oko 70 posto ukupnih nenaplaćenih potraživanja.Iz preduzeća su pozvali građane i sve korisnike koji imaju dugovanja da svoje obaveze izmire u što kraćem roku.

Dugovanja korisnika iz privatnih kuća iznose više od 10 miliona KM, dok ostali korisnici duguju skoro 6,9 miliona KM

ViK: Građani za vodu duguju više od 56 miliona KM

Cijene nafte na svjetskim tržištima jučer su osjetno pale. Barel nafte Brent pojeftinio je za gotovo 1.5 posto, na cijenu od oko 99 dolara, dok je cijena američke sirove nafte pala za gotovo 5 posto, na približno 92 dolara po barelu.Do pada cijena došlo je zbog naznaka da bi SAD i Iran mogli postići dogovor o ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza. Taj ključni pomorski prolaz, kroz koji prolazi oko 20 posto ukupne svjetske nafte, gotovo je u potpunosti zatvoren za promet od početka rata 28. februara.Vijest o padu cijena sirove nafte dolazi u vrijeme dok su cijene goriva u Sjedinjenim Državama dosegnule rekordne razine, što je posebno došlo do izražaja tokom produženog vikenda povodom Dana sjećanja, kada mnogi Amerikanci putuju. Prema podacima Američkog autokluba (AAA), ovo je bio najskuplji blagdanski vikend za vozače u posljednje četiri godine. Iz AAA su poručili kako očekuju da će se visoke cijene goriva zadržati tokom cijelog ljeta. Prosječna cijena galona goriva u SAD u nedjelju je iznosila 4.51 dolar, što je za oko 51 posto više nego na početku rata.Analitičari banke JPMorgan procjenjuju da bi se, u slučaju ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza početkom juna, prosječna cijena nafte do kraja godine mogla stabilizirati na oko 97 dolara po barelu.

Do pada cijena došlo je zbog naznaka da bi SAD i Iran mogli postići dogovor o ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza

Cijene nafte pale zbog najave mogućeg dogovora SAD i Irana


Second-hand radnje posljednjih mjeseci bilježe sve veću posjećenost širom Bosne i Hercegovine. U vremenu kada su cijene hrane, režija i ostalih osnovnih životnih troškova dostigle rekordne iznose, građani sve češće traže način da uštede, a da se pritom ne odreknu kvaliteta i dobrog izgleda.<h2>Minimalan trošak</h2>Dok su cijene garderobe u tržnim centrima za mnoge postale luksuz, u second-hand prodavnicama odjevni komadi mogu se pronaći već od dvije marke. Jakne, farmerke, košulje, obuća i modni dodaci često nose etikete poznatih svjetskih brendova, a prodaju se po višestruko nižim cijenama od onih u redovnim trgovinama.Za stotinjak maraka, kažu kupci, moguće je kupiti kompletnu kombinaciju od glave do pete, a nerijetko ostane i kusura.<h2>Brend za sitniš</h2>Jedna od kupaca kazala nam je da redovno posjećuje second-hand radnje jer se upravo tu mogu pronaći najbolji komadi.- Često naiđem na odlično očuvanu, originalnu garderobu poznatih brendova po smiješno niskim cijenama. Nekad kupim komad za desetak maraka, a znam da u butiku vrijedi nekoliko stotina – kazala je.Upravo takve prilike sve više privlače građane koji žele kvalitet, ali ne žele izdvajati ogromne sume novca.<h2>Novi izbor</h2>Primjetno je i da second-hand više nije rezervisan samo za starije generacije. Sve je više mladih koji u ovim radnjama traže unikatne komade, prate trend održive mode i svjesno biraju kupovinu polovne garderobe.Promjene sezona posebno povećavaju promet, jer tada stižu nove kolekcije i dodatna sniženja. Za mnoge građane second-hand odavno nije posljednja opcija, već prvi izbor koji spaja uštedu, kvalitet i stil.

Dok cijene divljaju, sve više kupaca u polovnoj garderobi pronalazi kvalitetnu odjeću već od dvije marke, a za 100 KM mogu obnoviti cijeli ormar

Lov na brendirane komade za sitniš: Građani masovno hrle u second-hand radnje

Viša stručna saradnica za industriju i usluge Privredne komore Federacije BiH Anela Karahasan izjavila je za Fenu da tržište električnih vozila u BiH bilježi blagi rast, uz sve izraženiji interes kupaca pod utjecajem visokih cijena goriva, ali da su cijene vozila i nedovoljno razvijena infrastruktura i dalje ključne prepreke bržem razvoju elektromobilnosti.- Uprkos nedostatku subvencija, u martu ove godine zabilježen je neočekivani broj prvi put registrovanih električnih vozila, njih 14. Ipak, na tržištu i dalje dominiraju hibridi i plug-in hibridi, navela je Karahasan.Po njenim riječima, u periodu od januara do marta ove godine registrovano je ukupno 207 hibridnih vozila, 32 plug-in hibrida i 28 potpuno električnih vozila. Riječ je isključivo o prvi put registrovanim okolinski prihvatljivim vozilima u 2026. godini.Karahasan ističe da su članice Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima primijetile povećan interes kupaca, posebno iz privatnog sektora. Kao ključni razlog navodi se rast cijena goriva i pratećih troškova, što je trend koji se poklapa sa dešavanjima na evropskom tržištu.Ipak, kako je navela Karahasan, razvoj elektromobilnosti u BiH i dalje usporavaju određeni faktori.- Glavni limitirajući element su i dalje visoke cijene vozila, ali prema najavama trgovaca, uskoro se mogu očekivati cjenovno pristupačniji modeli, slično kao u zemljama Evropske unije,&nbsp; istakla je Karahasan.Osim cijene, izazov predstavlja i nedovoljno razvijena infrastruktura, pa iz Privredne komore FBiH naglašavaju potrebu za ubrzanjem izgradnje punionica i pojednostavljenje administrativnih procedura. Pozitivni pomaci već su zabilježeni u pojedinim kantonima, koji su, kako navode, prihvatili prijedloge struke.Karahasan je naglasila da bi kombinacija subvencija, dostupnijih modela i razvoj infrastrukture mogli ubrzati tranziciju ka održivoj mobilnosti i u BiH, prateći evropske trendove.Ukoliko se takve mjere realizuju, broj električnih i drugih ekološki prihvatljivih vozila na bh. cestama mogao bi značajno porasti već u narednom periodu, dodala je Karahasan.Rast cijena goriva i promjene u percepciji energetske sigurnosti pokrenuli su snažniji interes za električna vozila širom Evrope.Prema podacima koje je objavio Reuters, potražnja za električnim automobilima u Evropi značajno je porasla, pri čemu su registracije novih električnih vozila u aprilu povećane za čak 34 posto na godišnjem nivou, na 16 ključnih evropskih tržišta. Taj rast dolazi u kontekstu visokih cijena nafte, koje su premašile 100 dolara po barelu nakon geopolitičkih dešavanja na Bliskom istoku.Stručnjaci ističu da je upravo poskupljenje goriva natjeralo kupce da ozbiljnije razmatraju prelazak na električna vozila.Trend rasta posebno je izražen u zemljama poput Danske, Nizozemske i Italije, dok proizvođači poput Volkswagena, Renaulta i Volvoa bilježe značajno povećanje narudžbi i interesa kupaca. Istovremeno, online platforme za prodaju vozila bilježe eksplozivan rast pretraga, posebno za kineske brendove.

Iz Privredne komore FBiH naglašavaju potrebu za ubrzanjem izgradnje punionica i pojednostavljenje administrativnih procedura

Bh. tržište električnih vozila raste i bez subvencija, evo koliko je novih registrirano u FBiH

Globalno tržište sirovina trenutno proživljava period velikih kontrasta. Dok industrijski sektor strahuje od novih rekorda u cijeni bakra, konditorska industrija bilježi olakšanje zbog naglog pojeftinjenja ključne sirovine za proizvodnju čokolade, kažu najnovije analize.Cijena bakra opasno se približava svojim historijski najvišim nivoima uz zabilježen rast od 6,5 posto u odnosu na kraj travnja. Ovim se strateškim metalom trenutno trguje po cijeni od oko 6,3 dolara po funti, a uzlazni trend rezultat je duboke zabrinutosti investitora oko manjkova bakrene rude na svjetskom tržištu.Situaciju dodatno komplicira strah od proširenja američkih carina na uvoz metala. Prvobitni prijedlog predviđa uvođenje carinske stope od 15 posto početkom 2027. godine, uz planirano povećanje na 30 posto tokom iste godine.Dosadašnje izuzeće rafiniranog bakra iz carinskih režima bilo je motivirano isključivo manjkom proizvodnih kapaciteta unutar Sjedinjenih Američkih Država. No, podaci američke savezne agencije USGS pokazuju da je domaća proizvodnja u 2025. godini dodatno pala u odnosu na prethodnu godinu, što otvara prostor za daljnja snažna kolebanja cijena u narednom periodu.S druge strane, tržište kakaovca bilježi suprotnu dinamiku. Iako je cijena donedavno bila u fazi naglog rasta, u posljednjih sedam dana strmoglavila se za čak 20,3 posto. Trenutno se tona kakaovca prodaje za oko 3.700 dolara, što je direktna posljedica poboljšanih prognoza isporuka iz Obala Slonovače.Kao najveći svjetski proizvođač, Obala Slonovače pozitivno je revidirala očekivanu proizvodnju za sezonu 2025./2026. na 2,2 miliona metričkih tona, što je značajan skok u odnosu na ranije procijenjenih 1,8 miliona tona.Glavni razlog za ovaj optimizam su iznimno povoljni vremenski uvjeti koji su pogodovali urodu. Unatoč tome, analitičari upozoravaju da prostora za oprez i dalje ima. Manji negativni rizici i dalje proizlaze iz zabrinutosti oko dostupnosti gnojiva te nepredvidivih učinaka klimatskog fenomena El Niño, no trenutna očekivanja ipak idu u smjeru daljnjeg blagog smanjenja cijene kakaovca.

Situaciju dodatno komplicira strah od proširenja američkih carina na uvoz metala

Bakar na historijskim vrhuncima, cijena kakaovca oštro pala

Croatia Airlines dodatno je smanjila broj letova na svojim linijama iz Zagreba za Sarajevo i Skoplje.Tokom juna, kompanija će obavljati prosječno sedam sedmičnih letova za Skoplje, u odnosu na devet sedmičnih letova u istom mjesecu prošle godine, dok će za Sarajevo obavljati prosječno devet do 10 sedmičnih letova, u usporedbi s 11 prošle godine.Prijevoznik smanjuje učestalost letova na ovim rutama od zimske sezone, a napravio je i preliminarna smanjenja za nadolazeću zimu. Moguće su daljnje prilagodbe.

Napraviljena i preliminarna smanjenja za nadolazeću zimu

Croatia Airlines dodatno smanjila broj letova za Sarajevo i Skoplje

Paul Diggle, glavni ekonomist finansijske kompanije Aberdeen, predviđa mračnu budućnost za globalne ekonomiju. Globalne zalihe sirove nafte, dizela i mlaznog goriva brzo padaju, a promjena na Bliskom istoku nema. Hormuški moreuz je i dalje zatvoren.– Živimo u posuđenom vremenu, kaže stručnjak Paul Diggle za Financial Times.– Taj scenario shvatamo vrlo ozbiljno, objašnjava Diggle.Povećanje cijena moglo bi udahnuti novi život globalnoj inflaciji. Međunarodna agencija za energiju (IEA) navodi da je gotovo 80 zemalja već uvelo hitne mjere. Čak 76 zemalja uvelo je hitne mjere kako bi se nosilo sa smanjenom ponudom i rezultirajućim rastom cijena energije.Pritisak na energetska tržišta dodatno će se povećati tokom nadolazećih ljetnih mjeseci, jer će blagdanski promet i masovna upotreba klima uređaja povećati potražnju za gorivom.&nbsp;Prema IEA, svijet trenutno koristi daleko više sirove nafte nego što proizvodi, s procijenjenom razlikom od oko šest miliona barela dnevno. Kako bi se popunila praznina, zalihe se brzo smanjuju. Nekoliko zemalja očajnički pokušava povećati strateške rezerve.Paul Diggle cjelokupnu je situaciju začinio završnom procjenom da bi cijena barela nafte mogla porasti na 180 dolara.&nbsp;

Pritisak na energetska tržišta dodatno će se povećati tokom nadolazećih ljetnih mjeseci

Teška vremena: Stručnjak predviđa dramatičan rast cijena nafte

Bosna i Hercegovina godinama se suočava s problemom sive ekonomije, koja obuhvata rad bez ugovora, nelegalne isplate plaća i poslovanje van zvaničnih tokova države.Iako na prvi pogled djeluje kao brzo rješenje za poslodavce i radnike, posljedice ovog sistema osjećaju se na cijeloj ekonomiji, od budžeta do penzionog fonda. <h2>Nedostatak opcija</h2>U građevinarstvu, ugostiteljstvu i trgovini i dalje je česta praksa da se radnici angažuju “na riječ”, bez prijave i ugovora. Poslodavci na taj način smanjuju troškove doprinosa, dok radnici često prihvataju takve poslove zbog potrebe za brzom zaradom ili nedostatka boljih opcija. Ekonomisti upozoravaju da država na ovaj način gubi značajan dio prihoda od poreza i doprinosa, što direktno utječe na kvalitet javnih usluga. Manje novca u budžetu znači slabije finansiranje zdravstva, obrazovanja i infrastrukture, ali i sve veći pritisak na penzioni sistem koji zavisi od redovnih uplata.- Problem sive ekonomije nije samo ekonomski, nego i društveni. Radnici koji nisu prijavljeni ostaju bez osnovne sigurnosti, nemaju zdravstveno osiguranje ni garantovan radni staž – ističu stručnjaci iz oblasti ekonomije rada. <h2>Visoki doprinosi</h2>Ipak, dio poslodavaca smatra da su visoki doprinosi i porezi jedan od glavnih razloga zašto se odlučuju na rad u sivoj zoni. U takvom okruženju, legalno poslovanje često postaje skuplje i manje konkurentno, što dodatno komplikuje situaciju na tržištu rada. Siva ekonomija je najprisutnija u sektorima gdje je kontrola slabija i gdje je veći udio gotovinskog plaćanja, poput građevine, ugostiteljstva i sezonskih poslova u poljoprivredi i turizmu. Iako se godinama govori o potrebi jačanja inspekcija i smanjenja doprinosa, problem i dalje ostaje duboko ukorijenjen. <h2>Poreske olakšice</h2>Stručnjaci smatraju da bi rješenje moglo doći kroz kombinaciju poreznih olakšica, strožih kontrola i digitalizacije poslovanja. Dok se ne pronađe balans između interesa države, poslodavaca i radnika, siva ekonomija će i dalje ostati jedan od ključnih izazova ekonomskog sistema Bosne i Hercegovine, nevidljiva, ali prisutna u gotovo svakom segmentu tržišta rada.

Posljedice ovog sistema osjećaju se na cijeloj ekonomiji, pa sve do penzionog fonda

Siva ekonomija u Bosni i Hercegovini: Rad "na crno" nekima puni džepove, ali prazni budžet

Životni standard u Bosni i Hercegovini već godinama je jedna od najčešće raspravljanih tema, posebno kada se uporede prosječne plaće i stvarni troškovi života.&nbsp;Iako se nominalna primanja postepeno povećavaju, većina građana i dalje osjeća da im novac vrijedi manje nego ranije, jer cijene osnovnih životnih potreba rastu gotovo istim tempom.Prosječna plata u Bosni i Hercegovini trenutno se kreće između 1.500 i 1.700 konvertibilnih maraka, u zavisnosti od entiteta i sektora zaposlenja. Međutim, važno je naglasiti da značajan broj radnika prima iznos koji je ispod tog prosjeka, što znači da realna slika standarda većine stanovništva nije u skladu sa statističkim podacima.&nbsp;Upravo zbog toga se često postavlja pitanje koliko je zapravo jedna plaća dovoljna za normalan život.<h2>Skuplje u većim gradovima</h2>Kada se analiziraju osnovni mjesečni troškovi, jasno je da najveći dio budžeta odlazi na hranu, stanovanje i režije. Troškovi prehrane za jednu osobu u prosjeku se kreću od 400 do 700 konvertibilnih maraka, u zavisnosti od navika i načina kupovine, kažu pojedine analize.&nbsp;Stanarina u većim gradovima poput Sarajeva, Banje Luke ili Mostara najčešće iznosi između 400 i 800 konvertibilnih maraka za jednosoban stan, dok su režije dodatnih 150 do 300 konvertibilnih maraka mjesečno. Kada se na to dodaju prevoz, higijenske potrepštine, odjeća i neplanirani troškovi, ukupni mjesečni izdaci brzo rastu.U praksi to znači da je za osnovno funkcioniranje jedne osobe u BiH potrebno najmanje oko 1.200 do 1.500 konvertibilnih maraka mjesečno. To je nivo na kojem se mogu pokriti osnovne potrebe, ali bez značajnijih mogućnosti za štednju ili komforniji način života.&nbsp;Za nešto stabilniji život, u kojem postoje prostor za uštedu, izlaske ili putovanja, potrebno je približno 1.800 do 2.200 konvertibilnih maraka mjesečno. Iznad toga počinje nivo na kojem osoba može živjeti bez većeg finansijskog pritiska, ali takvi prihodi i dalje nisu dostupni većini građana.Situacija postaje još zahtjevnija kada su u pitanju porodice. Procjene pokazuju da četveročlana porodica za osnovne životne potrebe često treba više od 3.000 konvertibilnih maraka mjesečno, što je iznos koji mnoge porodice ne mogu dostići samo jednim prosječnim primanjem. Zbog toga u mnogim domaćinstvima rade oba partnera ili se traže dodatni izvori prihoda.Veliku ulogu u ukupnim troškovima igra i mjesto stanovanja. Život u većim gradovima znatno je skuplji, prije svega zbog cijena kirija i usluga, dok su manji gradovi i ruralna područja nešto pristupačniji, ali često nude i manje mogućnosti za zapošljavanje i napredovanje.<h2>Nema dugoročne stabilnosti</h2>Dodatni problem predstavlja i činjenica da se mnogi građani suočavaju sa nepredvidivim rastom cijena, posebno osnovnih namirnica i energenata, što otežava planiranje mjesečnog budžeta. Čak i kada se prihod čini stabilnim, inflacija može značajno smanjiti realnu vrijednost plaće. Zbog toga se sve više ljudi odlučuje na racionalniju potrošnju, odgađanje većih kupovina ili traženje dodatnih izvora zarade.Također, značajan broj mladih ljudi u Bosni i Hercegovini ne vidi dugoročnu finansijsku stabilnost unutar zemlje, pa odlazak u inostranstvo postaje česta opcija. Razlozi za to najčešće su veće plaće, stabilnije tržište rada i bolji uslovi života, što dodatno utiče na domaće tržište rada i demografsku sliku.Sve to pokazuje da prosječna plata u Bosni i Hercegovini u mnogim slučajevima pokriva osnovne potrebe, ali ne obezbjeđuje stabilan i opušten životni standard. Upravo ta razlika između prihoda i stvarnih troškova života ostaje jedan od ključnih ekonomskih izazova u zemlji, a bez značajnijih strukturnih promjena teško je očekivati brže poboljšanje životnog standarda građana.

Iako se nominalna primanja postepeno povećavaju, većina građana i dalje osjeća da im novac vrijedi manje nego ranije

Koliko je prosjećna plaća realno dovoljna za život u BiH: Građani pred stalnim izazovima

Bil Vinters (Bill Winters), direktor britanske multinacionalne banke Standard Chartered, našao se na udaru kritika nakon što je zaposlenike čija bi radna mjesta mogla zamijeniti umjetna inteligencija opisao kao “ljudski kapital niže vrijednosti”.Govoreći o automatizaciji i mogućem ukidanju hiljada radnih mjesta u banci, Vinters je kazao da cilj nije samo smanjenje troškova.- Riječ je o zamjenjivanju, u nekim slučajevima, ljudskog kapitala niže vrijednosti finansijskim kapitalom i investicionim kapitalom - izjavio je on.<h2>Izvinjenje zaposlenicima</h2>Nakon burnih reakcija, pokušao je pojasniti svoje riječi putem LinkedIna te se izvinio zaposlenicima koje su njegove izjave uznemirile.Poručio je da ostaje posvećen pružanju pomoći radnicima kako bi se prilagodili ubrzanim promjenama koje donosi razvoj umjetne inteligencije.Nagla ekspanzija AI alata već je dovela do prognoza o velikim gubicima radnih mjesta, posebno u tehnološkom sektoru.<h2>Umjetna inteligencija</h2>Kompanije poput Amazona, Mete i Microsofa, kao i brojne firme iz finansijskog sektora, tokom prošle godine povezivale su umjetnu inteligenciju s otpuštanjem hiljada zaposlenika.Standard Chartered, globalna banka sa sjedištem u Velikoj Britaniji, prema procjenama zapošljava oko 82.000 ljudi širom svijeta.Vinters je pojasnio da banka očekuje smanjenje broja radnih mjesta u pozadinskim službama za oko 15 posto u naredne četiri godine, što predstavlja približno 7.800 pozicija.Dodao je da banka već godinama pomaže zaposlenicima čije bi uloge mogle biti automatizovane da steknu nove vještine i pronađu druge poslove unutar organizacije.- U tom kontekstu, rekao sam da su uloge niže vrijednosti podložnije automatizaciji i da imamo odgovornost da pomognemo kolegama da pređu na uloge više vrijednosti - napisao je Vinters.U internom dopisu zaposlenicima, u koji je BBC imao uvid, direktor banke je naveo da razumije kako su medijski naslovi i izdvojeni citati mogli djelovati uznemirujuće na dio osoblja.

Riječ je o zamjenjivanju, u nekim slučajevima, ljudskog kapitala niže vrijednosti finansijskim kapitalom i investicionim kapitalom, izjavio je on

Šef velike banke izazvao buru: Radnike nazvao "ljudskim kapitalom niže vrijednosti", pa se javno izvinjavao

Njemačka se suočava s ozbiljnim ekonomskim pritiskom zbog agresivnog širenja kineskog izvoza, a novi val konkurencije iz Kine posebno pogađa ključne industrijske sektore poput automobilske, hemijske i mašinske industrije.Na to upozorava nova studija londonskog think tanka Centar za evropsku reformu (CER), o kojoj piše njemački Handelsblatt.Autori studije Sander Tordoir i Brad Setser tvrde da je Njemačka postala "epicentar drugog kineskog šoka", pri čemu kineske kompanije ubrzano preuzimaju tržišne udjele njemačkim proizvođačima – ne samo u Kini, nego i na evropskom tržištu te u ostatku svijeta.Evropski parlament u utorak je dodatno pooštrio pravila za uvoz čelika kako bi zaštitio evropsku industriju od jeftinog kineskog čelika. Količine čelika koje mogu ući u EU bez carina gotovo su prepolovljene – na 18,3 miliona tona godišnje.Za sav uvoz koji premaši tu kvotu predviđena je carina od 50 posto. Mjera je prvenstveno usmjerena protiv kineskih proizvođača, ali ekonomisti upozoravaju da će to biti tek prvi korak jer problem kineske konkurencije zahvaća mnogo širi spektar industrija.Autori studije ističu da Njemačka pogrešno dijagnosticira vlastite probleme. Prema njihovoj analizi, glavni uzrok industrijske krize nisu birokratija ili visoki troškovi energije, nego kineska ekonomija strategija i veliki rast izvoza.- Berlin se ne brani, iako taj šok podriva ekonomsku sigurnost zemlje u ključnim sektorima, navodi se u studiji.Njemačka industrijska proizvodnja već godinama pada i sada je oko šest posto niža nego prije pandemije covida. Posebno su pogođene industrije koje su direktno izložene kineskoj konkurenciji. Izvoz u Kinu također bilježi pad, a autori procjenjuju da je negativan učinak smanjenog neto izvoza dosegnuo oko tri posto njemačkog BDP-a.- Berlin se ne brani, iako taj šok podriva ekonomsku sigurnost zemlje u ključnim sektorima, navodi se u studiji.Njemačka industrijska proizvodnja već godinama pada i sada je oko šest posto niža nego prije pandemije covida. Posebno su pogođene industrije koje su izravno izložene kineskoj konkurenciji. Izvoz u Kinu također bilježi pad, a autori procjenjuju da je negativan učinak smanjenog neto izvoza dosegnuo oko tri posto njemačkog BDP.Posebno dramatične promjene događaju se u automobilskoj industriji. Kina je već prošle godine, prema nekim procjenama, dosegnula izvoz od deset miliona automobila godišnje – brojku za koju se ranije predviđalo da će je ostvariti tek 2030.Istodobno Kina raspolaže kapacitetima za proizvodnju čak 55 miliona automobila godišnje, od čega najmanje 25 miliona električnih vozila.Budući da Kina gotovo i ne uvozi električne automobile, konkurencija se sada vodi na tržištima izvan Kine, a najveći teret toga osjeća upravo njemačka automobilska industrija.Studija procjenjuje da je Njemačka zbog rasta kineskog izvoza već izgubila oko 400.000 radnih mjesta. Autori upozoravaju da bi prebrzi nestanak industrije mogao dovesti do deindustrijalizacije, odnosno trajnog gubitka znanja i proizvodnih kapaciteta bez adekvatne zamjene.Osim ekonomskih posljedica, raste i politički rizik jer velika ovisnost o Kini povećava mogućnost kineskog političkog pritiska na Njemačku i Evropu.

Novi val konkurencije iz Kine posebno pogađa ključne industrijske sektore poput automobilske, hemijske i mašinske industrije

Drugi kineski šok trese Evropu: Njemačka ostala bez 400.000 radnih mjesta

Na ulazu u Visoko iz pravca Sarajeva sve jasnije se nazire jedan od najvećih komercijalnih projekata u ovom dijelu Bosne. Novi kompleks kompanije Suša Commerce dobio je gotovo konačne obrise i već sada potpuno mijenja vizuru ovog dijela grada, piše <a href="https://www.biznisinfo.ba/bh-milioneri-grade-objekat-koji-mijenja-izgled-grada-pogledajte-kako-izgleda/">BiznisInfo.ba</a>.Dimenzije projekta najbolje se vide iz zraka. Novi objekat dominira prostorom uz glavnu saobraćajnicu i zajedno sa postojećim sadržajima formira novu komercijalnu i poslovnu cjelinu kakvu Visoko do sada nije imalo.<h2>Završna faza</h2>Veliki dio vanjskih radova je završen, postavljena je fasada i krovna konstrukcija, dok se trenutno uređuju pristupni putevi, plato i unutrašnji prostori.&nbsp;Na donjim etažama nalazi se prostrani garažni dio, a centralni otvoreni prostor već otkriva kako će kompleks izgledati po završetku radova.Riječ je o višemilionskoj investiciji kompanije Suša Commerce, jedne od najpoznatijih visočkih firmi, koja posljednjih godina intenzivno ulaže u razvoj modernih poslovnih i komercijalnih sadržaja.<h2>Novi centar</h2>Novi objekat gradi se odmah uz postojeći tržni centar ove kompanije, pa će zajedno činiti jedinstven kompleks sa brojnim prodajnim, ugostiteljskim i pratećim sadržajima. Zbog atraktivne lokacije uz glavnu saobraćajnicu i kružni tok, kompleks već sada privlači pažnju svih prolaznika koji ulaze u grad.Mnogi građani smatraju da će upravo ovaj dio Visokog u narednim godinama postati novo mjesto okupljanja i jedna od najprepoznatljivijih tačaka grada.Osim što će donijeti nove sadržaje, projekat će dodatno promijeniti izgled ulaza u Visoko koji posljednjih godina prolazi kroz snažnu urbanističku transformaciju.<h2>Investicija koja mijenja</h2>Visoko je dugo bilo prepoznatljivo po industriji, trgovini i poduzetništvu, ali nije imalo mnogo velikih komercijalnih investicija ovakvog tipa.&nbsp;Upravo zato novi kompleks predstavlja značajan iskorak kada je riječ o modernizaciji grada i širenju ponude za građane i posjetioce iz drugih sredina.Suša Commerce je ranije realizovao i kompleks Vema, koji je danas jedno od najposjećenijih mjesta u Visokom, a novi projekat predstavlja nastavak investicionog ciklusa koji značajno utiče na razvoj ovog dijela grada.S obzirom na trenutnu dinamiku radova, već sada je jasno da će novi kompleks biti jedna od građevina koje će obilježiti novu vizuru Visokog u godinama koje dolaze.

Mnogi građani smatraju da će upravo ovaj dio Visokog u narednim godinama postati novo mjesto okupljanja

Bh. milioneri grade objekat koji mijenja izgled grada: Pogledajte kako izgleda

Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine objavile su javni oglas radi sporazumnog pribavljanja nekretnina na dionici Tuzla - Maoča autoceste Orašje - Tuzla.Sporazumno rješavanje vlasništva nad nekretninama koja će se eksproprisati u svrhu izgradnje dionice je cilj ovog oglasa.&nbsp;Poziv je upućen vlasnicima nekretnina na području katastarskih općina Dobrnja i Osoje u Tuzli, Tinja, Podorašje i Jasenica u Srebreniku i Humci u Čeliću.Svi zainteresovani vlasnici nekretnina u navedenim katastarskim općinama mogu doći u prostorije Autocesta u Sarajevu svakim radnim danom od 7 do 15:30 sati.Poziv je otvoren 15 dana od njegove objave u sredstvima informisanja.&nbsp;Vlasnici koji se ne jave na oglas u navedenom roku gube mogućnost sporazumnog dogovora. U tom slučaju, postupak će se rješavati prisilnim putem, odnosno pokretanjem eksproprijacije pred nadležnim organom u skladu sa zakonom.Sve potrebne informacije povodom objavljenog oglasa mogu se dobiti u prostorijama AC FBiH u Sarajevu (Hamdije Kreševljakovića 19), kao i na kontakt broj 033/277-919, fax 277-901. Kontakt osobe su Imran Čolić i Samir Selimović.Ovo preduzeće je prošle sedmice objavilo tender za izradu idejnog projekta i glavnog projekta dionice Orašje - Brčko na autocesti Orašje - Tuzla.

Svi zainteresovani vlasnici nekretnina u navedenim katastarskim općinama mogu doći u prostorije Autocesta u Sarajevu

Objavljen javni poziv za sporazumno rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na dionici autoceste Orašje - Tuzla

Bosna i Hercegovina ne izvozi piletinu u Evropsku uniju. Službeno, izvoz je odobren, ali zbog strogih procedura, bh. peradari na normalizaciju će čekati još najmanje 20 dana. Za to vrijeme, gubici će se mjeriti desetinama miliona maraka s obzirom na to da je naša zemlja pod zabranom već tri mjeseca, zbog utvrđene ptičje gripe na jednoj farmi u Petrovu.Mjesecima piletina iz BiH ne može do evropskih polica koje su, do prije tri mjeseca, bile glavni orijentir domaćih proizvođača. Pa umjesto prihoda za desetine tona koje smo izvozili, sada brojimo gubitke. Izvoz stao, ne i proizvodnja. Zato su hladnjače pune, domaće tržište malo, cijene padaju, a upotrebni rokovi cure,&nbsp;navodi se u videoprilogu <a href="https://www.federalna.ba/bh-peradari-ne-izvoze-piletinu-u-eu-koja-je-nase-najvece-trziste-hladnjace-pune-gubici-u-desetinama-miliona-km-fhpr8">FTV </a>za Dnevnik 2- Ono je sad oko hiljadu i po tona zamrznuto, a ako se nastavi još 20, 25 dana, da će to otići do 2.000 tona zamrznutog mesa, troškovi zamrzavanja čuvanja, skladištenja, prodajna cijena je niža za zamrznuto nego za svježe tako da zavisi koliko će to stajati. Čuvanje mesa je 65-70 maraka po toni svaki mjesec i to su ozbiljne brojke&nbsp; kaže Velibor Popović, predsjedavajući Koordinacionog odbora peradara BiH.<h2>Problem prave procedure</h2>A problem prave procedure. One u Evropskoj uniji. Pa iako je uvoz iz BiH odobren, procedure za normalizaciju i vraćanje na postavke prije zabrane je proces koji traje. Dodatni problem je što samo jedno zaraženo područje izolira cijelu državu. - Premda je još prošli utorak bila da ćemo se vratiti na listu zemalja koje mogu izvoziti, međutim, imamo novu mjeru koja nije do sad primjenjivana i ne znamo zašto je ona sada odjedanput uvedena, da je 20 dana od dana objavljivanja u Službenom listu, a još punih deset dana od odluke nije ni objavljena - dodao je Popović.- Nije sporno to što je utvrđena ptičija gripa. Ima jasno propisani mehanizam koji određuje da 30 dana krizno područje treba biti zaustavljeno sa izvozom. Nažalost, EU nas gleda kao jedno epiziološko područje i svaki pronalazak ptičije gripe u BiH se zatvara cijela država. Mi sada pregovaramo i pokušavamo da sa EU dogovorimo tu regionalizaciju - rekao je izvoznik Edin Jabandžić.Da je nadležni Komitet Evropske unije odobrio izvoz, potvrdili su i iz Ureda za veterinarstvo BiH. Nakon potvrde da nema dodatnih pitanja, pokrenuta je procedura izmjene legislative i vraćanja statusa. Na sjednici Stalnog odbora za biljke, životinje, hranu i hranu za životinje (PAFF komitet), održanoj 12. maja 2026. godine, pozitivno je izglasano vraćanje Bosne i Hercegovine na listu država odobrenih za izvoz mesa peradi u Evropsku uniju. Izvoz će biti zvanično omogućen u narednom periodu.A taj period je, kako tvrde peradari, sredina juna. Do tada će gubici biti još veći, a količine smrznutog mesa nagomilane. I to na domaćem tržištu koje je svakako piletinom prezasićeno zbog čega je izvoz za peradere jedina garancija opstanka. A tone zamrnutog mesa konzumirat će domaće stanovništvo.- To meso otprilike godinu dana ima rok trajanja, naravno, to će meso završiti na policima tržnih centara u BiH jer to meso ne može ići ka EU -navodi Mevludin Kahvedžić, predsjednik Udruženja peradara FBiH.<h2>Pad cijena</h2>Domaće tržište i zemlje CEFTE trenutno su svjetlo za peradare. S obzirom na to da se mnogo piletine i uvozi, tržište Evropske unije je neophodno. Jer cijena piletine konstantno pada, one zaleđene još i više. O značaju evropskog tržišta svjedoče brojke: samo u prošloj godini, BiH je na police Evropske unije poslala gotovo tri hiljade tona piletine. Da će ta cifra teško biti dostižna u ovoj godini, potvrđuju podaci Vanjskotrgovinske komore BiH koji pokazuju da je, za prva četiri mjeseca, izvezeno tek 590 tona.

Sindikat MUP-a prihvatio novu osnovicu, policijskim službenicima: Plate rastu više od 25 posto

Video / Devetnaestogodišnjak iz Sarajeva sate provodi u radionici: Mladi Dženan ručno izrađuje minijaturne svjetove od drveta

ViK: Građani za vodu duguju više od 56 miliona KM

Cijene nafte pale zbog najave mogućeg dogovora SAD i Irana

Lov na brendirane komade za sitniš: Građani masovno hrle u second-hand radnje

Bh. tržište električnih vozila raste i bez subvencija, evo koliko je novih registrirano u FBiH

Bakar na historijskim vrhuncima, cijena kakaovca oštro pala

Croatia Airlines dodatno smanjila broj letova za Sarajevo i Skoplje

Teška vremena: Stručnjak predviđa dramatičan rast cijena nafte

Siva ekonomija u Bosni i Hercegovini: Rad "na crno" nekima puni džepove, ali prazni budžet

Koliko je prosjećna plaća realno dovoljna za život u BiH: Građani pred stalnim izazovima

Šef velike banke izazvao buru: Radnike nazvao "ljudskim kapitalom niže vrijednosti", pa se javno izvinjavao

Drugi kineski šok trese Evropu: Njemačka ostala bez 400.000 radnih mjesta

Bh. milioneri grade objekat koji mijenja izgled grada: Pogledajte kako izgleda

Objavljen javni poziv za sporazumno rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na dionici autoceste Orašje - Tuzla

Bh. peradari ne izvoze piletinu u EU: Hladnjače pune, gubici u desetinama miliona KM

Biznis

Sindikat MUP-a prihvatio novu osnovicu, policijskim službenicima: Plate rastu više od 25 posto

Video / Devetnaestogodišnjak iz Sarajeva sate provodi u radionici: Mladi Dženan ručno izrađuje minijaturne svjetove od drveta

ViK: Građani za vodu duguju više od 56 miliona KM

Cijene nafte pale zbog najave mogućeg dogovora SAD i Irana

Lov na brendirane komade za sitniš: Građani masovno hrle u second-hand radnje

Bh. tržište električnih vozila raste i bez subvencija, evo koliko je novih registrirano u FBiH

Bakar na historijskim vrhuncima, cijena kakaovca oštro pala

Croatia Airlines dodatno smanjila broj letova za Sarajevo i Skoplje

Teška vremena: Stručnjak predviđa dramatičan rast cijena nafte

Siva ekonomija u Bosni i Hercegovini: Rad "na crno" nekima puni džepove, ali prazni budžet

Koliko je prosjećna plaća realno dovoljna za život u BiH: Građani pred stalnim izazovima

Šef velike banke izazvao buru: Radnike nazvao "ljudskim kapitalom niže vrijednosti", pa se javno izvinjavao

Drugi kineski šok trese Evropu: Njemačka ostala bez 400.000 radnih mjesta

Bh. milioneri grade objekat koji mijenja izgled grada: Pogledajte kako izgleda

Objavljen javni poziv za sporazumno rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na dionici autoceste Orašje - Tuzla

Bh. peradari ne izvoze piletinu u EU: Hladnjače pune, gubici u desetinama miliona KM