Bosna i Hercegovina je u prvih šest mjeseci 2026. godine izvezla auto-dijelove vrijedne 295,6 miliona KM, ali stručnjaci upozoravaju da visoke brojke same po sebi ne znače i dugoročan uspjeh domaće industrije.Bosna i Hercegovina je tokom prvih šest mjeseci ove godine u prosjeku svakog mjeseca izvozila auto-dijelove vrijedne oko 49,3 miliona KM, čime su se proizvodi za automobilsku industriju svrstali među značajnije izvozne artikle domaće privrede.Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, ukupna vrijednost izvoza dijelova za motorna vozila u prvih šest mjeseci 2026. godine iznosila je 295,6 miliona KM.Na prvi pogled, riječ je o ohrabrujućem podatku. Međutim, ekonomisti upozoravaju da se iza velikih izvoznih brojki krije i ozbiljan izazov – domaća industrija se još uvijek u velikoj mjeri oslanja na proizvodnju komponenti niže dodane vrijednosti.<h2>Bh. industrija</h2>Boško Borojević, sekretar granskih udruženja energetike, elektrohemijske industrije, metalurgije i prerade metala u Privrednoj komori Republike Srpske, smatra da postoje razlozi za optimizam, ali i za oprez zbog trenutnog stanja automobilske industrije u Evropskoj uniji.On ističe da domaće kompanije moraju povećavati energetsku efikasnost i pratiti evropsku regulativu kako bi ojačale svoju poziciju u lancima dobavljača.- Nadamo se da će izvoz biti još veći i uspješniji. Mislim da su privrednici shvatili da povećanjem energetske efikasnosti, a samim tim i praćenjem legislative koja dolazi iz EU, moraju postati jača karika u dobavljačkim lancima prema firmama u EU - rekao je Borojević.Privredna komora Republike Srpske, kako je dodao, provodi obuke i druge aktivnosti kako bi domaće kompanije bile konkurentnije na evropskom tržištu.<h2>Problem nije samo u količini izvoza</h2>Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, smatra da BiH mora napraviti tehnološki iskorak ako želi dugoročno zadržati mjesto u evropskoj automobilskoj industriji.Prema njegovim riječima, veliki dio domaće proizvodnje trenutno čine proizvodi niže dodane vrijednosti, poput presvlaka za sjedišta i kablova.Takva proizvodnja može donijeti značajan prihod od izvoza, ali istovremeno ostavlja domaće kompanije izložene konkurenciji zemalja u kojima su troškovi rada znatno niži.Zbog toga bi, smatra Mlinarević, domaći proizvođači trebali razvijati složenije komponente, uključujući senzore, baterijske komponente i aluminijske konstrukcije veće vrijednosti.<h2>Električni automobili mijenjaju pravila</h2>Dodatni izazov predstavlja ubrzana elektrifikacija automobilske industrije.- Automobilska industrija nalazi se na prekretnici koja će značiti veći nivo elektrifikacije - upozorava Mlinarević.Zbog toga će biti ključno da se domaće kompanije na vrijeme tehnološki i kadrovski pripreme za proizvodnju dijelova namijenjenih električnim vozilima.U suprotnom, BiH bi mogla ostati veliki izvoznik auto-komponenti, ali uglavnom onih s manjom dodanom vrijednošću, dok bi najveći dio profita i tehnološkog razvoja ostajao izvan zemlje.Radenko Smiljanić, predsjednik Sindikata metalske industrije i rudarstva Republike Srpske, ističe da je otvaranje novih postrojenja važno jer donosi radna mjesta.<h2>Velika prilika</h2>- Ako postoji mogućnost da se otvori ispostava bilo gdje te zaposli 100 do 200 radnika, to podržavam, naravno, uz usklađenost sa zakonom. Bitno je da su radnička prava zaštićena - rekao je Smiljanić.Njemačka, Austrija i Italija među najvažnijim su tržištima za domaće proizvođače.Brojke o izvozu pokazuju da BiH već ima značajno mjesto u evropskim lancima snabdijevanja, ali pravi izazov tek slijedi – pretvoriti velike količine izvoza u proizvodnju koja donosi veću zaradu, bolje plaćena radna mjesta i tehnološki razvoj domaće privrede, pišu <a href="https://www.nezavisne.com/">Nezavisne novine.</a>

BiH je za šest mjeseci izvezla auto-dijelove vrijedne 295,6 miliona KM, ali stručnjaci upozoravaju na potrebu tehnološkog iskoraka

Auto-dijelovi pune izvoz: BiH ima veliki potencijal, ali i opasnu slabost

Istrage o sumnjivim milionskim nabavkama u Olimpijskom centru „Jahorina“, kao i predmet koji se odnosi na ključne ljude ovog centra Nedeljka Eleka i Dejana Ljevnaića, konačno su dobile novi epilog.Prema informacijama koje je objavio <a href="https://capital.ba/tuzilastvo-izdalo-prve-naloge-u-istrazi-protiv-eleka-i-ljevnajica/">CAPITAL</a>, u Okružnom javnom tužilaštvu Istočno Sarajevo počela su vještačenja u ovim predmetima, i to nakon višegodišnjeg zastoja.<h2>Vještačenja nakon višegodišnjeg čekanja</h2>Istraga o spornim javnim nabavkama OC „Jahorina“ traje godinama. Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) još je sredinom 2023. godine izuzela obimnu dokumentaciju iz Olimpijskog centra, postupajući po nalogu Okružnog javnog tužilaštva u Istočnom Sarajevu.Krajem prošle godine iz Tužilaštva je za CAPITAL tada saopćeno da se predmet nalazi „u radu kod nadležnog tužioca“ te da se provode propisane provjere radi donošenja tužilačke odluke.Sada je, prema navodima izvora CAPITAL-a, predmet ušao u novu fazu kroz vještačenja.<h2>Predmet i protiv Eleka i Ljevnaića</h2>Poseban predmet odnosi se na Nedeljka Eleka i Dejana Ljevnaića.Iz Okružnog javnog tužilaštva Istočno Sarajevo ranije je potvrđeno da im je ovaj predmet ustupilo Tužilaštvo BiH. Akt je zaprimljen 12. januara ove godine, nakon čega je otvoren predmet i dodijeljen postupajućem tužiocu.Elek je predsjednik Nadzornog odbora OC „Jahorina“, dok je Ljevnaić ranije obavljao funkciju direktora ovog centra.Novi pomak u istrazi dolazi u trenutku kada se u javnosti govori i o političkom sukobu unutar SNSD-a i pokušajima da Elek bude uklonjen s pojedinih funkcija.<h2>Sporna žičara vrijedna 17 miliona KM</h2>Jedan od najznačajnijih slučajeva na koji je CAPITAL ranije ukazivao jeste nabavka šestosjedne žičare vrijedna oko 17 miliona KM.Prema ranijim navodima, ugovor za izgradnju žičare dodijeljen je italijanskoj kompaniji „Leitner“ dok su još trajali žalbeni postupci u vezi s javnom nabavkom.U tim navodima problematizirano je moguće kršenje Zakona o javnim nabavkama BiH, odnosno postupanje uprkos suspenzivnom dejstvu žalbe.<h2>Sada je potez na Tužilaštvu</h2>Početak vještačenja mogao bi biti važan korak u rasvjetljavanju načina na koji su provođene milionske nabavke na Jahorini i eventualne odgovornosti osoba koje su bile uključene u donošenje odluka.Za sada, međutim, nema javno dostupne pravosnažne odluke koja bi potvrdila krivičnu odgovornost Eleka, Ljevnaića ili drugih osoba obuhvaćenih predmetima.Istraga je u toku, a naredni potezi Tužilaštva trebali bi pokazati hoće li višegodišnje provjere rezultirati podizanjem optužnice ili će predmeti biti okončani bez krivičnog postupka.

Nakon tri godine zastoja počela su vještačenja u predmetima vezanim za sporne milionske nabavke na Jahorini

Tužilaštvo izdalo prve naloge u istrazi protiv Eleka i Ljevnajića

Posljedice masovnog odlaska stanovništva, prvenstveno stručne radne snage, građani BiH već duže vrijeme osjete kroz rast cijena i višemjesečna čekanja na različite vrste usluga. Zidari, električari, moleri, keramičari, instalateri, automehaničari … čini se da postaju zanimanja budućnosti, unosnija i od univerzitetskih profesora. Pitanje je možemo li i kada nadoknaditi gubitak majstora – povratkom onih koji su otišli, školovanjem novih ili zapošljavanjem radne snage iz Bangladeša, Nepala, Turske i drugih zemalja, koji u sve većem broju dolaze u BiH.<h2>Velika potražnja</h2>- Vi se sada kod mehaničara morate zakazivati, kao da idete na ljekarski pregled. Ili kad nazovete keramičara, prije nego što dogovorite cijenu, prvo kaže da ne može u narednih pola godine. Mislim da nam je Evropa uspjela preuzeti kvalitetnu radnu snagu, a naši političari su pomogli da ti ljudi odu – kaže predsjednik Obrtničke komore FBiH Željko Babić.U međuvremenu, BiH ne školuje nove kadrove, a prema iskustvima našeg sagovornika jedan od razloga je što većina roditelja želi da im dijete završi medicinsku školu. - Kazali su mi da roditelji tako žele, da im djeca ne idu na zanate. To znači da mi školujemo djecu da idu u Njemačku. Dolazak stranih radnika je nešto što, mislim, neće uspjeti. Ti ljudi se ne mogu uklopiti. Zato trebamo praviti projekte da vraćamo naše ljude iz Evrope, a ne da uvozimo radnu snagu – ističe Babić. <h2>Logika tržišta</h2>Ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja podsjeća da su pojedine zanatske vještine i znanja u BiH dugo bili potcijenjeni, što je dovelo do egzodusa u periodu do 2015. godine. Niske plate u tom periodu, kao društvena stigmatizacija takvih poslova, doveli su do averzije kod mladih i smanjenja interesa za takvim poslovima. - Taj egzodus produktivnijeg dijela stanovništva od 18 do 35 godina izazvan je potragom za boljim životom, a sad smo u situaciji da nemamo dovoljno vještih ljudi u tim poslovima i plaćamo danak onom što se desilo u prošlosti, kada je i ukupan društveni ambijent doprinio da se iskusna radna snaga opredijeli da živi negdje drugdje – kaže Ljuboja.Rješenje problema može biti i angažman stranih radnika, jer BiH se već godinama suočava i s negativnom stopom prirodnog priraštaja, ali se radne migracije moraju strogo kontrolirati, smatra naš sagovornik. <h2>Kako nadomjestiti manjak radne snage?</h2>- Samo sa svojom radnom snagom to ne možemo nadomjestiti u kratkom roku, a da ne govorimo da odlazak i dalje traje. Postalo je društveni hit da se ide, pa makar bilo gore. Moramo prihvatiti dolazak radne snage, ali obezbijediti i stručnu radnu snagu iz naših resursa. Motivišući ih ne samo materijalno, već i zakonima koji bi omogućili da mladi sami razvijaju svoje poslove. Da prvu godinu plaćaju simbolične doprinose, da im poreze ukinemo, kako bi stali na noge i postali novi porezni obveznici – ističe Ljuboja.

Čini se da zidari, električari, moleri, keramičari, i slični zanati postaju zanimanja budućnosti, unosnija i od posla univerzitetskog profesora

Građani BiH trpe posljedice egzodusa radne snage: Brže do pregleda magnetnom rezonancom nego do dobrog majstora  

CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) je mehanizam Evropske unije kojim se na određene proizvode iz zemalja izvan EU uvodi finansijski trošak povezan s emisijama CO2 nastalim tokom njihove proizvodnje. Od 1. januara 2026. CBAM je u punoj primjeni, a među sektorima koje obuhvata nalazi se i električna energija. Za Bosnu i Hercegovinu ovo je posebno važno jer direktno utječe na troškove i konkurentnost izvoza prema tržištu Evropske unije.Upravo zato novo pojašnjenje Evropske komisije o zahtjevu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH pokazuje ozbiljan problem u načinu na koji je vlast u BiH pristupila ovom pitanju.Ovo pojašnjenje dolazi nakon saopćenja Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH od 29. jula, u kojem je navedeno da je Generalni direktorat Evropske komisije za oporezivanje i carinsku uniju odgovorio na zahtjev ministra Staše Košarca za privremenim izuzećem BiH od primjene CBAM-a.<h2>Prijedlog izmjena</h2>Evropska komisija jasno navodi da zahtjev Ministarstva nije predstavljao zahtjev za opće izuzeće BiH od CBAM-a, već se odnosio na tehničke elemente obračuna, odnosno na način utvrđivanja zadane vrijednosti emisija za električnu energiju iz BiH. Komisija je pritom naglasila da je zahtjev dostavljen tek nakon što je već predstavila svoj prijedlog izmjena CBAM regulative.Problem je u tome što je MVTEO javnosti predstavio taj potez kao zahtjev za privremeno izuzeće BiH od CBAM-a, stvarajući utisak da je BiH od Evropske komisije tražila i dobila poseban tretman. Evropska komisija sada izričito pravi razliku između tehničke izmjene metodologije i izuzeća.To nije beznačajna razlika. Izuzeće znači da se CBAM ne primjenjuje, dok promjena metodologije znači da se CBAM i dalje primjenjuje, ali se mijenja način obračuna emisija i time potencijalno visina troška.Zato je posebno zabrinjavajuće ako se jedan tehnički zahtjev predstavlja kao politički uspjeh i „izuzeće“, a upravo to su pokušali iz Vijeća ministara BiH. Privreda ne može biti zaštićena političkim saopćenjima. Potrebni su pravovremeni, stručni i precizno formulirani zahtjevi prema Evropskoj komisiji.Još je problematičnije što je Evropska komisija svoj prijedlog promjene metodologije za električnu energiju predstavila još 17. decembra 2025. godine. Predložena metodologija treba bolje odražavati napore trećih zemalja u dekarbonizaciji njihovih elektroenergetskih sistema. Upravo takvu promjenu, prema Komisiji, tražila je i Bosna i Hercegovina.<h2>Tehnički zahtjev</h2>Dakle, umjesto da se govori o tome da je BiH „dobila izuzeće“, mnogo je preciznije reći da je BiH tražila promjenu načina obračuna, dok je Evropska komisija već radila na izmjenama koje idu u sličnom pravcu.To otvara ozbiljno pitanje stručnosti nadležnih institucija. Ako se na vrijeme nije tražilo ono što je zaista potrebno, ako se nije pravilno razumjela procedura ili ako se tehnički zahtjev svjesno predstavljao kao izuzeće, onda je riječ o lošem i nestručnom postupanju vlasti. Ako se ne radi o nestručnosti, onda je stvar još gora, a mogla bi se nazvati namjernim „miniranjem“ bh. privrede. Ako je vlast pogrešno razumjela mehanizam, riječ je o nestručnosti. Ako ga je razumjela, ali je javnosti tehnički zahtjev predstavila kao "izuzeće", riječ je o krajnje neodgovornom i bezobraznom ponašanju.A cijenu takvog pristupa na kraju ne plaćaju političari. Plaća je privreda. Izvoznici električne energije i druge energetski intenzivne kompanije suočavaju se s dodatnim troškovima, složenijom administracijom i manjom konkurentnošću na evropskom tržištu.<h2>Šest važnih sektora</h2>CBAM ne pogađa samo električnu energiju. Obuhvata šest važnih sektora, električnu energiju, željezo i čelik, aluminij, cement, gnojiva i vodik. To znači da posljedice CBAM-a mogu osjetiti brojni bh. izvoznici, posebno metalna industrija, proizvođači aluminija i cementa, a ne samo elektroenergetski sektor.Zato je još važnije da vlast BiH ovom pitanju pristupi stručno, pravovremeno i odgovorno, jer se ne radi o problemu jedne industrije, već o pitanju konkurentnosti značajnog dijela domaće privrede na tržištu Evropske unije.

Novo pojašnjenje EK pokazuje ozbiljan problem u načinu na koji je vlast u BiH pristupila ovom pitanju

CBAM kao pitanje stručnosti i odgovornosti: Vijeće ministara 'minira' bh. privredu

Uprava za indirektno oporezivanje BiH pojačala je kontrole poreskih obveznika i analizira promet u više djelatnosti, među kojima su mesnice, građevinske firme, trgovine namještajem, online prodaja i mikrokreditne organizacije.Prema podacima UIO BiH, u tim oblastima identifikovani su potencijalno rizični obveznici, a kod pojedinih je utvrđeno da su prema podacima fiskalnih kasa prešli prag od 100.000 KM za registraciju PDV-a, iako nisu upisani u Jedinstveni registar obveznika.Posebna pažnja usmjerena je na trgovce koji posluju putem interneta. UIO je analizirala njihove prihode ostvarene putem fiskalnih kasa tokom posljednjih pet godina i pronašla slučajeve u kojima postoji sumnja da je ostvaren promet iznad zakonskog praga za ulazak u sistem PDV-a.Pod lupom su se našle i mesnice. Za njih je napravljen pregled prijavljenog prometa u PDV prijavama za 2025. godinu, prometa evidentiranog putem fiskalnih kasa, kao i prosječnog broja zaposlenih.<h2>Provjeravani i trgovci namještajem</h2>Kontrole su proširene i na građevinski sektor, gdje su također identifikovani potencijalno novi PDV obveznici. UIO je analizirala prijavljeni promet i uporedila ga s dostupnim podacima.Posebno su provjeravani i trgovci namještajem. UIO je komparativnom analizom vlastitih i podataka drugih poreskih uprava uočila moguće neusklađenosti u prijavljenom prometu.Analiza je obuhvatila i mikrokreditne organizacije, gdje su korišteni podaci o jednokratnim uplatama izvršenim u periodu od 2021. do 2025. godine.<h2>Plaćanje poreza</h2>Direktor Zanatsko-preduzetničke komore Republike Srpske Jovica Bratić poručio je da za one koji pređu zakonski prag nema prostora za izbjegavanje obaveza.- Zakon je takav i svi smo mi obavezni da ga poštujemo i da platimo porez - kazao je Bratić.Podsjetio je da je prag za registraciju PDV-a ranije iznosio 50.000 KM, dok je kasnije povećan na 100.000 KM. Sada će, očigledno, upravo promet evidentiran kroz fiskalne kase biti jedan od ključnih podataka na osnovu kojih će UIO tražiti one koji su eventualno prešli zakonski prag, piše <a href="https://capital.ba/uio-ceslja-mesnice-gradjevinu-namjestaj-i-online-trgovce/">Capital.</a>

UIO krenula u lov na one koji kriju promet, mesnice, građevinci, trgovci i online biznisi sada su pod povećalom poreskih kontrolora

UIO BiH češlja rizične firme: Mesnice, građevinci i online trgovci pod lupom

Iako je do početka sezone grijanja ostalo više od dva mjeseca, građani Bosne i Hercegovine koji koriste pelet već se suočavaju s problemima. Potražnja raste, sirovine je sve manje, a cijena tone ovog energenta u pojedinim slučajevima doseže čak 760 KM.Prema dostupnim podacima, tona peleta A1 klase trenutno košta do 760 KM, dok se cijena A2 klase kreće do 714 KM, bez troškova prevoza.

Situacija je dodatno zabrinjavajuća jer pojedini proizvođači u Banjoj Luci više ne primaju nove narudžbe. Građani koji se žele na vrijeme pripremiti za zimu tako imaju sve manje mogućnosti da osiguraju potrebne količine.&nbsp;Među zabrinutim građanima je i Slađana Golubović, koja kaže da se njena porodica već godinama grije na pelet.- Čula sam za tu vijest i mislim da je zaista zabrinjavajuća. Ne samo ja, čitava moja familija se grije na pelet i ne znam šta da radimo. Moraćemo da tražimo alternativni način za grijanje, a ni to neće biti jeftino - kazala je Golubović za <a href="https://www.bhrt.ba/cijena-peleta-zbog-velike-potra%C5%BEnje-nastavlja-rasti">BHRT.</a>

Proizvođači upozoravaju da na tržište trenutno snažno utiču odnos ponude i potražnje, kao i dostupnost sirovine. Upravo od tih faktora zavisit će i konačna cijena peleta u narednim mjesecima.S obzirom na to da sezona grijanja još nije počela, postoji zabrinutost da bi povećana potražnja tokom jeseni mogla dodatno opteretiti tržište. Za domaćinstva koja nemaju alternativu peletu, rast cijena predstavlja ozbiljan udar na kućni budžet, posebno uoči zime kada troškovi grijanja tradicionalno čine značajan dio mjesečnih izdataka, piše BHRT.

Velika potražnja i nedostatak sirovine podigli su cijenu peleta u BiH, a pojedini proizvođači više ne primaju nove narudžbe pred sezonu grijanja

Novi udar na građane: Tona peleta u BiH dostigla 760 KM

Završnica Međunarodne ekonomske olimpijade 2026. u antičkoj Olimpiji donijela je veliki uspjeh za bosanskohercegovački tim i fantastično priznanje. Dylan Arouh, učenik Druge gimnazije Sarajevo i član petočlanog bh. tima, okitio se prestižnom srebrenom medaljom u konkurenciji više od 147 najuspješnijih mladih ekonomista iz 33 države svijeta.<h2>Vrhunski uspjeh na svjetskoj sceni</h2>Nakon što su proteklih dana uspješno savladali rigorozne pismene ispite iz mikroekonomije, makroekonomije i finansijske pismenosti, te briljirali u prestižnom Economic Policy Challenge - Pitch takmičenju u oblasti finansija, bh. srednjoškolci su potvrdili izuzetan nivo znanja. Vrhunac takmičarskog ciklusa krunisan je ovim izvanrednim uspjehom Dylana Arouha, koji je svojim analitičkim vještinama i posvećenošću zasluženo ponio srebreno odličje.Podsjećamo, Dylan je u Bosnu i Hercegovinu stigao iz New Yorka kao učenik na razmjeni putem YES programa, a kroz nastavu IB ekonomije u Sarajevu razvio je ogromnu strast prema ovoj nauci koja ga je dovela do svjetskog trona.<h2>Kruna truda i znanja</h2>Uspjeh bh. tima, koji su pored Dylana činili i Sara Komarica, Tarik Bećarević, Armin Aždajić i Imran Zukić, rezultat je predanog rada i sjajne pripreme. Učešće i pripremu nacionalnog tima iz Bosne i Hercegovine koordinira udruženje Liberalni forum, organizacija koja vodi i nacionalne kvalifikacije uz akademsku podršku Univerziteta u Sarajevu Ekonomskog fakulteta.Ovaj izuzetni rezultat ne bi bio moguć ni bez snažne podrške ključnih institucija i partnera koji su prepoznali važnost ulaganja u mlade talente, a to su Centralna banka BiH, Agencija za osiguranje depozita BiH, Visa, Raiffeisen banka BiH, Economic Fundamental Initiative (EFI), Vanjskotrgovinska komora BiH, Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku Parlamenta Federacije BiH.

Podsjećamo, Dylan je u Bosnu i Hercegovinu stigao iz New Yorka kao učenik na razmjeni putem YES programa

Nagrada za Bosnu i Hercegovinu: Dylan Arouh osvojio srebrenu medalju na Međunarodnoj ekonomskoj olimpijadi!

Izgradnja novog poslovno-kongresnog objekta i trga pored hotela Holiday na Marijin Dvoru u Sarajevu značajno je napredovala.Riječ je o projektu kompanije Europa d.o.o. Sarajevo, vlasnika hotela Holiday, koji se realizuje u više faza. U toku je gradnja prvog objekta, dok je kao druga faza ranije planirana izgradnja atraktivnog nebodera od 22 sprata.Konstrukcija prvog objekta već je dobila ozbiljne konture, dok se radovi intenzivno izvode na više dijelova gradilišta. U izgradnji je poslovni objekat s kongresnom salom, spratnosti tri etaže, za koji je investitor ranije dobio potrebnu saglasnost. Izvođač radova je građevinska kompanija Duljević, a na gradilištu su postavljena dva velika krana.Armirano-betonska konstrukcija objekta već je podignuta kroz više nivoa, dok se na gornjoj ploči izvode stubovi i drugi elementi konstrukcije. Pored objekta planirano je i uređenje novog trga, čime bi ovaj prostor između hotela Holiday i okolnih objekata trebao dobiti potpuno novi izgled, piše <a href="https://www.biznisinfo.ba/u-centru-sarajeva-nice-novi-poslovni-kompleks-ostavljen-prostor-za-neboder-od-22-sprata/">BiznisInfo</a>.<h2>Pažnju privlači jedan detalj</h2>Ranije objavljene vizualizacije pokazuju moderan poslovni objekat sa velikim staklenim površinama, koji će zajedno s uređenim otvorenim prostorom predstavljati prvi dio znatno većeg projekta.

Na gradilištu pažnju privlači još jedan detalj. Uz objekat koji se trenutno gradi ostavljen je veliki neizgrađeni prostor. Poređenjem aktuelnog stanja na gradilištu s ranije predstavljenim planovima i vizualizacijama može se vidjeti da je riječ upravo o dijelu parcele na kojem je predviđena druga, mnogo atraktivnija faza projekta – neboder od 22 sprata.Jasno se može uočiti veliki prostor omeđen zaobljenom potpornom konstrukcijom, dok se glavnina sadašnjih građevinskih radova odvija neposredno pored njega. Prema ranijim planovima, upravo na tom dijelu kompleksa trebala bi biti podignuta visoka kula koja bi značajno promijenila izgled ovog dijela Sarajeva.<h2>Luksuzni apartmani</h2>Planirani neboder prema ranije dostupnim informacijama sadržavao bi luksuzne apartmane namijenjene kako potrebama hotela Holiday tako i tržištu. Vizualizacije pokazuju upečatljiv toranj zaobljene forme, koji bi visinom i arhitekturom predstavljao novi dominantni objekat ovog dijela Marijin Dvora.

Njegova izgradnja bila bi druga faza projekta koji kompanija Europa razvija na izuzetno vrijednoj lokaciji u neposrednoj blizini hotela Holiday, UNITIC-a i drugih velikih poslovnih i trgovačkih objekata.Važno je naglasiti da ostavljanje prostora za budući neboder ne znači da je njegova gradnja već odobrena niti da će uskoro početi.Prema posljednjim zvaničnim informacijama iz Općine Centar od prošle godine, dozvola za izgradnju nebodera tada nije bila izdata niti je ovaj dio projekta bio predmet razmatranja. Trenutno se, dakle, realizuje odobrena prva faza projekta.<h2>Dozvola plaćena oko 4,3 miliona KM</h2>Cijeli kompleks gradi se na građevinskoj parceli hotela Holiday, na Marijin Dvoru, području koje je posljednjih godina postalo jedan od glavnih poslovnih, trgovačkih i građevinskih centara Sarajeva.Investitor je kompanija Europa d.o.o. Sarajevo, u vlasništvu Rasima Bajrovića, koja u svom portfoliju ima hotele Europa i Holiday. Bajrović je odnedavno i vlasnik luksuznog hotela u prestižnom hrvatskom ljetovalištu na Jadranu.Urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju sadržaja na ovoj parceli definirani su prostorno-planskom dokumentacijom koju je Gradsko vijeće Sarajeva usvojilo još 2004. godine.Ministarstvo prostornog uređenja Kantona Sarajevo je 20. septembra 2006. godine izdalo urbanističku saglasnost i odobrenje za građenje, a investitor je tada platio pripadajuće naknade za građevinsku dozvolu u ukupnom iznosu od oko 4,3 miliona KM.

Pored objekta planirano je i uređenje novog trga, čime bi ovaj prostor između hotela Holiday i okolnih objekata trebao dobiti potpuno novi izgled

Ostavljen prostor za budući neboder Prostor na kojem je planiran budući neboder

Niče novi poslovni objekat u centru Sarajeva, ostavljen prostor za neboder od 22 sprata

Posljednjih nekoliko sedmica na Sarajevskoj berzi bilježi se izuzetno visok promet dionicama Privredne banke Sarajevo, što bi moglo ukazivati na promjene u vlasničkoj strukturi ove banke.To je potvrđeno i u obavijesti Sarajevske berze o ponudi za preuzimanje Privredne banke Sarajevo koju je uputio goraždanski biznismen Halil Oković.Prema podacima objavljenim na stranici SASE, Oković, zajedno s kompanijama Goraždeputevi i OKAC d.o.o., trenutno posjeduje 22,50 posto dionica Privredne banke Sarajevo.Ponuda za preuzimanje odnosi se na 303.156 redovnih dionica, odnosno 77,4975 posto od ukupnog broja dionica ciljnog društva.Ponuđena cijena iznosi 163,55 KM po dionici, što predstavlja 148,68 posto nominalne vrijednosti dionice emitenta. Rok za prihvatanje ponude je 28 dana, a počinje teći od dana objavljivanja ponude za preuzimanje u dnevnim novinama.Posebnu pažnju privlači činjenica da se dionicama Privredne banke Sarajevo posljednjih sedmica na Sarajevskoj berzi trguje po cijeni od oko 250 KM, što je znatno više od cijene ponuđene u okviru ponude za preuzimanje.Tako je na posljednjem trgovačkom danu, 12. augusta, na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren ukupan promet od 516.416,15 KM, a gotovo 500.000 KM odnosilo se upravo na dionice Privredne banke Sarajevo.Kroz osam transakcija prometovane su 2.001 dionica ove banke, dok je ostvareni kurs iznosio 249,98 KM po dionici.To znači da je tržišna cijena dionice trenutno za oko 86 KM viša od cijene koju Oković nudi kroz ponudu za preuzimanje.

Ponuda za preuzimanje odnosi se na 303.156 redovnih dionica, odnosno 77,4975 posto od ukupnog broja dionica ciljnog društva

Biznismen iz Goražda objavio ponudu za preuzimanje Privredne banke: Evo o kojoj cifri se radi

Cijene sirove nafte na svjetskim berzama jutros su pale za više od 1,5 posto, čime je prekinut višednevni trend rasta. Pad je uslijedio nakon što su vodeće energetske institucije smanjile procjene rasta globalne potrošnje goriva.<h2>Ekonomska neizvjesnost</h2>Barel Brenta trenutno se prodaje za 87,69 dolara, dok je cijena američke WTI nafte pala na 81,97 dolara.Na pad cijena uticalo je smanjenje prognoza OPEC-a i Međunarodne energetske agencije (IEA) o rastu svjetske potražnje za naftom. Ekonomska neizvjesnost i usporavanje pojedinih tržišta mogli bi dodatno smanjiti potrošnju.Ipak, tržište i dalje prati situaciju na Bliskom istoku. Sukobi u regiji, kao i neizvjesnost oko sigurnosti plovidbe kroz Hormuški moreuz, i dalje predstavljaju značajan rizik za globalno snabdijevanje naftom.Američka Uprava za energetske informacije (EIA) procjenjuje da bi se cijena Brenta u narednom periodu mogla kretati oko 86,81 dolar po barelu.<h2>Šta je sa cijenama u BiH</h2>Pad cijena nafte na svjetskom tržištu mogao bi se pozitivno odraziti i na domaće tržište, ali ne nužno odmah.Ako se trend pada nastavi, cijene goriva na benzinskim pumpama u BiH i regionu mogle bi biti korigovane naniže. Ipak, s obzirom na kretanja cijena u prethodnim sedmicama, eventualno pojeftinjenje ne bi trebalo očekivati odmah.Niža cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, dakle, jeste dobar signal za potrošače, ali put od pada cijene barela do jeftinijeg goriva na pumpama obično traje određeno vrijeme.

Pad je uslijedio nakon što su vodeće energetske institucije smanjile procjene rasta globalne potrošnje goriva

Nafta pojeftinila nakon prvih razgovora Teherana i Vašingtona

Cijene nafte ponovo padaju: Barel Brenta jutros ispod 88 dolara

U Gradačcu će danas biti otvoren 53. međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije "Sajam šljive" na kome će se na 5.000 kvadratnih metara otvorenog i zatvorenog prostora predstaviti oko 150 izlagača iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Slovenije i Turske.Ovogodišnji sajam je prilika za poljoprivredne i proizvođače hrane i pića da predstave prednosti i dostignuća u ovoj privrednoj grani. Sajam šljive će ponuditi brojne podsajamske sadržaje sa međunarodnim učešćem, ali i niz stručnih i naučnih skupova.Sajam će zvanično otvoriti premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić, a svečana ceremonija otvaranja bit će održana u centru grada kod gradskog sata u ulici Husein-kapetana Gradaščevića, s početkom u 11 sati.Na kuli Husein-kapetana Gradaščevića danas će u 10.00 sati biti potpisan memorandum kojim se uspostavlja okvir za saradnju na pripremi, razvoju i promociji međunarodne razvojne i turističke rute „Put šljive“.Prvog dana sajma, u 16.00 sati, najavljena je ceremonija dodjele priznanja za kvalitet izloženih proizvoda i nagrada za najbolje ocijenjene rakije i jaka alkoholna pića.Vršitelj dužnosti voditelja Turističkog ureda Turističke zajednice Gradačac Sakib Imširović kazao je Feni da je Grad Gradačac proteklih sedmica intenzivno radio na pripremama kako bi grad spremno dočekao izlagače, goste i brojne posjetioce.Osim bogate ponude izlagača, tokom sajma bit će organizirani brojni edukativni, sportski i drugi sadržaji. U okviru sajma bit će održano i deveto međunarodno takmičenje u pripremanju poslastica, dok će novina ove godine biti prvi Gradačački gastro fest, na kojem će se takmičari nadmetati u pripremanju različitih gastronomskih specijaliteta.Posljednjeg dana sajma bit će održana i izložba muznih grla, kada će biti dodijeljene nagrade za najkvalitetnija grla. Neizostavan dio gradačačkog sajma je i kulturno-zabavni program.- Sajam u Gradačcu i ove godine bit će prilika za predstavljanje poljoprivrednih proizvođača, razmjenu iskustava, nova poslovna povezivanja, ali i promociju Gradačca kao važnog centra poljoprivredne proizvodnje i privrede – istakao je Imširović.I ove godine organizatori su najavili sadržaje i muzičke izvođače koji bi, kako ističu, trebali zadovoljiti različite ukuse publike.Međunarodni sajma šljive u Gradačcu je jedna od najznačajnijih sajamskih manifestacija u Bosni i Hercegovini.Sajam šljive bit će održan u sportskoj dvorani u Gradačcu od 13. do 15. avgusta. Organizator manifestacije je Turistička zajednica grada Gradačca, pokrovitelj Grad Gradačac.

Sajam šljive bit će održan u sportskoj dvorani u Gradačcu od 13. do 15. avgusta

Danas počinje "Sajam šljive" u Gradačcu, očekuje se više od 150 izlagača

Proizvodnja nafte na Bliskom istoku trebala bi se većinom normalizirati u prvim mjesecima 2027. godine, ali bi regija i dalje mogla završiti godinu s manjkom u proizvodnji, procijenilo je američko Ministarstvo energetike u najnovijem mjesečnom izvještaju.Poremećaji u pomorskom saobraćaju kroz Hormuški moreuz i napadi na energetsku infrastrukturu primorali su proizvođače nafte u regiji Perzijskog zaljeva da značajno smanje proizvodnju. Istovremeno su skladišta bila gotovo popunjena, što je dodatno otežalo normalno funkcionisanje tržišta.Zbog toga je svjetska ponuda nafte osjetno smanjena, dok su cijene sirove nafte značajno porasle.<h2>Proizvodnja pala za milione barela dnevno</h2>Prema procjenama američkog Ministarstva energetike, proizvodnja nafte na Bliskom istoku tokom jula bila je oko 5,5 miliona barela dnevno manja nego u martu. To predstavlja više od pet posto ukupne svjetske potrošnje.Pad je prethodnih mjeseci bio još izraženiji. U junu je proizvodnja bila manja za oko 8,3 miliona barela dnevno, dok je u maju razlika iznosila čak 11,2 miliona barela dnevno.U februaru su Kuvajt, Iran, Irak, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein, Katar i Oman zajedno proizvodili oko 25,2 miliona barela nafte dnevno.<h2>Hormuz ostaje ključni problem</h2>Američki stručnjaci očekuju da će tranzit kroz Hormuški moreuz biti značajno ograničen i tokom augusta.Ipak, ako se situacija bude postepeno stabilizirala, proizvodnja nafte u regiji trebala bi se početkom 2027. godine približiti prosjeku iz perioda prije poremećaja.Problemi, međutim, neće nestati preko noći. Prema novoj procjeni, poremećaji bi mogli potrajati do kraja 2027. godine, uz prosječni manjak u isporukama od oko 600.000 barela dnevno.<h2>Cijene nafte značajno više</h2>Američko Ministarstvo energetike zbog poremećaja je povećalo prognozu cijena nafte za ovu i narednu godinu.Svjetska proizvodnja nafte ove godine trebala bi u prosjeku iznositi oko 100,8 miliona barela dnevno, dok se svjetska potražnja procjenjuje na oko 104 miliona barela dnevno.Prema novim procjenama, prosječna cijena barela na londonskom tržištu ove godine trebala bi iznositi 86,81 dolar, dok bi američka nafta mogla imati prosječnu cijenu od 80,88 dolara.Mjesec ranije prognozirano je da će cijena na londonskom tržištu biti nešto ispod 82 dolara, a američke nafte nešto iznad 76 dolara.<h2>Pad cijena u 2027. godini</h2>Ako se proizvodnja na Bliskom istoku i svjetska trgovina počnu oporavljati početkom naredne godine, očekuje se i pad cijena.Američko Ministarstvo energetike procjenjuje da bi barel na londonskom tržištu u 2027. godini mogao koštati prosječno 69,39 dolara, dok bi američka nafta trebala biti oko 65,39 dolara po barelu.Istovremeno, američke komercijalne zalihe nafte do kraja ove godine trebale bi ostati ispod petogodišnjeg prosjeka. Kao razlog se navode veći izvoz, manji uvoz i snažan tempo prerade koji traje od sredine aprila.Razvoj situacije oko Hormuškog moreuza i energetskih postrojenja na Bliskom istoku tako će i dalje biti jedan od ključnih faktora koji će određivati kretanje cijena nafte na svjetskom tržištu.

Poremećaji u Hormuškom moreuzu i napadi na energetsku infrastrukturu smanjili su proizvodnju, a normalizacija se očekuje tek početkom 2027.

Prognoza SAD-a: Nafta bi ove godine mogla biti znatno skuplja

Njemački proizvođači automobila sve više gube trku na kineskom tržištu, a Mercedes i druge poznate kompanije više ne mogu da računaju samo na reputaciju svojih brendova i kvalitet izrade.Prema podacima, Mercedes je u prvoj polovini godine u Kini prodao samo 1.153 električna modela CLA, dok je kineski Xiaomi u istom periodu isporučio više od 80.000 limuzina SU7 slične cijene.Mercedes je pokušao da se prilagodi i razvio je produženu verziju CLA, sa više prostora na zadnjem sjedištu, uveo naprednije softverske funkcije i početnu cijenu spustio za 40 odsto u odnosu na evropsku verziju, prenosi Tanjug. Kineski proizvođači mnogo brže razvijaju i osvježavaju automobile, što pokazuje da problem nije samo u cijeni.Dok njemački proizvođači često nove modele razvijaju četiri godine ili duže, kinesko tržište električnih automobila funkcioniše mnogo bržim tempom, sličnim tržištu potrošačke elektronike.Novi kineski modeli ili značajno unapređene verzije ponekad se pojavljuju već nakon 18 mjeseci.Prema podacima koje je naveo izvršni direktor Folksvagena Oliver Blume, kineski proizvođači su samo u prvoj polovini ove godine izbacili oko 500 novih ili unaprijeđenih modela.Kineski kupci sve više traže automobile sa naprednim softverom, funkcijama automatizovane vožnje, savremenim ekranima i drugim tehnološkim mogućnostima, a domaći proizvođači te novitete uvode brže i često po nižim cijenama.

Mercedes je pokušao da se prilagodi i razvio je produženu verziju CLA

Skuplji, a lošiji: Njemački automobili gube trku s Kinezima

Toplotni val i suša dodatno su pogoršali već tešku situaciju u poljoprivredi Bosne i Hercegovine, a poljoprivrednici upozoravaju da bi posljedice uskoro mogli osjetiti i građani kroz više cijene hrane, posebno mesa.Predsjednik Skupštine Saveza poljoprivrednika Republike Srpske Mišo Maljčić upozorio je da bi, ukoliko se proizvodnja mesa u Evropskoj uniji nastavi smanjivati, cijene mesa mogle biti višestruko veće.- Znači, meso će ići dva do tri puta gore - kazao je Maljčić gostujući u emisiji "Novi dan" na <a href="https://n1info.ba/vijesti/bh-poljoprivrednici-upozoravaju-meso-bi-moglo-poskupjeti-dva-do-tri-puta-domaca-proizvodnja-pred-slomom/">N1.</a>Istovremeno, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo upozorio je da domaća proizvodnja već sada teško opstaje zbog velikog uvoza i, kako je naveo, nelojalne konkurencije.

<h2>Kukuruz gotovo uništen</h2>Maljčić je govorio o stanju u Republici Srpskoj, navodeći da je zbog suše došlo do velikog isušivanja zemljišta. Posebno je izdvojio kukuruz, jednu od najvažnijih ratarskih kultura za stočarstvo.Prema njegovim riječima, kukuruz je već dostigao fazu u kojoj je njegov biološki rast zaustavljen.- Međutim, 90 posto je potpuno isušen i mislim da su dani vegetacije kukuruza završeni - rekao je Maljčić.Dodao je da će se to snažno odraziti na stočarstvo, koje je već pod pritiskom zbog uvoza i niskih cijena mesa na domaćem tržištu.- Imamo viškove. Jednostavno, ljudi ne znaju šta da rade i od čega da obezbijede svoju egzistenciju - kazao je Maljčić.Bićo je situaciju u poljoprivredi ocijenio kao „skoro pa kritičnu“. Naveo je da se već osjeća nedostatak vlage, da se biljke teško nose s visokim temperaturama, dok stoka trpi toplotne udare, uz smanjenu proizvodnju mlijeka i drugih proizvoda.

<h2>Meso će biti luksuz</h2>Maljčić smatra da će smanjenje proizvodnje u Evropskoj uniji direktno utjecati i na Bosnu i Hercegovinu, koja je, prema njegovim riječima, sve zavisnija od uvoza.On je naveo da Evropska unija nastoji proizvoditi količine dovoljne za vlastite potrebe, te da bi, kada se ti planovi ostvare, za treće zemlje bilo sve manje viškova za izvoz.- Mi ćemo u tom slučaju morati kupovati po tržišnim cijenama koje će, naravno, za BiH biti dva puta veće nego što su sad, minimalno - kazao je Maljčić.Kao primjer je naveo Dansku, koja, prema njegovim riječima, smanjuje proizvodnju u svinjarstvu za oko 170.000 krmača, odnosno šest miliona prasadi godišnje.Dodao je da bi, ako Njemačka i Francuska dodatno smanje proizvodnju i fokusiraju se na vlastite potrebe, mesa na evropskom tržištu bilo sve manje.- Čim to urade Njemačka i Francuska, oni su smanjili proizvodnju na dovoljne za vlastite potrebe i nema više viška - kazao je Maljčić, zaključivši da bi meso moglo poskupjeti „dva do tri puta“.<h2>Poljoprivreda ne interesuje nikoga</h2>Bićo problem ne vidi samo u klimatskim promjenama i suši, već i u dugogodišnjem odnosu vlasti prema poljoprivredi.- Živimo u sistemu koji je jako komplikovan i gdje praktično poljoprivreda ne interesuje nikoga - kazao je Bićo, navodeći da problemi traju 15 do 20 godina.Prema njegovim riječima, različiti nivoi vlasti prebacuju odgovornost jedni na druge, dok proizvodnja propada.- Svako vuče na svoju stranu, a na kraju proizvodnja propada - rekao je Bićo.<h2>Uvoz potiskuje domaću proizvodnju</h2>Bićo je upozorio i na posljedice oslanjanja na uvoz. Prema njegovim riječima, domaća proizvodnja trenutno ne pokriva ni 20 posto potreba građana Bosne i Hercegovine.Tvrdi da je domaća proizvodnja potisnuta jeftinim uvozom, a da sada, nakon njenog slabljenja, uvoznici mogu diktirati cijene.- Jer mi ovdje ne proizvodimo ni 20 posto potreba građana Bosne i Hercegovine, sve ostalo je uvoz. Neke proizvodnje smo čak totalno ugušili - rekao je Bićo.Maljčić je upozorio da zbog neisplativosti proizvodnje sve veći broj mladih napušta selo.- Žalosno je da radite 365 dana i kad dođe da podvučete crtu, vi vidite da ste u gubitku. Ne da niste zaradili, nego ste u gubitku - kazao je.Bićo se nije složio s ocjenom da mladi ljudi ne žele da se bave poljoprivredom. Kazao je da ljudi žele proizvoditi, ali da je problem u tome što nemaju gdje prodati svoju robu zbog jeftinog uvoza.Kao primjer je naveo paradajz, ističući da domaći proizvođač ne može ostvariti zaradu ako se uvezena roba prodaje po cijeni nižoj od njegovih proizvodnih troškova.<h2>Poljoprivrednici traže zaštitne mjere</h2>Maljčić je rekao da su se predstavnici poljoprivrednika ove godine tri puta sastajali s ministrom vanjske trgovine BiH i direktorom Ureda za veterinarstvo BiH, pokušavajući pronaći rješenja za probleme uvoza mesa.Jedan od zahtjeva odnosio se na uvođenje određenih zaštitnih mjera na osnovu statističkih podataka o uvozu mesa u BiH. Kako je rekao, iz Ministarstva su dobili informaciju da takve mjere nije moguće provesti.Govoreći o kontroli mesa, Maljčić je naveo i rokove koje, prema njegovim riječima, propisuju pravila za pojedine vrste proizvoda.Kazao je da iznutrice imaju rok upotrebe do 24 sata, kao i mljeveno meso od momenta mljevenja, dok je za svinjetinu naveo rok od najviše pet dana od klanja, a za junetinu šest do sedam dana.Istovremeno je iznio tvrdnju da se rokovi kod uvoznog mesa ne poštuju uvijek i da postoje zloupotrebe, posebno na lokalnom nivou.<h2>Poljoprivrednici upozoravaju</h2>Bićo smatra da bi domaća proizvodnja mogla biti znatno veća kada bi država osigurala adekvatnu zaštitu i podršku proizvođačima.Kao probleme je izdvojio nepostojanje plavog dizela na državnom nivou, ali i izostanak zaštite domaće proizvodnje kroz prelevmane i carine u periodima kada domaći proizvođači imaju robu na tržištu.- Nikad niko od nas nije tražio da se totalno zaustavi uvoz, ali se tražila zaštita domaće proizvodnje, opterećenje, pa da budemo konkurentni - rekao je Bićo.Ukazao je i na, kako je rekao, apsurd da BiH uvozi proizvode koje može proizvoditi vlastitim kapacitetima.- Nije normalno da pored onakve Semberije, Posavine, da mi uvozimo žito za hljeb. Sve se to može ovdje proizvesti. Nije normalno da se uvozi meso, a da Mišo propada sa svojom proizvodnjom - kazao je Bićo.<h2>Bez brzih rješenja</h2>Maljčić je na kraju izrazio pesimizam kada je riječ o odnosu vlasti prema poljoprivrednoj proizvodnji.Kazao je da je 2026. izborna godina i ocijenio da političari stanovništvu nude priče o napretku, dok, prema njegovom mišljenju, ne nude konkretna rješenja za ljude koji žive na selu.- Ja iskreno ne očekujem ništa bolju situaciju u BiH od naših političara, bilo kojeg naroda - rekao je Maljčić.Poljoprivrednici upozoravaju da bi nastavak smanjenja domaće i evropske proizvodnje mogao dodatno povećati zavisnost BiH od uvoza, a time i pritisak na cijene hrane, posebno mesa.

Suša je gotovo uništila kukuruz, domaća proizvodnja mesa slabi, a poljoprivrednici upozoravaju da bi cijene mogle porasti i do tri puta

Alarm poljoprivrednika: Meso bi moglo poskupjeti dva do tri puta

Kina danas pravi važan korak u nastojanju da uđe na svjetsko tržište komercijalne avijacije. Kineski putnički avion C919 prvi put će biti korišten na međunarodnoj komercijalnoj liniji, čime Peking želi pokazati da može konkurirati najvećim proizvođačima aviona – Boeingu i Airbusu.Avion će danas u 15 sati poletjeti s Međunarodnog aerodroma u Pekingu, a nešto više od dva sata kasnije trebao bi sletjeti u Ulan Bator, glavni grad Mongolije.C919 proizvodi kineska državna kompanija Commercial Aircraft Corporation of China (COMAC). Riječ je o uskotrupnom mlažnjaku koji je po veličini sličan avionima Boeing 737 i Airbus A320.Iako C919 na domaćim linijama u Kini leti od 2023. godine, današnji let kompanije Air China predstavlja njegov prvi izlazak na međunarodno komercijalno tržište.Kina ovaj avion predstavlja kao moguću alternativu dominaciji Boeinga i Airbusa, koji decenijama kontrolišu najveći dio svjetskog tržišta putničkih aviona.Ipak, stručnjaci smatraju da će kineskoj avioindustriji trebati još mnogo vremena da ozbiljno ugrozi zapadni duopol.<h2>Oslonjen na američku tehnologiju</h2>Jedan od najvećih izazova za C919 jeste činjenica da se avion u značajnoj mjeri oslanja na strane komponente.Analiza iz 2020. godine pokazala je da se više od polovine dobavljača dijelova za C919 nalazi u Sjedinjenim Američkim Državama.Dodatni problem predstavlja činjenica da avion još nije dobio odobrenje ključnih evropskih i američkih regulatora, što mu ograničava mogućnost širenja na najvažnija svjetska tržišta.Sjedinjene Američke Države su prošle godine čak privremeno obustavile izvoz pojedinih komponenti za C919, u jeku trgovinskog sukoba s Pekingom.Situacija je kasnije promijenjena nakon dogovora između dvije zemlje. Tokom posjete američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) Kini u maju postignut je sporazum prema kojem se Kina obavezala na kupovinu 200 Boeingovih aviona, dok je Washington dao garancije za nastavak isporuke dijelova motora potrebnih za proizvodnju C919.Međutim, primirje u trgovinskom ratu trebalo bi isteći u novembru, što bi moglo ponovo otvoriti pitanje dostupnosti ključnih komponenti za kinesku avioindustriju.<h2>Kina želi smanjiti ovisnost o Zapadu</h2>Kineski napredak u proizvodnji putničkih aviona znatno je sporiji nego u nekim drugim visokotehnološkim industrijama, poput proizvodnje električnih automobila.Ipak, prvi međunarodni let C919 predstavlja važan simbolički korak za Peking. Kina želi razviti vlastitu komercijalnu avioindustriju i smanjiti zavisnost od zapadnih proizvođača i dobavljača.Stručnjaci, međutim, upozoravaju da će za izgradnju globalnog povjerenja, dobijanje međunarodnih certifikata, razvoj servisne mreže i masovniju proizvodnju biti potrebne godine, a vjerovatno i više generacija razvoja.Današnji let za Ulan Bator zato nije samo nova komercijalna linija, već i test ambicije Kine da se dugoročno pozicionira kao treći veliki igrač na globalnom tržištu putničkih aviona.

Iako C919 na domaćim linijama u Kini leti od 2023. godine, današnji let kompanije Air China predstavlja njegov prvi izlazak na međunarodno tržište

Kineski putnički avion prvi put leti u inostranstvo: Izazivaju konkurenciju

Centralna banka Bosne i Hercegovine nastavila je jačati svoju finansijsku poziciju u prvoj polovini ove godine, a ukupna vrijednost njene imovine prvi put je premašila granicu od 20 milijardi konvertibilnih maraka, piše <a href="https://www.biznisinfo.ba/imovina-centralne-banke-bih-prvi-put-premasila-20-milijardi-km-dobit-skocila-na-228-miliona/">BiznisInfo.ba</a>.Istovremeno je ostvarena neto dobit od 228,6 miliona KM, što predstavlja značajan rast u odnosu na isti period prošle godine. Prema nerevidiranim finansijskim izvještajima, ukupna imovina Centralne banke na kraju juna iznosila je 20,09 milijardi KM, dok je na kraju prošle godine iznosila 18,31 milijardu KM.<h2>Blizu 230 miliona KM neto dobiti</h2>Neto dobit za prvih šest mjeseci dostigla je 228,6 miliona KM, što je za oko 68,8 miliona KM, odnosno oko 43 posto, više nego u istom periodu prošle godine, kada je iznosila 159,8 miliona KM.Značajno su povećane i zvanične devizne rezerve Centralne banke, koje su na kraju juna iznosile 19,98 milijardi KM, u odnosu na 18,21 milijardu KM na kraju prošle godine.Istovremeno je kapital Centralne banke porastao na 1,70 milijardi KM, sa 1,55 milijardi KM koliko je iznosio na kraju 2025. godine.&nbsp;<h2>Kamatni prihodi</h2>Rast je zabilježen i kod depozita komercijalnih banaka, koji su sa 7,33 milijarde KM povećani na 8,70 milijardi KM, dok je vrijednost novčanica i kovanica u opticaju dostigla 8,78 milijardi KM.Centralna banka navodi da je ostvarena dobit prvenstveno rezultat kamatnih prihoda ostvarenih upravljanjem deviznim rezervama, pri čemu najveći doprinos dolazi od ulaganja u dužničke vrijednosne papire i depozite kod inostranih banaka.

Auto-dijelovi pune izvoz: BiH ima veliki potencijal, ali i opasnu slabost

Tužilaštvo izdalo prve naloge u istrazi protiv Eleka i Ljevnajića

Građani BiH trpe posljedice egzodusa radne snage: Brže do pregleda magnetnom rezonancom nego do dobrog majstora

CBAM kao pitanje stručnosti i odgovornosti: Vijeće ministara 'minira' bh. privredu

UIO BiH češlja rizične firme: Mesnice, građevinci i online trgovci pod lupom

Novi udar na građane: Tona peleta u BiH dostigla 760 KM

Nagrada za Bosnu i Hercegovinu: Dylan Arouh osvojio srebrenu medalju na Međunarodnoj ekonomskoj olimpijadi!

Niče novi poslovni objekat u centru Sarajeva, ostavljen prostor za neboder od 22 sprata

Biznismen iz Goražda objavio ponudu za preuzimanje Privredne banke: Evo o kojoj cifri se radi

Cijene nafte ponovo padaju: Barel Brenta jutros ispod 88 dolara

Danas počinje "Sajam šljive" u Gradačcu, očekuje se više od 150 izlagača

Prognoza SAD-a: Nafta bi ove godine mogla biti znatno skuplja

Skuplji, a lošiji: Njemački automobili gube trku s Kinezima

Alarm poljoprivrednika: Meso bi moglo poskupjeti dva do tri puta

Kineski putnički avion prvi put leti u inostranstvo: Izazivaju konkurenciju

Rastu imovina, dobit i devizne rezerve Centralne banke BiH, prvi put premašili jednu granicu

Biznis

Auto-dijelovi pune izvoz: BiH ima veliki potencijal, ali i opasnu slabost

Tužilaštvo izdalo prve naloge u istrazi protiv Eleka i Ljevnajića

Građani BiH trpe posljedice egzodusa radne snage: Brže do pregleda magnetnom rezonancom nego do dobrog majstora

CBAM kao pitanje stručnosti i odgovornosti: Vijeće ministara 'minira' bh. privredu

UIO BiH češlja rizične firme: Mesnice, građevinci i online trgovci pod lupom

Novi udar na građane: Tona peleta u BiH dostigla 760 KM

Nagrada za Bosnu i Hercegovinu: Dylan Arouh osvojio srebrenu medalju na Međunarodnoj ekonomskoj olimpijadi!

Niče novi poslovni objekat u centru Sarajeva, ostavljen prostor za neboder od 22 sprata

Biznismen iz Goražda objavio ponudu za preuzimanje Privredne banke: Evo o kojoj cifri se radi

Cijene nafte ponovo padaju: Barel Brenta jutros ispod 88 dolara

Danas počinje "Sajam šljive" u Gradačcu, očekuje se više od 150 izlagača

Prognoza SAD-a: Nafta bi ove godine mogla biti znatno skuplja

Skuplji, a lošiji: Njemački automobili gube trku s Kinezima

Alarm poljoprivrednika: Meso bi moglo poskupjeti dva do tri puta

Kineski putnički avion prvi put leti u inostranstvo: Izazivaju konkurenciju

Rastu imovina, dobit i devizne rezerve Centralne banke BiH, prvi put premašili jednu granicu