Veselin Jevrosimović, predsjednik i osnivač Comtrade grupacije, kao i predsjednik Atletskog saveza Srbije, bio je gost u sedmoj epizodi Telcasta, a čiji je autor Minja Miletić.Miletić je Jevrosimovića predstavila kao idealnog sagovornika za Telcast, budući da je riječ o formi podcasta koja se bavi savremenim tehnologijama i njihovim uticajem na sve nas, bilo poslovno ili privatno, prenosi Telegraf.rs.&nbsp;Što se tiče karijere i poslovnog pravca Veselina Jevrosimovića, koji danas važi za jednog od najboljih stručnjaka za IT u Srbiji, sve je počelo još osamdesetih godina prošlog vijeka, kada je malo ko na ovim prostorima slutio koliko će nam savremene informacione tehnologije oblikovati život.Ali, Jevrosimović je bio dio te "manjine".<h2>Iz radničke porodice</h2>- Ono što je mene opredijelilo ka ovom smjeru, bila je želja da ostvarim snove iz mlađih dana. Uvijek sam sanjao o tehnologijama, inovativnostima, i pratio sam taj san. Međutim, kada sam bio na studijama u Majamiju, u to vrijeme je krenula masovna ekspanzija računara, za privatnu upotrebu. Ja sam najprije dva mjeseca radio u jednoj tajlandskoj kompaniji koja se bavila proizvodnjom i sklapanjem računara, a onda sam sa prijateljima iz Amerike krenuo da kupujem komponente i da polako sklapam računare - kaže Jevrosimović.Osnivač Comtradea je, inače, u svojim intervjuima više puta isticao kako potiče iz radničke porodice, ali i o tome kako ga je zainteresovao sport, odnosno atletika, tako da te teme nisu "zaobišle" ni ovo njegovo gostovanje.Kada je došao na Atletski stadion Crvene zvezde, prisjeća se Jevrosimović, u prvi mah je već bila jasna njegova želja za treniranjem ovog sporta, tačnije discipline skok sa motkom.

U Telcastu je ispričao anegdotu pri susretu sa profesorom Božom Jankovićem, koji ga je upitao zašto želi baš tu disciplinu, na šta mu je on rekao: "Gledao sam na televiziji".Na pitanje da li zna da uradi salto, Jevrosimović je samouvjereno rekao da umije, iako ga nikada nije ni probao.- Izveo sam skok, pao na vrat i ubio se, a profesor mi je rekao: "Dobro je, dovoljno si lud da možeš da treniraš ovu disciplinu". Vrlo brzo sam počeo da nižem uspjehe i u pionirskoj i juniorskoj selekciji, a onda sam po završetku srednje škole, odnosno po povratku iz vojske u Sloveniji, sa 19 godina otišao u LG Dizeldorf, atletski klub. Nakon dobijene stipendije, otišao sam u Majami. Odmah sam nekako osjetio da ću ja tamo ostati, a to su znali i moji roditelji. Otac mi je na aerodromu rekao: "Nećeš ti skoro ovamo".Od tada, pa sve do danas, jasno je da je Amerika ostala velesila po pitanju inovacija, tehnologija i mogućnosti, a Jevrosimović je u ovoj proveo četiri godine. Ipak, da je Evropa uspijevala da prati SAD na tom polju, govori i činjenica o Jevrosimovićevom povratku.- Dizeldorf (Njemačka) je tada bio tehnološki centar Evrope. Firma koju sam osnovao sa trojicom mojih prijatelja već je poslovala dvije godine. Ja sam sa 20 godina počeo da trgujem kompjuterima, a sa 22, 23 godine sam odlučio da se moj partner i ja prebacimo u Dizeldorf i da tu otvorimo kancelariju.Na pitanje Minje Miletić da li je imao strah od neuspjeha, bez početnog kapitala, u cvijetu mladosti, Jevrosimović odgovara iskreno: Ja jednostavno nisam imao gdje i držao sam se toga. To je bio moj izvor primanja i finansiranja i duboko sam vjerovao u uspjeh. Znate, za sve mogu da zahvalim atletici koja mi je dala tu fanatičnu upornost, koja se kasnije odrazila i na biznis. Bitno je samo da ne odustajete od svojih snova.U današnje vrijeme je vrlo izazovno privući partnere i investitore, ali iako mislimo da je "nekada prije" sve bilo lakše i jednostavnije - nije baš tako. Svako vrijeme nosi svoje izazove, a jedan od najvećih za Jevrosimovića, prema njegovim riječima, bio je taj što izgleda mladoliko.Bilo je potrebno ubijediti partnere da posluju sa nekim ko ima tek 22, 23 godine, izgleda mlađe od toga, a pritom pred svijet iznosi velike ideje i vizije. Kako ih ubijediti da se nije samo "zaigrao", već da je odlučan u svojoj namjeri da uspije i pomjeri granice u IT svijetu.- Mi smo čak bili prva generacija poslovnih ljudi koji su izašli iz "odjela i kravata". Vodili smo biznis u džinsu i patikama, i bilo je teško razbiti neke utvrđene norme, i u Njemačkoj i u SAD; posebno u firmama kao što je IBM, gdje su se poštovale tradicija i poslovna kultura oblačenja - kaže Jevrosimović i ne krije da su prve tri godine bile teške.<h2>Osnivanje Comtradea</h2>- Ali, ne možeš da naučiš da pobjeđuješ, ako ne naučiš da gubiš. Bilo je teških momenata, kada nisam znao šta ću sutra da jedem, sa par dolara u džepu. Imao sam razne krize, ali me to nije obeshrabrilo, štaviše.U to vrijeme, dok je osnivač Comtradea boravio u Njemačkoj, njegova kompanija bila je druga u svijetu u distribuciji kompjuterske opreme, sa godišnjim obrtom od 12,5 milijardi dolara. Ipak, sredinom devedesetih odlučio je da proda akcije svoje firme, smatrajući da je dostigao impresivan nivo u poslovanju...Kako i zašto je nastao Comtrade?- Ja sam Comtrade osnovao 1990/1991. godine, iako sam tada još živio u Njemačkoj. U tom momentu, osnovao sam ga samo sa željom da dolazim u Srbiju i posjećujem porodicu, jer tada apsolutno nisam imao drugog razloga da budem u Jugoslaviji. Comtrade tih prvih pet godina jeste radio, ali je počeo da se razvija tek s mojim povratkom iz Njemačke u Srbiju, neke 1995. godine. Kada sam prodao akcije u prošloj firmi, ja više nisam namjeravao da radim, htio sam da se penzionišem, ali... Drago mi je na kraju što je sve ispalo kako jeste, jer šta bih radio ako ne bih radio ništa? Bavit ću se ovim poslom dok god budem mogao - priča Jevrosimović.- Godine 1996, ukinute su bile sankcije, a ja pošto sam otišao mlad iz zemlje, onda mi je zaista bila želja da se vratim. Kada god sam odlazio iz Beograda, patio sam. Opet, svi naši ljudi koje sam upoznao "preko", imali su samo jedan san: da se vrate kući.Ova godina bila je prekretnica i za širenje Comtradea, budući da je Jevrosimović tada preuzeo posao na sebe i, kako kaže, vrlo brzo je dobio sva tadašnja zastupništva jer su ljudi i firme tada dobro znali šta sve može da napravi u IT biznisu. Najprije je dobio zastupništvo za Srbiju, a onda i za region. Već do 2000. godine, Comtrade je postao najveća IT firma u Srbiji.Američka škola, vođenje biznisa u Njemačkoj, a onda Srbija. Značajne tranzicije koje iziskuju prilagođavanje i upoznavanje sa različitim modelima poslovanja. Koliko je bilo teško?- Evropski i američki model se dosta razlikuju. SAD su otvorene ka novim tehnologijama, sve novo što izađe, odmah se primjeni. Kod nas, u Evropi, nije tako, između ostalog i zbog finansija. Znate, ako vam firma radi u minusu - ona je gubitaš i niko neće u nju da uloži, dok u Americi primarno gledaju potencijal; oni žele da ulažu u potencijal. Ja imam i firme u Americi, gdje poslujemo po njihovim standardima - priča dalje Jevrosimović, objašnjavajući i to koliko je 2000-ih srbijansko tržište bilo svesno savremenih tehnologija.- Tada se pravila jasna razlika između, isključivo IKT firmi i svega ostalog što čini IT, a danas te razlike nema. Danas je svaka kompanija tehnološka. Comtrade je, recimo, uvijek gledao ka horizontu, šta je ono što sutra može da predstavlja trend; u tehnološkoj šumi morate pronaći pravi put, morate imati znanje, ali i viziju, upornost, da biste izašli iz te šume - naveo je on.Za Comtrade je, ispostavit će se, taj put u šumi bila vještačka inteligencija (AI). Tema o kojoj danas svi bruje - Meta, Gugl, Amazon i ostali - a o čemu je Jevrosimovićev tim razmišljao još prije 10 godina. Jevrosimović smatra da je vještačka inteligencija put kojim treba ići, ideja kojoj se ne treba opirati, i koja će da proizvede nova zanimanja.- AI treba posmatrati kao alat i izvući njegov maksimum. Znate, čovjek će kao radna snaga uvijek biti potreban, a vještačka inteligencija će biti samo ispomoć u radu - objašnjava Jevrosimović, i dodaje da pomoću vještačke inteligencije kompanija može da smanji milionske gubitke.- Prije šest do sedam godina, firmu smo okrenuli ka sajber bezbjednosti, a to je danas neizostavni dio svake kompanije. Okrenuli smo se i zelenim tehnologijama. Comtrade je i sam postao "zelena kompanija"; kod nas je, na primjer, zabranjena plastika - kaže osnivač srbijanskog IT diva za Telcast.Iako, možda, djeluje da Comtrade već tri decenije posluje bez trzavica, Jevrosimović iskreno odgovara na pitanje kada je bilo najteže.- Godine 2008/09, u jeku Svjetske ekonomske krize, taj cunami je naletio i na nas. Nismo prethodno doživjeli ništa slično i nismo znali kako da se nosimo sa svime, a tada smo tek bili kupili slovenačku softversku kompaniju "HERMES SoftLab", koja je u to vrijeme imala 1.000 inženjera. Mjesečni fond plata nam je bio 10 miliona eura, a kriza je najprije udarila po IT i softverskim kompanijama. Izgubili smo dosta kupaca u tom momentu, jer su ljudi imali druge prioritete. Morao sam da zasučem rukave, vratim se u rudnik, a pritom su nas tada mnogi napustili, jednostavno su odustali.Deceniju i više nakon Svjetske ekonomske krize, kompanije su se suočile sa brojnim problemima usljed pandemije. Doduše, većina IT firmi je poslovala stabilno, jer je rad na daljinu postao masovna pojava, a onlajn usluge su se tražile više nego ikada prije.Ali, kada su se stvari opet normalizovale, krenula su brojna otpuštanja u velikim kompanijama, jer je došlo do "prezasićenja" radnom snagom, uposlenom u vrijeme pandemije, usred povećanog obima posla.Premda je to poslovna politika koju mnogi danas vode, pravdajući otkaze krizom i sličnim faktorima, Jevrosimović je išao drugim putem. Te 2008/09. uveo je mjere koje su, možda, čak i spasile kompaniju u svom najgorem periodu.<h2>Novi proizvodi</h2>- Rekao sam da niko neće biti otpušten. Ko je sa mnom bio u dobrom, kada je firma bila uspješna, bit ću i ja tu kada nam je loše. Ali, ko je rešen da ide, niko ne smije da ga zadržava. Tu sam čak izgubio i prvu liniju menadžera, međutim, svaka uspješna firma mora da ima "jaku klupu". Maltene preko noći sam doveo novi menadžment, krizni menadžment. Uradio sam sve suprotno onome što su mi savjetovale finansijske organizacije. Savjetovale su me da otpustim 40 posto ljudi, ja sam rekao: "To ne dolazi u obzir".Velike prodaje u tim godinama nije bilo, ali je Comtrade iskoristio svoje znanje da napravi nove proizvode "u tom praznom hodu", i to se isplatilo. Kupci su ponovo sami našli put do kompanije.Ako se, ponovo, osvrnemo na koronu, imamo utisak da su se stvari u IT industriji mahnito ubrzale, ali da li je zaista tako?- Revolucija u IT industriji je krenula sredinom sedamdesetih, a do danas, mi smo tek na 5 odsto razvoja, dakle, imamo još mnogo posla ubuduće - kaže Jevrosimović, još jednom napominjući koliko je velika potražnja za IT uslugama, kadrovima, ali robom, poput čipova.

Trenutno, pokriveno je samo 40 posto kadrova u IT sektoru, u svijetu, kao i u Srbiji.- Uprkos školovanju i visokim platama, nemamo dovoljno IT radnika, mada smo vrlo konkurentno tržište. Comtrade ima 5.000 softverskih inženjera, a prepoznati smo kao tržište koje je visokotehnološko, koje ide na kvalitet, a ne kvantitet. I treba pomenuti da nismo jeftini kao tržište, naš inženjer vrijedi kao njegov kolega bilo gdje u Evropi. Ja sam, doduše, još prije 15 godina uvidio u kom smjeru ovo ide i da ćemo se sada suočiti sa velikom kadrovskom krizom, i stoga sam najprije pokrenuo srednju školu, a onda i fakultet za informatiku. Danas imamo ozbiljnu bazu kadrova; ali i pored te baze, uvijek smo hronično u minusu za 300 inženjera - navodi osnivač Comtradea.Zaključak ove epizode Telcasta jeste da, de facto, imamo stručan kadar, kvalitetne inženjere, ali šta je ono što nemamo u odnosu na Silicijumsku dolinu? Odgovor je, zapravo, vrlo jednostavan.<h2>Društvene mreže</h2>- Nemamo tržište. Znate, 51 posto svjetske ekonomije su SAD. Kada imate takvo tržište, možete da uradite bilo šta. S druge strane, otpora prema novom će uvijek biti, ali ja do sada nisam primijetio da su krenula neka masovna otpuštanja zbog tehnologije - kaže Jevrosimović i odgovara na pitanje da li koristi društvene mreže.- Aktivan sam na LinkedInu, to je poslovna mreža koju smatram i najozbiljnijom društvenom mrežom. Što se tiče ostalih mreža, mislim da svemu dođe kraj ili, bar, zatišje, kao što je sada slučaj sa Fejsbukom ili rebrendiranjem Tvitera. To je kao kada tradicionalnoj, staroj kafani promjenite ime. Tviter nije jeftina igračka, vidjet ćemo šta će biti, a njegova sudbina sada isključivo zavisi od vlasnika (Ilona Maska).I za kraj, Jevrosimović otkriva da, u sferi informisanja, ostaje vjeran portalima, Blumbergu zbog aktuelnih biznis vijesti, kao i Netfliksu.

Bilo je potrebno ubijediti partnere da posluju sa nekim ko ima tek 22, 23 godine, izgleda mlađe od toga, a pritom pred svijet iznosi velike ideje

Veselin Jevrosimović, jedan od najuspješnijih IT stručnjaka: Nisam gubio vjeru ni sa nekoliko dolara u džepu

Aerodrom Sarajevo imat će 149.580 raspoloživih sjedala ovog oktobra, što je povećanje od 3,8 posto u odnosu na prošlu godinu, piše <a href="https://www.biznisinfo.ba/konacno-rast-na-aerodromu-sarajevo-evo-ko-je-najveci-prevoznik/">Biznisinfo</a>.To bi trebalo dovesti do povratka rastu nakon nekoliko mjeseci pada broja putnika na ovom aerodromu.Kapacitet je veći za 25 posto u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu.Turkish Airlines bit će najveći prijevoznik s udjelom kapaciteta od 21,8 posto, prema podacima Ex-Yu Aviation News.Kada je riječ o regionu, najveći avioprevoznik je Wizz Air koji će u oktobru ponuditi 637 hiljada sjedala putnicima.

Kapacitet je veći za 25 posto u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu

Konačno rast na Aerodromu Sarajevo

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović primio je akreditive ambasadorice Bosne i Hercegovine.Elma Kovačević-Bajtal, ambasadorica Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj, sa sjedištem u Zagrebu predala je akreditive predsjedniku Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću.U pratnji ambasadorice Bosne i Hercegovine bili su ministrica savjetnica Sanja Eminović i ministar savjetnik Zoran Perković.Uz predsjednika Milanovića bili su savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske za vanjsku i evropsku politiku Neven Pelicarić, direktor Uprave za jugoistočnu Evropu Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Stribor Kikerec i sekretar Kabineta za vanjsku i evropsku politiku Ureda predsjednika Ivan Mutavdžić.

U pratnji Elme Kovačević-Bajtal su bili ministrica savjetnica Sanja Eminović i ministar savjetnik Zoran Perković

Elma Kovačević-Bajtal i Zoran Milanović

Ambasadorica Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj predala akreditive Zoranu Milanoviću

Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi-burzi ostvaren je ukupan promet od 140.394,68 KM. U sklopu 10 transakcija ukupno je prometovano 39.126 vrijednosnih papira. Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala i iznosi 763,73 poena.<h2>Vrijednost indeksa</h2> Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 18,56 indeksnih poena na 1.028,25 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 1,84 posto. Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 6,15 indeksnih poena na 1.789,36 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,34 posto. Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 168,52 indeksna poena na 11.204,90 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 1,53 posto. Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je porasla za 23,97 indeksnih poena na 17.068,41 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,14 posto.<h2>Kotacije</h2> Na Kotaciji privrednih društava i na Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija. Na Kotaciji fondova ostvaren je promet dionicama ZIF FORTUNA FOND DD (simbol FRTFRK1 ) u iznosu od 69.335,40 KM; u sklopu 3 transakcije prometovano je 36.113 dionica. Kurs ovog fonda iznosio je 1,92 KM. <h2>Slobodno tržište</h2> Na Slobodnom tržištu - ST1 ostvaren je promet od 70.404,73 KM; u sklopu 6 transakcija prometovano je 2.918 dionica. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ (simbol TCMKR ) u iznosu od 51.757,50 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 33,50 KM. Na Slobodnom tržištu - ST2 ostvaren je promet dionicama emitenta RMU BANOVIĆI DD BANOVIĆI (simbol RMUBR ) u iznosu od 654,55 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 95 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 6,89 KM. Na Slobodnom tržištu - ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine. Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta RMU BANOVIĆI DD BANOVIĆI (simbol RMUBR) od 14,83 posto i dostigle su cijenu od 6,89 KM, dok je dnevni pad registrirao ZIF FORTUNA FOND DD (simbol: FRTFRK1) od 0,01 posto sa cijenom od 1,92 KM.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

U sklopu 10 transakcija ukupno je prometovano 39.126 vrijednosnih papira

Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala i iznosi 763,73 poena

Na Sarajevskoj berzi promet 140.394,68 KM

Brent Nafta je danas dostigla cijenu od 97,56 dolara po barelu, što je najviše za posljednjih godinu dana.Kako prenosi CNBC, glavni razlog za ovaj rast je zabrinutost zbog pada zaliha nafte u SAD.Zalihe sirove nafte u gradu Kašingu u Oklahomi su prema podacima američke Uprave za energetske informacije (EIA) pale na 22 miliona barela u četvrtoj nedjelji septembra, blizu operativnog minimuma.To je pad od 943.000 barela u odnosu na prethodnu nedjelju.Britanski Ekonomist navodi da su cijene nafte porasle za 30 posto u odnosu na mjesec juni, djelimično zbog toga što su Rusija, Saudijska Arabija i neke druge zemlje dobrovoljno smanjile sopstvenu proizvodnju nafte.

Rusija, Saudijska Arabija i neke druge zemlje su dobrovoljno smanjile sopstvenu proizvodnju nafte

Cijena nafte na najvišem nivou u prethodnih godinu dana

Međunarodni monetarni fond zatražio je od Bosne i Hercegovine da obustavi povećanje plaća i penzija, a kako bi se zaustavila inflacija. Traži se zaustavljanje rasta plaća u javnom sektoru ali i rasta minimalne plaće, što će uglavnom pogoditi radnike u privatnom sektoru s najnižim primanjima, izvještava <a href="https://www.biznisinfo.ba/mmf-trazi-da-bih-zaustavi-rast-penzija-i-plata/?fbclid=IwAR3vQNKiKrNOK-h_Y4qGDk0CB5UwDA8NLz1zcfx2Xc6Aqv7IoZEHrvzopyc_aem_AWNZHnfmjFTs4cboH_0zbB2Jt_OjmZjx08ceBjbqPtVjxZgQgeto_iStUoYwkFJqSvk&amp;mibextid=Zxz2cZ">BiznisInfo.ba</a>.– Da bi se ojačala fiskalna održivost, direktori (MMF-a) su apelirali na vlasti da dodatno ograniče tekuću potrošnju, uključujući i putem ograničavanja potrošnje na plaće u javnom sektoru, boljeg usmjeravanja socijalne potrošnje, poticanja javnih investicija i unapređenja naplate prihoda – navodi se dokumentu MMF-a nakon zaključenih konsultacija po članu IV sa Bosnom i Hercegvinom za 2023. godinu.<h2>Investicije u infrastrukturu</h2>Takođe su istakli da će investicije u infrastrukturu, zelenu energiju i digitalizaciju, podržane reformama u upravljanju javnim finansijama, pomoći u poticanju održivog razvoja.Prosječne neto plaće su u porastu zbog povećanja najniže cijene rada i povećanja plaća u javnom sektoru u oba entiteta, ali realne neto plaće su u porastu tek od januara 2023. godine.MMF navodi da vlasti trebaju identificirati moguće uštede u tekućoj potrošnji za 2023. godinu i izbjeći smanjenje ionako niskih javnih investicija koje doprinose rastu.– Sa potrošnjom na plaće i penzije koja je već među najvišim u regionu, treba ograničiti plate u javnom sektoru i izbjeći vanredna povećanja penzija. Ako se inflatorni pritsci pojačaju, vlasti trebaju razmotriti poništavanje odluka o povećanju plaća u javnom sektoru iz 2022-23. U narednom periodu, pregled zapošljavanja i plaća u javnom sektoru bi pomogao u identificiranju viškova i smanjenju potrošnje na plate – stoji, između ostalog, u dokumentu.<h2>Očuvanje kupovne moći građana</h2>MMF traži da se bh. vlasti suzdrže od povećanja minimalne plaće, što se odnosi na radnike uglavnom u privatnom sektoru koji primaju najniže plaće.Vlasti su istakle da su koristile fiskalnu politiku s ciljem očuvanja kupovne moći građana, naročito socijano ugroženih kategorija. Njihov argument je da je zbog kontinuirano visokih cijena uvezene hrane i goriva bilo neophodno povećati plate u javnom sektoru i penzije da bi se održala kupovna moć. Istakli su da su penzioneri među najugroženijima, i da su redovna povećanja penzija predviđena zakonom.

MMF traži da se bh. vlasti suzdrže od povećanja minimalne plaće, što se odnosi na radnike uglavnom u privatnom sektoru koji primaju najniže plaće

MMF traži da BiH zaustavi rast penzija i plaća

Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi-burzi ostvaren je ukupan promet od 211.195,36 KM. U sklopu 12 transakcija ukupno je prometovano 37.451 vrijednosni papir. Vrijednost BIFX-a je pala za 4,09 indeksnih poena na 763,73 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,53 posto.<h2>Vrijednost indeksa</h2> Vrijednost indeksa SASX-10 nije se mijenjala i iznosi 1.009,69 poena. Vrijednost indeksa SASX-30 nije se mijenjala i iznosi 1.783,21 poen. Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI nije se mijenjala i iznosi 11.036,38 poena. Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN nije se mijenjala i iznosi 17.044,44 poena.<h2>Kotacije</h2> Promet na Kotaciji iznosio je 134.174,58 KM; u sklopu 5 transakcija prometovano je 35.000 vrijednosnih papira. Na Kotaciji privrednih društava ostvaren je ukupan promet od 76.574,58 KM, u sklopu 4 transakcije prometovano je 5.000 dionica. Najveći promet ostvaren je dionicama emitenta SARAJEVSKA PIVARA DD SARAJEVO (simbol: SRPVRK1) u iznosu od 49.574,58 KM. Kurs ovog emitenta je iznosio 12,39 KM. Na Kotaciji fondova ostvaren je promet dionicama ZIF FORTUNA FOND DD (simbol FRTFRK1 ) u iznosu od 57.600,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 30.000 dionica. Kurs ovog fonda iznosio je 1,92 KM. Na Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija. <h2>Slobodno tržište</h2> Na Slobodnom tržištu - ST1 ostvaren je promet od 76.180,78 KM; u sklopu 6 transakcija prometovana je 2.351 dionica. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ (simbol TCMKR ) u iznosu od 74.512,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 33,50 KM. Na Slobodnom tržištu - ST2 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine. Na Slobodnom tržištu - ST3 ostvaren je promet dionicama emitenta PRETIS DD VOGOŠĆA (simbol UNPRRK1 ) u iznosu od 840,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 100 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 8,40 KM. Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta SARAJEVSKA PIVARA DD SARAJEVO (simbol SRPVRK1) od 2,43 posto i dostigle su cijenu od 12,39 KM, dok je dnevni pad registrirao ZIF FORTUNA FOND DD (simbol FRTFRK1) od 9,43 posto sa cijenom od 1,92 KM.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

U sklopu 12 transakcija ukupno je prometovano 37.451 vrijednosni papir

Vrijednost BIFX-a je pala za 4,09 indeksnih poena na 763,73 poena

Na Sarajevskoj berzi promet 211.195,36 KM

Uz nesebičnu pomoć Općine Tešanj i partnere sajma Mađarska i Grad Živinice otvoren je Međunarodni sajam privrede Tešanj. Ove godine, zbog gradnje Koridora Vc, tešanjski sajam privrede održava se u susjednoj općini Doboj Jug. Na ceremoniju svečanog otvaranja sajma u mjestu Matuzići stigli su brojni zvaničnici: Federalni premijer Nermin Nikšić, dr. dopredsjedavajući Predstavničkog doma BiH Denis Zvizdić, premijerka ZDK Amra Mehmedić, nj.e. Peter Staroj sekretar za sigurnosnu politiku Ministarstva vanjskih poslova i trgovine Mađarske, predsjednik Vanjskoprivredne komore BiH Ahmet Egrlić, načelnici Tešnja i Doboj Juga Suad Huskić i Mirnes Tukić, te Saša Prnjavorac, predsjednica UO Udruženja privrednika " Biznis centar Jelah- Tešanj", koje je i organizator ovog sajma.<h2>Izvanredna prilika</h2>U svom obraćanju, predsjednica Prnjavorac istaknula je da je privilegija biti na čelu udruženja i sajma privrede koji je okupio preko 500 izlagača iz BiH, zemalja regiona EU, Amerike, Japana i Kine. Bit će to izvanredna prilika da se privrednici okupe na jednom mjestu, sklope nove poslovne veze i saradnju, a paneli, kao što su obnovljivi izvori energije i energetska efikasnost, će poslužiti kao platforma za međunarodnu razmjenu znanja i iskustva.Nakon što je svečanim presjecanjem vrpce sajam svečano i zvanično otvoren i trajat ce do 30. septembra, prišlo se i otvoranju Paviljona Mađarske, te se krenulo u obilazak Sajma.U izjavi medijima načelnik Tešnja, Suad Huskić sa dosta optimizma je izjavio da je u ovoj privredno razvijenoj općini sajam dočekan sa dobrim rezultatima.<h2>2.800 poslovnih subjekata</h2>- Dakle, sa oko 2.800 poslovnih subjekata, sa oko 2 milijarde prometa kroz fiskalne kase i oko 500 miliona maraka izvoza, najvećim dijelom u zemlje EU, podaci su koji nas ohrabruju - kazao je Huskić .Nj. e. Staroj je naglasio kako Mađarska snažno podupire te da ove dvije zemlje imaju dobru saradnju.- U BiH je stiglo 8 mađarskih kompanija i to nešto govori. Federalni premijer Nermin Nikšić Tešnjacima je uputio čestitke na visokokvalitetnom sajmu na kome izlažu 502 kompanije, koje našoj državi garantuju bolju budućnost uz stabilniju političku situaciju.

Ove godine, zbog gradnje Koridora Vc, tešanjski sajam privrede održava se u susjednoj općini Doboj Jug

Svečano otvoren 17. Međunarodni sajam privrede: Na 20.000 kvadrata proizvode izložilo oko 500 izlagača

Federacija BiH danas se zadužila za 40 miliona KM emisijom obveznica, izvještava <a href="https://www.biznisinfo.ba/federacija-se-upravo-zaduzila-za-40-miliona-km/">BiznisInfo.ba.</a>Planirani iznos emisije bio je 40 miliona KM, koliko je i ostvareno, a pristigle su ponude u ukupnom iznosu od 70,5 miliona maraka.Ponderisana prosječna kamatna stopa iznosi 3,26 posto. Ukupan iznos prikupljenih sredstava: 39.956.487,60 KM.Najčešći kupci ovih vrijednosnih papira su komercijalne banke, pa je ovo jedan vid zaduženja kod njih.Datum dospijeća, kada će novac morati biti vraćen, je 27. septembar 2030. godine.

Ponderisana prosječna kamatna stopa iznosi 3,26 posto

Federacija BiH se zadužila 40 miliona KM

Međunarodni aerodrom Sarajevo planira izgraditi solarnu elektranu na krovovima svojih objekata. Procijenjena vrijednost planiranih radova na solarnoj elektrani koja je nazvana MAS SOLAR1 je 2,2 miliona maraka, navodi se u objavještenju o tenderu na portalu e-nabavki.&nbsp;Ponude zainteresovanih ponuđača sarajevski aerodrom primat će do 10. oktobra. Kod odabira ponude ključnu ulogu igrat će cijena koja će nositi 70 posto bodova, dok će sa 30 posto biti bodovan rok isporuke. Međunarodni aerodrom Sarajevo najveći je i najpofitabilniji aerodom u BiH. U 2022. godini zabilježio je, za naše prilike, impresivne rezultate. Opsluženo je 1.377.348 putnika, a prihod je iznosio čak 66,5 miliona maraka.&nbsp;

Kod odabira ponude ključnu ulogu igrat će cijena koja će nositi 70 posto bodova, dok će sa 30 posto biti bodovan rok isporuke

Međunarodni aerodrom Sarajevo planira izgraditi solarnu elektranu na krovovima

Jedan od najuticajnijih portala za biznis vijesti u Grčkoj objavio je da United Grupa pokušava da sakrije svoje ogromne finansijske probleme, od smanjene količine raspoloživog novca do preopterećenosti dugovima teškim preko 7 milijardi eura."Mitovi i istine o United Grupi i Novoj - Povjerljivi finansijski izvještaji", naslov je detaljne analize poslovanja grupacije Dragana Šolaka koju je portal Capital.gr jučer objavio.<h2>Investicija od dvije milijarde eura</h2>United Grupa u Grčkoj ima u vlasništvu jednog od najvećih operatera "Nova", koji je nastao spajanjem sa također velikim provajderom "Wind Hellas", a kako bi dobili dozvolu za ovo gomilanje tržišnog učešća Šolak i kompanija su grčkoj vladi obećali investiciju od čak dvije milijarde eura u projekte digitalizacije.Sve ovo je privuklo ogromnu pažnju javnosti u Grčkoj i tamošnjih medija, pogotovo jer Šolak još nije ispunio obećanje o megalomanskoj investiciji. U Atini se ne smiruje medijska oluja o finansijskom "bunaru" u koji je Dragan Šolak sa svojim partnerima upao, što iz United Grupe uporno pokušavaju da demantuju.- S obzirom na to da iz Nove i United Grupe konstantno odbijaju da javno objave izvještaje o poslovanju, tvrdeći da im to nije praksa, Capital.gr je sam nabavio povjerljive finansijske izvještaje UG za 2022. godinu, koji su dostavljeni samo odabranim investitorima i kreditnim agencijama - objašnjava se u analizi.Kako ističe grčki portal, "ovi izvještaji indirektno, ali vrlo jasno, ukazuju na problematičnu finansijsku situaciju", a tvrdnje Šolakove grupacije da bilježe velike uspjehe "nisu istina, već samo mit". U analizi se navode razne tvrdnje UG i osporava se svaka od njih. Na primjer, priča da je Grupa napravila velike prihode i operativnu dobit ne zasniva se na njenom realnom poslovanju, već je do toga došlo akvizicijama drugih kompanija, kao što su "Wind Hellas" u Grčkoj i "Optima Telekom" u Hrvatskoj. Pritom, da bi obavila te kupovine Šolakova grupacija je morala da se zaduži.<h2>Pozajmljivali novac</h2>- Jednostavno rečeno, UG je praktično "kupila" značajan dio svojih prihoda i operativne dobiti tako što je pozajmljivala novac. Za kupovinu "Wind Hellas", na primjer, izdali su dvije serije obveznica ukupne vrijednosti 980 miliona eura. Prva serija od 400 miliona eura i sa promjenljivom kamatnom stopom stiže im na naplatu 2029, a druga od 580 miliona eura i sa fiksnom kamatnom stopom stiže na naplatu godinu dana kasnije - objašnjavaju sa portala Capital.gr.U analizi se ističu i Šolakovi problemi sa kešom koji ima na raspolaganju. Naime, United Grupa bilježi "negativni priliv gotovog novca - konkretno, raspoloživi keš sada im je manji za 54 miliona eura, a likvidnost gotovine im je u 2022. pala na 100 miliona u odnosu na 155 miliona iz prethodne godine".Posebno su zanimljivi podaci o ukupnoj zaduženosti i obavezama United Grupe.&nbsp;- Iz ove grupacije tvrde da su medijski izvještaji o tome da je dužna preko 7 milijardi eura samo mit. Ipak, ispada da su njihovi demantiji zapravo mit.Ukupne finansijske obaveze United Grupe u 2022. zaista su narasle na 7,13 milijardi eura, od čega se 4,54 milijarde eura odnosi na dugoročne obveznice - ističe se u analizi uglednog grčkog biznis portala.Navodi se da je Šolakova grupa, da bi finansirala svoje ambiciozne akvizicije, pozajmljivala sredstva na tržištu obveznica, što je dovelo do ogromnog opterećenja.<h2>Kojom dinamikom će Šolak vraćati dugove?</h2>Uvidom u izvještaje o poslovanju UG, Capital.gr je došao do podataka i kojom dinamikom će gazda Šolak morati da vraća dugove:- Serija obveznica po fiksnoj kamatnoj stopi od 4.875 posto u vrijednosti 525 miliona eura stiže na naplatu 2024. godine.- Serija obveznica po promjenljivoj kamatnoj stopi, vezanoj za Euribor (koji stalno raste), u vrijednosti 550 miliona eura stiže na naplatu 2025. godine.- U 2026. će United Grupi i njenom gazdi Šolaku doći vrijeme za otplatu čak dvije serije obveznica od ukupno preko milijardu eura: jedna sa fiksnom kamatnom stopom od 3.125 posto i vrijednosti 600 miliona eura, a druga sa promjenljivom stopom, vezanom za Euribor, od 450 miliona eura.- Serija obveznica sa fiksnom kamatnom stopom od 4 posto vrijedna 550 miliona eura dolazi na naplatu 2027. godine.- Refinansiranje obveznica od 625 miliona eura, skupa sa serijom sa fiksnom kamatnom stopom 4.625 posto i vrijednom 300 miliona eura, stiže Šolaku na naplatu 2028. godine.Šta je zaključak računice? Ovo znači da će United Grupa i Dragan Šolak u narednih manje od pet godina morati da vrate dugove u ukupnoj vrijednosti od 3,59 milijardi eura, a odmah potom im na naplatu stižu obaveze za kupovinu "Wind Hellas" u Grčkoj od 980 miliona eura!Iz United Grupe poručuju da su se snašli za 2024. i 2025. rasprodajom dijela imovine, ali je potpuno nejasno šta će da rade kasnije, upozorio je ugledni grčki biznis portal Capital.gr u svojoj analizi.<h2>Nema više izvlačenja para iz Srbije</h2> U nekim prošlim vremenima, kada je United Grupa preko operatera SBB praktično držala monopol na tržištu distribucije televizije i interneta u Srbiji, gazda Šolak je investicije u inostranstvu finansirao dijelom i novcem koji je ispumpavao iz SrbijeAli, toj priči je došao kraj. SBB više nema monopol već jaku tržišnu konkurenciju, pa je po ostvarenim prihodima sada posljednji u Srbiji - iza Telekoma Srbija, Yettela i A1 Srbija.U regionu svih zemalja bivše Jugoslavije, SBB je tek deveti po prihodima i šesti po dobiti, a u konkurenciji velikih vlasničkih grupacija United Grupa je ubjedljivo posljednja.

U Atini se ne smiruje medijska oluja o finansijskom “bunaru” u koji je Dragan Šolak sa svojim partnerima upao

Otkrivene tajne United Grupe: Dragan Šolak krije dugove 

Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi-burzi ostvaren je ukupan promet od 84.351,04 KM. U sklopu 11 transakcija ukupno je prometovan 2.751 vrijednosni papir. Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala i iznosi 767,82 poena. <h2>Vrijednost indeksa</h2> Vrijednost indeksa SASX-10 je pala za 3,21 indeksni poen na 1.009,42 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,32 posto. Vrijednost indeksa SASX-30 je pala za 0,94 indeksna poena na 1.783,12 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,05 posto. Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je pala za 25,85 indeksnih poena na 11.033,88 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,23 posto. Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je pala za 12,21 indeksni poen na 17.044,39 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,07 posto.<h2>Kotacije</h2> Na Kotaciji privrednih društava trgovalo se dionicama BOSNALIJEK DD SARAJEVO (simbol: BSNLR) u iznosu od 13.500,00 KM; u sklopu 4 transakcije prometovano je 500 dionica. Kurs ovog emitenta je iznosio 27,00 KM. Na Kotaciji fondova i na Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija. <h2>Slobodno tržište</h2>Na Slobodnom tržištu - ST1 ostvaren je promet od 70.101,04 KM; u sklopu 6 transakcija prometovano je 2.236 dionica. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ (simbol TCMKR ) u iznosu od 67.000,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 33,50 KM. Na Slobodnom tržištu - ST2 ostvaren je promet dionicama emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2 ) u iznosu od 750,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 15 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 50,00 KM. Na Slobodnom tržištu - ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine. Nije bilo zabilježenih dnevnih porasta vrijednosti dionica, dok je dnevni pad registrirao emitent BH TELECOM DD SARAJEVO (simbol BHTSR) od 1,57 posto sa cijenom od 13,14 KM.

U sklopu 11 transakcija ukupno je prometovan 2.751 vrijednosni papir

Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala i iznosi 767,82 poena

Na Sarajevskoj berzi promet 84.351,04 KM

Danas je radno u uredu BreakPointa, IT kompanije u Mostaru. Nakon pet godina postojanja, mladi ljudi koji su proizašli iz lokalnog obrazovnog sistema, danas pišu uspješnu priču o talentu koji Bosna i Hercegovina ima u ovom sektoru. Razgovarali smo sa Admirom Šehidićem, direktorom kompanije, o perspektivama IT sektora u našoj zemlji na osnovu njihove uspješne priče. - Pokretački tim, ujedinila je zajednička vizija o razvoju vlastitog rješenja koje će pomoći univerzitetskim ustanovama u administraciji, internim i eksternim procesima. Osnivači BreakPointa dolaze iz edukacijske pozadine: to su asistenti, profesori, magistri i doktori nauka u IT industriji, odnosno članovi nastavnog osoblja na srodnim fakultetima. Uspjeh prvog rješenja, rađanje novih ideja i potreba za upošljavanjem su doveli do odluke o formalnom osnivanju kompanije BreakPoint - pojašnjava Šehidić.<h2>Veliki broj regionalnih klijenata</h2>Od 2018. godine događaju se brojne promjene, pa tako BreakPoint sklapa prva velika partnerstva, ulazi u nove industrije i tržišta uključujući ugostiteljski (HoReCa – Hotels, Restaurants and Cafes) i maloprodajni sektor, na kojem su polju razvijena četiri kompleksna interna rješenja koja koristi preko 1000 objekata u regionu. - Dolazak pandemije 2020. godine je bio šok za poslovanje. BreakPoint se u tom trenutku odlučio fokusirati na softver za obrazovanje. Distribucija rješenja eUniversity i eŠkola je standard i uslove u kompaniji održala na zavidnom nivou tokom ove globalne krize. 2021. BreakPoint širi svoju strategiju na inostrano tržište te kreira prilike da kroz outsourcing usluga učestvuje na projektima unutar raznih industrija. Ovim pristupom je iskustvo developera u kolektivu sve više raslo, jer su kao članovi timova kreirali rješenja vezana za transport, finansije, veterinu, menadžment resursa, dijeljenje sadržaja i mnoga nova i zanimljiva polja sa rastućim trendom digitalizacije - dodaje Šehidić.<h2>Zdrava komunikacija i transparentna saradnja</h2> Osim kompletnog procesa dizajna, specifikacije, razvoja i implementacije web, desktop i mobilnih rješenja, BreakPoint svojim klijentima nudi i održavanje, konsultacije te obuku korisnika ukoliko je potrebno. - Funkiconišemo na temelju zdrave komunikacije i transparentne saradnje, gdje partneri u svakom trenutku mogu evaluirati naše uposlenike, rad na projektu, predložiti drugačiji pristup. Tokom poslovanja, posebno smo se specijalizirali za projekte u oblasti prodaje i logistike, pri čemu se najčešće javlja potreba za softverom koji olakšava e-trgovinu, POS (Point of Sale) transakcije u izravnoj kupovini, upravljanje resursima: materijalnim, finansijskim i ljudskim, transport, praćenje i skladištenje pošiljki i slične operacije - pojašnjava Šehidić. BreakPoint tim danas okuplja mlade talente iz cijele Bosne i Hercegovine.<h2>Povezanost sa obrazovnim institucijama</h2>- Ono što je interesantno i specifično upravo za BreakPoint je posebna politika izgradnje kadrova, a to mu omogućava strateška povezanost sa obrazovnim institucijama. Uskom saradnjom sa nastavnim osobljem i zahvaljujući njihovim preporukama, otvara se prilika zapošljavanja kompetentnih mladih kadrova, visoko obrazovanih u sferi IT-a, koji su tokom školovanja iskazali odgovornost, kreativnost, trud i uspjeh. Na taj način smo ja, i mnogo drugih kolega postali dragocjen dio tima, koji trenutno broji oko 40 osoba - upućuje menadžerica za razvoj i marketing, Sara Kljajić. U periodu od narednih 5 do 10 godina IT sektor u BiH mora obogatiti svoje iskustvo kroz implementaciju inovativnih AI i ML modela unutar razvoja softvera, kao i poboljšati svoju ekspertizu istražujući nove pristupe u kontekstu upravljanja ogromnom količinom podataka sa kojom se susreću savremene kompanje. U saradnji sa USAID projektom „Diaspora Invest“, zaposlenici BreakPointa su prošli nekoliko treninga sa mentorima iz bosanskohercegovačke dijaspore.<h2>Povezanost sa dijasporom</h2> - BreakPoint iz sveg srca vjeruje u partnerstva. Kako lokalna, tako i naročito ona sa našom dijasporom. Osobe iz dijaspore posjeduju vrijedne vještine, znanja i najvažnije, umijeće umrežavanja i korištenja postojećih kontakata. Oni, za razliku od stranaca, imaju povjerenje u lokalne pružatelje usluga ili proizvođače, jer svjedoče raznim uspjesima koji su se izrodili u BiH, a često nisu odijeknuli u svijetu - pojašnjava Šehidić. Kako mladi ljudi vide rad u IT sektoru u Mostaru? Zaposlenici u ovoj industriji vjeruju da dobra atmosfera i kompanije koje ohrabruju učenje i razmjenu znanja donose mnogo za novu generaciju.- Svi nadležni kao i ostali zaposleni u kompaniji su u svakom momentu spremni izaći u susret i pomoći, bez obzira kakav problem da je u pitanju. Vlada zanimljiva, opuštena i uvijek vesela radna atmosfera, bez obzira na sve prepreke koje se nađu na putu. Osjetim da druge kolege slušaju i uvažavaju mišljenje i prijedloge za moguća rješenja nepovoljnih situacija -&nbsp; dodaje Omar Lapo, lead software inžinjer.<h2>Okruženje u kojem mladi ne odlaze</h2> - Ja sam se već u prvih nekoliko mjeseci, upravo zbog svih druženja i neformalnih razgovora sa ekipom, osjećala kao da sam tu već deset godina. Bila mi je od presudne važnosti reakcija drugih u situacijama u kojima mi je bila potrebna pomoć i savjet, a to je i ono što me je zaista oduševilo - nadovezuje se Anisa Mehremić, full-stack developer. - Dijaspora ima ogromnu snagu koju može uložiti da pomogne Bosni i Hercegovini u kreiranju okruženja iz kojeg mi mladi ne odlazimo, već pronalazimo kvalitetne i motivišuće prilike, što je u IT industriji već slučaj - smatra Sara Kljajić, koja se zalaže ostanak mladih u BiH. - Mostar postaje polako središte IT industrije, gdje naše kompanije komuniciraju aktivno i uspješno sa američkim i evropskim tržištem. Najvažnije na tom putu je da zadržavamo naše mlade talente, da imamo jasnu poveznicu IT sektora i obrazovanja, te da iskoristimo veze koje dijaspora nudi – kako bismo pristupili novim tržištima i preuzeli najbolje prakse iz svijeta - zaključuje na kraju priče direktor Šehidić.

Mladi ljudi koji su proizašli iz lokalnog obrazovnog sistema, danas pišu uspješnu priču o talentu koji Bosna i Hercegovina ima u ovom sektoru

Šehidić: Okupljamo mlade talente iz cijele Bosne i Hercegovine

IT sektor u Mostaru kao primjer uspješnog povezivanja univerziteta i prakse

Privodi se kraju prvi uspješan dan 12. Međunaordnog sajma podruzetništva i obrta "Grapos Expo" u Gračanici. Ovo je jedan od najorganiziranijih sajmova do sada, a ovaj put je naglasak na promociji gračaničkih dostignuća u privredi, ali i izlagača iz inozemstva. 	Bilo je teško kazati ko je i u kojoj branši se izdvojio, ali su roboti proizvedeni u gračaničkoj kompaniji "Metron" izazvali najveću pažnju. Prvo su se kafom koju im je skuhao i poslužio robot, zadovoljni pohvalili zvaničnici koji su sajam otvorili, premijer Nermin Nikšić, gradonačenik Gračanice Nusret Helić, predsjednik Udruženja privrednika Gračanice Mirsad Helić.	Pohvalili su vlasnika firme „Metron“, mladog inženjera Asima Pedića, koji je 2019. godine osnovao firmu, okupio 8 inženjera i pomoćnih radnika i godinu kasnije krenuo smjelo i sa puno pouzdanja u proizvodnju robota.

- Do sada smo proizveli više od 30 robota na bh. i tržište Slovenije, sada "napadamo" Njemačku, traže nas. Vjerujem u svojih dvadeset radnika, u ovo što radimo, jer vrijeme robotike je došlo, toga moramo biti svjesni - kazao je Asim Pedić.Jedna starija gospodja stigla na sajam, naručila i popila kafu od robota, pa se čudila. Robot je danas skuhao i posjetiteljima podijelio dva kilograma kafe.&nbsp;

<blockquote class="twitter-tweet">Robot na sajmu u Gračanici pravio kafu <a href="https://t.co/Cp4oJsbOLU">pic.twitter.com/Cp4oJsbOLU</a>&mdash; Dnevni avaz (@DnevniAvaz) <a href="https://twitter.com/DnevniAvaz/status/1704551359700222249?ref_src=twsrc%5Etfw">September 20, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Do sada smo proizveli više od 30 robota na bh. i tržište Slovenije, sada "napadamo" Njemačku, traže nas, rekao je Pedić

Video / Sajam poduzetništva i obrta "Grapos Expo": Svi htjeli da im robot skuha i posluži kafu

Kompanija Wizz Air odlučila je ukinuti još jednu liniju iz Bosne i Hercegovine.Wizz Air, naime, ukida liniju Sarajevo – Abu Dhabi, izvještava BiznisInfo.ba. Ovo je trenutno jedina linija koju ova kompanija održava iz Sarajeva.Letovi na ovoj liniji će se obavljati do 28. oktobra, što je posljednji datum za koji je moguće kupiti karte.Podsjetimo da je kompanija lani ukinula bazu koju je imala na sarajevskom aerodromu i većinu linija. Od ovog mjeseca prestala je s radom i baza na Aerodromu Tuzla, te je također ukinut veći broj linija.Kada je riječ o Tuzli, Wizz Air će nastaviti održavati operacije iz Basela, Dortmunda i Memingena, koje smatra najprofitabilnijim. Linija iz Hahna, jedine preostale rute uz gore spomenuti trio, završit će krajem oktobra.Što se tiče Sarajeva, Wizz Air pokreće letove za London od 25. septembra, koji će saobraćati dva puta sedmično. To će praktično biti jedina linija ove kompanije iz glavnog grada BiH.

Letovi na ovoj liniji će se obavljati do 28. oktobra, što je posljednji datum za koji je moguće kupiti karte

Što se tiče Sarajeva, Wizz Air pokreće letove za London od 25. septembra

Wizz Air ukida trenutno jedinu liniju iz Sarajeva

12. Međunarodni sajam poduzetništva i obrta „Grapos exspo“ sutra će otvoriti svoja vrata u tri velike hale u Poslovnoj zoni 1 u Gračanici, za 150 izlagača iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Austrije i Irana. Ovaj sajama umnogome će se razlikovati od prethodnih jedanaest, jer je Organizacioni odbor bio mišljenja da se ovaj put akcenat stavi na promociju gračaničke privrede, ekonomski jake sredine, ne zanemarujući ni učešće kompanija iz drugih sredina i država. 	- Uspjeli smo u tome, u to više ne treba sumnjati. Naši poduzetnici shvatili su naše dobre namjere i odazvali su se. Cilj je ostvaren, ostaje da se u to uvjere brojni posjetioci, mediji, gosti, zvaničnici - istakli su gradonačelnik Gračanice Nusret Helić i Mirsad Helić, predsjednik Udruženja poslodavaca, kao predstavnici organizatora sajma "Grapos expo". Korisnici sajma će na raspolagaju imati sve, prostor sa nevjerovatnih 18 hiljada kvadrata, tri hale, parking, prostora za prodaju. Svi će imati dovoljno mjesta.	Reporter „Dnevnog avaza“ danas je obišao nekoliko proizvodnih kompanija u centralnoj hali. Monteri su bili na nogama, svi se trudili da baš njihov štand bude najbolji, najuređeniji, najprivačniji. U centranom dijelu je gračanička robotika, vlasnika Asima Pedića. Za tri godine proizveli su više od 30 robota za BiH. Roboti će posjetioce častiti kafama. Do njih su kotlovi i kamini na bio-masu, pa firma „Etna“ koja ima najveću fabriku kolača na Balkanu. Neka se narod sladi. Na sajam stižu tone peleta, samo se do sutra cijena po toni ne zna, kao ni uslovi prodaje. Nekada se pelet prodavao i na rate.	Gračanica je grad plastike, pa je izvjesno da će se nekoliko kompanija predstaviti proizvodima od plastične mase, pretežno namijenjenim prehrambenoj industriji.	Svoj štand ima i vrijedna i mlada ekipa Radio-Gračanice. Poranili su, instalirali uređaje za prijenos svih važnih detalja sa sajma uživo. Na čelu ekipe je glavna i odgovorna urednica Sadmira Dedić, a tu su još Harisa Dautović Buljić, Selmira Đulić i tonski snimatelj Elmin Hodžić. Osim zbivanja na sajmištu Gračanilije će ovog sajma imati dosta i drugih vansajamskih aktivnosti. Na tri važna panela riječi će biti o povezivanju Gračanice i dijaspore, o energetskoj tranziciji, itekako važnom segmentu i na „Inovativnoj kafi“ - razgovorima inženjera sa mldim ljudima, školarcima. Na kocu, vrijedne gračaničke žene i ovog puta će prijatno iznenaditi svojim domaćim proizvodima. Prvog dana sajma u centru grada pjevat će "Zvezda Granda“ Mahir Mulalić“, drugog dana na programu je pozorišna predstava, a trećeg dana se organizira Veče folklora, pa ko voli neka izvoli.

Veselin Jevrosimović, jedan od najuspješnijih IT stručnjaka: Nisam gubio vjeru ni sa nekoliko dolara u džepu

Konačno rast na Aerodromu Sarajevo

Ambasadorica Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj predala akreditive Zoranu Milanoviću

Na Sarajevskoj berzi promet 140.394,68 KM

Cijena nafte na najvišem nivou u prethodnih godinu dana

MMF traži da BiH zaustavi rast penzija i plaća

Na Sarajevskoj berzi promet 211.195,36 KM

Svečano otvoren 17. Međunarodni sajam privrede: Na 20.000 kvadrata proizvode izložilo oko 500 izlagača

Federacija BiH se zadužila 40 miliona KM

Međunarodni aerodrom Sarajevo planira izgraditi solarnu elektranu na krovovima

Otkrivene tajne United Grupe: Dragan Šolak krije dugove

Na Sarajevskoj berzi promet 84.351,04 KM

IT sektor u Mostaru kao primjer uspješnog povezivanja univerziteta i prakse

Video / Sajam poduzetništva i obrta "Grapos Expo": Svi htjeli da im robot skuha i posluži kafu

Wizz Air ukida trenutno jedinu liniju iz Sarajeva

Međunarodni sajam poduzetništva i obrta "Grapos expo": Roboti proizvedeni u Gračanici posjetiocima će dijeliti kafu

Biznis

Veselin Jevrosimović, jedan od najuspješnijih IT stručnjaka: Nisam gubio vjeru ni sa nekoliko dolara u džepu

Konačno rast na Aerodromu Sarajevo

Ambasadorica Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj predala akreditive Zoranu Milanoviću

Na Sarajevskoj berzi promet 140.394,68 KM

Cijena nafte na najvišem nivou u prethodnih godinu dana

MMF traži da BiH zaustavi rast penzija i plaća

Na Sarajevskoj berzi promet 211.195,36 KM

Svečano otvoren 17. Međunarodni sajam privrede: Na 20.000 kvadrata proizvode izložilo oko 500 izlagača

Federacija BiH se zadužila 40 miliona KM

Međunarodni aerodrom Sarajevo planira izgraditi solarnu elektranu na krovovima

Otkrivene tajne United Grupe: Dragan Šolak krije dugove

Na Sarajevskoj berzi promet 84.351,04 KM

IT sektor u Mostaru kao primjer uspješnog povezivanja univerziteta i prakse

Video / Sajam poduzetništva i obrta "Grapos Expo": Svi htjeli da im robot skuha i posluži kafu

Wizz Air ukida trenutno jedinu liniju iz Sarajeva

Međunarodni sajam poduzetništva i obrta "Grapos expo": Roboti proizvedeni u Gračanici posjetiocima će dijeliti kafu