<p>Banja Luka u martu bilježi osjetan pad broja noćenja dok hotelijeri potvrđuju da su turisti mahom otkazivali rezervacije. Duge cijevi ispred Palate RS u centru Banje Luke nisu nešto što turisti vole da vide. Zato otkazuju svoj dolazak i unaprijed potvrđene rezervacije. Hotelijeri se suočavaju sa krizom, piše <a href="https://rtvbn.com/4075017/duge-cijevi-ispred-palate-nisu-nesto-sto-turisti-vole-da-vide">BN.</a></p><p>- Politička situacija u zemlji sigurno da jednim dijelom utiče, bilo je nekoliko slučajeva gdje su nam se rezervacije otkazivale, to je najčešće dešavalo sa nekim grupama koje su planirale radne zadatke i slično. I u skladu sa situacijom oni odlučuju da je bolje da se to prolongira ili pomjeri - rekla je Vanja Prosen, marketing menadžer u jednom od banjalučkih hotela.</p><p>Stigla je dijaspora za praznike ali je sve manje turista, pogotovo stranih. Situacija u zemlji stvara takvu sliku da malo ko želi da dođe u grad, ističu u Turističkoj organizaciji.</p><p>- Bit će zaista grad pun međutim oni imaju svoje kuće i stanove tako da mi ne možemo to bilježiti kao neku vrstu stranih turista ali vjerovatno će potrošnje biti malo veća kad je ta ekonomska strana u pitanju. Naša očekivanja sada moraju biti sa oprezom zaista - izjavila je Branka Branković iz Turističke organizacije Banja Luka.</p><p>Najveći grad u RS koji je konstatno bilježio porast dolazaka i noćenja u martu se suočio sa brojnim otkazivanjima i lošijim rezultatima. U Gradskoj upravi navode da su zaprilimi veliki broj žalbi ugostitelja i holelijera.</p><p>- Naravno najviše je cjelokupna politička situacija doprinijela tome. I ja želim da apelujem na donosioce vlasti da nastavimo da radimo onako kako radi Banja Luka da otvaramo naš grad i državu kako bi što veći broj gostiju dolazio - rekla je za BN televiziju Milada Šukalo, savjetnica gradonačelnika Banjaluke.</p><p>O padu turističkih posjeta, nedavno je govorio i ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić. On je potvrdio da su pojedini hotelijeri u tom entitetu prijavili otkazivanje turističkih rezervacija.</p><p>Šulić je na konferenciji za novinare posvećenoj kretanju broja turista u RS rekao da je nakon medijskih napisa o otkazivanju rezervacija održao sastanak s predstavnicima nekoliko hotelijera i da su mu to i potvrdili.</p><p>Najveći broj otkazivanja rezervacija je u Banjoj Luci, a Šulić ocjenjuje da su razlozi prvenstveno vezani za medijske tekstove o navodno pogoršanoj sigurnosnoj situaciji u najvećem gradu RS.</p>

Najveći grad u RS koji je konstatno bilježio porast dolazaka i noćenja u martu se suočio sa brojnim okazivanjima i lošijim rezultatima

Aktuelna politička situacija napravila velike probleme turizmu u Banjoj Luci: Ne žele gledati duge cijevi u centru grada

<p>Kuvajtska kompanija Gulf Real Estate, koja je poznata po izgradnji rezidencijalnog naselja Sarajevo Resort Osenik, planira veliko širenje ovog turističkog kompleksa.</p><p>Ovaj kompleks je smješten&nbsp;između Pazarića i Tarčina, u općini Hadžići. U pripremi je izgradnja novog dijela naselja koji će obuhvatiti 53 nove vile na površini od 7,46 hektara, što predstavlja najveće proširenje od početka izgradnje ovog kompleksa, piše <a href="https://www.biznisinfo.ba/prvi-privatni-grad-u-bih-dobija-novi-kvart-s-preko-50-objekata/" style="background-color: rgb(249, 249, 249);">Biznisinfo</a>.</p><p>Novi kvart bit će pozicioniran uz postojeće objekte, s kojima će činiti jedinstvenu urbanističku i funkcionalnu cjelinu. Osim vila, planirano je devet dodatnih parcela koje su namijenjene za sadržaje poput sporta i rekreacije, zaštitnog zelenila, šumskih površina i potrebne infrastrukture.</p><p>Inače, u ovom naselju uglavnom borave turisti iz arapskog svijeta. Kompanija Gulf Real Estate ranije je istakla da je uložila oko 35 miliona KM u realizaciju projekta.</p>

Osim vila, planirano je devet dodatnih parcela koje su namijenjene za sadržaje poput sporta i rekreacije

Prvi "privatni grad" u BiH dobija novi kvart s preko 50 objekata

<p>Lusi Guo (Lucy), 29-godišnja američka poduzetnica i investitorica, proglašena je najmlađom milijarderkom na svijetu. Ova titula prethodno je pripadala pop zvijezdi Tejlor Svift (Taylor Swift), koja je sada na drugom mjestu.</p><h2>Tehnološki uspon</h2><p>Guo je stekla bogatstvo kroz uspješne investicije u tehnološke startupe i vlastite poduzetničke pothvate. Njezina sposobnost prepoznavanja potencijala u ranim fazama razvoja tvrtki omogućila joj je izgradnju impresivnog portfelja.</p><p>Iako je Svift i dalje među najbogatijim mladim ženama, sada zauzima drugo mjesto. Njezin glazbeni uspjeh i poslovne inicijative doprinijeli su njenom bogatstvu, ali Guoina tehnološka ulaganja pokazala su se još unosnijima.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/ClCt0iEvUjm/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/ClCt0iEvUjm/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">Pogledajte ovu objavu na Instagramu.</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/ClCt0iEvUjm/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">Objavu dijeli Lucy Guo (@guoforit)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<h2>Inspiracija za mlade poduzetnike</h2><p>Priča Lusi Guo inspiracija je mnogima, posebno mladim ženama koje žele uspjeti u svijetu tehnologije i investicija. Njezina kombinacija inovativnosti, odlučnosti i poslovne intuicije postavlja je kao uzor u modernom poduzetništvu.</p>

Njezina sposobnost prepoznavanja potencijala u ranim fazama razvoja tvrtki omogućila joj je izgradnju impresivnog portfelja

Lusi Guo, 29-godišnja američka poduzetnica i investitorica

Lusi Guo: Najmlađa milijarderka na svijetu nadmašila Tejlor Svift

<p>Južna Koreja i Sjedinjene Države održat će naredne sedmice u Vašingtonu pregovore o carinama "dva plus dva", u kojima će učestvovati ministri finansija i trgovine tih zemalja, saopćila je u nedjelju vlada Seula.</p><p>Iz Seula će pregovore voditi ministar finansija Čoi Sang-mok (Choi) i ministar trgovine Ahn Duk-geun, dok će američki ministar finansija Skot Besnet (Scott Bessent) i američki trgovinski predstavnik Džejmison Grir (Jamieson Greer) biti sa američke strane, navodi južnokorejska vlada.</p><p>Vlada je saopćila da je predstojeće pregovore o carinama predložio Vašington i da dvije strane razgovaraju o detaljima rasporeda i dnevnog reda sastanka.</p><h2>Carine na uvoz čelika i automobila</h2><p>Planirani sastanak dolazi nakon što je američki predsjednik Donald Tramp (Trump) ranije ovog mjeseca uveo "recipročne" carine svojim trgovinskim partnerima, uključujući carinu od 25 posto za Južnu Koreju, i najavio 90-dnevnu pauzu novih mjera kako bi se omogućili pregovori.</p><p>Prije recipročnih carina, Trampova administracija počela je uvoditi velike carine na sav uvoz čelika, aluminija i automobila.</p><p>Posljednjih mjeseci Južna Koreja i SAD vode razgovore o širokom spektru trgovinskih pitanja, uključujući carine, necarinske barijere i saradnju u sektoru energetike i brodogradnje.</p><h2>Južna Koreja u prednosti</h2><p>Predstojeći sastanak je prvo planiran između Čoija i Besenta u skladu s Čoijevom posjetom SAD za sastanak ministara finansija i guvernera centralnih banaka Grupe 20 (G20), ali je kasnije prerastao u sastanak "dva plus dva" koji uključuje i ministre trgovine dvije strane.</p><p>Vašington navodno daje prednost Južnoj Koreji, Britaniji, Australiji, Indiji i Japanu kao glavnim ciljevima za nove trgovinske sporazume.</p><p>Prošle sedmice su SAD prvi put održale pregovore o carinama s Japanom u Bijeloj kući, a Tramp je iznenađujuće prisustvovao sastanku.</p>

Iz Seula će pregovore voditi ministar finansija Čoi Sang-mok i ministar trgovine Ahn Duk-geun

Južnokorejski ministar trgovine Ahn Duk-geun 

Južna Koreja i SAD će održati naredne sedmice pregovore o carinama

<p>U intervjuu za "Avaz", ekonomski analitičar i zastupnik Admir Čavalić govori o posljedicama povećanja minimalne plaće, stvarnim efektima zabrane rada nedjeljom, ekonomskim opasnostima koje nosi slučaj "Viaduct", te o idejama liberalizma u doba populističkih tendencija.</p><p><b>Povećanje minimalne plaće s kraja prošle godine, izaziva buru u društvu, a Vi ste među najglasnijim koji osuđuju ovu odluku. Ipak, Vlada FBiH tvrdi da su kritičari bili u krivu te da nikakva šteta nije nastala. Koje su stvarne posljedice te odluke?</b></p><p>- Glavni problem nije sama minimalna plata, već fiskalno opterećenje na rad – konkretno, bruto trošak rada od 1.744 KM koji je i previsok. Ova odluka je više bila politički spin vladajuće većine nego ozbiljna ekonomska mjera. Vlada se hvali s hiljadu maraka, ali to je nominalna cifra koja ne znači mnogo kada radnik na kraju ima manje nego ranije – jer mu se ukidaju topli obrok i prevoz, a inflacija jede realnu vrijednost plate.</p><p>Statistika je jasna – prema podacima Porezne uprave FBiH, u prva tri mjeseca ove godine bilježi se pad zaposlenosti. To se u ovom kvartalu nije desilo ni tokom pandemije COVID-19. Svi ozbiljni ekonomisti u BiH, uključujući prof. Domazeta koji je u Predsjedništvu SDP-a, upozoravali su da će doći do otpuštanja, i to se upravo dešava.</p><h2>Propast "neradne nedjelje"</h2><p><b>Neki pak tvrde čak da, iako je povećanje minimalca dovelo do određenog smanjena broja radnih mjesta, efekti za ogromni većinu koji su zadržali posao su ipak bolji – sada imaju bolja primanja i uslove. Je li ta "žrtva" opravdana?</b></p><p>- To je legitiman utilitaristički argument – žrtvujmo dio radnih mjesta da bi većina imala više. Međutim, u realnosti ni oni koji su ostali na radnim mjestima nisu u boljoj poziciji. U privatnom sektoru većina poslodavaca je ukinula neoporezive naknade, a realna plata je pala zbog inflacije. Radnici, zapravo, sada dobivaju manje nego prije, i to je ono što javnost tek sad polako počinje shvatati.</p><p><b>Zabrana rada nedjeljom je još jedna tema koja izaziva podjele. Ministarstva tvrde da nije bilo negativnih efekata – čak bilježe rast prometa. Da li su ti podaci tačni?</b></p><p>- Ne. Prije svega, nemamo "neradnu nedjelju" – imamo zabranu rada samo za određene djelatnosti. Radnici i dalje rade u tržnim centrima, kladionicama, skladištima... a navodna statistika koju koristi Ministarstvo trgovine je vrlo manipulativna. Gledaju ukupni promet, ne izdvajaju sektore na koje se zabrana odnosi, ne uzimaju u obzir inflaciju, niti teritorijalne razlike (Orašje, npr., nije pod zabranom). Pad zaposlenosti i pad prometa u trgovini su evidentni. Ipak, sada se već potajno priprema uvođenje šest "radnih" nedjelja u godini – dakle priznaju da su pogriješili, ali nisu spremni da potpuno povuku štetnu odluku.</p><h2>Dugovi će srušiti Dodika</h2><p><span style="color: rgb(0, 0, 0); font-size: 20px;"><b>Kako komentarišete slučaj "Viaduct“ i mogućnost da država sanira dug koji je napravila RS?</b></span></p><p>- To je potencijalno otvaranje Pandorine kutije. Ako sada država plati dug entiteta, stvaramo presedan da svaki budući dug entiteta ili kantona može postati državni. U tom scenariju bismo svjedočili blokadama, ucjenama i institucionalnom haosu. Jasno je – ugovor je potpisan između „Viaducta“ i RS, a ne države. RS pokušava izbjeći plaćanje koristeći politički manevar, što dodatno destabilizuje funkcionisanje institucija BiH. </p><p>Ugovor je zaključen između firme i entiteta RS, i RS mora da ga ispoštuje. Sve drugo je čista politička manipulacija.</p><p>Ono što očekujem – i to sam javno rekao – jeste da će Pravobranilaštvo BiH (koje u ovom slučaju djeluje kao ombudsmen za imovinske interese države) tužiti RS zbog nepoštivanja međunarodnog ugovora i tražiti nadoknadu štete od preko 100 miliona KM.</p><p>Ako to ne urade, onda je sistem pred kolapsom. Ovo nije samo ekonomsko, već i političko pitanje – RS koristi neplaćanje duga kao sredstvo pritiska na državni nivo. To je nova politička poluga Milorada Dodika da ucjenjuje institucije BiH i pokušava se vratiti za pregovarački sto.</p><p><b>Da li će dugovi srušiti Milorada Dodika, kako ste ranije tvrdili?</b></p><p>- Mislim da hoće. Već sada vidimo kašnjenja u isplatama budžetskim korisnicima, a to je grupa koja može izazvati ozbiljne političke posljedice. RS je u fiskalnoj krizi – sankcije, bankarska nesigurnost, izolacija... sve to stvara ogroman pritisak. Jedino pitanje je – kad će doći do loma.</p><p><b>Kada biste imali izvršnu vlast, koje biste porezne i regulatorne reforme proveli?</b></p><p>- Prvo bih napravio cjelovit reformski paket. Deregulacija privrede – olakšavanje otvaranja i zatvaranja firmi, ukidanje pečata i papirologije. Fokus bih stavio na smanjenje doprinosa, posebno za rad. Poreze na zdravstvo i penziono bih preusmjerio s doprinosa na budžet, preko PDV-a, kako su to uradile baltičke zemlje ili Crna Gora. Takođe bih uključio privatni sektor u izgradnju infrastrukture i zdravstva – jer državnog novca jednostavno nema dovoljno.</p><p><b>Kritičari Vas često optužuju da zanemarujete socijalnu pravdu. Kako liberalizam odgovara na to?</b></p><p>- To je površna optužba. Liberalizam koji ja zastupam brani radnika – kroz niže poreze, više slobode i manje birokratije. Ako neko zaista brine o radniku, neka uvede porez na dobit velikih firmi, banaka i kladionica – ali to niko ne spominje. Kad sam bio protiv zabrane rada nedjeljom, bio sam protiv interesa krupnog kapitala. Socijalna pravda nije u retorici, nego u politici koja omogućava da običan čovjek bolje živi.</p><h2>U društvu elite</h2><p><b>Nedavno ste prisustvovali skupu Mont Pelerin Society, jedne od najuglednijih liberalnih mreža. Kako je bilo?</b></p><p>- Za ekonomistu, to je najviši mogući nivo. Društvo je 1947. godine osnovao nobelovac Fridrih Hajek (Friedrich Hayek), uz imena poput Karla Popera (Poppera), Mizesa, kasnije Erharda, Havela... Danas je tu Piter Til (Peter Thiel) i drugi lideri slobodnog tržišta. Biti pozvan je velika čast. Razgovarali smo o globalnim izazovima, trgovinskim ratovima, kriptovalutama i budućnosti ekonomske slobode. Nadam se da ću postati punopravni član i da ću moći lobirati za više slobode na Balkanu.</p><h2>Prirodan odgovor</h2><p><b>Kako vidite budućnost liberalizma u svijetu koji sve više naginje populizmu i državnoj kontroli?</b></p><p>- Populizam, bilo lijevi ili desni, uvijek vodi do istog ishoda – praznih novčanika. Ljudi to s vremenom shvate. Liberalizam nije ideologija elita – to je prirodan odgovor običnog čovjeka koji želi manje poreza, više prilika i manje državnog uplitanja. Sve drugo je vještačko i kratkoročno. Tržišna ekonomija, uz sve mane, jedini je sistem koji daje šansu pojedincu da se izvuče iz siromaštva vlastitim trudom.</p>

Razotkriva efekte populističkih politika – od minimalca i zabrane rada nedjeljom, do slučaja "Viaduct" i fiskalne krize u RS

Admir Čavalić, federalni zastupnik i ekonomist, za "Dnevni avaz": Minimalac je bio politički spin, radnici sada, zapravo, dobivaju manje

<p>Turkish Airlines je potpuno promijenio ploču i krenuo sa potpunom reorganizacijom svih sektora 2003. godine. Do tada je kompanija bila mala, neugledna kompanija trećeg svijeta koju su izbjegavali svi osim ogromne turske dijaspore.</p><p>Turkish Airlines je 2003. godine krenuo sa izbacivanjem aviona British Aerospace Avro RJ70 i RJ100 kojih je imao 14 u floti. Zadnji ovaj avion je iz flote izašao 2006. godine.</p><p>To je bio period kada se Turska ozbiljno pozabavila turizmom, a tada se grade superluksuzni hoteli u Antaliji i diljem Sredozemlja. Turkish Airlines je operacije krenuo raditi samo sa Boeinzima 737, Airbusima A320 i širokotrupcima, piše avioportal Zamaaero.</p><h2>Impresivna flota</h2><p>Danas Turkish Airlines u floti ima 378 aviona i to 6 Airbusa A319ceo, 18 A320ceo, 122 A321ceo i neo, 40 Boeinga 737-800, 15 B737-900ER, 20 B737-8 i 5 B737-9, 23 B787-9, 36 B777-300ER, 12 A330-200, 37 A330-300, 26 A350-900, te 10 A330-200F i 8 B777F.</p><p>Kompanija ima naručenih 285 aviona i to 190 A321neo, 64 A350-900, 15 A350-1000, 7 B787-9, 5 A350F i 5 B777F.</p><p>I koji je uspjeh Turkish Airlinesa? Prvo, on za razliku od Emiratesa ima uskotrupce. Daleko više od Qatara i Etihada. Naime, upravo Turkish Airlines sa svojim uskotrupcima može dobaciti do svih dijelova Evrope, za razliku od tri bliskoistočka prijevoznika. On sa njima može i do Indije, dobrog dijela Afrike.</p><h2>Daleko bolje konekcije</h2><p>Stoga Turkish Airlines može letjeti i na manje aerodrome nego Emirates, što i čini, te može letjeti više dnevnih letova jer ima manji avion. Stoga su mu i konekcije daleko bolje.</p><p>Uz to Turkish Airlines koristi svoju ogromnu dijasporu, koju bliskoistočne kompanije nemaju. Stoga on leti doslovce za svaki grad u Njemačkoj gdje leti na čak 11 destinacija. No, Turkish leti i na niz drugih destinacija u Evropi.</p><p>Turkish gradi megahub u Istanbulu. Radi toga je turska Vlada napravila novi aerodrom koji je istinski ogroman i ekstremno praktičan. Definitivno najljepši i najfunkcionalniji aerodrom u Evropi.</p><h2>Četvrta kompanija u svijetu</h2><p>Turkish ima gomilu konekcija. Po broju destinacija 4. su kompanija u svijetu (III. mjesec 2025.), nakon Uniteda, Americana i Delte. No, po broju država koje opslužuju su na broju 1, sa 123 države, dok drugi Qatar opslužuje tek 89 država.</p><p>Po broju linija su 10. u svijetu (III. mjesec 2025). Kompanija je 10. po prihodima u svijetu (22,5 milijardi USD), prva po profitu (6,8 milijardi USD), 8. po imovini (35,6 milijardi USD), 9. po kapacitetu (145 milijardi ASM), po broju putnika je 13. u svijetu, po cargo prometu 7. u svijetu.</p><p>Jednako tako kompanija ima odličnu uslugu. On i u ekonomskoj klasi na kraćim letovima poslužuje puni obrok, kakav je bio u osamdesetima na svim legacy kompanijama, bolje nego evropske kompanije daju u business klasi.</p><p>Uz to putnik ima maksimalno posluženje pića. O business klasi da i ne govorimo. Tu Turkish prilično parira bliskoistočnim kompanijama, no daleko je od ostalih evropskih prijevoznika. Doslovce ih uništava u usluzi.</p><h2>Povećanje linija u Australiji</h2><p>Turkish je uništio i zadnji bastion bliskoistočnih kompanija, te je pokrenuo letove za Melburn i Sidnej. U međuvremenu je i povećao broj frekvencija. Sada linije leti sa 1stop, a od 2026. godine i dolazaka A350-1000 će ih letjeti nonstop.</p><p>Turkish je najavio i povećanje broja linija u Australiji u skoroj budućnosti, te dalje povećanje broja frekvencija na dvije postojeće linije. Kada će 2026. letovi biti nonstop, istinski će naštetiti Qataru, Emiratesu i Etihadu.</p><p>Stoga ne treba čuditi vrtoglava ekspanzija ove kompanije. Oni su jednostavno odlična kompanija sa vizijom, oni znaju što rade, oni ostvaruju svoje ciljeve, šire se vrlo mnogo, otvaraju nova tržišta i konekcije. I samo je nebo granica.</p>

Danas Turkish Airlines u floti ima 378 aviona

Kako je uspio Turkish Airlines: Od male kompanije trećeg svijeta do globalnog lidera

<p>Američki savezni sud u Vašingtonu odbio je zahtjev Hrvatske da odbaci nalog mađarskog MOL-a za provođenje odluke arbitraže iz 2022. godine, čime je još jednom potvrđena međunarodna pravna snaga arbitražnih presuda i obveza država prema investitorima u skladu s međunarodnim ugovorima, piše Večernji list.</p><p>Riječ je o odšteti koju je još prije dvije i po godine, u sklopu dugotrajnog i složenog arbitražnog postupka, odlukom donio Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova (ICSID), koji djeluje pod okriljem Svjetske banke.</p><p>Arbitražni sud je tada presudio u korist mađarske energetske kompanije MOL, smatrajući da je Hrvatska prekršila jednu od svojih ugovornih obveza iz ugovora o vlasničkim odnosima u Ini, zajedničkoj naftnoj kompaniji u kojoj obje strane imaju udjele.</p><p>U centru spora nalazila se obveza koju Hrvatska, prema odluci suda, nije ispunila, čime je prema mišljenju arbitraže narušila prava MOL-a kao stranog ulagača.</p><p>Hrvatska je potom pokušala osporiti primjenu arbitražne odluke pred američkim sudom, tvrdeći da postoje razlozi zbog kojih presuda ne bi trebala biti izvršiva na teritoriji SAD-a.</p><p>Odlukom američkog suda, takvi argumenti su odbačeni, čime je MOL dobio pravnu osnovu da, u slučaju neplaćanja, može zatražiti prisilnu naplatu putem američkih sudova. Time se Hrvatska našla u obavezi isplatiti 200 miliona američkih dolara.</p>

U centru spora nalazila se obveza koju Hrvatska, prema odluci suda, nije ispunila, čime je prema mišljenju arbitraže narušila prava MOL-a kao ulagača

Hrvatska mora platiti 200 miliona dolara MOL-u

Hrvatska mora platiti mađarskom MOL-u 200 miliona dolara

<p>Kompanija BNT - Tvronica mašina i hidraulike Novi Travnik uskoro bi trebala potpisati nove ugovore, najavio je direktor Besim Belegić, piše <a href="https://www.biznisinfo.ba/uskoro-novi-ugovori-za-bnt/">Biznis.info.</a></p><p>Belegić je informaciju najavio ove sedmice tokom posjete Italiji.</p><p>- Nakon uspješne posjete Njemačkoj prošle sedmice gdje sam obavio važne razgovore i uspostavio nove kontakte, danas sam u ltaliji u posjeti kod našeg novog poslovnog partnera sa kojim je dogovorena konkretna poslovna saradnja za naredni period.</p><p>Svjestan odgovornosti posla koji radim, trudim se da svakim danom doprinesem boljem rejtingu naše kompanije na europskom i svjetskom tržištu. U narednim danima će uslijediti potpisivanje novih ugovora koji će dodatno ustabiliti trenutnu poziciju BNT-TMiH, te otvoriti mogućnost za nova zapošljavanja - objavio je Belegić.</p><p>Osnovna djelatnost firme BNT-TMiH je proizvodnja raznih minobacača, haubica, ručnih bacača, bestrzajnih topova, tenkovskih topova i avionskih topova, podsjeća BiznisInfo.ba.</p><p>Firma je lani imala ukupne prihode od  34,7 miliona KM. Poređenja radi, godinu ranije prihodi su bili 13,7 miliona maraka. Procentualno gledajući BNT-TMiH je u prošloj godini imao najveći rast prihoda među kompanijama namjenske industrije FBiH.</p><p>Preduzeće je lani ostvarilo dobit od 2,47 miliona maraka, dok je godinu prije toga dobit bila 311 hiljada KM.</p>

Osnovna djelatnost firme BNT-TMiH je proizvodnja raznih minobacača, haubica, ručnih bacača, bestrzajnih topova, tenkovskih topova i avionskih topova

Uskoro novi ugovori za BNT

<p>DHL Express, odjel njemačke Deutsche Post, obustavit će globalne pošiljke od pošiljatelja do primaoca u vrijednosti od preko 800 dolara pojedincima u Americi od sutra, jer su promjene u carinskim propisima produžile carinjenje.</p><p>-	Od ponedjeljka, 21. aprila 2025. godine i do daljnjeg, privremeno ćemo obustaviti prikupljanje i otpremu pošiljaka od pošiljatelja do primaoca (B2C) fizičkim licima u Sjedinjenim Državama gdje deklarirana carinska vrijednost prelazi 800 USD - saopćeno je.</p><h2>Uvođenje carina</h2><p>DHL je za zaustavljanje okrivio nova carinska pravila Amerike koja zahtijevaju formalnu obradu ulaska za sve pošiljke vrijedne preko 800 dolara. Minimum je bio 2.500 dolara do promjene 5. aprila.</p><p>-	Privremena obustava ne utiče na pošiljke između preduzeća (B2B) američkim kompanijama čija je vrijednost deklarirana iznad 800 USD, iako se mogu suočiti i s kašnjenjima - naveli su.</p><h2>Privremena mjera&nbsp;</h2><p>Taj potez je privremena mjera, navodi kompanija u svom saopćenju. Iz DHL-a su prošle sedmice rekli da će nastaviti obrađivati pošiljke iz Hong Konga u Sjedinjene Američke Države "u skladu s primjenjivim carinskim pravilima i propisima" i da će "raditi s našim klijentima kako bi im pomogao da shvate i prilagode se promjenama koje su planirane za 2. maj".</p><p>To je uslijedilo nakon što je Hongkong Post prošle sedmice saopćio da je suspendovao poštanske usluge za robu poslanu morem u Sjedinjene Države, optužujući SAD za "maltretiranje" nakon što je Vašington otkazao odredbe o slobodnoj trgovini za pakete iz Kine i Hong Konga.</p>

Privremena obustava ne utiče na pošiljke između preduzeća (B2B) američkim kompanijama čija je vrijednost deklarirana iznad 800 USD

DHL obustavlja globalne isporuke od preko 800 dolara kupcima iz SAD

<p>Društvena mreža TikTok postala je toliko jaka u promotivnim objavama da može ostvariti veliki utjecaj i na poljoprivrede velikih država. Dubai čokolada postala je izuzetno popularna nakon što je prvi snimak o njoj objavljen krajem 2023. godine.</p><p>Njen glavni sastojak su pistacije, a kao posljedica popularnosti koju je stekla među milionima ljudi na svijetu, jeste nestašica ovog sastojka koji se uglavnom uzgaja u SAD i Iranu.</p><p>Džajls Heking (Giles Hacking) iz britanske kompanije za trgovinu orašastim plodovima CG Hacking je izjavio za poslovni list Financial Times da su cijene pistacija za godinu dana porasle sa 7,65 dolara na 10,30 dolara (400 grama).</p><p>Ovaj orašasti plod je i prije povećanja potražnje za Dubai čokoladom postao rijedak zbog loše prošlogodišnje žetve u Americi kao vodećoj svjetskoj izvoznici pistacija. Urod jeste bio manji nego inače, ali je bio kvalitetniji, zbog čega se uglavnom prodavao kao cijeli orašasti plod, još uvijek u ljusci. To je značilo nestašicu jezgri koje se koriste za proizvodnju popularne čokolade.</p><p>Iran je u međuvremenu, od oktobra prošle godine do marta izvezao u Ujedinjene Arapske Emirate 40 posto više orašastih plodova nego u prethodnih 12 mjeseci.</p><p>Charles Jandreau, generalni direktor grupacije Prestat, u čijem je vlasništvu nekoliko luksuznih britanskih brendova čokolade, izjavio je za Financial Times da je potražnja za ovom čokoladom iznenadila industriju. Kako je rekao, osjeća kao da se pojavila niotkuda. Navodno pojedine trgovine već ograničavaju koliko se može kupiti Dubai čokolade, što je dokaz utjecaja influensera na TikToku, piše list Guardian.</p>

Navodno pojedine trgovine već ograničavaju koliko se može kupiti ove čokolade, što je dokaz utjecaja influensera na TikToku

Dubai čokolada uzrokovala nestašicu pistaciju na tržištu

<p>Osnivač Amazona Džef Bezos (Jeff) uvećao je svoje bogatstvo prodajom luksuzne vile u Vašingtonu. Oborio je državni rekord prodavši je za 63 miliona dolara čineći je najskupljom rezidencijalnom nekretninom u historiji ove države.</p><p>Prema Washingtonianu, rekord je dosad sa 17,3 miliona dolara držala mediteranska vila u kojoj je boravilo više od 12 švedskih ambasadora. Bezos je ovu vilu kupio 2019. godine nakon razvoda od novinarke Mekenzi Skot (MacKenzie Scott), a platio je 37.5 miliona dolara pa je prodajom ostvario dobit veću od 25 miliona dolara.</p><p>Vila se prostire na više od tri hektara te ima tri spavaće sobe, četiri kupatila, lift, terasu na krovu i stakleni most.&nbsp;</p>

Vila se prostire na više od tri hektara te ima tri spavaće sobe, četiri kupatila, lift, terasu na krovu i stakleni most

Džef Bezos bogatiji za 63 miliona dolara: Prodao luksuznu vilu u Vašingtonu i oborio rekord

<p>Britanska državna kancelarka za finansije Rejčel Rivs (Rachel Reeves) izjavila je u petak da bi bilo "veoma glupo" da se Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) povuče iz Kine prekidajući poslovne veze, ističući važnost nastavka ekonomske saradnje.</p><p>U intervjuu za The Telegraph, Rivs je izrazila podršku jačanju veza s Kinom, a ne izgradnji novih barijera.</p><p>- Kina je druga najveća ekonomija na svijetu i bilo bi, mislim, vrlo glupo ne uključiti se. To je pristup ove vlade - rekla je Rivs uoči zakazane posjete Vašingtonu sljedeće sedmice.</p><h2>Posjetila Kinu ranije</h2><p>Rivs je istakla svoju posjetu Kini ranije ove godine, gdje je učestvovala na 11. ekonomskom i finansijskom dijalogu Kine i Velike Britanije zajedno s vodećim britanskim kompanijama za finansijske usluge, uključujući HSBC, Grupu Londonska berza , Standard Chartered i Prudential.</p><p>Ona je rekla da je cilj posjete da se poveća sposobnost britanskih kompanija za finansijske usluge da posluju u Kini osiguravanjem više licenci i kvota za britanska preduzeća. Ta posjeta je rezultirala dogovorom za britansku ekonomiju za koji je procijenila da je vrijedan oko 600 miliona funti (795,93 miliona američkih dolara).</p><h2>Podrška kineskoj kompaniji</h2><p>Rivs je također izrazila podršku kineskoj kompaniji za brzu modu Shein na uvrštenju na Londonsku berzu i rekla da bi se rado vozila u električnim vozilima kineske proizvodnje uprkos takozvanim "strahovima od špijunaže".</p><p>Prema The Telegraphu, njeni komentari signaliziraju stalnu posvećenost britanske vlade produbljivanju trgovinskih i finansijskih veza s Kinom - agendu koju zagovara premijer Keir Starmer.</p>

Kancelarka podržava ekonomske veze s Pekingom dok se sprema da odleti u SAD sljedeće sedmice na pregovore o trgovinskom sporazumu

Britanska ministrica finansija: Ukidanje poslovih veza sa Kinom bilo bi "veoma glupo"

<p>Tinjajuće nezadovoljstvo Donalda Trampa (Trump) prema američkim Federalnim rezervama (FED) proključalo je ove sedmice, a predsjednik SAD je zaprijetio da će preduzeti korak bez presedana - smjenu šefa Centralne banke, izvještava AFP.</p><p>Tramp je u više navrata govorio da sada želi smanjenje stope kako bi pomogao u stimulisanju ekonomskog rasta, dok postavlja svoje carinske planove. Tramp je zaprijetio i otpuštanjem predsjednika FED-a Džeroma Pauela (Jerome Powella), ako se ne povinuje, dovodeći banku i Bijelu kuću u sukob za koji analitičari upozoravaju da bi mogao destabilizirati američka finansijska tržišta.</p><p>- Ako ga želim vani, izaći će vrlo brzo, vjerujte mi - rekao je Tramp u četvrtak, misleći na Pauela, čija se druga četverogodišnja dužnost predsjednika FED-a završava u maju 2026. godine.</p><h2>Pravno pitanje</h2><p>Pauel je rekao da ne planira da se povuče ranije, dodavši da smatra da je nezavisnost banke u vezi sa monetarnom politikom "pravno pitanje".</p><p>- Jasna je činjenica da predsjednik FED-a osjeća da mora da se pozabavi time, to znači da su oni ozbiljni - rekla je za AFP glavna ekonomistkinja KPMG Dajan Svonk (Diane Swonk), pozivajući se na Bijelu kuću.</p><p>Stefani Rot (Stephanie Roth), glavni ekonomista u Wolfe Research-u, rekla je da misli da će "oni doći u sukob", ali ne misli "da će FED podleći političkom pritisku".</p><p>Većina ekonomista se slaže da će se carinskim planovima administracije - koji uključuju "osnovnu" stopu od 10 posto na uvoz iz većine zemalja - izvršiti pritisak na povećanje cijena i usporiti ekonomski rast, barem u kratkom roku.</p><p>To bi držalo inflaciju daleko od dugoročnog cilja FED-a od dva posto i vjerovatno bi spriječilo kreatore politike da smanje stope u narednih nekoliko mjeseci.</p><h2>Nezavisnost FED-a "apsolutno kritična"</h2><p>Mnogi pravni stručnjaci kažu da američki predsjednik nema ovlasti da smijeni predsjednika FED-a ili bilo kog od njegovih kolega u bankovnom odboru za određivanje stopa od 19 osoba iz bilo kojeg razloga osim razloga.</p><p>Sistem FED-a, stvoren prije više od jednog stoljeća, također je dizajniran da izoluje američku Centralnu banku od političkog uplitanja.</p><p>- Nezavisnost je apsolutno kritična za FED - navela je Rot, dodavši da zemlje koje nemaju nezavisne centralne banke imaju valute koje su znatno slabije i kamatne stope koje su znatno više.</p><p>Glavni ekonomista Moody's Analytics Mark Zandi rekao je za AFP da "imamo jake dokaze da je narušavanje nezavisnosti centralne banke zaista loša ideja".</p><h2>Tržište obveznica</h2><p>Jedna ozbiljna prijetnja nezavisnosti FED-a dolazi iz aktuelnog slučaja u kojem je Trampova administracija naznačila da će pokušati osporiti odluku Vrhovnog suda iz 1935. godine kojom se američkom predsjedniku uskraćuje pravo da smijeni šefove nezavisnih vladinih agencija.</p><p>Slučaj bi mogao imati ozbiljne posljedice za FED, s obzirom na njegov status nezavisne agencije čije vodstvo vjeruje da ih predsjednik trenutno ne može otpustiti iz bilo kojeg razloga.</p><p>Ali, čak i ako Trampova administracija uspije na sudu, uskoro bi mogla naići na krajnju ogradu nezavisnosti FED-a: tržišta obveznica.</p><h2>Pad dolara</h2><p>Tokom nedavne tržišne turbulencije izazvane Trampovim carinskim planovima, prinosi na američke državne obveznice su porasli, a dolar je pao, signalizirajući da investitori možda neće vidjeti Sjedinjene Države kao sigurno utočište koje su nekada bile.</p><p>Suočena s naglim porastom prinosa američkog trezora, Trampova administracija pauzirala je svoje planove za povećanje carina za desetine zemalja, potez koji je pomogao smirivanju finansijskih tržišta.</p><p>Ako investitori vjeruju da je nezavisnost FED-a u borbi protiv inflacije ugrožena, to bi vjerovatno povećalo prinose na dugoročne državne obveznice pod pretpostavkom da će dugoročna inflacija biti viša i izvršilo pritisak na administraciju.</p><p>- Ne možete kontrolisati tržište obveznica. I to je kraj priče - rekao je Svonk.</p><p>- I zato želite nezavisni FED - zaključio je.</p>

Tramp je u više navrata govorio da sada želi smanjenje stope kako bi pomogao u stimulisanju ekonomskog rasta

Tramp ulazi u rat sa američkim Federalnim rezervama

<p>Najveći poslodavac u Federaciji Bosne i Hercegovine je kompanija Bingo Tuzla koja upošljava 8.413 radnika.</p><p><a href="https://www.biznisinfo.ba/ko-su-najveci-poslodavci-u-federaciji-bih/" style="background-color: rgb(249, 249, 249);">Biznis.info</a>&nbsp;donosi listu 20 najvećih poslodavaca u Federaciji, a prema podacima zaključno s krajem 2024. godine,</p><p>Listom, ukupno gledajući, dominiraju javna preduzeća - poput telecoma, elektroprivreda, rudnika, željeznica, komunalnih preduzeća, pošta itd.</p><p>No, tu je i nekoliko privatnih kompanija koje su uspjele napraviti velike i uspješne biznise i zaposliti stotine ili hiljade radnika. Pogledajte cijelu listu:</p><p>Bingo Tuzla – 8.413</p><p>Elektroprivreda BiH – 3.808</p><p>BH Telecom – 2.970</p><p>Konzum Sarajevo – 2.717</p><p>BH Pošta – 2.609</p><p>Željeznice FBiH – 2.498</p><p>RMU Banovići – 2.469</p><p>Elektroprivreda HZ HB – 2.349</p><p>Arcelormittal Zenica – 1.924</p><p>FIS Vitez – 1.859</p><p>Prevent Sewing  – 1.780</p><p>Rudnik Kreka Tuzla – 1.710</p><p>DDC MLS Sarajevo – 1.619</p><p>Igman Konjic – 1.503</p><p>Agencija SEC ONE – 1.221</p><p>HT Mostar – 1.198</p><p>RMU Kakanj – 1.179</p><p>Premier World Sport Čitluk – 1.144</p><p>KJKP RAD Sarajevo – 1.092</p><p>Alma-Ras Olovo – 1.067 radnika.</p>

Listom, ukupno gledajući, dominiraju javna preduzeća

Ko su najveći poslodavci u Federaciji BiH

<p>Društvene mreže su postale svakodnevica i nešto bez čega većina pojedinaca ''ne može'' živjeti, ali i ključni alat za promociju, razvoj i pozicioniranje malih biznisa, posebno u kontekstu sve dinamičnijeg digitalnog tržišta. Mali biznisi danas imaju priliku da, uz minimalna ulaganja, izgrade direktnu i autentičnu komunikaciju s ciljanom publikom, bez potrebe za skupim kampanjama ili posrednicima. Dakle, za male kompanije koje žele stabilan rast i dugoročnu relevantnost u digitalnom prostoru, strateško prisustvo na društvenim mrežama kao što su X, Tik Tok, Facebook, Linkedin, više nije samo "dodatak", već poslovna nužnost.</p><p>Prema podacima iz 2024. godine, 62 posto ukupne svjetske populacije koristi društvene mreže, a broj korisnika svake godine se povećava. Međutim, u BiH ne postoje  tačni statistički pokazatelji koliko se koriste društvene mreže privatno, pa tako i u poslovanju. </p><h2>Izgradnja identiteta brenda</h2><p>Hamza Čengić, saradnik za marketing i projekte u Bit Alijansi, vodećem udruženju IT kompanija u BiH, govorio je za Fenu o benefitima za kompanije koje se koriste različitim društvenim mrežama u svom poslovanju.</p><p>- Društvene mreže ne služe samo za oglašavanje, već i za dugoročnu izgradnju identiteta brenda. One omogućavaju kompanijama da definišu i njeguju svoj ton komunikacije i vizuelni identitet. Svaka platforma nudi specifične formate i stilove izražavanja, što daje mogućnost biznisima da strateški biraju koje aspekte svog poslovanja, vrijednosti ili interne kulture žele predstaviti i na koji način - kazao je Čengić.</p><p>Ključ uspješne komunikacije na društvenim mrežama, kako dodaje,  leži u jasnom razumijevanju ciljnih skupina. Svaka platforma ima svoju demografiju, način komunikacije i očekivanja korisnika. Tako biznisi koji žele ozbiljno pristupiti digitalnoj promociji moraju znati kome se obraćaju, gdje se ta publika nalazi i kakav sadržaj očekuje.</p><p>-  Instagram, mrežu koja se temelji na vizualnom dojmu, najčešće koristi mlađa populacija između 18 i 35 godina. Međutim, njegov značaj u prodaji i brendiranju prevazilazi dobne granice, jer omogućava biznisima da kroz fotografije, video sadržaje i priče razvijaju estetski prepoznatljiv i emocionalno povezan odnos s publikom. Sličan vizualni fokus, ali u potpuno drugačijem tonu, nudi i TikTok – platforma koja omogućava brz organski rast zahvaljujući kratkim, autentičnim videima koji prikazuju svakodnevni život biznisa. Zbog svoje neformalnosti i brzine, TikTok je posebno efikasan kod mlađih korisnika, ali sve više biznisa ga koriste i za edukaciju, storytelling i prezentaciju proizvoda iz nove perspektive – rekao je Čengić.</p><h2>Direktna interakcija</h2><p>Nasuprot njima, kako ističe, Facebook ostaje pouzdan alat za lokalnu promociju, posebno među korisnicima starijim od 30 godina. Njegova snaga je u mogućnosti da povezuje, informiše i podržava direktnu interakciju s kupcima – bilo kroz komentare, grupe ili poruke. LinkedIn, kao najvažnija poslovna mreža, služi biznisima da grade kredibilitet, dijele stručna znanja i jačaju employer branding. Posebno je vrijedan za kompanije koje ciljaju B2B tržište, traže nove partnere ili žele pokazati svoju profesionalnu kulturu i vrijednosti.</p><p>-  Twitter (X) se ističe kao kanal za kratke forme izražavanja, reakcije na aktuelna dešavanja i uključivanje u javne diskusije, što ga čini pogodnim za industrije koje prate brzi tok informacija poput IT-a, medija i obrazovanja. Na kraju, YouTube pruža jedinstven prostor za sadržaje koji zahtijevaju više pažnje – tutorijale, recenzije, priče korisnika i edukativne materijale koji omogućavaju biznisima da pokažu svoju stručnost i izgrade dugoročno povjerenje kod publike – kazao je Čengić.</p><h2>Jedan od najisplativijih alata</h2><p>Iz navedenog se zaključuje da društvene mreže predstavljaju jedan od najisplativijih alata za male biznise – omogućavaju im da uz ograničene budžete komuniciraju sa ciljanim skupinama, grade prepoznatljivost i razvijaju odnos s publikom. Ključna prednost leži u mogućnosti preciznog targetiranja korisnika, kao i u činjenici da su rezultati svake kampanje mjerljivi i podložni prilagođavanju u stvarnom vremenu.</p><p>-  Za razliku od tradicionalnog oglašavanja, digitalni marketing putem društvenih mreža omogućava vam da platite samo kada korisnik reaguje, klikne, pogleda video ili ostavi komentar, čime se značajno povećava efikasnost i kontrola troškova. Društvene mreže tako pružaju veću fleksibilnost, bolji povrat na ulaganje i konkretnije uvide u ponašanje tržišta. Za male kompanije koje žele stabilan rast i dugoročnu relevantnost u digitalnom prostoru, strateško prisustvo na ovim platformama je poslovna nužnost - zaključio je Čengić u razgovoru za Fenu.</p>

Društvene mreže ne služe samo za oglašavanje, već i za dugoročnu izgradnju identiteta brenda, kazao je Hamza Čengić, saradnik za marketing i projekte

Društvene mreže kao alat za rast i pozicioniranje malih biznisa

<p>Vrijednost dolara pala je i treću uzastopnu sedmicu, jer je američka valuta i dalje pod pritiskom zbog trgovinskog rata između SAD i Kine.</p><p>Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je prošle sedmice 0,6 posto, na 99,23 boda, novi najniži nivo u tri godine.</p><p>Pritom je kurs eura porastao 0,3 posto, na 1,1390 dolara. Američka je valuta oslabila i prema japanskoj, za 0,9 posto, pa je njena cijena zaronila na 142,20 jena.</p><p>Pad kursa dolara treću sedmicu zaredom posljedica je nastavka trgovinskog rata između SAD i Kine.</p>

Aktuelna politička situacija napravila velike probleme turizmu u Banjoj Luci: Ne žele gledati duge cijevi u centru grada

Prvi "privatni grad" u BiH dobija novi kvart s preko 50 objekata

Lusi Guo: Najmlađa milijarderka na svijetu nadmašila Tejlor Svift

Južna Koreja i SAD će održati naredne sedmice pregovore o carinama

Admir Čavalić, federalni zastupnik i ekonomist, za "Dnevni avaz": Minimalac je bio politički spin, radnici sada, zapravo, dobivaju manje

Kako je uspio Turkish Airlines: Od male kompanije trećeg svijeta do globalnog lidera

Hrvatska mora platiti mađarskom MOL-u 200 miliona dolara

Uskoro novi ugovori za BNT

DHL obustavlja globalne isporuke od preko 800 dolara kupcima iz SAD

Dubai čokolada uzrokovala nestašicu pistaciju na tržištu

Džef Bezos bogatiji za 63 miliona dolara: Prodao luksuznu vilu u Vašingtonu i oborio rekord

Britanska ministrica finansija: Ukidanje poslovih veza sa Kinom bilo bi "veoma glupo"

Tramp ulazi u rat sa američkim Federalnim rezervama

Ko su najveći poslodavci u Federaciji BiH

Društvene mreže kao alat za rast i pozicioniranje malih biznisa

Dolar oslabio treću sedmicu zaredom

Biznis

Aktuelna politička situacija napravila velike probleme turizmu u Banjoj Luci: Ne žele gledati duge cijevi u centru grada

Prvi "privatni grad" u BiH dobija novi kvart s preko 50 objekata

Lusi Guo: Najmlađa milijarderka na svijetu nadmašila Tejlor Svift

Južna Koreja i SAD će održati naredne sedmice pregovore o carinama

Admir Čavalić, federalni zastupnik i ekonomist, za "Dnevni avaz": Minimalac je bio politički spin, radnici sada, zapravo, dobivaju manje

Kako je uspio Turkish Airlines: Od male kompanije trećeg svijeta do globalnog lidera

Hrvatska mora platiti mađarskom MOL-u 200 miliona dolara

Uskoro novi ugovori za BNT

DHL obustavlja globalne isporuke od preko 800 dolara kupcima iz SAD

Dubai čokolada uzrokovala nestašicu pistaciju na tržištu

Džef Bezos bogatiji za 63 miliona dolara: Prodao luksuznu vilu u Vašingtonu i oborio rekord

Britanska ministrica finansija: Ukidanje poslovih veza sa Kinom bilo bi "veoma glupo"

Tramp ulazi u rat sa američkim Federalnim rezervama

Ko su najveći poslodavci u Federaciji BiH

Društvene mreže kao alat za rast i pozicioniranje malih biznisa

Dolar oslabio treću sedmicu zaredom