U vremenu kada se ekonomski savjeti dijele brže nego ikada, a granica između rizika i prilike postaje sve tanja, malo je ljudi koji mogu govoriti iz iskustva stečenog i u korporativnom svijetu i u poduzetništvu. Upravo jedan od njih je Davud Bećirović, sarajevski ekonomista i preduzetnik čija karijera spaja tehnologiju, biznis i ekonomsku analizu.Iza njega je više od deset godina rada u IT sektoru, uključujući iskustvo u globalnim multinacionalnim kompanijama, što mu je omogućilo da iz prve ruke prati procese digitalne transformacije i promjene koje oblikuju moderno tržište. Danas je aktivan u različitim oblastima – od upravljanja složenim procesima u industrijskoj ambalaži i razvoja FMCG brendova do komentarisanja ekonomskih trendova i poslovnih kretanja u regiji.U razgovoru za „Dnevni avaz“ Bećirović otvoreno govori o finansijskoj pismenosti, ulaganjima, budućnosti rada, umjetnoj inteligenciji i ekonomskim zabludama koje, prema njegovom mišljenju, koče napredak pojedinaca i društva.Da danas krećete od nule s 1.000 eura, u šta biste ih uložili i zašto?- Ne bih ih uložio ni u dionice, ni u kriptovalute, ni u investicione fondove, to je igra za one koji već imaju višak novca. Sa 1.000 eura kupuje se samo jedna stvar: brzina i pažnja. Uložio bih sve u pretplate na vrhunske AI alate za automatizaciju, napredne kurseve prodaje i minimalni budžet za lični marketing. Kupio bih sebi najbolju moguću opremu koju taj novac dozvoljava, makar i polovan, ali brz telefon, i počeo rješavati konkretne, goruće probleme lokalnim i stranim biznisima koji se guše u administraciji i lošoj prodaji. Hiljada eura u banci je ništa; hiljada eura pretvorena u vještinu koja kreira keš tok (cash flow) u roku od 30 dana je sve. Kupuje se poluga, a ne pasivna štednja. Ako to sve zvuči teško i komplikovano - trgovina je najbrži put do kapitala. Kupiti za 100, pa preprodati za 130 i strpljivo, pametnim ulaganjima do većih cifri.<h2>Najopasnija zabluda</h2>Koja je najveća ekonomska zabluda u koju obični ljudi i dalje vjeruju?- Najveća i najopasnija zabluda je da je siguran posao i štednja u banci put do finansijske slobode. To je narativ prodat generacijama kako bi sistem imao stabilnu, predvidivu radnu snagu. Realnost je surova: dok vi štedite, inflacija i štampanje novca bez pokrića bukvalno tope vaš trud. Siguran posao je najveći rizik modernog doba jer zavisite od samo jednog izvora prihoda. Ako vam šef sutra da otkaz, vaš 'sigurni' prihod pada na nulu. Pravi rizik nije pokretanje vlastitog biznisa, pravi rizik je prepuštanje sudbine u tuđe ruke. Sjetite se da je prije samo par godina 500 KM vrijedilo više nego danas 1.000 KM, mogli ste puno više kupiti. Kome je novac stajao u banci taj je i propao.

Šta će za deset godina vrijediti više: diploma, iskustvo ili sposobnost korištenja AI alata?- Diploma je već danas uglavnom papir prošlosti, a za deset godina će imati vrijednost običnog suvenira, osim u strogo regulisanim strukama poput medicine. Iskustvo iz prošlosti često postaje kočnica jer se svijet mijenja prebrzo da bi stare metode važile sutra. Vrijedit će isključivo hibridna sposobnost: vrhunska adaptivnost kombinovana sa naprednim upravljanjem AI sistemima. Pobjednik neće biti ni AI sam po sebi, niti čovjek sam po sebi, već čovjek koji koristi AI kao multiplikator svoje produktivnosti. Onaj ko zna kako da natjera vještačku inteligenciju da radi posao deset ljudi bit će kralj tržišta rada.Koja je bila najbolja, a koja najgora ekonomska odluka koju je čovječanstvo donijelo?- Najbolja: Digitalizacija i demokratizacija informacija kroz internet. To je izjednačilo teren za igru. Danas momak ili djevojka iz Sarajeva, sa običnim laptopom i internetom, mogu konkurisati i prodavati usluge kompanijama u Njujorku ili Tokiju. Lokacija više nije sudbina. Vidjeli smo te primjere na našem tržištu. Najgora: Ukidanje zlatnog standarda 1971. godine (Nixonov šok). Od tog momenta novac je prestao biti realna mjera vrijednosti i postao je politički alat. Odvajanje novca od realne opipljive vrijednosti otvorilo je vrata neograničenom štampanju, globalnim krizama i vještačkom bogaćenju finansijskih elita na račun stvarnih radnika i poduzetnika.Da li je veći problem za mlade nedostatak novca ili nedostatak finansijskog znanja?- Nedostatak finansijskog znanja, bez ikakve sumnje. Dati novac nekome ko nema finansijsko obrazovanje i vještine je kao dati Ferrari nekome ko nema vozačku dozvolu, slupat će se na prvoj krivini. Mladi su bombardovani konzumerizmom, uče ih kako da troše novac koji još nisu ni zaradili kroz kredite i rate, umjesto da ih uče kako da stvore imovinu koja donosi novac. Sistem namjerno izbjegava uvođenje finansijske pismenosti u škole jer pismeni ljudi ne robuju kreditima i ne kupuju stvari koje si ne mogu priuštiti samo da bi zadivili ljude koje ne vole. Tamna strana društvenih mreža i interneta je stalna izloženost mladih influenserima koji bez mnogo truda i rada dolaze do ogromnih prihoda, a stvarni junaci u životu, njihovi roditelji, koji se trude i rade teške poslove nesvjesno postaju 'autsajderi'.<h2>Potpuni kolaps</h2>Ako biste morali predvidjeti jednu ekonomsku promjenu koja će iznenaditi većinu ljudi u narednih pet godina, šta bi to bilo?- Doživjet ćemo potpuni kolaps tradicionalnog koncepta osmočasovnog radnog vremena i eksploziju mikropreduzetništva. Većina klasičnih kancelarijskih poslova srednjeg nivoa će nestati pod naletom automatizacije. Ljudi neće biti zaposleni u jednoj firmi 40 godina; umjesto toga, pojedinci će funkcionisati kao samostalne 'mikrokorporacije' koje istovremeno uslužuju 3, 5 ili 10 klijenata širom svijeta pomoću AI asistenata. To će šokirati one koji su navikli na zonu komfora, ali će otvoriti zlatno doba za one koji su proaktivni. Očekujem i veliku nestašicu hrane u cijelom svijetu, a samim time vidim i priliku u poljoprivredi i stočarstvu - industriju za koju kao država imamo sve predispozicije.Koji je najbolji savjet o novcu koji biste dali osobi od 20 godina, a koji većina ekonomista ne spominje?- Prestanite štedjeti za starost i počnite agresivno investirati u svoj lični brend, energiju i mrežu kontakata. Većina ekonomista će vam reći da odvajate 50 maraka mjesečno u investicioni fond i čekate 40 godina. To je penzionerski mentalitet u mladom tijelu. Džaba će ti biti taj Lamborghini koji sanjaš ako ćeš ga tek sa 60 provozati. Sa 20 godina, tvoj najveći kapital nije novac, nego tvoj kapacitet za rizik, tvoj fokus i tvoja energija. Ulažite u to da postanete prepoznatljivi u onome što radite, gradite autoritet na mrežama, naučite prodaju i pregovaranje. Kada sa 25 godina postaneš mašina koja može generisati novac u bilo kojim uslovima, klasična štednja ti više nikada u životu neće biti potrebna. Napravi život u kojem ti novac dolazi često i sa više različitih strana.

<h2>Održivi biznis</h2>Da li bogatstvo više nastaje radom, znanjem, srećom ili vezama?- Ako pričamo o poštenom i dugoročno održivom biznisu, onda sposobnost egzekucije, primijenjeno znanje i rad. Sam sirovi rad bez pravca ne vrijedi ništa, a znanje bez akcije je mrtvo slovo na papiru. Ključ je pametan, fokusiran rad i brzo donošenje odluka. Vaša vrijednost je jednaka vrijednosti ljudi kojima ste okruženi. Ne mislim na 'štelu', već na strateško građenje odnosa s ljudima koji znaju više od vas. Sreća je samo tačka gdje se priprema susreće sa prilikom. Ako ste spremni, češće ćete biti 'sretne ruke'. Postoji jedna poznata izreka koja kaže: 'Što više radim, to sretniji postajem!'.<h2>Influenseri i kapital</h2>Zarada putem društvenih mreža. Kako ekonomija posmatra influensere i digitalne mreže?- U tradicionalnoj ekonomiji trguješ robom ili uslugama. U svijetu influensinga, osnovni proizvod koji se proizvodi, pakuje i prodaje jeste povjerenje i pažnja. Ekonomski gledano, influenseri su uspjeli da monetizuju ono što se u teoriji zove društveni kapital. Kada pratilac kupi proizvod jer ga je preporučio neko koga 'zna' s ekrana, rizik kupovine opada, a transakcija se dešava brže. Influenser zapravo naplaćuje premiju za smanjenje rizika kupcu i brendu. Istovremeno, smatram da influenseri imaju ogromnu društvenu odgovornost i da ih mi kao oni koji im daju pažnju moramo pozivati na odgovornost da njihovi sadržaji budu onakvi kakvo mi društvo želimo izgraditi. Zarada preko društvenih mreža više nije 'alternativni izvor prihoda', već legitimna privredna grana koja direktno utiče na BDP, zapošljavanje (od video montažera do agencija) i tokove kapitala. To je industrija koja funkcioniše po brutalnim zakonima ponude i potražnje: onog trenutka kada influenser prestane da isporučuje angažman (engagement) i konverziju, tržište ga eliminiše brže nego što ijedan tradicionalni biznis propadne.

Ne bih ih uložio ni u dionice, ni u kriptovalute, ni u investicione fondove, to je igra za one koji već imaju višak novca, kazao je Bećirović

Bećirović: Najveća i najopasnija zabluda je da je siguran posao i štednja u banci put do finansijske slobode

Davud Bećirović o ekonomiji, AI sektoru i društvenim mrežama: Kome je novac stajao u banci, taj je i propao

Nakon izlaska na Vol Strit (Wall Street), SpaceX je dostigao tržišnu vrijednost od oko 2,1 bilion dolara, što bi mu moglo omogućiti ulazak u vodeće berzanske indekse i fondove koji ih prate.To je značajno za investitore jer sve veći broj penzionih i investicionih računa ulaže putem indeksnih fondova, koji automatski kupuju dionice kompanija uključenih u glavne tržišne indekse.Ovakvi fondovi postali su posebno popularni zbog nižih troškova upravljanja, ali i zato što često ostvaruju bolje rezultate od aktivno upravljanih fondova koji pojedinačno biraju dionice.<h2>Nasdaq promijenio pravila</h2>Prema podacima Morningstara do 2025. godine, samo 21 posto aktivno vođenih američkih dioničkih fondova preživjelo je i nadmašilo prosječni konkurentski indeks u posljednjoj deceniji. Zbog toga je od 2024. više novca bilo uloženo u američke indeksne fondove nego u aktivno vođene, a taj jaz je od tada dodatno rastao.Među najvažnijim indeksima su S&amp;P 500, koji prati 500 najvećih američkih kompanija, te Nasdaq 100, fokusiran na najveće nefinansijske kompanije na Nasdaqu. Nasdaq je promijenio pravila kako bi nekim ogromnim kompanijama omogućio ulazak već nakon 15 trgovačkih dana, pa bi vlasnici popularnih fondova poput Invescovog QQQ-a uskoro mogli posjedovati i dionice SpaceX-a bez ikakve vlastite odluke.S druge strane, S&amp;P Dow Jones Indices ne planira ubrzati prijem takozvanih 'mega' IPO kompanija. Za ulazak u S&amp;P 500 dionica mora biti izlistana najmanje 12 mjeseci, a kompanija mora imati dobit u posljednjem kvartalu i zbirno u posljednja četiri kvartala. SpaceX je prošle godine izgubio 4,9 milijardi dolara, a u prva tri mjeseca 2026. još 4,3 milijarde, uz upozorenje kompanije da možda ni ubuduće neće biti profitabilna.<h2>Veliki utjecaj Ilona Maska</h2>Dodatnu zabrinutost izaziva i upravljanje kompanijom. Zvaničnici penzionih fondova vatrogasaca, nastavnika i drugih radnika iz Kalifornije i Njujorka (New Yorka) u pismu su upozorili na veliki utjecaj Ilona Maska (Elona Muska) kroz posebnu klasu dionica s većim glasačkim pravima. Naveli su da bi to Muska učinilo "u suštini nemogućim za smjenu bez njegovog vlastitog pristanka".Primjer Tesle pokazuje zašto je to važno - kada je dionica jednom u indeksu, indeksni fond je kupuje bez obzira na to sviđa li se to investitorima ili ne. Pojedini specijalizirani indeksi izbjegavaju kompanije sa slabijim standardima korporativnog upravljanja, ali ulagači takve fondove moraju tražiti namjerno.

To je značajno za investitore jer sve veći broj penzionih i investicionih računa ulaže putem indeksnih fondova

SpaceX je dostigao tržišnu vrijednost od oko 2,1 bilion dolara

SpaceX među najvrjednijim kompanijama: Otvara mu se put ka velikim indeksima moguće uključivanje u penzione štednje u SAD-u

Vijest da je nekadašnji građevinski gigant Hidrogradnja prodat za 88 miliona KM izazvala je veliko interesovanje javnosti. Posebnu pažnju privukla je činjenica da je kupac Hidrogradnje Halid Čustović, bh. privrednik koji već godinama živi i radi u Njemačkoj.Iako široj javnosti nije previše poznat, riječ je o čovjeku koji je u Njemačkoj izgradio uspješnu poslovnu karijeru u građevinskom sektoru, zapošljava veliki broj radnika i istovremeno ostaje snažno vezan za Bosnu i Hercegovinu, piše <a href="https://www.biznisinfo.ba/ko-je-halid-custovic-koji-je-kupio-hidrogradnju-za-88-miliona-km-biznismen-koji-zeli-vratiti-stari-sjaj-bh-gigantu/">BiznisInfo.ba.</a><h2>Od ratnog izbjeglice do uspješnog poduzetnika</h2>Životna priča Halida Čustovića daleko je od uobičajene poslovne biografije. Rođen je u Gacku, a početak rata dočekao je kao dječak koji je završavao osnovnu školu. Zajedno s porodicom bio je prisiljen napustiti rodni kraj.Preko planinskih puteva i ratnih zbjegova stigao je do Jablanice, gdje se kao maloljetnik priključio Armiji Republike Bosne i Hercegovine.Nakon rata porodica se nastanila u Sarajevu. Život ga je potom odveo u Njemačku, gdje je napustio studij prava i krenuo graditi poslovnu karijeru od početka.Godinama kasnije postao je uspješan poduzetnik u građevinskom sektoru i vlasnik kompanija koje posluju u Njemačkoj i Bosni i Hercegovini.<h2>Poslovni uspjeh u Njemačkoj</h2>Čustović je vlasnik i firme ERDE BH d.o.o. Sarajevo, a najveći dio poslovne karijere veže ga za Njemačku, gdje je razvio uspješan građevinski biznis. Upravo zbog toga kupovina Hidrogradnje privlači dodatnu pažnju.Za razliku od brojnih stečajnih prodaja u kojima imovinu preuzimaju investicioni fondovi ili kompanije iz drugih djelatnosti, Hidrogradnju je kupio čovjek koji dolazi upravo iz građevinskog sektora.To otvara pitanje da li novi vlasnik vidi mogućnost da dio nekadašnjeg građevinskog giganta vrati njegovoj osnovnoj djelatnosti po kojoj je bio poznat širom bivše Jugoslavije.<h2>Poznat po humanitarnom radu</h2>Osim po poslovnim uspjesima, Čustović je poznat i po brojnim humanitarnim i društveno korisnim projektima.Njegovo ime posljednjih godina često se spominjalo zbog pomoći povratnicima, ulaganja u lokalnu zajednicu i podrške različitim projektima u rodnom Gacku i istočnoj Hercegovini.Finansirao je brojne humanitarne aktivnosti, pomagao zdravstvene ustanove, sportske kolektive i vjerske zajednice.Posebno je zapažena njegova donacija medicinske opreme Domu zdravlja u Gacku, ali i niz drugih projekata usmjerenih na poboljšanje kvaliteta života lokalnog stanovništva bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost.<h2>Spašavao objekte od značaja za zajednicu</h2>Njegovo ime našlo se u fokusu javnosti i prošle godine kada je kupio zgradu Zemljoradničke zadruge u Kuli Fazlagića kod Gacka.Taj objekat bio je pred prodajom na sudskoj licitaciji, a Čustović je tada poručio da je želio spriječiti da zgrada izgubi svoju prvobitnu namjenu i značaj za lokalnu zajednicu.Poznat je i po finansiranju monografije o bataljonu „Šargan“, jedinici Armije Republike Bosne i Hercegovine koja je djelovala na području istočne Hercegovine.<h2>Nova stranica za Hidrogradnju</h2>Kupovina Hidrogradnje za 88 miliona KM predstavlja daleko najveći poslovni potez u javnosti povezan s Halidom Čustovićem.Iako je kompanija već godinama u stečaju, ona nije ugašena. Hidrogradnja i danas zapošljava oko stotinu radnika, ostvaruje više od deset miliona KM godišnjih prihoda i posluje s dobiti.Zbog toga ova transakcija ne predstavlja samo prodaju vrijedne imovine nego potencijalno i početak nove faze za kompaniju koja je decenijama bila jedan od simbola bosanskohercegovačkog građevinarstva.Hoće li novi vlasnik uspjeti vratiti dio nekadašnjeg sjaja Hidrogradnji, pokazat će naredni mjeseci i godine. No već sada je jasno da je jedna od najpoznatijih bh. kompanija dobila vlasnika čija je životna priča jednako neobična kao i sudbina firme koju je upravo preuzeo.

Rođen je u Gacku, a početak rata dočekao je kao dječak koji je završavao osnovnu školu

Bivši borac Armije RBiH i uspješan njemački poduzetnik: Ko zaista stoji iza kupovine Hidrogradnje?

Američko Ministarstvo pravosuđa (DOJ) odobrilo je ponudu vrijednu 111 milijardi dolara kojom bi Paramount preuzeo Warner Bros. Discovery, čime je uklonjena jedna od najvećih regulatornih prepreka za jedno od najvažnijih medijskih spajanja posljednjih godina.Prema informacijama upućenih izvora, antimonopolsko odjeljenje Ministarstva pravosuđa nakon opsežne istrage zaključio je da transakcija ne predstavlja prijetnju tržišnom takmičenju te nije tražio prodaju dijelova poslovanja, posebne uvjete niti druge ustupke. Očekuje se da će odluka službeno biti objavljena u petak po američkom vremenu, navodi Politico.Spajanjem bi Paramount preuzeo kompaniju koja stoji iza brendova poput CNN-a, Warner Bros. Picturesa i streaming servisa Maxa.

Transakcija ne predstavlja prijetnju tržišnom takmičenju 

Medijski div od 111 milijardi dolara: Odobreno spajanje Paramounta i Warnera

Britanski milionerski trgovinski magnat Geri Favel (Gary Favell), koji je decenijama bio na čelu nekih od najpoznatijih britanskih maloprodajnih lanaca, među kojima su Magnet Kitchens, MFI, Bathstore i American Golf, iznenada je preminuo na Ibici u 69. godini života.Favel je preminuo 3. maja ove godine na španskom ostrvu, gdje je posljednjih godina provodio mnogo vremena sa svojom porodicom. Sve do smrti obavljao je funkciju izvršnog direktora kompanije Lights4fun.<h2>Posvećen porodični čovjek</h2>Njegova porodica saopćila je da je bio "posvećen porodični čovjek" koji je sve što je postigao gradio imajući na umu suprugu Anu i sinove Harisa i Čarlsa. Njegov sin Haris, koji je s ocem sarađivao u više kompanija, rekao je da je njegov odlazak došao prerano.- Čuti ovakve riječi o mom ocu uvijek je gorko-slatko iskustvo. Ponosan sam što sam ga imao za oca, ali je istovremeno bolno podsjećanje da više nije među nama i da je otišao prerano - poručio je Haris.Geri Favel karijeru je započeo u kompaniji Harris Queensway, nakon čega je obavljao niz vodećih funkcija u britanskom maloprodajnom sektoru. Njegove kolege i saradnici pamte ga kao toplu, velikodušnu i odanu osobu koja je znala motivirati ljude, prenositi znanje i stvarati uspješne timove.<h2>"Vjerovao je u ljude"</h2>Iz kompanije Lights4fun istakli su da je Favel imao ključnu ulogu u razvoju poslovanja posljednjih godina.- Vjerovao je u ljude, pružao im podršku i davao samopouzdanje da postanu najbolja verzija sebe - naveli su iz kompanije.Porodica je poručila da će njegovo naslijeđe živjeti kroz članove porodice, ljude koje je inspirisao i kompanije u čijem je razvoju učestvovao. Sahranjen je na Ibici, mjestu koje je za njega i njegove najbliže bilo ispunjeno brojnim sretnim uspomenama.Iza Gerija Favela ostali su supruga Ana, sinovi Haris i Čarls, kao i brojni prijatelji i saradnici koji žale zbog njegovog odlaska.

Njegove kolege i saradnici pamte ga kao toplu, velikodušnu i odanu osobu koja je znala motivirati ljude, prenositi znanje i stvarati uspješne timove

Tajkun iznenada preminuo na Ibici: Svijet biznisa u šoku

Put do uspjeha gotovo uvijek podrazumijeva određena odricanja, ali rijetko ko otvoreno govori o tome koliko takve odluke mogu biti teške. Upravo spremnost da se prihvate kratkoročne žrtve zarad dugoročnih ciljeva ono je što najuspješnije profesionalce izdvaja od ostalih, piše Dori Klark (Dorie Clark) u kolumni za CNBC Make It.Klark je više od decenije predavala programe za rukovodioce na Columbia Business School i Fuqua School of Business pri Univerzitetu Duke. Nekadašnja je glasnogovornica predsjedničke kampanje i autorica bestselera „The Long Game“.Istražujući za knjigu „The Long Game: How to Be a Long-Term Thinker in a Short-Term World“, Klark je zaključila da uspjeh ne otežava samo naporan rad, već i nelagoda koju izazivaju emocionalno zahtjevni zadaci. Smatra da upravo suočavanje s teškim odlukama i iskrena procjena vlastitih prioriteta predstavljaju ključ za dugoročne rezultate.U svojoj kolumni izdvojila je tri neugodne, ali važne stvari koje su uspješni ljudi spremni uraditi.<h2>Reći „ne“ dobrim prilikama</h2>Najuspješniji profesionalci svjesni su da u svom rasporedu moraju ostaviti prostor za izuzetne prilike. To često znači da će neke dobre ponude morati odbiti.Klark navodi vlastito iskustvo kada su ona i suprug dobili poziv da sedam dana provedu u kući prijatelja u Toskani. Iako je riječ o prilici koja je zvučala primamljivo, odlučili su je odbiti jer je putovanje bilo planirano neposredno prije promocije suprugove knjige. Zaključili su da takav odmor ne bi bio opuštajući, a istovremeno bi mogao ugroziti uspjeh promocije.Kada procjenjujete neku priliku, savjetuje da sebi postavite nekoliko pitanja: Koliko vas ta prilika zaista uzbuđuje? Može li značajno doprinijeti vašem profesionalnom razvoju? Čega biste se morali odreći kako biste je prihvatili?Prema njenim riječima, najveći problem nastaje kada raspored ispunimo obavezama koje ocjenjujemo kao „solidne“, ali ne i izuzetne. Takve aktivnosti često nas sprječavaju da prepoznamo mnogo bolje prilike kada se pojave.<h2>Nastaviti raditi čak i kada se čini da nikoga nije briga</h2>Podrška okoline može biti snažan motivator, posebno kada razvijate novu vještinu ili pokrećete projekat. Međutim, mnogo je teže ostati dosljedan kada imate osjećaj da niko ne prati ono što radite.U takvim situacijama lako je pronaći izgovor da preskočite jedan dan, sedmicu ili čak mjesec rada. Ipak, upravo kontinuitet pravi razliku, bilo da želite postati bolji pisac, uvjerljiviji govornik ili uspješniji programer koji koristi alate umjetne inteligencije.Napredak često dolazi sporo i može djelovati obeshrabrujuće, ali dugoročno vodi ka sticanju stručnosti i izgradnji publike koja cijeni vaš rad.Kao primjer navodi novinarku i autoricu Karu Kuturculu (Cutruzzula), koja je pokrenula dnevni newsletter. U početku ga je slala samo manjem krugu prijatelja, ali je vremenom broj pretplatnika rastao. Nakon više od 800 objavljenih izdanja, upravo joj je jedan od pretplatnika, urednik izdavačke kuće, ponudio priliku da napiše knjigu.Iako rad bez šireg priznanja može biti frustrirajući i usamljen, male prednosti koje se godinama gomilaju mogu donijeti značajne rezultate.<h2>Prihvatiti da su se vaši ciljevi promijenili</h2>Ponekad je najteže priznati da više niste ista osoba kao prije nekoliko godina i da su se vaši prioriteti promijenili.Mnogi ostaju vezani za staru sliku o sebi jer promjena smjera može izgledati kao odustajanje od svega što su prethodno gradili. Međutim, mnogo je korisnije na vrijeme prepoznati da više ne težite istim ciljevima nego nastaviti ulagati energiju u nešto što vas više ne ispunjava.Među sagovornicima koje je Klark predstavila u knjizi bila je i Ali, koja je deset godina radila u korporativnim finansijama. Iako je dugo osjećala da nije zadovoljna svojim poslom, trebalo joj je četiri godine da napusti tu karijeru i postane konsultantica i trenerica. Najveći izazov bio joj je odricanje od identiteta uspješne direktorice.Clark ističe da je važno prepoznati suptilne znakove promjene, poput gubitka entuzijazma za posao koji ste nekada voljeli, sve većeg interesa za nova područja ili osjećaja da vas opisi koje drugi koriste više ne predstavljaju na pravi način.- Moramo razumjeti ko smo danas i šta se trenutno dešava u našem životu, rekla je Ali, dodajući da nas priče koje sami gradimo o svojoj karijeri ponekad mogu ograničavati više nego što mislimo.

Klark je više od decenije predavala programe za rukovodioce

Tri neugodne stvari koje rade najuspješniji ljudi i zašto se to isplati

Građevinska kompanija Hidrogradnja je prodata, a novi vlasnik je privrednik Halid Čustović, potvrdio je za BiznisInfo.ba stečajni upravnik Zijad Fazlagić.Prema njegovim riječima, prodan je kompletan poslovni subjekat, i to po cijeni od 88 miliona KM, koja nije snižavana u odnosu na prethodne licitacije.Licitacija je održana u četvrtak a kupac je uplatio osiguranje od 220 hiljada KM. Kako je pojasnio stečajni upravnik, kupac sada ima rok od mjesec dana da uplati cijeli iznos.<h2>Ko je Halid Čustović?</h2>Halid Čustović je uspješni privrednik i humanista rođen u Gacku. Godinama živi i radi u Njemačkoj gdje je izgradio uspješnu karijeru u građevinskom sektoru te zapošljava veliki broj radnika.Snažno je vezan za Bosnu i Hercegovinu te je poznat po brojnim humanitarnim i filantropskim projektima.Podsjetimo, nekadašnji sarajevski građevinski gigant Hidrogradnja, koja je godinama u stečaju, i dalje ostvaruje solidne prihode i posluje pozitivno.<h2>Neto dobit&nbsp;</h2>Firma je prošle godine imala neto dobit od 1,6 miliona KM, što je povećanje u odnosu na godinu ranije kada je zarada iznosila oko 1,3 miliona KM.Ukupni prihodi porasli su na godišnjem nivou sa 10,1 na 10,7 miliona KM, piše BiznisInfo.ba. Kompanija zapošljava stotinjak radnika.

Licitacija je održana u četvrtak a kupac je uplatio osiguranje od 220 hiljada KM

Građevinski gigant Hidrogradnja dobio novog vlasnika

Nekadašnji sarajevski gigant  promijenio vlasnika: Biznismen iz Njemačke kupio Hidrogradnju za 88 miliona KM

Američko Ministarstvo pravde odobrilo je akviziciju Warner Bros Discoveryja vrijednu 111 milijardi dolara, čime je napravljen ključan korak u velikom procesu preuzimanja koji bi mogao značajno utjecati na filmsku industriju u Holivudu (Hollywoodu).Ova odluka predstavlja važan napredak za kompaniju Paramount, koja planira preuzeti studio poznat po brendovima CNN i HBO.Iz Ministarstva pravde naveli su da je provedena detaljna analiza te da je zaključeno kako ova transakcija vjerovatno neće narušiti konkurenciju niti naštetiti američkim potrošačima.<h2>Povećanje konkurencije</h2>Istovremeno je navelo da bi dogovor mogao povećati konkurenciju u medijskom i zabavnom ekosistemu, uz koristi za američke potrošače i radnike. Time savezna istraga nije zatvorila cijeli proces, jer pojedine savezne države, uključujući Kaliforniju, i dalje razmatraju mogućnost tužbe kako bi blokirale prodaju.Državni tužilac Kalifornije Rob Bonta ranije je izrazio zabrinutost da bi preuzimanje dodatno učvrstilo koncentraciju moći u industriji zabave, koja je posljednjih godina već bila pogođena otkazima i rezovima. Njegov ured je za BBC naveo da nema novosti i da predmet ostaje pod istragom.Sporazum izaziva otpor i u Holivudu. Više od 1.400 glumaca, reditelja i filmskih radnika potpisalo je u aprilu otvoreno pismo protiv spajanja, upozorivši: "Rezultat će biti manje prilika za autore, manje poslova u produkcijskom ekosistemu, veći troškovi i manji izbor za publiku u Sjedinjenim Državama i širom svijeta."<h2>Postojeći brendovi</h2>Ako preuzimanje bude završeno, Paramount će uz svoje postojeće brendove, među kojima su Paramount Pictures, CBS, Showtime i Nickelodeon, dobiti i CNN, HBO, TBS, TNT, TCM, DC Studios i New Line Cinema.BBC navodi da je Warner Bros prošle godine bio ponuđen na prodaju, da je ranije imao početni dogovor s Netflixom o dijelu imovine te da je Paramount kasnije pojačao ponudu nakon što prvobitni prijedlog nije prihvaćen.

Ova odluka predstavlja važan napredak za kompaniju Paramount , koja planira preuzeti studio poznat po brendovima CNN i HBO

SAD dale zeleno svjetlo: Warner Bros prelazi u vlasništvo Paramounta za 111 milijardi dolara

Kompanija SpaceX izašla je na berzu, a njene dionice su odmah zabilježile snažan rast. Dionice kompanije Ilona Maska (Elon Musk) otvorile su trgovanje na Nasdaqu po cijeni od 150 dolara, što je oko 11 posto više od cijene inicijalne javne ponude od 135 dolara.Time je vrijednost SpaceX-a dostigla oko 1,96 biliona dolara, čime je postao jedna od najvrednijih kompanija na svijetu. Rast dionica dodatno je povećao i Maskovo lično bogatstvo, koje je prešlo granicu od jednog biliona dolara.<h2>Mask postao prvi bilioner</h2>Mask je najveći dobitnik izlaska SpaceX-a na berzu jer posjeduje većinski udio u kompaniji i drži više od 41 posto dionica. Sky News navodi da je upravo rast vrijednosti kompanije učinio Maska prvim bilionerom na svijetu.SpaceX je kroz inicijalnu javnu ponudu planirao prikupiti 75 milijardi dolara, a interes investitora bio je znatno veći od ponuđenog broja dionica, uz višestruko nadmašenu potražnju.Kompanija je ranije saopćila da će se dionice nuditi po minimalnoj cijeni od 135 dolara, uz procjenu vrijednosti od gotovo 1,8 biliona dolara. Početak trgovanja iznad te granice odmah je dodatno podigao tržišnu vrijednost SpaceX-a.<h2>SpaceX traži kapital za ambiciozne projekte</h2>Mask je naveo da SpaceX izlazi na berzu kako bi prikupio sredstva za projekte poput satelita, svemirskih data centara i dugoročnog cilja naseljavanja Marsa. "Ne samo nekoliko astronauta, mislim doslovno vi", rekao je Mask, govoreći o budućnosti putovanja na Mjesec, Mars i dalje.Na proslavi izlaska kompanije na berzu jedan od učesnika nosio je natpis "Okupirajmo Mars", što je dodatno simboliziralo Maskove planove o kolonizaciji Crvene planete.Analitičari ističu da interes investitora ne dolazi samo iz svemirskog sektora, nego i iz oblasti vještačke inteligencije. SpaceX se na tržištu pozicionira kao kompanija koja spaja raketne sisteme, satelitsku mrežu Starlink i razvoj AI tehnologija.<h2>Kompanija još posluje s gubicima</h2>Iako je interes investitora rekordan, SpaceX prema Sky Newsu još uvijek nije profitabilan. Prošle godine zabilježen je gubitak od 4,9 milijardi dolara, dok se najveći dio sredstava ulaže u kapitalno zahtjevne projekte.Profitabilan segment je Starlink, satelitska internet mreža koja je prošle godine ostvarila operativnu dobit od 4,4 milijarde dolara. Ostali segmenti, uključujući svemirske projekte i AI razvoj, i dalje posluju s gubicima.Zbog toga dio analitičara upozorava da nije jednostavno definisati šta investitori zapravo kupuju – SpaceX se istovremeno posmatra kao svemirska kompanija, tehnološki igrač i Maskova lična tržišna priča.<h2>Test za tehnološke gigante</h2>Izlazak SpaceX-a na berzu mogao bi biti važan signal i za druge privatne tehnološke kompanije poput Anthropica i OpenAI-ja, koje se spominju kao budući kandidati za IPO.Konačna vrijednost kompanije zavisit će od tržišta, ponude i povjerenja ulagača u Maskove planove. Jasno je da je SpaceX jednim potezom ostvario jedno od najvećih uvrštenja u historiji i Maska doveo do rekordnog ličnog bogatstva.<h2>NASA i povratak na Mjesec</h2>Američka NASA planira koristiti SpaceX-ov Starship, najveći raketni sistem ikada napravljen, za buduće misije povratka astronauta na Mjesec.SpaceX se u ovom programu takmiči s kompanijom Blue Origin Džefa Bezosa (Jeff Bezos), koja razvija alternativni lunarni lender. NASA dugoročno planira ulaganja od najmanje 20 milijardi dolara u izgradnju lunarne baze, što ovaj projekat čini i strateškim i finansijski izuzetno važnim.Povratak na Mjesec tako predstavlja i naučno-tehnološki i geopolitički izazov, ali i borbu za ogromne ugovore u novoj fazi svemirske utrke.

Vrijednost SpaceX-a dostigla oko 1,96 biliona dolara, čime je postao jedna od najvrednijih kompanija na svijetu

Historijski izlazak SpaceX-a na berzu: Ilon Mask postao prvi bilioner

U prvom kvartalu 2026. godine u Federaciji BiH bilo je 1.847.000 radno sposobnog stanovništva, od čega je 913.000 ili 49,4 posto ekonomski aktivno, dok je 934.000 osoba ili 50,6 posto izvan radne snage.Od ukupnog radno sposobnog stanovništva, 798.000 osoba bilo je zaposleno, što čini 43,2 posto, dok je 115.000 osoba bilo nezaposleno ili 6,2 posto.Broj zaposlenih u odnosu na četvrti kvartal 2025. godine smanjen je za 5,4 posto, dok je broj nezaposlenih smanjen za 4,0 posto.U poređenju s prvim kvartalom 2025. godine, broj zaposlenih porastao je za 2,9 posto, a broj nezaposlenih smanjen je za 13,3 posto. Ukupan broj aktivnog stanovništva u odnosu na četvrti kvartal 2025. godine smanjen je za 5,2 posto, dok je u odnosu na isti period prethodne godine povećan za 0,5 posto.Stopa zaposlenosti u prvom kvartalu 2026. godine iznosila je 43,2 posto, što je smanjenje od 2,4 procentna poena u odnosu na prethodni kvartal, ali povećanje od 1,2 procentna poena u odnosu na isti period prošle godine.Stopa nezaposlenosti iznosila je 12,6 posto, što je blagi rast u odnosu na prethodni kvartal, ali pad od 2,0 procentna poena na godišnjem nivou.U strukturi aktivnog stanovništva 60,6 posto su muškarci, a 39,4 posto žene, dok su među zaposlenima 62,8 posto muškarci i 37,2 posto žene. Među nezaposlenima 45,6 posto su muškarci, a 54,4 posto žene.Stopa aktivnosti muškaraca iznosila je 61,4 posto, dok je kod žena bila 38,0 posto. Stopa zaposlenosti muškaraca bila je 55,6 posto, a žena 31,4 posto, dok je stopa nezaposlenosti iznosila 9,5 posto kod muškaraca i 17,4 posto kod žena.

Statistika pokazuje da je u prvom kvartalu 2026. godine aktivno 49,4 posto radno sposobnih građana Federacije BiH

U FBiH gotovo 1,85 miliona radno sposobnih, ekonomski aktivno manje od polovine stanovništva

Kompanija Lidl planira dio administrativnih poslova iz Slovenije premjestiti u Zagreb, što će dovesti do reorganizacije poslovanja i smanjenja broja radnih mjesta u toj zemlji.Kako prenosi slovenski Večer, Lidl Slovenija već je pokrenuo promjene u administrativnim odjelima, uključujući gašenje pojedinih pozicija u Ljubljani. Dio poslova bit će prebačen u Zagreb, gdje se već nalaze centralizirani poslovni procesi za više zemalja regije.Prema neslužbenim informacijama, oko 50 zaposlenika u Sloveniji moglo bi ostati bez posla, dok će neka radna mjesta biti ukinuta ili integrirana u zajedničku organizacijsku strukturu sa sjedištem u Hrvatskoj. Kao jedan od ključnih razloga za ovaj potez navodi se optimizacija poslovanja i smanjenje operativnih troškova.Neki od tih zaposlenika posljednjih su dana pozvani na individualne razgovore, gdje im je ponuđen sporazumni prekid radnog odnosa. Prema neslužbenim informacijama, nekim zaposlenicima ponuđena je otpremnina i razdoblje od nekoliko mjeseci tijekom kojeg bi ostali kod kuće, nakon čega bi im se raskinuo radni odnos. U takvom slučaju nema službenih otkaza, piše Večer.Lidl za novine nije komentirao konkretne izjave, ali je potvrdio da slovenska i hrvatska kompanija već više od godinu dana imaju zajedničku upravu i dio administracije. Na pitanje o reorganizaciji, broju zaposlenika na koje utječu promjene i mogućem preseljenju poslova u Zagreb, Lidl je dao samo općenite odgovore.- Kao što smo već izvijestili, Lidl Slovenija i Lidl Hrvatska od marta 2025. imaju istu upravu i dio administracije koji obavljaju poslove za obje države. Na taj način bolje iskorištavamo sinergije i jačamo suradnju između država te stvaramo jedan tim kako bismo dugoročno ostali uspješni - odgovorili su Večeru. Dodali su da ne mogu komentirati daljnje detalje o strukturi svojih nacionalnih tvrtki ili pojedinačnim kadrovskim postupcima.Lidl Slovenija je na kraju kalendarske 2024. godine zapošljavao nešto više od 1700 ljudi, a na kraju fiskalne 2024. godine, koja je završila 28. februara 2025., nešto manje od 2100. U toj fiskalnoj godini, za koju su dostupni posljednji objavljeni podaci, imao je 677,7 miliona eura ukupnih prihoda, što je 5,6 posto više nego godinu prije, te 15,7 miliona eura neto dobiti, odnosno 10,6 posto manje nego u prethodnoj fiskalnoj godini.

Dio poslova bit će prebačen u Zagreb, gdje se već nalaze centralizirani poslovni procesi za više zemalja regije

Lidl seli dio poslovanja iz Slovenije u Zagreb, desetine radnika ostaju bez posla

Cijena sirove nafte na svjetskim tržištima pala je na najniži nivo u gotovo dva mjeseca, pri čemu se Brent sirova nafta spustila na 88,17 američkih dolara po barelu.Pad dolazi u trenutku kada tržišta sve više računaju na mogućnost smirivanja tenzija na Bliskom istoku i postepenog normaliziranja pomorskog prometa. Dodatni pritisak na cijene donose i očekivanja o mogućim dogovorima između velikih aktera u regiji.Posljednji put Brent je bio na sličnoj razini sredinom aprila, kada su geopolitičke napetosti također bile u fokusu investitora. Iako je trenutni pad značajan, cijene nafte i dalje ostaju iznad nivoa zabilježenih prije izbijanja posljednjih kriza.Stručnjaci navode da će dalji smjer kretanja cijena zavisiti od razvoja situacije na Bliskom istoku, ali i globalne potražnje za energentima u narednom periodu.

Brent sirova nafta spustila se na 88 dolara po barelu uz očekivanja smirivanja geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku

Cijene nafte pale na dvomjesečni minimum

Ilon Mask (Elon Musk) postao je prva osoba u historiji čije je bogatstvo premašilo jedan bilion dolara, prema procjenama vodećih finansijskih analitičara. Ovaj američki poduzetnik i vlasnik kompanija Tesla, SpaceX i platforme X godinama se nalazi među najbogatijim ljudima svijeta, ali je sada dostigao rekordnu vrijednost imovine.Najveći dio njegovog bogatstva vezan je za kompaniju SpaceX, čija je vrijednost značajno porasla nakon novih investicija i interesa tržišta. Istovremeno, Tesla ostaje jedan od najvažnijih proizvođača električnih automobila na svijetu, dok Mask nastavlja širiti utjecaj kroz tehnološke i svemirske projekte.Mask je globalnu prepoznatljivost stekao razvojem električnih vozila, privatnih svemirskih letova i velikim prisustvom na društvenim mrežama. Njegovi potezi često izazivaju podijeljene reakcije javnosti dok ga jedni smatraju vizionarom koji mijenja budućnost tehnologije, drugi upozoravaju na njegov veliki ekonomski i politički utjecaj.Ipak, ulazak u klub bilionera predstavlja historijski trenutak u svijetu biznisa i potvrđuje koliko su tehnološke kompanije postale dominantna sila u globalnoj ekonomiji.

Njegovo bogatstvo premašilo je bilion dolara, što do sada nije uspjelo nijednoj osobi u historiji

Ilon Mask postao prvi bilioner na svijetu

Kompanija SpaceX saopćila je da će se njene dionice u petak, prilikom izlaska na berzu, prodavati po početnoj cijeni od najmanje 135 dolara, u okviru jednog od najvrjednijih izlazaka na tržište kapitala u historiji. Procijenjena vrijednost ostaje na nivou koji je kompanija za svemirsku tehnologiju i vještačku inteligenciju ranije utvrdila, čime se ukupna vrijednost penje na oko 1,8 biliona dolara, piše BBC.Osnivač SpaceX-a Ilon Mask, koji je već sada najbogatiji čovjek na svijetu, mogao bi postati prvi bilioner u historiji ukoliko se ispune očekivanja vezana za cijenu dionica.<h2>Visok interes</h2>SpaceX kroz inicijalnu javnu ponudu (IPO) planira prikupiti oko 75 milijardi dolara. Ako se dionice budu prodavale po planiranoj ili višoj cijeni, kompanija bi mogla ući među najvrjednije na svijetu, dok bi Mask dodatno učvrstio svoju finansijsku poziciju.Konačna tržišna vrijednost zavisi od odnosa ponude i potražnje te odluka investitora na berzi.Interes za dionice SpaceX-a već je izrazito visok, kako među velikim investicionim fondovima, tako i među manjim ulagačima.<h2>Očekivanja analitičara i ulagača</h2>Pojedine finansijske institucije već su objavile procjene iznad početne vrijednosti. Među njima je brokerska kuća Oppenheimer, koja očekuje da bi cijena mogla dosegnuti i do 190 dolara po dionici.Konačna cijena formira se kroz tržišni mehanizam aukcije, a nakon početka trgovanja vrijednost može značajno oscilirati u zavisnosti od ponude i potražnje.Ulazak SpaceX-a na tehnološki indeks Nasdaq mnogi vide kao test i za druge velike privatne kompanije, uključujući Anthropicu i OpenAI, koje se također pripremaju za moguće izlazak na berzu u narednom periodu.

Interes za dionice SpaceX-a već je izrazito visok, kako među velikim investicionim fondovima, tako i među manjim ulagačima

SpaceX izlazi na berzu: Mask na putu da postane prvi bilioner u historiji

Mercedes-Benz je u srijedu najavio partnerstvo s njemačkim startupom Tytan Technologies za proizvodnju vozila protiv dronova, postavši najnoviji proizvođač automobila koji je udružio snage s odbrambenom industrijom.Njemački proizvođač automobila potpisao je memorandum o razumijevanju na ILA 2026, Međunarodnoj izložbi avijacije, u okviru kojeg će proizvoditi vozila za mobilni sistem protivazdušne odbrane za ciljanje malih dronova.Mercedes će se usredotočiti na "platforme za odbranu od dronova na bazi vozila i misije za zaštitu ljudi i kritične infrastrukture", temeljene na modelima G-klase i Sprinter, prema izjavi kompanije.To čini kompaniju sa sjedištem u Štutgartu najnovijim evropskim proizvođačem automobila koji se okreće odbrambenoj industriji, dok se automobilska industrija bori s poteškoćama.

Proizvođač automobila udružio snage s odbrambenom industrijom

Mercedes će proizvoditi vozila protiv dronova

Uposleni u Tvornici građevinskih armatura u sastavu Nove Željezare Zenica, jutros su obustavili rad, a priključili su im se i radnici u valjaonicama, odakle se isporučuje gotova roba. Ovu informaciju za "Avaz" je potvrdio predsjednik Sindikata NŽZ, Rašid Fetić, koji navodi niz razloga zbog kojih su radnici na ovaj način iskazali svoje ogorčenje.- Trebali su imati po dva bona dnevno, pošto rade po 12 sati trebaju jesti dva puta, ali njima je uplaćivan jedan. Teški su to poslovi. Nije osiguran prevoz od kapije do radnog mjesta, što je par kilometara pješice u jednom pravcu. Ljudi su bukvalno bez rukavica, nemaju zaštitnih sredstava i nemaju s čime raditi. Na više od 47 punktova bila je pitka voda, ali je to ukinuto, prekinut je ugovor s dobavljačem. Znači, radnici nemaju vode. Obustavljanje isplate regresa je šlag na tortu. Radnici su pristali da se od svakog od njih uzme po tri posto od regresa, plus notarski troškovi. Da se ne tužakaju, pa i da halale tih 20 i nešto maraka. Međutim, sad je i to obustavljeno, jer uprava krivi Vladu FBiH i Sindikat zbog usvajanja zakona o uvođenju prinudne uprave u NŽZ – kaže Fetić.

Radnici su se jutros sastali i s direktorom, a sastanak je trajao oko dva sata.- Sad čekamo da vidimo šta će dalje, a u međuvremenu su se s radnicima solidarisali i ostali, jer tiče se i njih. I Mehanička je obustavila rad i obavijestila upravu. Radnici imaju 8-9 zahtjeva koje traže odmah da se ispune, a do tada nema izvoza gotove robe i nema proizvodnje – ističe Fetić.

Predstavnici Sindikata prisustvovat će današnjoj sjednici Doma naroda Parlamenta FBIH, na kojoj će biti razmatran prijedlog zakona o uvođenju vanredne uprave u NŽZ.

Davud Bećirović o ekonomiji, AI sektoru i društvenim mrežama: Kome je novac stajao u banci, taj je i propao

SpaceX među najvrjednijim kompanijama: Otvara mu se put ka velikim indeksima moguće uključivanje u penzione štednje u SAD-u

Bivši borac Armije RBiH i uspješan njemački poduzetnik: Ko zaista stoji iza kupovine Hidrogradnje?

Medijski div od 111 milijardi dolara: Odobreno spajanje Paramounta i Warnera

Tajkun iznenada preminuo na Ibici: Svijet biznisa u šoku

Tri neugodne stvari koje rade najuspješniji ljudi i zašto se to isplati

Nekadašnji sarajevski gigant promijenio vlasnika: Biznismen iz Njemačke kupio Hidrogradnju za 88 miliona KM

SAD dale zeleno svjetlo: Warner Bros prelazi u vlasništvo Paramounta za 111 milijardi dolara

Historijski izlazak SpaceX-a na berzu: Ilon Mask postao prvi bilioner

U FBiH gotovo 1,85 miliona radno sposobnih, ekonomski aktivno manje od polovine stanovništva

Lidl seli dio poslovanja iz Slovenije u Zagreb, desetine radnika ostaju bez posla

Cijene nafte pale na dvomjesečni minimum

Ilon Mask postao prvi bilioner na svijetu

SpaceX izlazi na berzu: Mask na putu da postane prvi bilioner u historiji

Mercedes će proizvoditi vozila protiv dronova

Pobuna u Novoj Željezari Zenica: Radnici obustavili rad, do daljnjeg nema proizvodnje i isporuke robe

Biznis

Davud Bećirović o ekonomiji, AI sektoru i društvenim mrežama: Kome je novac stajao u banci, taj je i propao

SpaceX među najvrjednijim kompanijama: Otvara mu se put ka velikim indeksima moguće uključivanje u penzione štednje u SAD-u

Bivši borac Armije RBiH i uspješan njemački poduzetnik: Ko zaista stoji iza kupovine Hidrogradnje?

Medijski div od 111 milijardi dolara: Odobreno spajanje Paramounta i Warnera

Tajkun iznenada preminuo na Ibici: Svijet biznisa u šoku

Tri neugodne stvari koje rade najuspješniji ljudi i zašto se to isplati

Nekadašnji sarajevski gigant promijenio vlasnika: Biznismen iz Njemačke kupio Hidrogradnju za 88 miliona KM

SAD dale zeleno svjetlo: Warner Bros prelazi u vlasništvo Paramounta za 111 milijardi dolara

Historijski izlazak SpaceX-a na berzu: Ilon Mask postao prvi bilioner

U FBiH gotovo 1,85 miliona radno sposobnih, ekonomski aktivno manje od polovine stanovništva

Lidl seli dio poslovanja iz Slovenije u Zagreb, desetine radnika ostaju bez posla

Cijene nafte pale na dvomjesečni minimum

Ilon Mask postao prvi bilioner na svijetu

SpaceX izlazi na berzu: Mask na putu da postane prvi bilioner u historiji

Mercedes će proizvoditi vozila protiv dronova

Pobuna u Novoj Željezari Zenica: Radnici obustavili rad, do daljnjeg nema proizvodnje i isporuke robe