Dva dana nakon što su povrijeđene u napadu u Minhenu kada je afganistanski državljanin namjerno autom uletio u masu ljudi, dvogodišnja djevojčica i njena majka (37) preminule su u bolnici, saopštila je njemačka policija danas.&nbsp;U napadu koji se dogodio u četvrtak povrijeđeno je 36 osoba. Nastradala devojčica zadobila je povrede opasne po život, prenio je Bild.<h2>Tužilaštvo: Napadač ima islamistički motiv</h2>Tužilaštvo je saopštilo kako je osumnjičeni Farhad N. jučer priznao da je namjerno uletio automobilom među demonstrante u Minhenu. Nadležni organi utvrdili su da je zločin imao islamističku pozadinu.&nbsp;Nastradala žena je učestvovala na protestu, a dijete je gurala u kolicima kada je automobil naletio u masu.– Priznao je da je namjerno uletio među učesnike demonstracija. Oprezna sam sa donošenjem brzih zaključaka, ali na osnovu svih dosadašnjih saznanja, mogu da kažem da je zločin imao islamistički motiv – rekla je tužiteljka Gabrijela Tilman na konferenciji za novinare u petak.Dodala je kako nema dokaza da je osumnjičeni bio povezan s teorističkim organizacijama poput Islamske države.<h2>Naletio na demonstrante</h2>Podsjetimo, do incidenta je došlo u četvrtak oko 10.30 sati kada je vozač automobila ubrzao, a zatim naletio na demonstrante u Minhenu koji su se okupili na poziv sindikata radnika Verdi.&nbsp;Napadaš je identifikovan kao Farhad N., 24-godišnjio Afganistanac koji je 2016. godine došao u Njemačku da traži azil koji mu nije odobren, ali je dobio boravišnu dozvolu prošle godine. Prema Bild-u, napadač je rođen u Kabulu 2001. godine, a odnedavno je živio u okrugu Lajm u Minhenu.

Nastradala žena je učestvovala na protestu, a dijete je gurala u kolicima kada je automobil naletio u masu

Majka i dvogodišnja djevojčica preminule od povreda dva dana nakon što je muškarac uletio autom u masu ljudi

Nedim Makarević, bivši ambasador BiH u Pakistanu, Afganistanu, Norveškoj i Islandu i trenutni opunomoćenik njemačkih liberala za zapadni Balkan, govorio je za „Dnevni avaz“ o izborima koji čekaju Njemačku narednog vikenda.Ankete predviđaju da će stranke desnog centra CDU/CSU ostvariti uvjerljivo najbolji rezultat i da bi novi kancelar trebao biti Fridrih Merc (Friedrich Merz), no postavlja se pitanje ko će im biti koalicioni partner.<h2>Dobar program</h2>- S obzirom na rast popularnosti AfD-a (ultradesničari) i njihove harizmatične šefice Alis Vajdl (Alice Weidl) i podrške Ilona Maska (Elon Musk), politički reljef se totalno mijenja. Većina ljudi koji misle konzervativno, za stabilnu su Njemačku i poznaju političke prilike, okreću se na CDU/CSU – rekao je Makarević za „Avaz“.

Istakao da je FDP, liberalna stranka, koja je uvijek s CDU/CSU činila stabilnost i liberalno-kapitalistički napredak, zbog prethodne koalicije sa SPD-om (socijaldemokratama) i Zelenim radikalno kažnjena, iako imaju jako dobar program koji javnost prepoznaje decenijama, pa je pitanje da li će uopće doći do cenzusa od pet posto.- Njihov vođa Kristijan Lindner (Christian) se trudi da tu izvuče stvari koliko je to moguće. Hoće li u tome uspjeti, ostaje da se vidi. Zeleni, koji su uzrokovali krizu svojim radikalnim potezima u energetskom sektoru, pod izgovorom štićenja ekologije, zabranom vraćanja na fosilna goriva i atomsku energiju, imaju stabilnu podršku. Njihove odluke su povećale cijene, a što se dodatno osjetilo s ratom u Ukrajini, koji je Njemačkoj presjekao jeftin gas. Oni imaju stabilnu bazu na približno deset posto – govori Makarević za „Avaz“.

Pojašnjava da SPD, koji je u prethodnim godinama predvodio Vladu Njemačke s kancelarom Olafom Šolcom, ima veliki pad i ankete im predviđaju jedan od najlošijih rezultata u historiji zbog niza grešaka koje su napravili.- Imamo jednu novu pojavu s krajnje lijeve strane, gdje je bivša šefica Die Linke (Lijevo) i supruga nekada veoma popularnog političara Oskara Lafontena (Lafontaine), Sara Vagenkneht (Sahra Wagenknecht) osnovala stranku BSW. Oni su krenuli u anketama s gotovo osam posto, iako debitiraju na političkoj sceni, međutim, sada već gube na popularnosti, pa je pitanje hoće li preći cenzus – naveo je Makarević za „Avaz“.<h2>Čudni momenti</h2>Govori da se u Njemačkoj kalkuliše o velikoj koaliciji CDU/CSU, bez kojih neće moći proći ništa, i SPD-a. Dodaje da ako FDP pređe cenzus, oni bi eventualno mogli biti treća stranka u toj koaliciji.- Postoje i neki čudni momenti da neki političari, koji su u CDU-u, imaju otvorene simpatije prema Zelenim, iako su Zeleni ukopali cijelu ovu priču, tako da ne vjerujem da će njemački racio dopustiti da CDU priđe Zelenim, ali ne isključujem na nižim nivoima da se to može desiti – govori Makarević.Ističe da scenarij koji bi mogao okrenuti sve na novi nivo jeste koalicija CDU/CSU s AfD-om, što je, prema njegovom mišljenju, matematički logično, ali ideološki nije.Svi koji poznaju prilike smatraju da bi se na taj način CDU/CSU samoubila, mišljenja je Makarević.Posljednje ankete kažu da je Die Linke s šest posto iznad praga, dok je BSW blizu cenzusa s 4,5 posto. Moguć scenarij je i da dvije stranke ljevice pređu cenzus, iako na prošlim izborima jedni nisu ni postojali, a drugi su bili ispod praga.- Die Linke je bila u teškoj situaciji s dva posto, ali sada su u rastu, zato što je Sara Vagenkneht, koja im je uzela najviše biračkog tijela, pokazala s nekoliko poteza desno-populistički pristup, što je lijevo orijentirane izrevoltiralo – kazao je.<h2>Liberalna opcija</h2>Navodi da je moguće da je i pad SPD-a donekle utjecao na rast ove dvije lijeve stranke.- Liberalna opcija ne smije biti isključena, jer liberali drže neku građansku opciju koja je za poduzetništvo i akademsko-intelektualni pristup. Ako nju izbrišu gumicom, onda će se proklizati ili krajnje desno ili krajnje lijevo. Bila bi prava šteta da liberali ne dotaknu cenzus od pet posto – naglasio je.<h2>Dovoljan je poziv Maska</h2>Na pitanje koliko su vjerodostojne ankete u Njemačkoj, s obzirom na to da su na prethodnim izborima one davale 2-3 procenta Zelenim, a oduzimale SPD-u u odnosu na ono što je na kraju bio ishod, Makarević zaključuje:- Ne možete uvijek 100 posto vjerovati u vjerodostojnost anketa, ne zato što neko pokušava da to „namota“ na lijevo ili desno, nego je jako teško procijeniti šta će se desiti, jer se situacija mijenja iz dana u dan. Dovoljno je da Mask nazove Vajdl i da AfD skoči za jedan ili dva posto. Dovoljno je pronaći neki kvaziskandal FDP-u da sa šest posto padnu na tri posto. Ono što možemo reći jeste da su stabilni CDU/CSU, AfD i Zeleni, a ostalo je sve fluidno.

Spekuliše se o velikoj koaliciji, a ako FDP pređe cenzus, oni bi eventualno mogli biti treća opcija u koaliciji s CDU-om i SPD-om

Makarević: FDP koštala koalicija sa Zelenim i SPD-om

Nedim Makarević o izborima u Njemačkoj za "Avaz": CDU bi se koalicijom s desničarskim AfD-om samoubio

Mađarski premijer Viktor Orban ponovio je stavove Kremlja u intervjuu s&nbsp; Takerom Karlsonom (Tucker Carlson), upozoravajući da bi situacija u Ukrajini mogla postati europski Afganistan. Njegove izjave izazvale su rasprave i kritike diljem Europe, budući da su u skladu s narativom Moskve, čime dodatno polariziraju odnose unutar EU.<h2>Afganistan EU</h2>- Rat u Ukrajini mogao bi postati Afganistan Evropske unije, dugotrajan i skup sukob bez izlaza - izjavio je jučer mađarski premijer Viktor Orbán, prenosi Politico.Govoreći na medijskom događaju u Dubaiju bivšem voditelju Fox Newsa Tuckeru Carlsonu, Orbán je istaknuo stotine milijardi eura pomoći koje je EU dosad uložila u podršku Ukrajini kako bi se obranila od ruske invazije, koja traje već tri godine. "Ako predsjednik Trump ne pronađe rješenje, taj bi rat lako mogao postati Afganistan za Europsku uniju", ponovio je Orbán, aludirajući na 20-godišnji rat SAD-a u Afganistanu.<h2>"Ovo uništava okvir normalnog života za EU"</h2>Rat u Afganistanu, koji je započeo 2001. godine odmah nakon napada 11. rujna i završio 2021. naglim povlačenjem američkih trupa, ostaje najdulji američki rat u povijesti. "Beskrajni rat, beskrajni sukob, bez izlaza, koji iscrpljuje energiju, ljudske živote, novac, sve", rekao je Orbán, nastavljajući svoju usporedbu."Uništava okvir normalnog života za Europsku uniju. Nalazimo se u ozbiljnoj opasnosti", zaključio je. Orbán je jedan od rijetkih europskih čelnika koji je ostao u prijateljskim odnosima s Putinom. Ponovio je narativ Kremlja da je Rusija napala Ukrajinu kako bi spriječila njezin ulazak u NATO, a jučer se branio od optužbi da je saveznik Putina."Nisam proruski čovjek, ja sam promađarski čovjek", izjavio je. "Teškoća je u tome kako uvjeriti Ruse da zaustave rat dok oni zapravo pobjeđuju. To je veliko pitanje", dodao je.<h2>"Podrška Zapada Kijevu neće trajati zauvijek"</h2>Orban tvrdi kako podrška zapadnih država Kijevu neće trajati zauvijek. "Moje srce je s Ukrajincima, ali oni su u velikim, velikim problemima", poručio je. Mađarski premijer već dugo kritizira Kijev, često napadajući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog te je više puta prijetio blokiranjem pomoći EU Ukrajini, da bi na kraju ipak popustio.Svoje najnovije izjave Orbán je dao u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump, s kojim također njeguje bliske odnose, pokreće novi, kontroverzni pokušaj pregovora o završetku ruske invazije.Trumpov gotovo 90-minutni telefonski razgovor s Vladimirom Putinom prije tri dana izazvao je šok u Kijevu i europskim prijestolnicama, potaknuvši strahove da Washington i Moskva namjeravaju sami odlučiti o budućnosti Ukrajine.

Rat u Ukrajini mogao bi postati Afganistan Evropske unije, dugotrajan i skup sukob bez izlaza, kazao je Orban

Orban: Moje srce je s Ukrajincima, ali oni su u velikim, velikim problemima

Sinoć je ruska bespilotna letjelica s visokoeksplozivnom bojnom glavom udarila u štit reaktora koji štiti svijet od radijacije u uništenom 4. bloku nuklearne elektrane u Černobilu.- Ovaj štit izgradila je Ukrajina zajedno s drugim zemljama Europe i svijeta, zajedno s Amerikom – svima onima koji se zalažu za stvarnu sigurnost čovječanstva. Jedina država na svijetu koja napada takva mjesta, zauzima nuklearne elektrane i vodi rat bez obzira na posljedice je današnja Rusija. Ovo je teroristička prijetnja cijelom svijetu – napiso je na X-u ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

<blockquote class="twitter-tweet">Last night, a Russian attack drone with a high-explosive warhead struck the shelter protecting the world from radiation at the destroyed 4th power unit of the Chornobyl Nuclear Power Plant. This shelter was built by Ukraine together with other countries of Europe and the world,… <a href="https://t.co/mLTGeDYgPT">pic.twitter.com/mLTGeDYgPT</a>&mdash; Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) <a href="https://twitter.com/ZelenskyyUa/status/1890298176038682905?ref_src=twsrc%5Etfw">February 14, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ovaj dron oštetio je sklonište u nuklearnoj elektrani u Černobilu. Požar je ugašen. Za sada se radijacija nije povećala i stalno se prati. Prema prvim procjenama, šteta na skloništu je velika.- Svake noći Rusija izvodi takve napade na ukrajinsku infrastrukturu i gradove. Rusija nastavlja širiti svoju vojsku i ne pokazuje promjenu u svojoj poremećenoj, antiljudskoj državnoj retorici. To znači da se Putin definitivno ne sprema za pregovore – on se sprema nastaviti obmanjivati svijet. Zato mora biti jedinstven pritisak svih koji cijene život – pritisak na agresora. Rusija mora odgovarati za svoje postupke – izjavio je Zelenski.&nbsp;

Sinoć je ruska bespilotna letjelica udarila u štit reaktora koji štiti svijet od radijacije u uništenom 4. bloku nuklearne elektrane u Černobilu

Ruski dron pogodio sarkofag reaktora u Černobilu

Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je da je potpuna istina ono što je američki potpredsjednik Džej Di Vens rekao za Evropu na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, ocijenivši da je Evropa slaba, neprivlačna i da nikome više nije potrebna.On je ocijenio da će Evropa "progutati" kritike Vensa izrečene na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, ali će ga mrziti zbog toga."Ovog puta antiruska kampanja u Minhenu u velikoj je mjeri poremećena veoma provokativnim govorom potpredsjednika Vensa. Svi su očekivali površne partnerske fraze upućene Evropi i komentare predsjednika SAD Donalda Trampa o okončanju ukrajinskog sukoba, ali on se odmetnuo i rekao svoje Evropljanima koji su se potpuno izgubili posljednjih godina", naveo je Medvedev.On je na društvenim mrežama napisao da bi Evropljani, da Vens nije visoko pozicionirani zvaničnik SAD, izjavu drugačije tretirali, ali da će u ovom slučaju "progutati sa mržnjom ovaj ponižavajući ukor starijeg partnera".Medvedev je dodao da je ono što je Vens rekao o Evropi potpuna istina, opisujući američkog potpredsjednika kao "hrabrog momka", ali da mu nedostaje iskustvo za svoju trenutnu ulogu."Vrijeme ove Evrope davno je prošlo. Ona je zaista slaba, neprivlačna i praktično nikome više nije potrebna osim njoj samoj", zaključio je Medvedev.Tokom govora na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, američki potpredsjednik Džej Di Vens rekao je juče da Evropa prolazi krizu koju je sama stvorila, a ne Rusija ili Kina.Kao primjere koji najviše zabrinjavaju naveo je poništavanje izbornih rezultata u Rumuniji i rizik od sličnog scenarija u Njemačkoj.

On je ocijenio da će Evropa "progutati" kritike Vensa izrečene na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji

Medvedev: Evropa nikome više nije potrebna

Uprkos snažnom pritisku iz Vašingtona, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbio je potpisati nacrt sporazuma prema kojem bi pola ukrajinskih rijetkih minerala bilo predano američkim firmama u zamjenu za vojnu pomoć, tvrde dvije osobe upoznate s pregovorima."Sporazum još uvijek nije potpisan. Strane i dalje raspravljaju o pojedinostima", rekao je ukrajinski dužnosnik koji je želio ostati anoniman zbog osjetljivosti razgovora. "Pravnici još rade na tome. U svom prijedlogu Amerikanci su opisali vrlo složen mehanizam kojim žele doći do 50 posto ukrajinskih minerala." Dodao je i da bi taj plan mogao propasti jer bi mogao biti u suprotnosti s ukrajinskim zakonodavstvom.Kijev već neko vrijeme pokušava zainteresirati američkog predsjednika, poznatog po pragmatičnom pristupu, da ukrajinsko bogatstvo minerala vidi kao čvrst razlog za nastavak podrške u borbi protiv ruske agresije. Bliski suradnici Donalda Trumpa sugerirali su da bi sporazum o mineralima mogao poslužiti kao svojevrsni "ekonomski štit" koji bi pokazao Moskvi kako SAD ima konkretne interese u Ukrajini.Početkom tjedna Trump je izjavio da bi Ukrajina trebala osigurati 500 milijardi dolara vrijednosti svojih mineralnih sirovina kako bi nadoknadila američku vojnu i civilnu pomoć od početka rata. Unatoč svemu, pregovori su i dalje u tijeku, a dogovor još nije postignut.<h2>"Amerikanci nisu zadovoljni prijedlozima Kijeva"</h2>"Ukrajinska strana poslala je svoj prijedlog američkoj strani, pa sada čekaju povratne informacije. Dok Amerikanci analiziraju ukrajinske prijedloge, mi razmatramo njihove", pojasnio je dužnosnik. Osoba upućena u pregovore za Politico je izjavila: "Amerikanci nisu zadovoljni prijedlozima koje su dobili iz Ukrajine."Dodatni problem u američkom nacrtu, kako se tvrdi, leži u tome što ne uključuje konkretna sigurnosna jamstva za Ukrajinu. Jedina moguća sigurnosna komponenta bila bi razmještanje američkih trupa radi zaštite rudarskih nalazišta, ali samo u slučaju dogovora o prekidu rata s Rusijom. <h2>Potezanje konaca u pregovorima</h2>Pitanje eksploatacije mineralnih sirovina postalo je jedno od ključnih u održavanju američke potpore Ukrajini. U četvrtak je sastanak ukrajinskog predsjednika s američkim potpredsjednikom JD Vanceom na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji odgođen s jutarnjeg na večernji termin, jer su Ukrajinci u posljednji trenutak htjeli unijeti izmjene u prijedlog sporazuma o mineralima.Američki državni tajnik Marco Rubio i Zelenski razgovarali su o toj temi na prijemu s američkim dužnosnicima u Münchenu jučer navečer, prema riječima osobe upoznate s detaljima razgovora. Iz razgovora se dalo naslutiti, iako nije bilo izričito rečeno, da bi Sjedinjene Države zaštitile svoje interese u "zajedničkom poslovnom pothvatu".Prema riječima američkih zakonodavaca koji su se susreli sa Zelenskim u Münchenu, ukrajinski predsjednik je istaknuo da pažljivo proučava američki prijedlog kako bi bio siguran da je u skladu s ukrajinskim zakonima. "Mislim da je postupio odgovorno", rekao je republikanski senator Thom Tillis. "Rekao je da će detaljno proučiti prijedlog i vidjeti je li u skladu s našim zakonima, ustavom i sličnim pitanjima."<h2>Senator: Pokazao sam Trumpu kartu i rekao - Ovi ljudi sjede na rudniku zlata</h2>Jedan od ključnih zagovornika sporazuma, senator Lindsey Graham, bliski saveznik Donalda Trumpa, izjavio je da pokušava uvjeriti predsjednika u važnost Ukrajine tako što mu naglašava njezino bogatstvo mineralima. Čak mu je, kaže, pokazao kartu s lokacijama najvrjednijih nalazišta."Meni je ključno pokazati da Ukrajina ima stvarnu vrijednost", rekao je Graham na marginama konferencije u Münchenu. "Trump sada Ukrajinu vidi drugačije... Rekao sam mu: ‘Ovi ljudi sjede na rudniku zlata! Pogledaj kartu!’"Početkom tjedna američki ministar financija Scott Bessent posjetio je Kijev i Zelenskom predao nacrt sporazuma o gospodarskoj suradnji, u koji je bila uključena i eksploatacija rijetkih minerala. Nakon sastanka s Bessentom Zelenski je izjavio: "Želimo taj sporazum potpisati što prije. Vrijeme nam nije saveznik i ne želimo ga gubiti.""Ovaj sporazum bit će snažan signal ruskom vodstvu o američkoj predanosti Ukrajini. Bit će to i jasna poruka američkom narodu da novac koji se ulaže u Ukrajinu ima konkretan gospodarski temelj, zajedničke vrijednosti i sigurnosne interese", poručio je Bessent.<h2>Trgovina mineralima u sjeni rata</h2>Ukrajina je još prije američkih predsjedničkih izbora počela promovirati svoje mineralno bogatstvo kao potencijalnu osnovu za suradnju sa Sjedinjenim Državama.Tako je u rujnu Zelenski Trumpu predstavio tzv. "plan pobjede", u kojem je Ukrajina svojim strateškim partnerima ponudila zajedničku zaštitu ključnih sirovina, kao i zajednička ulaganja u njihovo istraživanje i eksploataciju. Prema podacima ukrajinskog ministarstva prirodnih resursa i okoliša, Ukrajina posjeduje nalazišta 22 od 50 minerala koje je američka administracija identificirala kao ključne za tehnološki i obrambeni sektor. Među njima se ističu bogata ležišta grafita, litija, titana, berilija i urana.Ti su resursi neophodni za proizvodnju baterija, radarskih sustava i oklopne tehnologije, a istodobno bi mogli smanjiti američku ovisnost o kineskim izvorima. "Razvoj ukrajinskog rudarskog sektora ne bi samo ojačao ukrajinsko gospodarstvo i obrambene kapacitete, nego bi pomogao i zapadnim saveznicima u osiguravanju strateške samodostatnosti", smatra Marija Repko, zamjenica direktora Centra za ekonomsku strategiju u Kijevu.No mnogi od tih resursa nalaze se na područjima pod ruskom kontrolom, a Kremlj također polaže pravo na njih. "Ti su resursi ključni za rusku industrijsku i vojnu moć jer bi im omogućili gospodarsku samodostatnost i smanjili ovisnost o zapadnim isporukama", zaključuje Repko.

Kijev već neko vrijeme pokušava zainteresirati američkog predsjednika, poznatog po pragmatičnom pristupu

Zelenski odbio potpisati Trampovu ponudu

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute kazao je na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji kako je ''Rusija prešla na ratnu ekonomiju, a mi nismo''.- Rusija je u ratnoj ekonomiji. Mi nismo. Moramo djelovati i smanjiti birokratske prepreke. Našim američkim prijateljima to je također dobra poslovna prilika jer europske saveznice troše četiri puta više na američko tržište nego što SAD ulaže u Europu - rekao je Rute.Naglasio je da članice NATO-a, uprkos političkim pritiscima kod kuće, moraju povećati izdavanja za odranu. Prema trenutnim NATO smjernicama, članice bi trebale izdavati najmanje 2 posto svog bruto domaćeg proizvoda za odbranu. Rute smatra da će prelazak na planiranje prema potrebnim obrambenim kapacitetima povećati taj postotak na više od 3%.Rute je tokom svog govora u Minhenu kazao kako je Donald Tramp bio u pravu kada je tražio od evropskih država veće sudjelovanje u finansiranju vlastite sigurnosti. - Nije pošteno da evropske članice NATO-a plaćaju manje za zajedničku odbranu nego što to čini SAD. Amerikanci bi također željeli smanjiti poreze, ulagati više u obrazovanje ili druge važne društvene projekte. Ne možemo reći da smo siromašni – živimo u najbogatijem dijelu svijeta, novca ima i to ne može biti izgovor – rekao je sekretar Saveza.Dodao je kako zadržavanje izdavanja na 2 posto neće biti dovoljno te kako će evropske države morati donijeti ''teške odluke''. Novi NATO-ov proces, koji bi trebao identificirati kritične praznine u obrambenim kapacitetima, pokazat će da je potrebno izdvajati "znatno više od 2%", a novi ciljevi bit će poznati u narednim mjesecima. Rutte je predložio godišnje povećanje izdataka od 0,2 do 0,3 postotna boda kako bi se "brzo, ali vjerodostojno" postigao zacrtani cilj.

Tijekom svog govora u Minhenu kazao kako je Tramp bio u pravu kada je tražio od evropskih država veće sudjelovanje u financiranju vlastite sigurnosti

Generalni sekretar NATO-a: Tramp je u pravu, Evropa mora davati više za odbranu

Premijer Mađarske Viktor Orban nalazi se na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, gdje je poručio da je Zapad napravio veliku grešku zbog kvarenja odnosa s Rusijom i okrenuo ih prema Kini za sljedećih sto godina.Mišljenja je da je nemoguće izolirati Rusiju i da to rezultira ekonomskih i drugim posljedicama.- Ako imate takvu državu, pa je politički vrijeđate, pokušavate da je politički izolujete, pokušavate da je ubijete ekonomski, onda podržite njenog neprijatelja svim sredstvima, a onda kažete: "Ne, ne mislimo da je to bilo ozbiljno, vratite se i sarađujte s nama", onda to neće ići sa Rusijom - naveo je te dodao da postoji strah da će Rusija poboljšati odnose s Kinom.Istakao je da je Zapad više puta prekršio obećanja data Rusiji vezano za širenje NATO-a prema istoku.- U konačnici, kako vjeruju u Rusiji, zapadna koalicija je doslovno postavila slovenske narode jedne protiv drugih u bratoubilačkom ratu. U Rusiji takve stvari ne zaboravljaju - kazao je.Podsjetivši Karlsona na svoje početke kao borca protiv socijalizma, Orban je objasnio da je kao premijer odbio da mu prošlost sa Sovjetskim Savezom diktira odnose sa Rusijom.- Rusi su uvijek držali riječ. Kad bismo se nešto dogovorili sa Putinom, on bi to i uradio - izjavio je Orban.

Orban je objasnio da je kao premijer odbio da mu prošlost sa Sovjetskim Savezom diktira odnose sa Rusijom

Orban: Zapad je napravio grešku s Rusijom, okrenuo ih je prema Kini za sljedećih sto godina

Njemački konzervativni opozicioni čelnik Fridrih Merc (Friedrich Merz) pridružio se u subotu svojim domaćim političkim protivnicima u osudi napada američkog potpredsjednika Džej Di Vensa na europski stav prema govoru mržnje i krajnjoj desnici.- Držimo se pravila koja nameću naše demokratske institucije - rekao je Merc na raspravi na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji. Njegov konzervativni blok vodi u anketama uoči općih izbora u Njemačkoj 23. februara.Njemačka je nepokolebljivi branitelj slobode govora, "ali lažne vijesti i govor mržnje ostaju podložni zakonskim ograničenjima", dodao je Merc.Njegov glavni politički suparnik, njemački kancelar Olaf Šolc, ranije u subotu je oštro osudio Vensov napad na nastojanja vlada u Evropi da se suprotstave tome da krajnje desničarske grupe steknu politički utjecaj, poput njemačkog AfD-a.Šolc je osudio intervenciju drugog čovjeka Washingtona, koji je u petak kritizirao izoliranje AfD-a i založio se za ukidanje "sanitarnog kordona" oko te stranke.- To se ne radi - a pogotovo ne između prijatelja i saveznika - odgovorio je njemački kancelar.

"Njemačka je nepokolebljivi branitelj slobode govora, ali lažne vijesti i govor mržnje ostaju podložni ograničenjima"

I njemačka opozicija nezadovoljna Trampovim planom za Ukrajinu: "To se ne radi, pogotovo ne prijateljima"

Peruanski policajci su raciju protiv dilera u Limi u petak započeli tako da je jedan policajac maskiran u kostim kapibare pokucao na vrata.Specijalizirana jedinica peruanske Nacionalne policije Escuadron Verde (Zeleni odred) maskira svoje agente za razne prigode poput Valentinova, Noći vještica i Božića.

Snimka pokazuje kako "kapibara" uspješno obuzdava i drži za ruke dilera dok mu drugi policajac stavlja lisice na ruke.- Ovom prilikom na Valentinovo, dan zaljubljenih, pokušali smo se kamuflirati u lik kapibare - rekao je šef jedinice, pukovnik Pedro Rohas (Rojas).U operacijama hvatanja dilera ova jedinica je već maskirala svoje policajce u Marvelove likove poput Spidermana, Kapetana Ameriku, Tora i Crnu udovicu u operacijama hvatanja dilera.

Specijalizirana jedinica peruanske Nacionalne policije maskira svoje agente za razne prigode poput Valentinova, Noći vještica i Božića

Neobična racija u Peruu: Policajac u kostimu kapibare uhitio dilera

Predsjednik SAD nije zaboravio ultimatum koji je dao Hamasu danas do 12 sati. Početkom sedmice Tramp je izjavio kako želi da tog trenutka Hamas oslobodi sve izraelske taoce te da će, ukoliko uvjet ne bude ispoštovan, ''početi pakao''.- Hamas je upravo oslobodio tri taoca iz Gaze, uključujući jednog američkog državljanina. Čini se da su u dobroj formi! Ovo se razlikuje od njihove prošlosedmične izjave da neće pustiti nijednog taoca - kazao je Trump.

Nakon te izjave osvrnuo se i na svoj ultimatum.- Izrael će sada morati da odluči šta će učiniti u vezi sa rokom od 12:00 sati danas, koji je nametnut za oslobađanje svih talaca. Sjedinjene Države će podržati odluku koju donesu - napisao je Trump.

Donald Tramp se oglasio nakon što su oslobođena trojica izraelski taoca.

Tramp se oglasio nakon što Hamas nije uvažio njegov ultimatum: Neka sada Izrael odluči šta želi

Avion "Džet2" prinudno je sletio nakon što je umro putnik na letu Tenerife - Notingem.Avion, koji je krenuo ka Velikoj Britaniji, preusmeren je u Španiju nakon što je umro muškarac, za koga se veruje da je bio u 70-im godinama.Letjelica je počela put sa Kanarskih ostrva u 19.05 prije nego što je proglašena vanredna situacija na letu.Kako prenosi "Diario de Avisos", posada je obavijestila kontrolu vazdušnog saobraćaja da je čovjeku potrebna hitna medicinska pomoć.Avion je bio prinuđen da sleti na aerodrom Santjago-Rozalija de Kastro, da bi hitne službe mogle da pomognu čovjeku.

<blockquote class="twitter-tweet">Jet2 plane makes emergency landing as passenger dies on flight from Tenerife to Nottingham via <a href="https://t.co/N5iwtk8v56">https://t.co/N5iwtk8v56</a> <a href="https://t.co/BjEIghBEC9">https://t.co/BjEIghBEC9</a>&mdash; Michael Ward (@takethemichael) <a href="https://twitter.com/takethemichael/status/1890744949664067656?ref_src=twsrc%5Etfw">February 15, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Hitna pomoć je poslana na terminal, ali je muškarac proglašen mrtvim.- Možemo da potvrdimo da je let LS676 sa Tenerifa preusmeren na Santijago de Kompostela zbog putnika kome je bila potrebna hitna medicinska pomoć. Nažalost, možemo potvrditi da je on preminuo i želimo da izrazimo naše najdublje saučešće njihovoj porodici i prijateljima u ovom teškom trenutku - saopštili su iz kompanije "Džet2".

Hitna pomoć je poslana na terminal, ali je muškarac proglašen mrtvim

Avion prinudno sletio u Španiju: Putnik umro tokom leta za Veliku Britaniju

Drugi dan Minhenske sigurnosne konferencije počeo je obraćanjem odlazećeg njemačkog kancelara Olafa Šolca koji je komentarisao jačanje ekstremne desnice kao globalni trend.Šolc je poručio da niti jedna od vodećih partija u njegovoj zemlji neće pristati na formiraju koaliciju sa partijama te orijentacije, pozivajući se na lekcije iz prošlosti. <h2>Upozorenje na opasnost</h2>Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski (Volodymyr Zelensky) upozorio je na opasnost koju predstavljaju ruski napadi i eskalacija vojne aktivnosti, uključujući planove Rusije da stvori nove vojno-regrutne divizije i moguće slanje trupa u Bjelorusiju.

Šolc oštro uzvratio Amerikancima na govor Dž. D.  Vansa: "Niko se neće miješati u našu demokratiju"

- Nedavno smo u Ukrajini razgovarali o ključnoj ulozi nuklearne energije u održavanju zemlje uprkos stalnim ruskim napadima na našu energetsku infrastrukturu. Sada se pripremamo da proširimo kapacitet naše nuklearne elektrane. Zapravo, samo dan prije Minhena, bio sam tamo, na mjestu ove ekspanzije, barem na terenu. Projekat, koji uključuje američke firme – uključujući Vestinghaus (Westinghouse) – ojačat će energetsku sigurnost ne samo Ukrajine, već čitave evropske regije - rekao je Zelenski.<h2>Prijetnje iz Bjelorusije</h2>On je naglasio da Rusija ne traži mir, već samo širenje svoje moći, a Ukrajina, uz podršku Evrope i SAD-a, mora nastaviti jačati svoje odbrambene kapacitete.Zelenski je upozorio na moguće prijetnje iz pravca Bjelorusije, koja je postala vojno uporište Rusije, i pozvao Evropu na pripremu za buduće napade, ističući potrebu za brzim i odlučujućim odgovorom na ruske provokacije.- Na početku konferencije, svaka zemlja obično dijeli svoje ključne prioritete – bilo zvanično, otvoreno, ili kroz neformalne razgovore sa novinarima i partnerima. Međutim, ove godine, zemlja koja nije ni bila pozvana, ipak je dala do znanja da je prisutna. I to je zemlja o kojoj svi ovdje pričaju—ne na dobar način - rekao je Zelenski.<h2>Obraćanje Zelenskog</h2>- Noć prije Minhenske konferencije, ruski napadi pogodili su sarkofag koji pokriva uništeni reaktor nuklearne elektrane Černobil. Bio je to modifikovani dron Shahed, ruski dron, koji koristi tehnologiju prenesenu Rusiji. Njegova bojeva glava nosila je najmanje 15 kilograma eksploziva. Ovo smatramo duboko simboličnim potezom Rusije, samog Putina. Nedavno smo u Ukrajini razgovarali o ključnoj ulozi nuklearne energije u održavanju zemlje uprkos stalnim ruskim napadima na našu energetsku infrastrukturu. Sada se pripremamo da proširimo kapacitet naše nuklearne elektrane. Zapravo, samo dan prije Minhena, bio sam tamo, na mjestu ove ekspanzije, barem na terenu. Projekat, koji uključuje američke firme – uključujući Vestinghaus – ojačat će energetsku sigurnost ne samo Ukrajine, već čitave evropske regije.

Zelenski pozvao na stvaranje evropske vojske: Era oslanjanja na Ameriku je završena

Također, nedavno smo razgovarali s predsjednikom Trampom (Trump) i njegovim timom o nuklearnoj energiji i najvećoj nuklearnoj elektrani u Evropi, elektrani Zaporožje, koja je trenutno pod ruskom okupacijom. I kako je Rusija reagovala? Slanjem drona na Černobilov sarkofag, podižući radioaktivnu prašinu i otpad. Ovo nije samo ludilo – ovo je poruka Rusije.Zemlja koja pokreće ovakve napade ne želi mir. Oni se ne pripremaju za dijalog. Skoro svaki dan, Rusija lansira do sto – ili čak više – dronova Shahed prema nama. Svaki dan suočavamo se sa redovnim napadima balističkim raketama i stalnim porastom vazdušnih napada bombama. Ali to nije sve – navodi Zelenski u svom obraćanju.<h2>Putin jasno vidi Bjelorusiju kao još jednu rusku provinciju</h2>- Ove godine, Moskva planira da stvori 15 novih vojnih divizija – sa ukupno 150.000 vojnika. To je više od cijele nacionalne vojske većine evropskih zemalja. Rusija otvara nove centre za vojnu regrutaciju svake sedmice. A Putin to može priuštiti – cijene nafte su još dovoljno visoke da zanemari ekonomske posljedice.I imamo jasnu obavještajnu informaciju: ove godine, Rusija planira da pošalje trupe u Bjelorusiju pod izgovorom vojnih vježbi. Ali upravo ovako su postavili svoje trupe prije pune invazije na Ukrajinu prije tri godine. Da li je ova ruska sila u Bjelorusiji namijenjena za napad na Ukrajinu? Možda. Možda i nije. A možda – ona je namijenjena vama.Podsjećam vas: Bjelorusija dijeli granice sa tri zemlje NATO-a. Ona je de facto postala uporište za ruske vojne operacije. Prema Putinu i Lukašenku, Bjelorusija sada hostuje zabranjeno naoružanje, rakete srednjeg dometa, pa čak i nuklearne bojeve glave. Putin jasno vidi Bjelorusiju kao još jednu rusku provinciju.Moramo biti realni. Ako neko postavlja vojnu lansirnu platformu, moramo se pitati: Šta da radimo u vezi s tim? I, što je još važnije—šta možemo da uradimo prije sljedećeg napada? Sljedeće invazije?Zapamtite: već su postojale provokacije na poljskim i litvanskim granicama sa Bjelorusijom. Vidjeli smo migrantske krize koje je postavila ruska obavještajna služba kako bi izazvala haos u Evropi. Ali šta ako sljedeći put to ne budu migranti? Šta ako to budu ruske trupe? Ili trupe Sjeverne Koreje?Nemojte se zavaravati—Sjevernokorejci nijesu slabi. Oni uče kako da se bore. Uče moderni rat.A šta je s vašim vojskama? Jesu li spremne? Ako Rusija pokrene operaciju pod lažnom zastavom ili pošalje trupe bez oznaka iz Bjelorusije—kao što su uradili u Krimu 2014. godine—koliko brzo će saveznici reagovati? Hoće li uopšte reagovati – ističe Zelenski.<h2>Ne možemo isključiti mogućnost da Amerika kaže "ne" Evropi</h2>Jučer, ovdje u Minhenu, potpredsjednik SAD-a jasno je rekao: decenijski odnos između Evrope i Amerike se mijenja. Od sada, stvari će biti drugačije. Evropa mora da se prilagodi. Dame i gospodo, vjerujem u Evropu. I siguran sam da i vi vjerujete u nju. Pozivam vas da djelujete—zarad vlastite budućnosti.Sada ukrajinska vojska, uz podršku globalne pomoći (hvala vam mnogo), zaustavlja prijetnju. Ali ako ne budemo mi, ko će ih zaustaviti? Budimo iskreni – ne možemo isključiti mogućnost da Amerika kaže "ne" Evropi po pitanjima koja prijete mnogima. Mnogi lideri su govorili o potrebi da Evropa ima svoju vojsku – vojsku Evrope. I iskreno vjerujem da je došao trenutak za to.Jedinstvene snage Evrope moraju biti stvorene. Ovo nije teže nego stati čvrsto protiv ruskih napada, kao što smo već učinili. Ali ovo nije samo pitanje povećanja vojnih izdataka u odnosu na BDP. Da, novac je potreban, ali samo novac neće zaustaviti napad neprijatelja. Ljudi i naoružanje ne dolaze besplatno.Međutim, opet, nije samo pitanje budžeta. Riječ je o tome da ljudi shvate potrebu da brane svoje domove. Bez ukrajinske vojske, evropske vojske neće biti dovoljne da zaustave Rusiju. To je današnja stvarnost. Samo naša vojska u Evropi ima stvarno, na terenu, borbeno iskustvo. Ali naša vojska sama nije dovoljna. Potrebno nam je ono što vi možete da pružite: oružje, obuku, sankcije, finansiranje, politički pritisak i jedinstvo.Tri godine totalnog rata već su pokazale da imamo osnovu za ujedinjene evropske vojne snage. I sada, dok vodimo ovaj rat i postavljamo temelje za mir i sigurnost, moramo izgraditi oružane snage Evrope. Budućnost Evrope mora zavisiti samo od Evropljana, i odluke o Evropi moraju se donositi u Evropi.Razgovaramo sa evropskim liderima i Sjedinjenim Američkim Državama o vojnim mogućnostima koje mogu osigurati mir – ne samo u Ukrajini, već i širom Evrope. Zbog toga razvijamo zajedničku proizvodnju oružja, posebno dronova. Na primjer, danski model zajedničkih ulaganja u proizvodnju oružja u našoj zemlji već dobro funkcioniše i bio je veoma uspješan. Samo prošle godine, zahvaljujući naporima Ukrajine i Poljske, proizveli smo više od 1,5 miliona dronova različitih vrsta.<h2>Ukrajina je svjetski lider u ratovanju dronovima – ovo je naš uspjeh</h2>Ukrajina je sada svjetski lider u ratovanju dronovima. Ovo je naš uspjeh, ali je i vaš uspjeh. Otkako smo izgradili odbranu u Ukrajini, to je također ojačalo vašu sigurnost. Isto bi trebalo da važi za artiljeriju, tehnologije protivvazdušne odbrane i oklopna vozila. Sve što je potrebno za zaštitu života u modernom ratovanju trebalo bi da se proizvodi u Evropi, u potpunosti. Evropa ima ono što je potrebno. Evropa samo treba da se ujedini i počne djelovati na način da niko ne može reći "ne" Evropi ili prijetiti joj kao nasilnik.Ovo nije samo pitanje skladištenja naoružanja. Riječ je o poslovima, tehnološkom liderstvu i ekonomskoj transformaciji za Evropu. Prošle jeseni, u svom planu za pobjedu, predložio sam da se dio američke vojne prisutnosti u Evropi zamijeni ukrajinskim snagama, ukoliko Ukrajina bude u NATO-u, naravno, i ukoliko se Amerikanci sami odluče na taj korak. Smanjenje američke prisutnosti nije dobro i veoma je opasno.Ali svi mi, u Evropi, moramo biti spremni. Počeo sam da razgovaram o ovome čak i prije američkih izbora, jer sam mogao da vidim kamo američka politika ide. Ali Amerika mora vidjeti kamo Evropa ide, a ovaj pravac evropske politike ne bi trebalo da bude samo obećavajući – on bi trebalo da natjera Ameriku da stane uz jaku Evropu. Ovo je apsolutno moguće, siguran sam u to, i moramo oblikovati taj kurs. Evropa mora odlučiti svoju vlastitu budućnost.<h2>Nema odluka o Ukrajini bez Ukrajine – nema odluka o Evropi bez Evrope</h2>Potrebno nam je povjerenje u naše pokrete, kako drugi ne bi imali izbora nego da poštuju moć Evrope. Bez evropske vojske, to je nemoguće. Još jednom, Evropa treba vlastite oružane snage, i znam da moj dobri prijatelj, Mark Rute, sada sluša. Mark, prijatelju, ovo nije pitanje zamjene saveza. Ovo je pitanje da doprinos Evrope našem partnerstvu bude jednak američkom. Potreban nam je isti pristup kada je riječ o diplomaciji, zajedničkom radu za mir.Ukrajina nikada neće prihvatiti dogovore koji su napravljeni iza naših leđa, bez našeg učešća. I isto pravilo treba da se primijeni na cijelu Evropu: nema odluka o Ukrajini bez Ukrajine, nema odluka o Evropi bez Evrope. Evropa mora imati mjesto za stolom kada se donose odluke o Evropi. Sve drugo je greška. Ako budemo isključeni iz pregovora o vlastitoj budućnosti, svi ćemo izgubiti.Pogledajte šta Putin pokušava sada da uradi. Ovo je njegova igra. Putin želi razgovore jedan na jedan sa Amerikom, baš kao i prije rata kada su se sastajali u Švajcarskoj i pokušavali podijeliti svijet. Sljedeće, Putin će pokušati da natjera predsjednika SAD-a da stane na Crvenom trgu 9. maja ove godine – ne kao poštovan lider, već kao rekvizit u njegovoj vlastitoj predstavi. To nam nije potrebno. Nama je potreban pravi uspjeh. Nama je potreban pravi mir.Neki u Evropi možda ne razumiju u potpunosti šta se dešava u Vašingtonu upravo sada, ali hajde da se fokusiramo na to da razumijemo sami sebe upravo ovdje, u Evropi. Moramo staviti Evropu na prvo mjesto. Da li Amerika treba Evropu kao tržište? Da, ali kao saveznika? Ne znam. Da bi odgovor bio "da", Evropa treba jedan glas, a ne desetak različitih. Čak i oni koji redovno idu u Mar-a-Lago treba da budu dio jake Evrope, jer predsjednik Tramp ne voli slabe prijatelje – on poštuje snagu. Dalje, neki u Evropi mogu biti frustrirani Briselom, ali da budemo jasni: ako ne Brisel, onda Moskva. Vaša je odluka.Bez politike. To je istorija. Moskva će podijeliti Evropu ako mi, kao Evropljani, ne budemo vjerovali jedni drugima. Prije nekoliko dana, predsjednik Tramp mi je ispričao o svom razgovoru sa Putinom. Nijednom nije spomenuo da Amerika treba Evropu za stolom. To puno govori. Prošli su dani kada je Amerika podržavala Evropu samo zato što je to uvijek radila. Ali predsjednik Tramp je jednom rekao da ono što je važno nije porodica u koju si rođen, već porodica koju gradiš. Moramo izgraditi najbliži mogući odnos sa Amerikom, i da, novi odnos, ali kao Evropljani, ne samo kao odvojene nacije.<h2>Zaštita međunarodnog prava je misija Evrope</h2>Zato nam je potrebna ujedinjena spoljna politika, koordinisana diplomacija i spoljna politika zajedničke Evrope. Neka kraj ovog rata bude naš uspjeh u vođstvu u ovoj novoj stvarnosti. Već radimo na tome da 24. februara, na drugu godišnjicu potpune ruske invazije, okupimo sve evropske lidere, sve ključne partnere koji brane našu sigurnost, od Španije do Finske, od Britanije do Poljske, od Vašingtona do Tokija. Ovaj sastanak mora donijeti jasnu viziju naših narednih koraka u vezi sa mirom, sigurnošću, garancijama i budućnošću naše zajedničke politike.Ne vjerujem u sigurnosne garancije bez Amerike. Da, to će biti slabo. Ali Amerika neće ponuditi garancije dok god garancije Evrope same nijesu jake. Takođe, neću ukloniti članstvo Ukrajine u NATO-u sa stola. Ali trenutno, najuticajniji član NATO-a čini se da je Putin, jer njegovi saveznici imaju moć da blokiraju odluke.To je uprkos činjenici da je ukrajinska vojska ta koja je zaustavila Rusiju, nijesu to bile zemlje NATO-a, nijesu to bili vojnici NATO-a, već samo naš narod i naša vojska. Nema stranih vojski koje se bore na strani Ukrajine u ovom ratu. Putin je izgubio skoro 250.000 vojnika, a više od 610.000 je povrijeđeno. Samo u bici za Harkov, naše trupe su eliminisale skoro 20.000 ruskih vojnika. Potpuno smo uništili sjevernokorejske jedinice koje je Putin poslao jer njegove sopstvene snage nijesu bile dovoljne da zadrže našu kontraofanzivu.Već više od šest mjeseci Ukrajina drži uporište unutar ruske teritorije, iako je Rusija ta koja je željela da stvori "sigurnu zonu" unutar naše zemlje. Ponosan sam na Ukrajinu. Ponosan sam na naš narod. Molim vas, svakog od vas, da iskreno odgovorite na ovo pitanje: da dođe do vas, da li bi vaša vojska mogla da se bori na isti način? Ne želim da iko ikada mora to da sazna. Bože sačuvaj. Zato govorimo o sigurnosnim garancijama, i zato vjerujemo da je osnov bilo kojih sigurnosnih garancija za Ukrajinu članstvo u NATO-u ili, ako to nije moguće, onda uslovi koji nam omogućavaju da izgradimo drugi NATO upravo ovdje u Ukrajini.U nekom trenutku, postojiće granica između rata i mira. Gdje ta granica bude povučena i koliko jaka bude, biće na nama. Moj prijedlog je da istočna granica Ukrajine, istočne granice baltičkih zemalja i istočna granica Finske predstavljaju najjaču sigurnosnu liniju za cijelu Evropu, jer je to linija međunarodnog prava. A da li se još sjećamo šta je međunarodno pravo? Iskreno, međunarodno pravo već zvuči pomalo zastarelo, ali vjerujem da je misija Evrope da obezbijedi da međunarodno pravo još uvijek bude važno.<h2>Mir se ne postiže papirima, već uz snažan pritisak na Rusiju</h2>Na kraju, još jedna tačka: šta sigurnosne garancije može ponuditi Putin? Pre rata, mnogi su sumnjali da li Ukrajina može da izdrži ruski pritisak, ali na kraju, Putin je bio taj koji je suočen sa oružanom pobunom iznutra. On je bio taj koji je morao da brani svoju vlastitu prestonicu od svojih vlastitih vođa. To samo pokazuje njegovu slabost. Dakle, šta će biti sa milionom ruskih vojnika koji trenutno ratuju u Ukrajini? Gdje će otići ako ne u Ukrajinu?Zato ne možemo samo pristati na primirje bez stvarnih sigurnosnih garancija, bez pritiska na Rusiju i bez sistema koji će držati Rusiju pod kontrolom. Rusija mora povući trupe iz Sirije, Afrike, Kavkaza, pa čak i iz nekih dijelova Arktika. Trenutno, Putin se suočava sa nedostatkom borbenih snaga. Ako ovaj rat završi njegovim putem, imaće viška borbeno testiranih vojnika koji ne znaju ništa osim ubijanja i pljačkanja. To je još jedan razlog zašto ovaj rat ne može biti odlučen od strane samo nekoliko lidera. Ne od strane Trampa, ne od strane Putina, ne od strane mene i Putina, i ne od strane bilo koga ovdje u Minhenu koji sjedi sa Putinom sam. Moramo zajedno primijeniti pritisak da bismo stvorili pravi mir.Putin ne može ponuditi stvarne sigurnosne garancije, ne samo zato što je lažov, već zato što Rusija, u svom trenutnom stanju, treba rat da bi zadržala moć zajedno. Svijet mora biti zaštićen od toga. Zato nam sada više nego ikada trebaju oružane snage Evrope – zajednička evropska spoljnja politika, nivo evropske saradnje koji Vašington mora ozbiljno shvatiti. Boriti se za međunarodno pravo i mir, uz zadržavanje celokupnog pritiska na Rusiju. Jer taj pritisak je ono što garantuje mir, a ne Putinovi ratovi, ne samo neki papiri. Putin laže; on je predvidljiv, i on je slab. Moramo to iskoristiti sada, ne kasnije.Moramo djelovati kao Evropa, ne kao gomila odvojenih nacija. Neki kažu da Nova godina ne počinje 1. januara, već sa Minhenskom sigurnosnom konferencijom. Ova Nova godina počinje sada, i neka to bude godina Evrope – ujedinjene, jake, sigurne i u miru. Mir za Ukrajinu, mir za Evropu, mir za cijeli svijet, mir za sve vaše porodice. Hvala vam puno. Oduvijek je trebalo.Moramo delovati kao Evropa, ne kao gomila odvojenih nacija. Neki kažu da Nova godina ne počinje 1. januara, već sa Minhenskom sigurnosnom konferencijom. Ova Nova godina počinje sada, i neka to bude godina Evrope – ujedinjene, jake, sigurne i u miru. Mir za Ukrajinu, mir za Evropu, mir za ceo svet, mir za sve vaše porodice. Hvala vam puno.Zelenski je zaključio obraćanje riječima "Slava Ukrajini!", a nakon gromoglasnog aplauza počeo je učešće na panelu čija moderatorka je Kristijana Amanpur (Christiane Amanpour).&nbsp;<h2>Značajni razgovori&nbsp;</h2>Najvažniji svjetski izazovi danas su u fokusu dok se ugledni svjetski lideri, donosioci politika i eksperti okupljaju na cjelodnevnim diskusijama. Od geopolitike i sigurnosti do ekonomske stabilnosti i socijalne pravde, današnja konferencija donijet će uvide i značajne razgovore o promjenjivom globalnom pejzažu.<h2>Agenda</h2>Dan počinje uvidom u globalna dešavanja kroz razgovor sa Olafom Šolcom, saveznim kancelarom Njemačke, koji vodi Zeni Minton Bedouz, glavna urednica The Economista. Diskusija obuhvata ulogu Njemačke u međunarodnim odnosima, njene ekonomske politike i uticaj u evropskim i svjetskim okvirima.Nakon toga, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski će govoriti o otporu svoje zemlje i diplomatskim naporima u sesiji „Prkos i diplomatija: Perspektive budućnosti Ukrajine“. Moderator će biti Kristijana Amanpur sa CNN-a, a sesija će pružiti dubinski uvid u geopolitičku situaciju Ukrajine i njenu budućnost.Evropska sigurnost bit će u fokusu naredne diskusije, gdje će Antonio Kosta, predsjednik Evropskog vijeća, zajedno sa drugim liderima, raspravljati o evropskoj posvećenosti odbrani Ukrajine i strateškim savezima. Ovu sesiju moderira Kataržina Pisarška, osnivačica i predsjednica Varšavskog sigurnosnog foruma, s ciljem pružanja uvida u budućnost evropskih odbrambenih politika.Kasnije tokom dana, u sesiji „Plati ili strahuj?“ biće analizirana evolucija NATO-a u transatlantskoj sigurnosti. Učestvovaće generalni sekretar NATO-a Mark Rute (Rutte), američki senatori Lindzi Grejem i Džin Šahin, dok će diskusiju moderirati Volfgang Išinger. Razgovor će se fokusirati na finansiranje, obaveze i sigurnosna partnerstva između NATO-a i njegovih saveznika.Konferencija će se zatim osvrnuti na pomorske tenzije u Indo-Pacifiku, sa panelom ministara odbrane i spoljnjih poslova, uključujući Enrikea Manala, ministra spoljnih poslova Filipina, i Ng Eng Hena, ministra odbrane Singapura. Diskusiju će moderirati Lin Kuok iz Instituta Brukings, analizirajući sigurnosne prijetnje i diplomatske strategije u regionu.Geopolitička uloga Evrope biće analizirana u sesiji „Europola? Nova geopolitička uloga Starog kontinenta“, gdje će učestvovati ministri spoljnih poslova Njemačke, Poljske, Francuske i Velike Britanije, uključujući Analenu Berbok (Annalena Berbock) i Dejvida Lamija (David). Ovu debatu moderira Silvija Amaro sa CNBC-a, a fokus će biti na evropskim diplomatskim ambicijama u promjenljivom globalnom kontekstu.Ekonomska pitanja takođe će biti u središtu pažnje, dok će njemački vicekancelar Robert Habek, zajedno sa trgovinskim liderima iz Kanade i EU, diskutovati o globalnim trgovinskim konfliktima u sesiji „Trgovinski rat i mir: Očuvanje ekonomskih veza u eri rastućeg protekcionizma“. Uz učešće Džona M. Hantsmana, potpredsjednika kompanije Mastercard, diskusiju će moderirati Nger Vuds, a akcenat će biti na mjerama za očuvanje ekonomske stabilnosti.Pripremljenost za odbranu biće tema sesije „Spremni, ne uplašeni: Društveni pristup odbrani“, gdje će vojni lideri, uključujući Karstena Brojera, načelnika Generalštaba Njemačke, i Čarlsa Kju Brauna, predsjedavajućeg Združenog generalštaba SAD, analizirati strategije nacionalne sigurnosti i ulogu civilne saradnje u odbrambenim politikama.Osim ovih ključnih diskusija, konferencija će uključiti i specijalne sesije i otvorene forume o globalnim trendovima demokratije, rodnoj ravnopravnosti, nesigurnosti u snabdijevanju hranom i regionalnim sukobima. Među govornicima će biti i Zin Mar Aung, ministarka spoljnih poslova Mjanmara, američki senator Kristofer Kuns i predsjednica Kosova Vjosa Osmani.Večernji program uključuje prestižnu ceremoniju dodjele nagrade Evald fon Klajst, nakon čega će uslijediti sesija „Noćna analiza“ o modernim obavještajnim operacijama. Obavještajni eksperti iz Južne Afrike, Turske i Estonije podijeliće svoja saznanja u diskusiji koju moderira Debora Hejns sa Sky Newsa.

Putin želi Trampa kao rekvizit na Crvenom trgu 9. maja

Zelenski na Minhenskoj konferenciji: Ako ne Brisel, onda Moskva – vaša je odluka

Njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz) u subotu je oštro odbacio zahtjev potpredsjednika SAD-a Dž. D. Vensa (JD Vancea) da mainstream stranke ne nameću "zaštitne zidove" protiv grupa krajnje desnice.<h2>Miješanje u demokratiju</h2>Šolc je rekao da Njemačka to "neće prihvatiti ako se neko iz vana miješa u našu demokratiju, u naše izbore i u demokratsko formiranje mišljenja" u korist nacionalističke stranke Alternativa za Njemačku (AfD).Njemački lider je rekao da je podrška stranci krajnje desnice u suprotnosti sa poukama zemlje iz njene nacističke prošlosti.Podrška Trampove administracije AfD-u "nije ispravna - posebno ne među prijateljima i saveznicima, a mi to odlučno odbacujemo", rekao je on na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji.Vans je u govoru u Minhenu u petak kritikovao politiku evropskog establišmenta, pozvao kontinent da obuzda migracije i uporedio lidere EU sa sovjetskim komesarima. Rekao je da "nema mjesta za zaštitne zidove", pozivajući se na stav glavnih njemačkih političkih stranaka koji odbijaju saradnju sa krajnje desničarskim AfD-om. <h2>Sastankam s Vajdl</h2>Vans se u petak sastao i sa vodećom kandidatkinjom AfD-a Alis Vajdl (Alice Weidel), što je izazvalo još snažnije reakcije raznih njemačkih političara. Nije se sastao sa Scholzom.Vans je u govoru u Minhenu u petak kritikovao politiku evropskog establišmenta, pozvao kontinent da obuzda migracije i uporedio lidere EU sa sovjetskim komesarima. Rekao je da "nema mjesta za zaštitne zidove", pozivajući se na stav glavnih njemačkih političkih stranaka koji odbijaju saradnju sa krajnje desničarskim AfD-om.Vans se u petak sastao i sa vodećom kandidatkinjom AfD-a Ačis Vajdl (Alice Weidel), što je izazvalo još snažnije reakcije raznih njemačkih političara. Nije se sastao sa Šolcom.Šok američkog potpredsjednika za njemačku politiku dolazi samo sedam dana prije općih izbora u Njemačkoj 23. februara.Šolc je dodao "da će sami odlučiti šta će se dogoditi s našom demokratijom".

Njemački lider je rekao da je podrška stranci krajnje desnice u suprotnosti sa poukama zemlje iz njene nacističke prošlosti

Šolc oštro uzvratio Amerikancima na govor Džej Di  Vansa: "Niko se neće miješati u našu demokratiju"

Izraelska zatvorska služba oslobodila je palestinske zatvorenike kao dio sporazuma s Hamasom o primirju.Oslobađanje je provedeno na neuobičajen način, jer je Hamas prethodno na javnoj ceremoniji prikazao trojicu izraelskih talaca, dozvolivši im da pročitaju nekoliko rečenica pred publikom. Kao odgovor, Izrael je odlučio organizirati sličnu ceremoniju, pa su palestinskim zatvorenicima podijeljene iste majice.Na majicama se može vidjeti logo Izraelske zatvorske službe, Davidova zvijezda i rečenica "Nećemo zaboraviti niti oprostiti". Inače, rečenica je napisana na arapskom.Prvi autobus koji prevozi oslobođene palestinske zatvorenike i zatočenike krenuo je iz izraelskog zatvora Ofer na Zapadnoj obali, pokazuju snimci uživo.Prema najavama, danas će 369 palestinskih zatvorenika i pritvorenika biti oslobođeno nakon što je Hamas predao izraelske taoce Iair Horna, Saguija Dekel-Čena i Sašu Troufanova.

Na majicama se može vidjeti logo Izraelske zatvorske službe

Izrael priredio ceremoniju pri oslobađanju Palestinaca iz zatvora: Obukli im iste majice

Papa Franjo, koji boluje od respiratorne infekcije, proveo je mirnu noć u bolnici, javila je u subotu italijanska novinska agencija ANSA.Papa je u petak prebačen u bolnicu na liječenje od bronhitisa.Prema vatikanskim izvorima koje je citirala ANSA, papa je proveo mirnu noć i njegova je temperatura opala.- Postoji optimizam oko nove terapije koja je počela jučer - dodala je ANSA, prenosi Reuters.

Majka i dvogodišnja djevojčica preminule od povreda dva dana nakon što je muškarac uletio autom u masu ljudi

Nedim Makarević o izborima u Njemačkoj za "Avaz": CDU bi se koalicijom s desničarskim AfD-om samoubio

Orban: Moje srce je s Ukrajincima, ali oni su u velikim, velikim problemima

Ruski dron pogodio sarkofag reaktora u Černobilu

Medvedev: Evropa nikome više nije potrebna

Zelenski odbio potpisati Trampovu ponudu

Generalni sekretar NATO-a: Tramp je u pravu, Evropa mora davati više za odbranu

Orban: Zapad je napravio grešku s Rusijom, okrenuo ih je prema Kini za sljedećih sto godina

I njemačka opozicija nezadovoljna Trampovim planom za Ukrajinu: "To se ne radi, pogotovo ne prijateljima"

Neobična racija u Peruu: Policajac u kostimu kapibare uhitio dilera

Tramp se oglasio nakon što Hamas nije uvažio njegov ultimatum: Neka sada Izrael odluči šta želi

Avion prinudno sletio u Španiju: Putnik umro tokom leta za Veliku Britaniju

Zelenski na Minhenskoj konferenciji: Ako ne Brisel, onda Moskva – vaša je odluka

Šolc oštro uzvratio Amerikancima na govor Džej Di Vansa: "Niko se neće miješati u našu demokratiju"

Izrael priredio ceremoniju pri oslobađanju Palestinaca iz zatvora: Obukli im iste majice

Papa Franjo proveo mirnu noć u bolnici, temperatura mu opala

Globus

Majka i dvogodišnja djevojčica preminule od povreda dva dana nakon što je muškarac uletio autom u masu ljudi

Nedim Makarević o izborima u Njemačkoj za "Avaz": CDU bi se koalicijom s desničarskim AfD-om samoubio

Orban: Moje srce je s Ukrajincima, ali oni su u velikim, velikim problemima

Ruski dron pogodio sarkofag reaktora u Černobilu

Medvedev: Evropa nikome više nije potrebna

Zelenski odbio potpisati Trampovu ponudu

Generalni sekretar NATO-a: Tramp je u pravu, Evropa mora davati više za odbranu

Orban: Zapad je napravio grešku s Rusijom, okrenuo ih je prema Kini za sljedećih sto godina

I njemačka opozicija nezadovoljna Trampovim planom za Ukrajinu: "To se ne radi, pogotovo ne prijateljima"

Neobična racija u Peruu: Policajac u kostimu kapibare uhitio dilera

Tramp se oglasio nakon što Hamas nije uvažio njegov ultimatum: Neka sada Izrael odluči šta želi

Avion prinudno sletio u Španiju: Putnik umro tokom leta za Veliku Britaniju

Zelenski na Minhenskoj konferenciji: Ako ne Brisel, onda Moskva – vaša je odluka

Šolc oštro uzvratio Amerikancima na govor Džej Di Vansa: "Niko se neće miješati u našu demokratiju"

Izrael priredio ceremoniju pri oslobađanju Palestinaca iz zatvora: Obukli im iste majice

Papa Franjo proveo mirnu noć u bolnici, temperatura mu opala