<p>„Ero sa ovog svijeta“ naziv je stend up komedije glumca i autora Željka Ninčića koja je premijerno izvedena u Domu mladih u Sarajevu.<br></p><p>Legendarni Marinko Ćutuk iz kultne "Audicije" poklonio je gradu Sarajevu u čast 39. godišnjice otvaranja Zimskih olimpijskih igara ovaj regionalni hit. Publika se do suza nasmijala dobro poznatim zgodama i nezgodama.<br></p><p><br></p>

<p>Ljubitelji "Audicije" i bh. humora Željka Ninčića najbolje pamte po Davoru Stevanoviću i recitaciji o keruši i sedam malih kučića, zatim po Marinku Ćutuku iz "Nove Audicije", koji je "četiri sata čamio čekajući" i kao Veselog Bosanca s njegovim čuvenim "Primi me".</p><p>Ninčić sam za sebe kaže da je "Ero sa ovog svijeta", pa se tako zove i predstava.</p>

Legendarni Marinko Ćutuk iz kultne "Audicije" poklonio je gradu Sarajevu u čast 39. godišnjice otvaranja Zimskih olimpijskih igara ovaj regionalni hit

"Ero sa ovog svijeta" nasmijao publiku do suza

<p>Bh. ilustrator Midhat Kapetanović objavio je novu dirljivu ilustraciju na Instagramu kojom je odao počast žrtvama zemljotresa. </p><p>Ovaj put je na ilustraciji je prikazao Vučka, Zagija, Pobednika, vukove s obilježjima turske zastave i medvjede s obilježjima sirijske zastave kako pomiču ruševine.</p><p>- Jučer sam vidio planetu kako pomjera ljude. Danas sam vidio ljudske ruke kako pomjeraju planetu. Budimo jaki kao Turska i Sirija - naveo je u opisu ilustracije.</p><p><br></p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/CoXvSPdrCzi/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/CoXvSPdrCzi/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/CoXvSPdrCzi/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Midhat Kapetanovic (@midoka5anovic)</a></p></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>Podsjećamo, najmanje 5.894 osobe su poginule od posljedica razornih zemljotresa koji su jučer pogodili južne regije Turske, potvrdio je potpredsjednik države Fuat Oktaj (Oktay).</p><p>Oktaj je kazao da je broj povrijeđenih povećan na 34.810.&nbsp;</p>

Danas sam vidio ljudske ruke kako pomjeraju planetu, napisao je Kapetanović na Instagramu

Kapetanović objavio novu dirljivu ilustraciju: Budimo jaki kao Turska i Sirija

<p>Izložba fotografija Zorana Filipovića otvorena je večeras, 7. februara, u Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu.</p><p>- Kažu da Jevreji imaju jednu kletvu koja kaže da Bog da živio u zanimljivom vremenu - ne samo ja, nego svi mi koji živimo na ovim prostorima sudionici smo te kletve i tog zanimljivog vremena. Ta zanimljivost se, nažalost, mjeri količinim krvi, a ne količinom ljubavi. Ne bih nikada pristao biti ratni reporter, ali sto puta bih ponovio ovo što sam sada pred vas podastrao. Ovo je krik protiv rata, protiv smrti - kazao je Filipović.</p><p>Fotografije su nastale 1993. godine, a na njima su zabilježene Sarajlije u svakodnevnoj borbi za opstanak.</p><p>Na Facebook profilu Umjetničke galerije, objavljen je set fotografija ovog autora, koje oslikavaju ratno Sarajevo.</p>

<p>Osim građana, vidimo poznate gradske simbole okovane hladnoćom i sivilom rata.</p>

Fotografije su nastale 1993. godine, a na njima su zabilježene Sarajlije u svakodnevnoj borbi za opstanak

Otvorena izložba fotografija Zorana Filipovića u Umjetničkoj galeriji

<p>Bosanskohercegovačka slikarica Mirsada Baljić nedavno se u Sarajevu predstavila grupnom izložbom upriličenom povodom Svjetskog dana akvarela, a u okviru 11. godišnjice Internacionalnog udruženja akvarelista svijeta „IWS Global“. </p><p>Baljić za „Avaz“ ističe da je na izloženim akvarelima svjetlost njenog hercegovačkog zavičaja najjači doživljaj, kao i utisak koji nosi iz prirode kroz prozračnost boja magnolije iz koje izranja oblik Starog mosta.G</p><h2>Izuzetna čast&nbsp;</h2><p><b>Koliko ste zadovoljni kompletnom postavkom i reakcijama? </b></p><p>- Već tri godine sam predstavnik BiH na ovoj izložbi akvarela i bila mi je izuzetna čast da se, zajedno s deset drugih autora, predstavim i u svijetu. Udruženje umjetnika „Art colony“ i BKC Sarajevo u narednom periodu planiraju i prvo bijenale akvarela, uz eventualnu podršku resornih ministarstava.</p><p><br></p>

<p><b>&nbsp;Inače, akvarel je vaša omiljena tehnika?&nbsp;&nbsp;</b></p><p>- Akvareli imaju onu jedinstvenu nit koja se provlači kroz moje stvaralaštvo, na način kao prozračna muzika koju sam kao dijete slikala, prepoznala, osjetila, slijedila. Gledajući nebo, ta prostranstva moga zavičaja, koja trepere pred našim očima, zaustavljaju se na površini vode, prohladne Neretve, upijajući žarke boje pohranjene u sjećanju, do trenutka kad budu razlivene na akvarel papiru, na platnu.</p><h2>Daleki pejzaži&nbsp;</h2><p><b>Proputovali ste skoro cijeli svijet, koliko su Vas ta iskustva nadahnula kasnije za umjetnički rad?</b></p><p>- Putovanja inspiriraju, nadahnjuju, uče. Fizičko prisustvo na nekom dalekom tlu, stanja trenutka nemaju granice. Mi ih postavljamo. I u sebi. Tišine su uvijek u nama. Ne moramo govoriti istim jezicima, ali postoje impulsi i osjećaji za nešto drugačije, nešto novo, lijepo u bićima sličnim nama iz dalekih pejzaža. Prazna ploha za novo djelo je pred nama. „Daljine se ugibaju, ne trepću”, napisao je jednom vrli pjesnik Ilija Ladin. Sve je prolazno, ali umjetnost opstaje</p><p> </p><p><b>Koliko je važno za umjetnika da upozna druge kulture i širi svoje spoznaje?</b></p><p>- Važan segment za umjetnika je vidjeti, osjetiti, spoznati drugo i drugačije stvaralaštvo izniklo iz raznih civilizacija i kultura. Privilegija je i bogatstvo biti dio onih koji su uspjeli dotaknuti obrise i pomiješati boje na toj paleti.</p><p><br></p>

<p><b>Prošla godina je za Vas bila iznimno intenzivna, šta je to što Vas čeka u narednom periodu?</b></p><p>- Volim dolazak proljeća, njegove boje, mirise, cvrkut lastavica, behar. Izložbom „Daljine“ u Galeriji „Preporod“ predstavit ću svoja djela sarajevskoj publici, prije odlaska izložbe „Snoviđenja“ u neke nove daljine.&nbsp;</p>

Već tri godine sam predstavnica BiH na izložbi akvarela

Mirsada Baljić za "Avaz": Sve je prolazno, ali umjetnost opstaje 

<p>Intrigantna dramska predstava "Hedda Gabler" rađena po tekstu norveškog književnika Henrika Ibsena, u režiji Nermina Hamzagića, bit će izvedena u srijedu 8. januara, na sceni Narodnog pozorišta, sa početkom u 19:30 sati.<br></p><p>U predstavi igraju Mona Muratović, Ermin Sijamija, Aldin Omerović, Vedran Đekić, Jasna Diklić i Belma Salkunić.</p><p><br></p>

<p>Dramski tekst "Hedda Gabler" norveškog pisca i dramatičara Henrika Ibsena jedan je od najkompleksnijih ali i najvještije napisanih tekstova u historiji svjetske dramske književnosti, a lik Hede Gabler (Hedda), tvrde kritičari, jedan od najsloženijih i najintrigantnijih.</p><p>Naslovnu ulogu igra Mona Muratović koja ističe kako joj je ovo do sada najvažnije pozorišno iskustvo.</p><p>- Žudeći za nemogućim idealom lijepog i dostojanstvenog, a pristajući na banalnost življenja u modernom društvu, Hedda je jedan od najnepredvidljivijih, najuzbudljivijih i najslojevitijih likova ikada napisanih. Pišući Hedu Gabler, psihološku dramu o ženi zatočenoj u kući, braku i životu koji nije željela, Ibsen slika portret ranog industrijskog društva u kome je tehnologija omogućila masovnu proizvodnju, ali je istovremeno preoblikovala društvene vrijednosti, pa se zadovoljstvo mjeri potrošnjom, vrijednost pronalazi u kompeticiji, a samorealizacija čovjeka se očituje u tome da li je uspješno ispunio svoju društvenu funkciju. Granice individualne slobode iscrtane su linijama društveno prihvatljivog, i svaki pokušaj odstupanja predstavlja napad na krhki poredak društvenih odnosa - rekli su o predstavi Nermin Hamzagić i Asja Krsmanović.</p>

<p>Dramaturgiju i adaptaciju teksta potpisuje Asja Krsmanović, scenografkinja je Mirna Ler, kostimografska rješenja povjerena su Irmi Saje i Vanji Ciraj, a na scenskom pokretu radio je Tomas Stejart (Thomas Steyaert) koji potpisuje i muziku.</p>

Naslovnu ulogu igra Mona Muratović koja ističe kako joj je ovo do sada najvažnije pozorišno iskustvo

Ibsenova "Hedda Gabler" sutra na sceni NPS-a

<p>Smrt Saše Petrovića potresla je region. Preminuo je 27. januara u 62. godini, a jučer je u Kamernom teatru 55 u Sarajevu održana komemoracija.</p><p>Danima već na društvenim mrežama dijele se isječci iz filmova ili serija u kojima je Petrović glumio. Posebno dijelovi iz kultne predstave „Audicija“.</p><p>Mnogi su poželjeli da ih Saša barem još jednom nasmije, ali i ostali učesnici „Audicije“.</p>

<p>Ova kultna predstava nastala je u u decembru 1984. godine kao dio nastavnog procesa na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu. Tadašnji studenti Željko Ninčić, Admir Glamočak, Emir Hadžihafizbegović, Haris Burina, Saša Petrović, Jasmin Geljo, Željko Kecojević, Senad Bašić, Branko Đurić i Mladen Nelević, postaju imena koja zna cijela bivša Jugoslavija. Izveli su predstavu više od stotinu puta.</p><p>Jedna od rijetkih fotografija koja se do sada rijetko pojavljivala u medijima, izložena je u kultnoj sarajevskoj kafani „Šetalište“ u kojoj glavnu riječ vodi Nedim Tabaković Čuka.</p>

Ova kultna predstava nastala je u u decembru 1984. godine kao dio nastavnog procesa na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu

"Avaz" objavljuje rijetko viđenu fotografiju: Učesnici kultne "Audicije" na jednom mjestu

<p>U ponedjeljak, 6. februara u 19:30 sati na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo bit će izvedena dramska predstava „Ivanov“ rađena po tekstu Antona Pavloviča Čehova, u režijskoj postavci Paola Mađelija (Magelli).</p><h2>40 godina rada</h2><p>Sarajevska publika imat će priliku uživati u još dva izvođenja dramske predstave "Ivanov" koja su na rasporedu u subotu,  11. i ponedjeljak, 13. februara, sa početkom u 19:30 sati.<br></p><p>- Za svojih gotovo 40 godina teatarskog rada na scenu sam postavio tri puta "Višnjik", tri puta "Galeba" i dva puta "Platonova", uvijek u različitim zemljama sa različitim svjetonazorima. Kada bolje razmislim danas, javljaju mi se oprečne slike iz tih predstava. Jer nijedna od njih, pogotovo one istoga naslova, ni malo ne podsjeća na onu drugu. One su potpuno različiti autohtoni svjetovi.</p><p>Postavio sam i "Tri Sestre", "Ujka Vanju", sve Čehovljeve jednočinke. Možemo reći, praktički, sve što je Anton Pavlovič napisao za teatar. U većini ovih predstava sam radio sa svojom dramaturginjom Željkom Udovičić Pleština, sa kojom radim i danas dok ovo pišem.</p><p><br></p>

<p>Dugo smo razmišljali o "Ivanovu", Čehovljevom tekstu koji nikada do sada nismo postavljali i brzo smo shvatili da smo se uhvatili u koštac sa gotovo neosvojivom planinom - rekao je Mađeli.</p><h2>Ko sve igra</h2><p>U predstavi igraju Aleksandar Seksan, Amra Kapidžić, Zijah Sokolović, Ermin Sijamija, Ejla Bačić, Maja Izetbegović, Ermin Bravo, Merima Lepić Redžepović, Slaven Vidak, Aldin Omerović, Mediha Musliović, Dino Bajrović i Mak Čengić.</p><p>Adaptaciju teksta i dramaturgiju potpisuje Željka Udovičić Pleština, scenografska rješenja uradili su Paolo Mađeli i Lejla Hodžić, kostimografkinja je Lejla Hodžić, scenski pokret potpisuje Paolo Mađeli, autori muzike su Damir Martinović Mrle i Ivanka Mazurkijević.</p>

Postavio sam, možemo reći, praktički, sve što je Anton Pavlovič napisao za teatar, rekao je Mađeli

Mađelijev "Ivanov" 6., 11. i 13. februara na repertoaru NPS-a

<p>Najstarija muzejska i naučna institucija u našoj zemlji - Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine danas obilježava 135. godišnjicu osnivanja, a uz stalne izložbene postavke u sva tri odjeljenja pripremljen je i bogat dodatni sadržaj za sve uzraste, s posebnim naglaskom na muzejsko izdavaštvo.</p><p>Kako je potvrđeno Feni iz Muzeja, posjetitelje očekuju Dani otvorenih vrata biblioteke - razgledavanje depoa uz prateću izložbu o Glasniku, dok će Sarajevska hagada biti izložena u dva termina, od 12 d0 13 sati i od 20 do 21 sat.</p><p>Pored toga, bit će predstavljen Glasnik Zemaljskog muzeja, Sveska za Etnologiju broj 51 i studija "Sevdalinka – od prve vijesti do savremenih pjevača", uz muzički program ansambla alteRatio, kao i Glasnik ZMBiH - Sveska za Prirodne nauke broj 39.</p><p>Za najmlađe je pripremljena radionica "Sevdalinka kroz historiju Bosne i Hercegovine".</p><p>Između ostalog, bit će otvorene i dvije izložbe: "Before It's Gone" u saradnji s Academy VII te izložba "Zaštita naslijeđa za izgradnju mira" Fondacije ALIPH.</p><p>Na dan rođendana Zemaljskog muzeja BiH, prodaja muzejskih publikacija bit će moguća po sniženim cijenama od 50 posto, a ulaz za sve posjetitelje je slobodan.</p>

Za najmlađe je pripremljena radionica "Sevdalinka kroz historiju Bosne i Hercegovine"

Zemaljski muzej danas slavi 135. rođendan: Spremili bogat program

<p>Umjetnik Safet Zec (79) posljednje januarske dane provodi u svom voljenom Počitelju i, kako je ekskluzivno za "Avaz" otkrio, sprema se za put u Italiju.<br></p><p>Nije baš htio reći o čemu se radi, tek je napomenuo da su u pitanju njegove tri slike i da će se o svemu tek čuti.</p><p>No, uzimajući u obzir da Zec u Italiji uživa zvjezdani status, da ga zovu “il grande maestro“, da je njegovim radom impresioniran i papa Franjo, sigurno je da javnost očekuje velika umjetnička priča.</p><h2>Živimo apsurd</h2><p>- U Počitelju sam, uživam na suncu, a, evo, vidim da je i u Sarajevu granulo - kazao nam je raspoloženi Zec.</p><p>No, osmijeh nestaje u trenutku kada ga pitamo za aktuelnu situaciju u Bosni i Hercegovini.</p><p>- Od užasa rata pa svih 30 godina ništa novo, ništa... Mi smo zemlja, ne znam ni kako da nazovem to... Nažalost, to je politički teatar. Tim ljudima je važno gdje će ko, koje će mjesto zauzeti, a ne šta će na tom mjestu raditi, ni koje su njegove obaveze, ni koji bi mogli biti njegovi ljudski i civilizacijski doprinosi. Tako da je to apsurd koji živimo. Ja ne znam kako uopće išta funkcionira s takvim ljudima.</p><p>Nevjerovatno... Stalno čekamo dan kada će nešto početi, dan kada će... Zapravo mi nemamo ni pravo niti ćemo dobiti taj dan - ogorčen je Zec.</p><p>Umjetnika koji bi u inozemstvu mogao živjeti onako kako mu i pripada ljubav prema domovini drži ovdje. Pored svega, on s mnogo emocija govori o našoj zemlji. </p><h2>Neshvaćena i neuređena</h2><p>- Bosna je na kraju svega, i pored svega, jedno čudo. Bosna je i nakon svega vrijedna ljepota, neshvaćena, neuređena. Evo, ja sjedim ovdje, u Počitelju, koji je metafora svega toga. Turizam će biti možda prva grana od koje ćemo vidjeti hair. Ljude zanima ta naša zemlja, ona je još i neuređena i  uružnjena, ali ima svoju ljepotu. Tako da ljudi dolaze - kazao je Zec.</p><p>On godinama apelira da neko obrati pažnju na biser kao što je Počitelj.</p><p>- Mogao bi donijeti hair svim ovim ljudima koji prodaju tu voće, čuče, a mogli su izdavati svoje apartmane, kuće... Pogledajte samo medresu, han koji je zatvoren, hamam koji je zatvoren, umjetničku koloniju koja je godinama zatvorena... Sve su to mjesta od prvorazrednog značaja i ljepote - istakao je Zec.</p><h2>U Hercegovinu bi se morao plaćati ulaz</h2><p>- Imamo zemlju koja je čudo. Na 10-12 kilometara mijenjate strukturu, penjete se, silazite... Tu su vode, jezera, šume... Kažem, gledajući ovo sunce pri ulasku u mostarsko polje, morali bi plaćati ulaz u tu Hercegovinu sunčanu. Bez obzira na sve, zemlja opstaje, i neuređena i nenjegovana... To je to, Bože dragi - kazao nam je Zec.</p><h2>Dođu</h2><p>turisti na Počiteljsku kulu, gore ne nađu ništa... Godinama upozoravam na Počitelj, ali uzalud.&nbsp;</p>

Političarima je važno gdje će ko, koje će mjesto zauzeti, a ne šta će na tom mjestu raditi, rekao je Zec

Zec: U nedjelju putuje u Italiju, sprema se nešto veliko

Umjetnik svjetskog glasa Safet Zec za "Avaz": I pored svega, Bosna je čudo

<p>Najstarija muzejska i naučna institucija u našoj zemlji - Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine 1. februara obilježava 135. godišnjicu osnivanja, a uz stalne izložbene postavke u sva tri odjeljenja pripremljen je i bogat dodatni sadržaj za sve uzraste, s posebnim naglaskom na muzejsko izdavaštvo.<br></p><h2>Izložena Sarajevska hagada</h2><p>Kako je potvrđeno Feni iz Muzeja, posjetitelje očekuju Dani otvorenih vrata biblioteke - razgledavanje depoa uz prateću izložbu o Glasniku, dok će Sarajevska hagada biti izložena u dva termina, od 12 d0 13 sati i od 20 do 21 sat.</p><p>Pored toga, bit će predstavljen Glasnik Zemaljskog muzeja, Sveska za Etnologiju broj 51 i studija "Sevdalinka – od prve vijesti do savremenih pjevača", uz muzički program ansambla alteRatio, kao i Glasnik ZMBiH - Sveska za Prirodne nauke broj 39.</p><h2>Radionica za najmlađe</h2><p>Za najmlađe je pripremljena radionica "Sevdalinka kroz historiju Bosne i Hercegovine".</p><p>Između ostalog, bit će otvorene i dvije izložbe: "Before It's Gone" u saradnji s Academy VII te izložba "Zaštita naslijeđa za izgradnju mira" Fondacije ALIPH.</p><p>Na dan rođendana Zemaljskog muzeja BiH, prodaja muzejskih publikacija bit će moguća po sniženim cijenama od 50 posto, a ulaz za sve posjetitelje je slobodan.</p>

Prodaja muzejskih publikacija bit će moguća po sniženim cijenama od 50 posto

Najstarija muzejska i naučna institucija u našoj zemlji

Čuvar bh. blaga sutra slavi 135. rođendan, ulaz je slobodan

<p>Aleksandar Saša Petrović, glumac koji je večeras rastužio cijeli region svojim odlaskom, prvu glavnu ulogu imao je u filmu Srđana Vuletića „Teško je biti fin“ za koju je dobio i nagradu "Srce Sarajeva" za najboljeg glumca na Sarajevo Film Festivalu 2007. godine.</p><p>S njim je igrao i Emir Hadžihafizbegović. A ko može zaboraviti kultnu predstavu „Audicija“?!</p><p>Hadžihafizbegović od suza nije mogao da govori za naš portal. Vijest o smrti prijatelja i kolege previše ga je pogodila.</p><p>Oglasio se na Facebooku emotivnim statusom.</p><p><br></p>

<p>- Otišao je moj brat Saša Petrović. Vijest me zatekla na snimanju filma u Hrvatskoj. Ne mogu ni procesuirati ni racionalno se odrediti prema toj informaciji koju mi je prije 15 minuta putem SMS-a poslao Pjer Žalica. Ne znam ni zašto objavljujem ovaj post. Valjda je to odbrambeni mehanizam od nevjerice i suza koje mi nekontrolisano teku. Bilo je to ono prijateljstvo, i više od toga, koje se ne komentira. Bila je to obostrana ljubav i emocija čiji sadržaj ne možeš nikada i nikome prenijeti, a da taj neko to razumije. To razumijemo samo mi i ostaje samo među nama iz „Audicije“. Volim te, brate. Falit ćeš, ali jako. Adio, kompanjo – napisao je Hadžihafizbegović.</p>

Volim te, brate, falit ćeš, ali jako, napisao je Hadžihafizbegović.

Hadžihafizbegović slomljen odlaskom Petrovića: Više od prijateljstva

<p>Vijest o smrti legendarnog bh. glumca Alesandra Saše Petrovića potresla je našu držau, ali i region.</p><p>Bio je član Kamernog teatra 55 u Sarajevu, a sadašnji v.d. direktora i glumac Muhamed Hadžović za portal „Avaza“ je rekao da je šokiran ovom viješću.</p><p>-	Prije svega, Sašu poznajem jako dugo godina, prvu predstavu smo radili zajedno. Lijepo smo radili, to je jedan gubitak s kojim ćemo se teško nositi. Pogotovo mi u pozorištu koji smo s njim radili – kazao je Hadžović kratko.</p>

Prije svega, Sašu poznajem jako dugo godina, prvu predstavu smo radili zajedno, rekao je Hadžović

Muhamed Hadžović za „Avaz“: S gubitkom Saše Petrovića teško ćemo se nositi

<p>Izložba “Jagode i pepeo - tragovima sjećanja” autorice Gabrielle Nikolić otvorena je danas, 27. januara u Bosanskom kulturnom centru (BKC) u Sarajevu povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta.</p><p>-	Na tlu Balkana više nema nijednog živog člana porodice Zunana pod tim prezimenom, porodice moje babe Radmile Nikolić, rođene kao Rifka Zunana 1909. godine. Njen zapis bio je da preživi smrt svoje sestre i mlađeg brata, potom svog oca - mog pradede Gabriela, koji je poginuo u Prvom svjetskom ratu. U još jednom svjetskom ratu, oktobra 1942. godine, izgubila je majku, i još pedeset članova uže i šire porodice. Stradali su u Dušegupki, vozilu koje je, od logora Judenlager Semlin na Starom sajmištu, kružilo Beogradom do masovnih grobnica u Jajincima. Behu to porodice Beraha, Baruh, Karijo, Pardo, Pinkas i Zunana. Nacisti im ni tamo nisu dali pravo na vječni mir, već su njihove kosti pred kraj rata iskopane i spaljene, a pepeo istovaren u rijeku Savu da ga voda zauvijek odnese – prisjetila se Nikolić.</p><p>Dodala je da se o gubitku i žalovanju u njenoj porodici nije govorilo.</p><p>-	Dugu tišinu prekinuo je pronalazak kutije sa fotografijama, više od pet decenija skrivene u zidu našeg porodičnog stana. Na pitanje mog oca da li da fotografije odnese svojoj majci u Toronto, njen odgovor je bio: „Sine, ja sam ih sakrila da ih više ne vidim, jer jedino tako sam mogla da nastavim da živim za svog muža i vas, moju djecu” – kazala je Nikolić.</p><p>Tada je počela njena opsesija ljudima sa fotografija, fascinacija njihovim kratkim životima i nasilnom smrću.</p><p>-	Bol je pojam i osjećaj koji ignorišemo po svaku cijenu, klonimo se njegove težine. I, ne tako rijetko, obmanjujemo sebe i druge, te na pitanje - kako si, najčešće bez razmišljanja odgovaramo - dobro sam. A nisam. I tako je babina neodbolovana patnja preskočila jednu generaciju i pronašla mene da se o njoj staram. Ja sam čuvar tužnog naslijeđa, arheolog porodičnog blaga patnje, vječnog žalovanja u tišini. Ja, žena koja djece nemam, posljednji sam potomak porodice koji čuva uspomenu na ljude kojih više nema – rekla je Nikolić.</p><p><br></p>

<p>Izložbu je posvetila svim porodicama koje su doživjele surovi gubitak voljenih osoba kroz ratove, „ne praveći podjelu na rasnu pripadnost, geografski položaj ili vjeroispovijest“.</p><p>- Jer, svakog čoveka duša boli podjednako, i to se ne da mjeriti ni odmjeravati. Zahvaljujem se Bosanskom kulturnom centru Kantona Sarajevo na pozivu da svoju izložbu „Jagode i pepeo – tragovima sećanja“, predstavim publici u galeriji prostora nekadašnjeg sefardskog hrama. Nakon završetka II svjetskog rata u kome je izgubilo život skoro devedeset posto jevrejskog življa, jevrejska zajednica daruje hram gradu Sarajevu 1948. godine. Jedini uslov bio je da prostor služi isključivo za namjene iz oblasti kulture. Hvala vam što poštujete dato obećanje, i što ste me pozvali da budem gost u vašem gradu, tu gdje je moj život začet, dok je otac služio vojni rok kao radarista na aerodromu Rajlovac – istaknula je Nikolić.</p><p>Zahvalila se i Ministarstvu kulture i sporta Kantona Sarajevo za podršku dokumentarnom filmu u nastajanju pod istim naslovom, u koprodukciji sa Udruženjem za razvoj kulture, nauke i umjetnosti „SCENA“.</p><p>- Mojoj sarajevskoj keridici, Amiri, ženi sa imenom koje znači kruna na persijskom, urdu i hebrejskom jeziku, hvala za dušu i razumjevanje i što je srcem ušetala na scenu mog stvaralaštva. Mojoj beogradskoj keridici, Barbari, čiji tekstovi nesebično prate moje izložbe. Mojim roditeljima, sestri i njenoj djeci, za ljubav, podršku i sevdah – kazala je autorica izložbe.</p>

Ja, žena koja djece nemam, posljednji sam potomak porodice koji čuva uspomenu na ljude kojih više nema, rekla je autorica Gabriella Nikolić

Otvorena izložba "Jagode i pepeo - tragovima sjećanja" u BKC-u

<p>Status Abdulaha Sidrana na Facebooku od 23. januara ove godine. Tog dana je sahranjen Ivan Kordić, sarajevski pjesnik.</p><p>- Ne odoh da ispratim Ivana.<br></p><p>Opet mi se otrgla leća u lijevom oku. Nešto sam uradio, u neznanju, nehotice, što je nju pomaklo, ili izbacilo iz očne duplje. To nije dioptrijska, nego terapijska leća. Bolest oka zove se erozija rožnjače i lećin je zadatak da spriječi dodir između rana na rožnjači i očnog kapka.</p><p>Neopisivi su bolovi, kad se kakvom baksuzu takav belaj dogodi. Pa još u dan vikenda, kad u dežurnim službama hitne pomoći nemaju oftamologa, a doktori opće prakse s razlogom bježe od tog da barkaju u bolesno ljudsko oko. </p><h2>Bolovi su nesnosni</h2><p>Poskočili svi Sidrani, iznazivali sve što u gradu postoji, da nevoljniku pomoć pruži. Koja sreća! 22 su sata, a na Klin. centru ima dežurni oftamolog. Snijeg jeste zatrpao puteve, ali su sarajevski taksisti moja raja, to ćemo riješiti. Bolovi su nesnosni - istjerujem Biju iz sobe, da ne gledam kako, bespomoćna, plače pokraj mene, koji vrištim. Zato ću ja pravo na Kl. centar, a Tarik neka ide u Hitnu, u Pofaliće, da uzme uputnicu pa je donese gore, gdje će mi, uz Božju pomoć, dežurna doktorica srediti leću i otkloniti nesnosne bolove.</p><p>Dade mi, brzo - Allah je nagradio! - nešto anestezijskih kapi, te započe pretrage. Bilo mi skroz viška ono prepoznavanje slova, ali kapi proradile, ništa ne boli, pa nek radi šta hoće. Važno je da ne boli, da ne vrištim na zvaničnom mjestu. Poče potraga za lećom. Samo što u nozdrve nismo zavirivali - nema je. Ispala, ko zna kad, u kući, dok mi je Bija pokušavala pomoći. OK. Sad će mi ova fina oftamologinja metnuti drugu, i Bog me veselio. Miran narednih 25-30 dana.</p><p>Kad šta će ti bit ?!</p><p>Sjedim naspram nje, između nas onaj dijagnostički aparat - tu se uturi brada, i stručna ruka začas usadi leću - gotov poso. Malo mi se ta pauza oduljila, pitam:</p><p>"Hoćemo li sad staviti leću?!</p><p>"Nemamo mi leća."</p><p>"U oftamološkoj ordinaciji nemate leća?!"</p><p>"Nemamo. Ne trebaju nam. Samo dioptrijske imamo. Terapijske mozete kupit..."</p><p>Reče nešto, neđe, nisam upamtio.</p><p>"Pa, gospođo, ja ću poludjeti, čim, za 20 minuta, prestane djelovanje anestetika."</p><p>"Nećete, nije to tako ozbiljno.'"</p><p>"Molim vas, znam šta me čeka, ne mogu shvatiti da nemate obične leće..."</p><p>"Nemamo. Ne trebaju nam."</p><p>"Pa vidite da trebaju!"</p><p>"Ne trebaju nama nego vama."</p><p>Šok. Da li sam dobro razumio? Njima, njoj, u oftamološkoj ordinaciji Kliničkog centra u Sarajevu - ne trebaju terapijske leće?</p><p>Tarik mi ogrće kaput, izlazimo šutke, kao neki, za nešto, krivci. Kafka. Jožef K.</p><p>Već u autu počnem cviliti, jaukati. Tarik sa volana naziva Hitnu - bio je tamo prije pola sata, sat, uzeo i na Kl. centar donio uputnicu - onaj ga glas otamo prepoznaje... Tako i tako, kazuje mu Tare... 'Treba nam injekcija, da traje do 8 ujutru, kad ćemo to riješiti na klinici Svjetlost. Ima li to? </p><h2>Izdrži, Avdo</h2><p>Ima. "Voltaren", u debelo meso. Traje 6, 8 sati...</p><p>A već je ponoć. U Hitnoj, jaučem ja, jauče u hodniku, kao da umire, neki momak, predoziro se.</p><p>Zaspim u kući, bez bolova, sretan.</p><p>Vrisnem oko 4, nema položaja glave, tijela...a da ih ne rastura bol, od nevidljivih ranica na rožnjači lijevog oka.</p><p>- Izdrži, Avdo, izdrži do 8, znalo je biti i gore, pa si izdržo. </p><p>Sredila me, na klinici Svjetlost, u Bolničkoj ulici, divna dr. Ajla. Ruka joj tako laka da nisam ni primijetio kad mi je ugradila leću. Dade mi nekoliko važnih savjeta, nešto posebnih lijekova, za nepredviđene situacije... Dogovorismo termin kontrole...</p><p>Satrven, smožden - a sretan što me ništa ne boli - odspavah u komadu punih 5 sati! Ne pamtim da se tako ikad zbilo, osim u davno doba, dok sam pio...</p><p>I ne ispratih svoga Ivana.</p><p>Oprosti mi, brate moj !</p><p>(Sarajevo, 23. 1. 2023.)</p><p>Napomena: S velikim ubjeđenjem da će nam Avdo zamjeriti što smo prenijeli njegov status bez pitanja, objavljujemo ga na vlastitu odgovornost.</p>

Snijeg jeste zatrpao puteve, ali su sarajevski taksisti moja raja, to ćemo riješiti

Abdulah Sidran u posjeti redakciji "Dnevnog avaza"

Sidran: Pretežak dan između Hitne pomoći, KCUS-a i groblja

<p>Glumački bard Josip Pejaković (74) 2. februara u sarajevskoj Vijećnici primit će tradicionalnu nagradu „Merhameta“ iz Fondacije "Muradif Ćato".</p><h2>Oni su pošast</h2><p>Ponosan je Pejaković i na ovo priznanje, kao i na brojna druga koja je tokom karijere glumca i pisca dobivao. Možda bi ih bilo i teško prebrojati. Ipak, u razgovoru za „Avaz“ Pejaković je rekao da mu ova posljednja u nizu puno znači zato što dolazi s mjesta s kojeg su prepoznali njegov veliki rad koji je na tom humanitarnom planu, pa i s „Merhametom“ radio i tokom rata i poslije snimajući seriju „U ime naroda“. </p><p>- Knjiga „Zajednička molitva“ prevedena je i na engleski jezik, uvršten sam među 500 najpoznatijih pisaca u svijetu, među kojima ima 50 kandidata za Nobelovu nagradu. Sve su to stvari koje proizlaze iz te moje nove, rekao bih, više književne, a manje glumačke pobude u mom sadašnjem životu u koji sam se vratio poslije te teške i traumatične bolesti. Svaka nagrada je bitna - kazao je Pejaković.</p><p>Kaže da je svakoj od nagrada zajedničko to što nijednu nije dobio, već osvojio, zbog čega svaku od njih cijeni.</p><p>- Osvojio sam ih uz velika odricanja i napore, veliki pregalački rad. Mnoge nisam osvojio, a bio sam vrlo blizu. Gotovo sve nagrade iz moje profesije koje se mogu dobiti na tlu bivše Jugoslavije ja sam osvojio, od Sterijine, do tih staleških, nagrada udruženja, stručnih, bivših republičkih, pozorišnih, pa onda “Šestoaprilska nagrada” Grada Sarajeva i sve krunisano, naravno, nagradom ZAVNOBiH-a za životno djelo. I kada se ta nagrada dobije, onda se ide u penziju. Međutim, ja nisam to uradio, nego sam nastavio dalje - rekao je Pejaković.</p><p>Kada je u pitanju politička situacija u našoj državi, ovaj velikan kaže da su njeni predstavnici “patuljci” u odnosu na one s kojima se druži.</p><p>- Zamislite kako je meni sada pričati o njima, a pored mene se nalazi Mevlana Rumi, Franjo Asiški, Avdo Međedović... Pa to su gorostasi! Ovo je jedna plitka bijeda, i intelektualna, i kulturna, i moralna, na koju ne želim više trošiti vrijeme. Ko će biti, šta će i kako će biti... Ma, to me ne zanima. Sebi se ne mogu načuditi svih ovih godina u kojima sam trošio toliko energije da taj jadni narod ubijedim da su oni pošast. Međutim, narod mene ne sluša. Jednostavno glasaju za svoga katila, a ja ne želim biti među njima - istakao je Pejaković.</p><p>Na naše pitanje može li se desiti da Bosne ne bude, odgovorio je:</p><p>- Neće se to dogoditi, ali ćemo se mrcvariti nadalje s ovima. Ovaj današnji (jučerašnji, op. a.) izbor Vijeća ministara, koji treba biti svečanost jer je to, poslije stvarno dugo vremena, organizirano dosta dobro i brzo se do toga došlo, izgledao je kao komemorativna skupština ili sjednica. A, ustvari, to ona jeste jer se ovdje definitivno sahranjuje jedna nada. U toj sahrani samo još treba onaj posmrtni marš. A ovo danas (jučer, op. a.) jeste definitivno sahrana. Jedini njihov zajednički program je međusobna mržnja kojom oni manipulišu i, nažalost, zatrovali su mlade ljude i uvukli u tu igru i tu spasa nema. Čemu tolika potreba za glupošću, jer država u ovoj konstelaciji koju oni zagovaraju je apsolutna glupost, na svim stranama. I ovi koji je negiraju i ovi koji je zagovaraju. I ja sad treba da trošim neko vrijeme na njih? Ma ne pada mi na pamet.</p><h2>Ljudska trulež</h2><p>Pejakovića zdravlje danas bolje služi.</p><p>- Glavna bolest je iza mene i to što sam godinu proveo u Visokom mi je omogućilo bolji zdravstveni bilten. Što je i vidljivo, ako me čovjek prati godinama u toj bolesti. Moj posljednji nastup medijski je svojom atraktivnošću izazvao veliki interes. A ono što je interesantno, od tih nekih skoro 300 i nešto komentara nijedan nije negativan. Ovo je prvi put. Obično ima tih euforičnih, vrlo dobrih komentara, ima isto tako loših komentara, onih klasičnih, “uletača” na tim internetskim linijama, koji mene mrze, naravno, jer ne vole istinu. I koji pripadaju upravo najvećoj truleži ljudskog otpada na svim stranama - zaključio je Pejaković.</p><h2>Mirenje jednom istinom, a ne tri</h2><p>- Mirenje se može napraviti samo istinom, jednom, a ne tri. Ja se nikada nisam svrstavao, uvijek sam bio određen. Jedino sam se svrstavao u svoju savjest, što konačno i moje ime govori. Sve tri religije posjeduju moje ime. Kod katolika Josip, kod muslimana Jusuf, a kod pravoslavnih Josif. To je isto ime, što, naravno, predstavlja neku liniju Božijeg darivanja. I ja sam na to ponosan. To mnogi prepoznaju, da je to neodvojivo od mene, i jedno i drugo i treće. Svrstati se s takvim imenom na jednu stranu je najveći zločin - rekao je Pejaković. </p><p><br></p>

Ovo je jedna plitka bijeda, i intelektualna, i kulturna, i moralna 

Josip Pejaković za "Avaz": Ne može se desiti da Bosne ne bude

<p>Umjetnica Alisa Teletović dobitnica je prestižne nagrade "Donnatello" za umjetnički rad, koja joj je uručena 21. januara u Firenci.</p><p>Donnatello di Niccolo di Betto Bardi je firentinski skulptor iz vremena renesanse, koji je Firenci i Italiji uopće ostavio veliki broj djela.</p><p>U prelijepom ambijentu Borghese Palace umjetnici i gosti su uživali u interijeru i freskama, a riječ je o palači koja je stvarana od 15. stoljeća pa nadalje. Borghese Palace je restauirana i obnovljena 1822. godine, a u njoj se može uživati u slikama italijanskih velemajstora.</p>

<p>Umjetnica se predstavila slikom "Čekajući početak", ali koja ima i naziv "Poljubac", dimenzije 100x150cm, kombinovane tehnike na platnu.</p><p>- Slika je moderna, potpuno nestvarna u načinu gledanja. Pokazuje portret čovjeka danas, izgubljen, nestao i raspršen na sve strane, mi koji živimo sada uglavnom smo fragmenti modernog i starog.&nbsp;</p><p>Čekamo početak nekog boljeg vremena, ali ako se zagledamo duže u sliku vidimo dvoje kako se ljube. Je li taj Poljubac san i rješenje, kroz ljubav spojiti nespojivo, gledati dublje, kao da naša duša hoda ispred nas.&nbsp;</p><p>Mi koji osjećamo duboko, koji smo preosjetljivi, mi smo tanane čestice postojanja, koji ako se ne ostavi trag, nestaje u univerzum. Uroniti u ovakvo iskustvo gledanja donosi nadu za bolji početak- istaknula je Alisa Teletović, saopćeno je.</p>

"Ero sa ovog svijeta" nasmijao publiku do suza

Kapetanović objavio novu dirljivu ilustraciju: Budimo jaki kao Turska i Sirija

Otvorena izložba fotografija Zorana Filipovića u Umjetničkoj galeriji

Mirsada Baljić za "Avaz": Sve je prolazno, ali umjetnost opstaje

Ibsenova "Hedda Gabler" sutra na sceni NPS-a

"Avaz" objavljuje rijetko viđenu fotografiju: Učesnici kultne "Audicije" na jednom mjestu

Mađelijev "Ivanov" 6., 11. i 13. februara na repertoaru NPS-a

Zemaljski muzej danas slavi 135. rođendan: Spremili bogat program

Umjetnik svjetskog glasa Safet Zec za "Avaz": I pored svega, Bosna je čudo

Čuvar bh. blaga sutra slavi 135. rođendan, ulaz je slobodan

Hadžihafizbegović slomljen odlaskom Petrovića: Više od prijateljstva

Muhamed Hadžović za „Avaz“: S gubitkom Saše Petrovića teško ćemo se nositi

Otvorena izložba "Jagode i pepeo - tragovima sjećanja" u BKC-u

Sidran: Pretežak dan između Hitne pomoći, KCUS-a i groblja

Josip Pejaković za "Avaz": Ne može se desiti da Bosne ne bude

Alisi Teletović uručena nagrada "Donnatello" za umjetnički rad

Kultura

"Ero sa ovog svijeta" nasmijao publiku do suza

Kapetanović objavio novu dirljivu ilustraciju: Budimo jaki kao Turska i Sirija

Otvorena izložba fotografija Zorana Filipovića u Umjetničkoj galeriji

Mirsada Baljić za "Avaz": Sve je prolazno, ali umjetnost opstaje

Ibsenova "Hedda Gabler" sutra na sceni NPS-a

"Avaz" objavljuje rijetko viđenu fotografiju: Učesnici kultne "Audicije" na jednom mjestu

Mađelijev "Ivanov" 6., 11. i 13. februara na repertoaru NPS-a

Zemaljski muzej danas slavi 135. rođendan: Spremili bogat program

Umjetnik svjetskog glasa Safet Zec za "Avaz": I pored svega, Bosna je čudo

Čuvar bh. blaga sutra slavi 135. rođendan, ulaz je slobodan

Hadžihafizbegović slomljen odlaskom Petrovića: Više od prijateljstva

Muhamed Hadžović za „Avaz“: S gubitkom Saše Petrovića teško ćemo se nositi

Otvorena izložba "Jagode i pepeo - tragovima sjećanja" u BKC-u

Sidran: Pretežak dan između Hitne pomoći, KCUS-a i groblja

Josip Pejaković za "Avaz": Ne može se desiti da Bosne ne bude

Alisi Teletović uručena nagrada "Donnatello" za umjetnički rad