<p>Lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik izjavio je danas da je važno da Srbi na području Eparhije bihaćko-petrovačke i rmanjske ne žele prodavati svoja imanja.</p><p>- Mi ovdje pomažemo, počev od mjesne zajednice - rekao je Dodik tokom sastanka s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i episkopom bihaćko-petrovačkim Sergijem u manastiru Rmanj, prenijela je Radio-televizija Republike Srpske (RTRS).</p><p>Dodao je da institucije Republike Srpske pružaju podršku za sve četiri srpske krajiške općine u Federaciji BiH.</p><h2>Vučić: Recite nam ako možemo pomoći</h2><p>Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je, kako je navela RTRS, kazao da ima tremu i da će prvi put obići malu kuću koju je njegov otac obnovio u Čipuljićima.</p><p>„Ponio sam nešto malo knjiga. Ako mi možemo da pomognemo ovdje nešto, recite nam“, naveo je on.</p><p>Ocijenio je da „postoji razlika između zemlje i države“, dodajući da je „teško čuvati zemlju bez države“.</p><p>„Zato kada se neko ljuti na Srbe s Kosova i Metohije samo kažem neka odu dole da žive. Naše je da pomognemo. Da nam nema ovakvih svetinja ne bi nam ni to malo ljudi opstalo. Cijeli nam se narod oko crkve okupio“, istakao je Vučić.</p><h2>Srbija će nastaviti pružati pomoć</h2><p>Dodao je da je Srbija do sada izdvojila 142 miliona eura za projekte u Republici Srpskoj i da će nastaviti pomagati Srbima u tom entitetu BiH, ali i u Federaciji BiH.</p><p>Sastanku je prisustvovao i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, koji je, kako je navedeno, zahvalio predsjedniku Srbije za pomoć koju pruža Srbima i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH</p>

Dodao je da institucije Republike Srpske pružaju podršku za sve četiri srpske krajiške općine u Federaciji BiH

Dodik pozvao Srbe u FBiH da ne prodaju svoju imovinu

<p>Stanovnici ulice Šamin gaj u naselju Rakovica, već četvrtu godinu zaredom svjedoci su nesposobnosti i sporosti službi za popravku javnog preduzeća Vodovod i kanalizacija.</p><p>Četvrta poplava u četiri godine ponovo će u nepovrat odnijeti hektolitre vode iz vodovodnog sistema a jedna od okolnih kuća već trpi ozbiljne štete. Poplava uvijek počinje polako, i umjesto da se gubljenje vode zaustavi odmah nakon što je uočeno, službe ViK-a uglavnom čekaju i duže od mjesec dana da poprave kvar. Objašnjenje je uvijek da imaju hitnijih slučajeva.&nbsp;Za to vrijeme malo curenje se pretvora u gejzire na ulici a količina izgubljene vode je ogromna, čime i ova lokacija postaje hitan slučaj.</p>

<p>Situacija sa slike iz avgusta ove godine stara je sedam dana, a voda je počela plaviti dvorište kuće koja se nalazi ispod puta na kojem je kvar nastao. Službe ViK- su obaviještene uprkos činjenici da je potrebno i desetine poziva jar se na dežurne telefone uglavnom ne javljaju.Mjesto kvara je obilježeno ali službe za popravak ne dolaze, dok isticanje vode svakog dana postaje sve jače.</p>

<p>Prema procjeni stanovnika poplavljenog dvorišta ova situacija će eskalirati narednih dana i voda će stići do kuće. Vlasnik svakodnevno dokumentuje stanje i najavljuje tužbu za odštetu.</p><p><a href="https://www.youtube.com/@AvazPress/shorts">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz Press.</a></p>

Voda iz sistema nekontrolisano ističe i prijeti kućama

Video / Voda ponovo prijeti kućama u Rakovici: Mještani godinama upozoravaju na isti kvar

<p>Na svega dvadesetak kilometara od Sarajeva, do Ravne planine stiže se za oko 30 minuta vožnje magistralnim putem prema Palama.</p>

<p>Zahvaljujući dobroj saobraćajnoj povezanosti i uređenom prilazu, ova planinska destinacija lako je dostupna tokom cijele godine, što je čini idealnim izborom za jednodnevni izlet ili vikend odmor.</p><p>Nekoliko minuta vožnje od centra Pala, okružena gustim šumama i čistim planinskim zrakom, nalazi se Ravna planina – jedna od najatraktivnijih planinskih destinacija u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine.</p><p>Nekada prepoznatljiva prvenstveno po zimskim sportovima, danas je ovo mjesto koje posjetioce privlači tokom cijele godine.</p><p>Dolazak na Ravnu planinu poseban je doživljaj zahvaljujući modernoj gondoli koja pruža panoramski pogled na šumske predjele, okolne planine i pejzaže koji se mijenjaju sa svakim godišnjim dobom. Već sama vožnja predstavlja uvod u prirodni ambijent koji mnoge ostavlja bez daha.</p><p>Tokom ljeta Ravna planina postaje idealno odredište za kupanje, ali i šetnje, planinarenje, vožnju bicikla i porodični odmor.</p><p>Uređene staze vode kroz netaknutu prirodu, dok vještačka jezera dodatno upotpunjuju planinski krajolik i stvaraju ugodan prostor za predah i fotografiranje.</p><p>Ljubitelji adrenalina mogu isprobati zip-line i druge rekreativne sadržaje, dok će oni željni mira uživati u tišini i svježem planinskom zraku.</p><p>Zimi se Ravna planina pretvara u moderan ski-centar.</p><p>Zahvaljujući kvalitetnoj infrastrukturi i prirodnim uslovima, iz godine u godinu privlači sve veći broj domaćih i stranih gostiju.</p><p>Bilo da tražite aktivan odmor, porodični izlet ili jednostavno želite pobjeći od gradske vreve, Ravna planina nudi spoj prirodnih ljepota, moderne turističke ponude i planinskog mira, uvjerila se danas ekipa "Avaza".</p><p>Upravo zbog toga postala je jedno od najposjećenijih izletišta u ovom dijelu Bosne i Hercegovine i destinacija kojoj se mnogi rado vraćaju.</p>

Iz Sarajeva se stiže za oko 30 minuta vožnje

Video / Ravna planina: Mjesto gdje priroda i avantura idu ruku pod ruku

<p>Alifakovac se prostire se od Jarčedola pa sve do Šeher-Ćehajine ćuprije, a prepoznatljivost cijelog prostora ogleda se u alifakovačkom mezarju i strmoj ulici u kojoj su kuće postavljene amfiteatralno, okrenute prema zapadu. Upravo zbog takvog rasporeda, Alifakovac pruža jedan od najljepših pogleda na staro gradsko jezgro Sarajeva i već stoljećima plijeni pažnju stanovnika i posjetilaca. </p><p>Ova mahala dobila je naziv po Ali-Fakihu, sarajevskom učenjaku i pravniku koji je živio u drugoj polovini 15. vijeka. Njegovo ime ostalo je trajno vezano za ovaj dio grada, koji je kroz stoljeća sačuvao autentičan izgled i duh stare sarajevske mahale. </p><p>Kroz Alifakovac je u prošlosti prolazio put prema Kozijoj ćupriji, koji je dalje vodio prema istočnim krajevima. Ova saobraćajnica bila je jedna od najvažnijih veza Sarajeva s ostatkom Osmanskog carstva, pa je njome svakodnevno prolazio veliki broj putnika, trgovaca i karavana.</p><h2>Carska džada</h2><p>Taj put se u osmanskom periodu nazivao Carska džada i predstavljao je glavnu cestu prema Carigradu. Ovim putem su u Šeher pristizali putnici, trgovci i karavane, donoseći sa sobom robu, običaje i vijesti iz različitih krajeva Carstva.</p><p>Carska cesta bila je popločana kaldrmom, a njeni ostaci mogu se i danas uočiti pored česme kod današnje Hadžijske džamije. Džamiju je sagradio Vekil-Harč, po kojem je cijela mahala, koja pripada Alifakovcu, i dobila ime. Sačuvani dijelovi stare kaldrme i danas svjedoče o značaju nekadašnjeg puta koji je povezivao Sarajevo s istokom.</p><p>Posebnu inspiraciju na Alifakovcu pronalazili su i brojni umjetnici. Alifakovačko mezarje, sa svojim jedinstvenim ambijentom i pogledom na Sarajevo, često je bilo motiv poznatih slikara, među kojima je i ugledni bosanskohercegovački slikar Safet Zec.</p><h2>Dva turbeta</h2><p>Na Alifakovcu je sačuvano gotovo 500 starih nišana. Posebnu vrijednost ima činjenica da gotovo polovina nosi epitafe, odnosno reljefno uklesane natpise koji danas predstavljaju vrijedan izvor za proučavanje prošlosti Sarajeva. Među brojnim nišanima posebno se izdvajaju dva turbeta, od velike kulturno-historijske vrijednosti, koja su zbog svoje prepoznatljive arhitekture i položaja često bila motiv na razglednicama Sarajeva.</p><p>U jednom od ta dva turbeta ukopan je Jusuf-paša Čuprilić. Koliko je bio značajna ličnost za Sarajevo, najbolje potvrđuje činjenica da je njegovu smrt zabilježio i Mula Mustafa Bašeskija, a to se dogodilo sredinom 18. vijeka. Jusuf-paša bio je Sarajlija i veoma zanimljiva ličnost, po predajama poznata po svojim nesvakidašnjim i nadnaravnim osobinama, zbog kojih su ga mnogi smatrali evlijom odnosno pobožnim i Bogu bliskim čovjekom za kojeg se vjerovalo da posjeduje posebne duhovne darove, dok je za druge koji ga nisu razumjeli često bio čudak.</p><p>Jusuf-paša je stanovao na vrhu Zildžiluk-čaršije, odnosno Zvonarske čaršije, koja se nalazila u Podalifakovcu, nizvodno od Šeher-Ćehajine ćuprije. Pored svoje skromne kuće, Jusuf-paša je iskopao bunar, koji su Sarajlije prozvale Jusuf-pašin bunar. Vremenom se među narodom uvriježilo vjerovanje da njegova voda ima ljekovita svojstva, pa su naši preci s ovog bunara uzimali vodu, za koju se smatralo da posebno pomaže kod groznice.</p><p>Nakon smrti, odnosno preseljenja na Ahiret, Jusuf-paša ukopan je na Alifakovačkom mezarju, jednom od najznačajnijih sarajevskih mezarja. Upravo su se ovdje kroz stoljeća ukopavali ugledni, učeni i zaslužni stanovnici Sarajeva, zbog čega ovo mezarje i danas predstavlja svojevrsnu riznicu historije i svjedočanstvo o znamenitim ličnostima koje su obilježile prošlost grada.</p><p>Na mjestu njegove kuće kasnije je podignuta Džumišića medresa, koja je, kao i Zildžiluk-čaršija, s vremenom nestala. Na tom prostoru ukopavani su i musafiri, odnosno gosti koji su preminuli u Sarajevu, čime im je iskazivana posebna počast i poštovanje.</p><p>Odmah pored njegovog nalazi se i drugo turbe, u kojem je ukopan sin sarajevskog kadije Ahmeda Jahja efendije. I ovo turbe svjedoči o značaju Alifakovačkog mezarja, koje je kroz stoljeća bilo posljednje počivalište uglednih i zaslužnih ljudi Sarajeva.</p><p>Naime, Jahja efendija bio je osmanski kadija koji je prije dolaska u Sarajevo živio u Perziji, gdje je obavljao kadijsku dužnost. U naš grad stigao je sa suprugom i dvojicom sinova. Međutim, sudbina je htjela da se njegov mlađi sin Mehmed Jusuf u 14. godini teško razboli i preseli na Ahiret.</p><p>Poznavajući predaje o Jusuf-paši Čupriliću i ugledu koji je uživao među Sarajlijama, kadija Jahja odlučio je da svog sina ukopa u njegovoj neposrednoj blizini. U znak poštovanja prema obojici podignuta su turbeta koja su do danas ostala jedni od najprepoznatljivijih simbola Alifakovca. Upravo je to priča o dva čuvena alifakovačka turbeta, koja se decenijama nalaze među najljepšim motivima na razglednicama našeg grada.</p>

<h2>Vakuf - česme</h2><p>Interesantno je i to da je današnja česma na Alifakovačkom mezarju nastala kao vakuf sarajevskog kadije. Naime, kadijina supruga, ujedno i majka prerano preminulog Mehmed Jusufa, zamolila je svog muža da u spomen na njihovog sina obnovi porušenu alifakovačku česmu. Tako je česma dobila novo ruho i postala jedan od najprepoznatljivijih simbola ovog dijela Sarajeva.</p><p>Kadija je dao sagraditi još ljepšu česmu od prethodne, pa se s pravom može reći da je riječ o jednoj od najljepših česama u cijelom Šeheru. O njenoj ljepoti i značaju govori i činjenica da se njena replika, zajedno s tarihom, danas nalazi u Rimu, na čuvenom trgu Piazza Navona, kao poklon Grada Sarajeva Gradu Rimu, čime je dio sarajevske kulturne baštine predstavljen i izvan granica Bosne i Hercegovine.</p><p>Shrvan velikom tugom zbog gubitka sina, kadija je zatražio premještaj iz Sarajeva, pa je napustio naš Šeher iste godine u kojoj je i stigao, tačnije 1779. godine. Iako je njegov boravak u gradu bio kratak, iza sebe je ostavio trajan trag kroz vakuf i priču koja se i danas prenosi među Sarajlijama.</p><p>Cijeli prostor Alifakovačkog mezarja, zajedno s turbetima i česmom, danas je pod nacionalnom zaštitom kao kulturno-historijski spomenik. Ovaj jedinstveni ambijent, koji čuva brojne priče o znamenitim Sarajlijama i prošlim vremenima, ostaje jedan od najvrednijih dijelova historijskog i kulturnog naslijeđa Sarajeva.</p>

<h2>Mjesto rođenja Dine Merlina</h2><p>Alifakovac nije poznat samo po svojoj bogatoj historiji i kulturnom naslijeđu. Upravo je ovdje rođen i odrastao najpoznatiji bosanskohercegovački muzičar Dino Merlin.&nbsp;</p><p>Stara sarajevska mahala, njene ulice, avlije i posebna atmosfera Alifakovca bili su dio njegovog odrastanja, ali i inspirativan prostor koji je ostavio trag u njegovom umjetničkom stvaralaštvu i pisanju tekstova.&nbsp;</p><p>Tako je Alifakovac, osim što je obilježio njegov životni put, postao i dio priče o jednom od najprepoznatljivijih autora i izvođača ovih prostora.</p>

Alifakovac – mahala koja čuva priče. Jedan od najljepših predjela Sarajeva


Harem: Dva turbeta pričaju posebne priče

Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i dobar poznavalac historije grada: Od Čuprilića do Dine Merlina

<p>Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić danas je posjetio manastir Rmanj u Martin Brodu, gdje su ga dočekali zvaničnici Republike Srpske – predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić i ministar unutrašnjih poslova Željko Budimir, uz prisustvo lidera SNSD-a Milorada Dodika te episkopa bihaćko-petrovačkog i rmanjskog Sergija.</p><p>Episkop Sergije tom prilikom je naglasio da će ovaj dan ući u historiju ovog kraja, istakavši veliku zahvalnost Srbiji i Vučiću za finansijsku pomoć pri obnovi ove svetinje.</p><p>Tokom obilaska manastirskog kompleksa, Vučić je podvukao da je ključno osigurati radna mjesta kako bi stanovništvo u Eparhiji bihaćko-petrovačkoj imalo uslove za život i opstanak.</p><p>Vučić se posebno osvrnuo na rad pogona "Yumco" u Drvaru, naglasivši da država svjesno održava poslovanje unatoč gubicima kako bi se osigurala zaposlenost, uglavnom za žene, te time održao ekonomski život cijelog kraja.</p>

Vučić stigao u manastir Rmanj: Dočekali ga zvaničnici RS

<p>Istaknuto je da je Srbija pomogla i po pitanju eparhijskog dvora i zemljišta u Bosanskom Petrovcu, kao i u samoj obnovi manastira Rmanj.</p><p>- Važno je da ljudi rade i da imaju posao, jer to znači da mogu ostati i opstati na svojim ognjištima - poručio je Vučić.</p><p>Odgovarajući na pitanja o razgovorima s lokalnim stanovništvom, Vučić je naveo da ljudi uglavnom traže posao te da su zabrinuti za budućnost. Osvrnuo se i na stradanja tokom proteklog rata te na demografske promjene u ovim krajevima.</p><p>- U Vukovskom gotovo da niko nije ostao, u Čipuljiću gdje je živjelo 4.000 Srba danas ih nema ni 30. Ali, da budem iskren, ima i mjesta gdje su živjeli drugi narodi pa ih danas ima neuporedivo manje. Rat je svima donio nesreću - zaključio je Vučić.</p>

Važno je da ljudi rade i da imaju posao, jer to znači da mogu ostati i opstati na svojim ognjištima, poručio je Vučić

Vučić tokom posjete manastiru Rmanj poručio: "Rat nikome nije donio dobro, ključno je osigurati radna mjesta"

<p>Potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Refik Lendo prisustvovao je centralnoj manifestaciji 'Dani pobjede, dani ponosa', na Ljutoj Gredi na Vlašiću.</p><p>Tom prilikom istakao je da Ljuta Greda predstavlja jedno od mjesta na kojem je ispisana jedna od najsvjetlijih stranica odbrane Bosne i Hercegovine, gdje su pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine pokazali šta znače hrabrost, odlučnost i borba za slobodu i domovinu.</p><p>- Ovdje nisu pobijedili samo borci Sedmog korpusa i Armije Republike Bosne i Hercegovine. Ovdje je pobijedila vjera da se ima pravo na život, slobodu i svoju domovinu - poručio je Lendo.</p><p>Govoreći o značenju pobjede i ponosa, naglasio je da pobjeda nije samo ono što se dogodilo tada, nego da se danas ogleda i u odnosu prema vrijednostima koje su iza sebe ostavili šehidi, poginuli borci, ratni vojni invalidi i demobilisani borci.</p><p>Istakao je i da ponos nije samo riječ koja se izgovara na godišnjicama, nego odgovornost i obaveza prema onima koji su branili Bosnu i Hercegovinu.</p><h2>Položaj boračke populacije</h2><p>- Pobjeda nije samo ono što se dogodilo tada. To je pobjeda dobra nad zlom, svjetla nad tamom. Pobjeda je ono što smo uradili sa onim što su nam ostavili naši šehidi i poginuli borci, naši ratni vojni invalidi i demobilisani borci. Pobjeda je građenje države, a pobjeda treba da bude naš odnos prema onima koji su branili ovu zemlju - istakao je Lendo.</p><p>Osvrćući se na položaj boračke populacije, naglasio je da je, uprkos svemu što je urađeno, potrebno stalno preispitivati jesmo li učinili dovoljno za porodice šehida i poginulih boraca, ratne vojne invalide i demobilisane borce.</p><p>- Država se ne mjeri samo velikim riječima. Država se mjeri odnosom prema onima koji su je branili - naglasio je Lendo.</p><p>Govoreći o Bosni i Hercegovini danas, istakao je da različita mišljenja i politički stavovi ne smiju biti razlog za podjele kada je riječ o Bosni i Hercegovini, istini o ratu, Armiji Republike Bosne i Hercegovine i dostojanstvu šehida i boraca.</p><p>Podsjetio je da Bosnu i Hercegovinu nisu odbranili bogatstvo, sila ni brojnost nego hrabrost, vjera u pravo na život, slobodu i državu kao i zajedništvo, naglasivši da upravo to zajedništvo danas moramo vratiti.</p><p>- Moramo biti zajedno. Moramo biti jedan stroj. Kao što smo bili onda, kad je bilo najteže. Jer narod koji izgubi zajedništvo počinje gubiti ono za šta se borio - poručio je Lendo.</p><h2>"Vojska odbrane"</h2><p>Posebnu počast odao je rahmetli generalu Mehmedu Alagiću istakavši da njegovo ime ostaje simbol pobjede, časti i odgovornosti. Naglasio je da pobjeda na Vlašiću i put Sedmog korpusa trajno ostaju zapisani u historiji Bosne i Hercegovine, ali da iza vojnih pobjeda ostaju obraz, čast i primjer budućim generacijama.</p><p>Dodao je da danas nije dovoljno čuvati samo uspomenu na generala Alagića i pripadnike Sedmog korpusa, nego i vrijednosti koje su predstavljali - vjeru u domovinu, odgovornost, poštenje, zajedništvo i poštovanje prema borcima Armije Republike Bosne i Hercegovine.</p><p>Govoreći o očuvanju istine o odbrambeno-oslobodilačkom ratu, istakao je da se ne smije dozvoliti izjednačavanje onih koji su napali Bosnu i Hercegovinu i onih koji su je branili, niti umanjivanje uloge Armije Republike Bosne i Hercegovine.</p><p>- Armija Republike Bosne i Hercegovine nije bila vojska osvajanja. Bila je vojska odbrane. Bila je vojska koja je branila svoj dom i svoju državu. Zato ćemo uvijek čuvati istinu. Dostojanstveno. Odgovorno. Bez mržnje, ali odlučno - poručio je Lendo.</p><h2>Mjesto zavjeta</h2><p>Na kraju obraćanja istakao je da Bosna i Hercegovina mora biti iznad svakog pojedinca, svake funkcije, stranke i svakog interesa naglasivši da šehidi i poginuli borci nisu dali živote za podjele nego za slobodnu, nezavisnu i suverenu Bosnu i Hercegovinu. Dodao je da Ljuta Greda treba ostati mjesto zavjeta da će se čuvati istina, naša država, naši borci i ime Armije Republike Bosne i Hercegovine.</p><p>- Naša pobjeda nije zaboravljena i naša istina nije izgubljena. Naš ponos nije slomljen. Našu pobjedu moramo čuvati, naš ponos moramo dokazivati i našu državu moramo graditi – svaki dan, zbog onih kojih nema, zbog onih koji su ostali i zbog onih koji dolaze - naglasio je Lendo, saopćeno je iz Ureda potpredsjednika FBiH Refika Lende.&nbsp;&nbsp;</p>

Ovdje je pobijedila vjera da se ima pravo na život, slobodu i svoju domovinu - poručio je Lendo

Lendo na Ljutoj Gredi: Država se mjeri odnosom prema onima koji su je branili

<p>Postoji razlika između političkog neuspjeha i političkog projekta koji je ispunio svoju svrhu. Neuspjeh je kada pokušate nešto izgraditi pa vam se sruši ili ne uspijete završiti, piše <a href="https://nap.ba/post/trojka-orkestar-koji-svira-himnu-propasti-drzave">NAP</a>.&nbsp;</p><p>Projekat je kada tačno znate da će se srušiti, ali vam je dovoljno da neko vrijeme stoji uspravno.</p><p>Trojka apsolutno liči na ovo drugo. Projekat!</p><p>Pojašnjeno, jedna stara politička istina kaže da koalicije nastale na zajedničkim interesima traju dok postoje interesi, a one nastale na tuđim željama raspadaju se čim nestane nadzornika. Nije teško shvatiti gdje su SDP, NiP, Naša stranka. </p><p>Naša stranka danas optužuje SDP za Autoceste, Južnu interkonekciju i borački dodatak. NiP i SDP vode rat oko BH Telecoma. Svako svakoga optužuje za pogodovanje, nesposobnost, blokade i političku trgovinu. Ljudi koji su prije dvije godine uvjeravali građane da predstavljaju novu političku avangardu, danas zvuče kao da jedni o drugima pišu krivične prijave.</p><p>I sada dolazi pitanje koje niko od njih ne želi postaviti. Ako ste danas jedni drugima najveći problem, zašto ste uopće zajedno?</p><p>Odgovor nije u Sarajevu. Odgovor nikada nije ni bio u Sarajevu.</p><p>Jer, Trojka nije nastala kao rezultat prirodnog političkog sazrijevanja niti kao posljedica programsko-interesnog jedinstva. Nastala je kao politički projekat koji su snažno podržavali dijelovi međunarodne zajednice. Nakon izbora 2022. godine dobila je dodatni institucionalni zamah kroz odluke visokog predstavnika, uz obrazloženje da Bosni i Hercegovini trebaju funkcionalnije institucije i deblokirani procesi.</p><p>To je bila službena verzija.</p><p>Nezvanična je bila mnogo jednostavnija, sastaviti bilo kakvu vlast koja može biti predstavljena kao "proevropska", pa makar se njeni sastavni dijelovi međusobno podnosili jednako dobro kao benzin i otvoreni plamen.</p><p>Nije problem što se danas svađaju. Problem je što su svi znali da će se svađati. Znali su to građani, znali su novinari, opozicija...</p><p>Znali su i sami lideri Trojke. Znali su i oni koji su ih politički gurali.</p><p>Jer nije postojala ozbiljna politička analiza koja je mogla zaključiti da će tri stranke sa različitim ideološkim polazištima, različitim interesnim mrežama i centrima odlučivanja četiri godine funkcionisati kao homogena vlast.</p><p>To nije bila procjena. To je bila želja. A politika koja se gradi na željama završava kao terapijska grupa, a ne kao vlast.</p><p>Najveća prevara nije bila priča o evropskom putu. Najveća prevara bila je priča da će upravo ova koalicija zaustaviti Dodika i Čovića.</p><p>Rezultat? Dodik nikada nije bio politički komotniji. Čović je danas najsigurniji u svoju dobru pregovaračku poziciju.</p><p>A Trojka se međusobno iscrpljuje oko javnih preduzeća, direktorskih fotelja i raspodjele političkog plijena.</p><p>Kao da je Bosna i Hercegovina premala za njihove sujete, ali dovoljno velika za njihove apetite.</p><p>Posebna ironija jeste što danas isti oni koji su tvrdili da su "drugačiji" koriste potpuno isti politički arsenal koji su godinama pripisivali svojim prethodnicima. Stranačko zapošljavanje postalo je "profesionalizacija". Podjela funkcija nazvana je "balans". Politička trgovina postala je "kompromis". A svaka kritika proglašavana je napadom na evropski put.</p><p>Evropa je, izgleda, postala najjeftiniji politički deterdžent. Sve opere. Čak i ono što se oprati ne može.</p><p>Međutim, ni međunarodni pokrovitelji ovog eksperimenta ne mogu pobjeći od vlastite odgovornosti. Godinama su građanima objašnjavali da upravo ova garnitura predstavlja novu eru političke odgovornosti. Da su to ljudi koji će vratiti povjerenje u institucije. Da će deblokirati državu, ubrzati reforme i pokazati kako izgleda moderna evropska vlast.</p><p>Dobili smo nešto sasvim drugo. Koaliciju koja se raspada pred kamerama. Vlast koja najveću energiju troši na unutrašnje sukobe.</p><p>I državu koja je izgubila još četiri godine čekajući da neko shvati kako politička hemija nije isto što i diplomatska matematika.</p><p>Možda će jednog dana neko napisati ozbiljnu studiju o tome kako se u Bosni i Hercegovini proizvode vlasti koje nemaju unutrašnju logiku, ali imaju snažnu međunarodnu podršku. Kako se od političkih manjina prave većine. Kako se od neslaganja pravi stabilnost. I kako se od propagande pokušava napraviti stvarnost.</p><p>Ali ni tada neće biti najvažnije pitanje ko je kriv. Najvažnije pitanje je ko će platiti cijenu još jednog neuspjelog eksperimenta.</p><p>Odgovor već znamo. Neće je platiti ambasadori ni visoki predstavnici. Neće je platiti međunarodni činovnici koji danas sjede u nekim drugim državama i pišu neke nove političke recepte.</p><p>Platit će je građani Bosne i Hercegovine. Kao i svaki put kada se njihova država pretvori u laboratoriju za tuđe političke teorije.</p><p>A Trojka?</p><p>Ona će ostati upamćena kao orkestar koji je obećao simfoniju evropskih integracija, a na kraju mandata uspio odsvirati samo koncert za propast. I Bregin Orkestar za svadbe i sahrane bi im pozavidio.</p><p>I možda je upravo to bila njena jedina dosljednost. Sve vrijeme je bila glasna. Samo nikada nije bila usklađena, piše NAP.</p>

Nije teško shvatiti gdje su SDP, NiP, Naša stranka

Trojka - orkestar koji svira himnu rušenja države

Trojka - orkestar koji svira himnu rušenja države!

<p>Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić stigao je u manastir Rmanj, gdje su ga dočekali zvaničnici Republike Srpske i Njegovo preosveštenstvo episkop bihaćko-petrovački i rmanjski Sergije.</p><p>Vučića su na platou ispred manastira dočekali predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić i ministar unutrašnjih poslova Željko Budimir, a na ulazu u svetinju episkop Sergije, prenosi Srpska info.</p><p>Vučić je rekao je da se raduje susretu sa Srbima u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, te da Srbija želi, hoće i može da pomogne svom narodu.</p><p>On je naveo da obilazi srpski narod i svetinje i da će posjetiti, između ostalog, Rmanj, Drvar, Manjaču, a prije toga Petrovačku cestu.</p>

Vučić se javio iz aviona: Radujem se susretu sa Srbima u Srpskoj i FBiH

<p>– Mnogo smo mjesta obišli, još mnogo energije imam i želim da je obiđemo još više i želim da pomognemo još više – naveo je Vučić na profilu na Instagramu.</p><p>On je rekao da će u naredna tri dana posjetiti više općina u RS, te podsjetio da je u svakoj općini koju su do sada posjetili Srbija ostavila neizbrisiv trag, te ukazao na pomoć u izgradnji vrtića, škola, bolnica i izrazio zadovoljstvo zbog te pomoći.</p><p>– Duhovno jedinstvo srpskog naroda niko ne može da uništi – poručio je Vučić.</p><p>Vlade Republike Srpske i Srbije pružile su veliku podršku historijskoj obnovi manastira Rmanj.</p>

Duhovno jedinstvo srpskog naroda niko ne može da uništi, poručio je Vučić

<p>Planina ne bira godine, ne mari ni za iskustvo, ni kakva je oprema. Dovoljan je trenutak nepažnje, iznenadna mećava ili lavina da se uspon pretvori u tragediju. To je još jednom pokazala nesreća na Elbrusu, gdje je život izgubilo pet planinara iz Bosne i Hercegovine. Nažalost, ovo nije prvi put da planina uzme svoj danak.</p><h2>Padovi i lavine </h2><p>Najveća planinarska tragedija u historiji Bosne i Hercegovine dogodila se 2. decembra 1962. godine na Bjelašnici. Grupu od 11 mladih planinara zahvatila je snažna mećava praćena orkanskim vjetrom i temperaturama koje su se spuštale do minus 20 stepeni. Izgubili su orijentaciju na svega stotinjak metara od planinarskog skloništa. </p><p>Sedam planinara nije uspjelo preživjeti, dok su četvorica spašena nakon dramatične potrage. Ova nesreća ostaje najveća planinarska tragedija u BiH i jedna od najvećih na prostoru bivše Jugoslavije.</p>

<p>Među planinama koje godinama važe za najopasnije u Bosni i Hercegovini svakako je Prenj, poznat i kao „bosanski Himalaji“. Iako nije zabilježena jedna velika katastrofa s velikim brojem žrtava, upravo je na Prenju kroz decenije poginuo veliki broj planinara i alpinista. Stradavali su u padovima niz stijene, lavinama, odronima ili nakon što bi ih iznenadilo nevrijeme.</p><p>Ni Maglić, najviši vrh Bosne i Hercegovine, nije pošteđen tragedija. Na njegovim padinama više puta su živote izgubili planinari, najčešće zbog zaleđenog terena, guste magle ili pogrešne procjene težine uspona.</p><h2>Opasnosti vrebaju</h2><p>Smrtnih slučajeva bilo je i na Čvrsnici, posebno u području Hajdučkih vrata, kao i na Treskavici i Visočici. Na Treskavici dodatnu opasnost i danas predstavljaju minska polja zaostala iz rata, zbog čega se planinarima preporučuje kretanje isključivo označenim stazama.</p>

<p>Kada je riječ o Evropi, najveće planinarske tragedije uglavnom su bile posljedica lavina i ekstremnih vremenskih uslova. Najviše žrtava odnijela je lavina u poljskim Krkonošama 1968. godine, kada je poginulo 19 planinara. Među najtežim nesrećama je i ona na austrijskom Dahštajnu iz 1954. godine, gdje je u mećavi život izgubilo 13 planinara.</p><p>Evropu je prije četiri godine potresla i tragedija na Marmoladi u italijanskim Dolomitima. Nakon urušavanja ledenjaka poginulo je 11 planinara, a brojni su povrijeđeni. Smrtonosne lavine više puta su pogađale i područje Mont Blanca u Francuskoj, gdje je u dvije velike nesreće poginulo po devet planinara.</p>

<h2>Najtajanstvenija tragedija</h2><p>Jedna od najpoznatijih i najtajanstvenijih planinarskih tragedija dogodila se 1959. godine na Djatlovljevom prolazu u Rusiji.&nbsp;</p><p>Devet iskusnih planinara izgubilo je život pod okolnostima koje su godinama bile predmet brojnih teorija, iako su kasnije istrage kao najvjerovatniji uzrok navele lavinu i ekstremne vremenske prilike.</p>

Grupu od 11 mladih planinara zahvatila je snažna mećava praćena orkanskim vjetrom i temperaturama koje su se spuštale do minus 20 stepeni

Najveće planinarske tragedije koje su potresle BiH i Evropu


<p>Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić danas će boraviti u posjeti Bosni i Hercegovini.</p><p>Tim povodom, videosnimkom se obratio kratko na Instagramu, dok je letio avionom.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/DbiVB9wuxFJ/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/DbiVB9wuxFJ/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/DbiVB9wuxFJ/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Aleksandar Vučić (@buducnostsrbijeav)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>- Radujem se susretu sa Srbima u Srpskoj i BiH federaciji. Duhovno jedinstvo Srba niko ne može da uništi, a Srbija želi, hoće i može da pomogne svom narodu - naveo je Vučić na Instagramu.</p>

Duhovno jedinstvo Srba niko ne može da uništi, a Srbija želi, hoće i može da pomogne svom narodu, naveo je Vučić

<p>Državljani Bosne i Hercegovine od sada će lakše putovati u Azerbejdžan (Azerbaijan), nakon što je ta zemlja uvela privremeni bezvizni režim za nosioce običnih pasoša iz BiH i Republike Singapur (Singapore), piše AzerNEWS.</p><p>Prema informacijama Državne migracijske službe Azerbejdžana, od 1. avgusta 2026. do 1. avgusta 2027. godine građanima Bosne i Hercegovine i Republike Singapur koji putuju u turističke svrhe više neće biti potrebna viza za ulazak u Azerbejdžan.</p><p>Kako se navodi, cilj ove mjere jeste olakšavanje putovanja, unapređenje bilateralne saradnje, kao i dodatna promocija turizma.</p><p>Tokom važenja ove odluke putnici koji ispunjavaju propisane uslove moći će bez vize ući u Azerbejdžan najviše tri puta, a svaka pojedinačna posjeta može trajati do 30 dana.</p><p>Državna migracijska služba podsjetila je i da svi strani državljani koji u Azerbejdžanu borave duže od 15 dana imaju obavezu prijaviti mjesto boravka u skladu s odredbama Migracijskog zakonika.</p><p>S druge strane, državljanima Azerbejdžana još od 2017. godine nije potrebna viza za ulazak u Bosnu i Hercegovinu.</p><p>Građani Azerbejdžana imaju pravo boraviti u Bosni i Hercegovini do 90 dana u periodu od šest mjeseci, računajući od dana prvog ulaska.</p>

S druge strane, državljanima Azerbejdžana još od 2017. godine nije potrebna viza za ulazak u Bosnu i Hercegovinu

U ovu zemlju sada možete putovati bez vize

<p>Lider SNSD-a Milorad Dodik objavio je zanimljiv snimak na svom Instagram profilu, na kojem se vidi kako u automobilu nožem jede mesni narezak.</p><p>Na pantalonama je raširio krpu na kojoj se nalazi hljeb, dok u opisu objave navodi da zbog brojnih obaveza nije stigao doručkovati.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/DbiMoWhOjCi/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/DbiMoWhOjCi/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/DbiMoWhOjCi/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Милорад Додик (@mdodik.official)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>- Kada ne stigneš od obaveza da doručkuješ, mesni narezak u autu dobro dođe – piše u opisu snimka koji je Dodik objavio.</p>

Na pantalonama je raširio krpu na kojoj se nalazi hljeb

Dodik pokazao kako doručkuje: "Mesni narezak u autu dobro dođe"

<p>Zbog saobraćajne nezgode na magistralnoj cesti Neum - Stolac, u mjestu Blace, obustavljen je saobraćaj na ovoj cesti, a vozila se usmjeravaju na alternativne pravce.  </p><p>Nakon završenog policijskog uviđaja, normaliziran je saobraćaj na magistralnom putu Čelinac-Kotor Varoš, kod benzinske pumpe Bor petrol, na ulazu u Kotor Varoš, koji je bio obustavljen zbog saobraćajne nezgode na ovoj lokaciji.  </p><p>Odvijanje saobraćaja je normalizirano i na magistralnoj cesti Bihać- Bosanski Petrovac u mjestu Dubovsko, nakon završenog policijskog uviđaja. </p><h2>Gužve od jutros</h2><p>Drugi je dan vikenda i sezona godišnjih odmora te su na pojedinim graničnim prijelazima od ranih jutarnjih sati duge kolone putničkih vozila.</p><p>Duge kolone putničkih vozila u oba smjera su na graničnim prijelazima: Gradiška-Gornji Varoš, Izačić, Velika Kladuša, Gradina, Bijača, Deleuša, Hum i Zupci. Na izlazu iz naše zemlje, duge su kolone putničkih vozila na graničnim prijelazima Doljani, Gabela Polje, Prisika, Orašje, Osoje, Gorica i Crveni Grm, a na ulazu u Bosnu i Hercegovinu duge su kolone putničkih vozila na graničnim prijelazima Kamensko, Brod i Kostajnica. Na ostalim graničnim prijelazima pojačan je promet vozila, ali zadržavanja trenutno nisu duža od 30 minuta.</p><p>Zbog visokih dnevnih temperatura preporučujemo izbjegavanje vožnji na duže relacije tokom dana, a ukoliko se ipak putuje savjetujemo češće pauze.</p><p>Zbog nastavka izgradnje poddionice autoceste Nemila-Vranduk zatvorena je poddionica Golubinja-Nemila, a promet vozila preusmjeren na magistralnu cestu M-17.</p><p>Zbog izvođenja radova na sanaciji kolovoza, zatvorena je dionica autoceste A-1 Lašva-Kakanj (u dužini od 6 km), a vozila se usmjeravaju dvosmjerno, suprotnom stranom autoceste.</p><p>Na autocesti A-1 dionici Sarajevo zapad-Lepenica zbog aktuelnih radova saobraćaj je preusmjeren u preticajnu traku.</p><p>Na magistralnim cestama Dobro Polje-Miljevina, Tuzla-Bijeljina i Jablanica-Blidinje dozvoljen je saobraćaj za vozila do 3,5 tone, dok je za vozila preko 3,5 t saobraćaj i dalje obustavljen.</p><p>Zbog radova na izgradnji dodatne trake za spora vozila na magistralnoj cesti Podromanija-Sumbulovac, prevoj Romanija (uspon iz pravca Podromanije) saobraća se usporeno, uz povremene obustave saobraćaja.</p><h2>Postavljanje rasvjete&nbsp;</h2><p>Na magistralnoj cesti Sarajevo-Lapišnica, zbog postavljanja rasvjete u tunelu Vratnik svakog radnog dana od 07 do 16 sati saobraća se usporeno, jednom trakom.</p><p>Zbog neophodnih radova naizmjenično, jednom trakom, saobraća se i na magistralnim cestama: Crna Rijeka-Jajce (u Podmilačju) i Konjic-Jablanica (Ribićki most).</p><p>S obzirom da je sezona godišnjih odmora, stanje na graničnim prijelazima je promjenljivo, i duža zadržavanja su očekivana. Vozačima savjetujemo da se prije polaska na put informišu putem kamera na našoj web stranici https://bihamk.ba/spi/kamere .</p><p>Zbog registracije putnika po novom sistemu izlaska i ulaska u zemlje Evropske unije (EES, Entry/Exit System), moguća su duža zadržavanja na graničnim prijelazima.</p><p>Granični prijelaz Brčko otvoren je za putnička vozila do 3,5 tone. Od 2.12.2025. godine granični prijelaz Karakaj je otvoren za sve kategorije vozila. Na graničnom prijelazu Šepak zabranjen je saobraćaj za sva teretna vozila, saopćeno je iz BIHAMK-a.</p>

Nakon završenog policijskog uviđaja, normaliziran je saobraćaj na magistralnom putu Čelinac-Kotor Varoš, kod benzinske pumpe Bor petrol

Kilometarske gužve na graničnim prijelazima: Evo koliko se čeka

<p>Završetkom asfaltiranja posljednje dionice puta do Prokoškog jezera, jedan od najpoznatijih prirodnih bisera Bosne i Hercegovine prvi put je u potpunosti povezan asfaltiranom saobraćajnicom s Fojnicom.</p><p>Već prvog dana nakon završetka radova zabilježen je osjetno veći broj posjetilaca, što mnogi vide kao potvrdu da će lakši pristup doprinijeti razvoju turizma i povećanju broja gostiju.</p><p>Iako je bio radni dan, brojni domaći i strani turisti iskoristili su lijepo vrijeme za posjetu ovom ledenjačkom jezeru na planini Vranici. Tokom vikenda očekuje se još veća gužva.</p><p>Posjetioci su uživali u netaknutoj prirodi, svježem planinskom zraku i domaćim specijalitetima koje nude lokalni ugostitelji, dok mještani vjeruju da će nova putna infrastruktura dodatno oživjeti turističku sezonu.</p><h2>Podijeljena mišljenja</h2><p>Završetak asfaltiranja izazvao je različite reakcije javnosti. Dok jedni smatraju da će kvalitetniji put donijeti razvoj i olakšati život lokalnom stanovništvu, drugi upozoravaju da bi povećan broj vozila mogao ugroziti osjetljivi ekosistem jednog od najvrjednijih zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini.</p><p>Posebne rasprave izazvao je i novi cjenovnik usluga na ulazu u Spomenik prirode.</p><p>Ulaznica za odrasle državljane Bosne i Hercegovine iznosi 3 KM, dok strani posjetioci plaćaju 6 KM. Kampovanje košta 20 KM za domaće i 30 KM za strane goste.</p><p>Parking unutar kompleksa naplaćuje se 15 KM za državljane BiH, odnosno 20 KM za strane posjetioce. Parking za četverocikle (quadove), motocikle i organizovane grupe iznosi 20 KM, dok parking ispred ulazne kapije košta 10 KM za domaće i 15 KM za strane posjetioce.</p><h2>Pozivi na zabranu quadova</h2><p>Na društvenim mrežama brojni građani traže potpunu zabranu ulaska četverocikala na područje Prokoškog jezera, smatrajući da upravo oni stvaraju najveću buku i predstavljaju najveću prijetnju prirodnom ambijentu.</p><p>S druge strane, dio javnosti podržava uvođenje reda i naplatu usluga, smatrajući da će prikupljena sredstva pomoći očuvanju ovog vrijednog prirodnog lokaliteta.</p><p>Prokoško jezero nalazi se na 1.636 metara nadmorske visine, oko 23 kilometra od Fojnice. Zaštićeno je kao Spomenik prirode i poznato je po svom bogatom biodiverzitetu, endemskim vrstama i tradicionalnim katunima, zbog čega ga mnogi smatraju jednim od najljepših prirodnih dragulja Bosne i Hercegovine.</p>

Prvi vikend nakon završetka radova donio je veći broj gostiju, ali i burne reakcije zbog naplate ulaza, parkinga i zahtjeva za zabranom quadova

Novo lice Prokoškog jezera: Rekordan broj posjetilaca nakon asfaltiranja

<p>Evropa ubrzano povećava vojne budžete, NATO mijenja odbrambene prioritete, a ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku pokazali su da se sigurnosna arhitektura svijeta nepovratno promijenila.</p><p>U takvim okolnostima nameće se pitanje gdje je danas Bosna i Hercegovina – koliko su njene Oružane snage sposobne odgovoriti na savremene prijetnje, koliko je država odmakla na putu ka NATO-u i da li političke blokade ozbiljno ugrožavaju sigurnost zemlje.</p><p>O tome smo razgovarali s vojnopolitičkim analitičarom Hamzom Višćom, koji bez zadrške upozorava da BiH zaostaje za savremenim sigurnosnim izazovima, da godinama stagnira na euroatlantskom putu te da je najveći problem izostanak političke volje za reforme i ulaganja u sistem odbrane.</p><h2>Sigurnosni izazovi</h2><p><b>Koliko su Oružane snage Bosne i Hercegovine danas stvarno spremne odgovoriti na sigurnosne prijetnje u regionu i da li politika ugrožava njihovu operativnu sposobnost?</b></p><p>- Nažalost struktura, obučenost i opremljenost Oružanih snaga BiH jedva da odgovaraju odbrambenim potrebama definisanim prije dvije decenije, a ovim savremenim sigurnosnim izazovima, teško. Uporedimo li strukturu i nivo opremljenosti naših Oružanih snaga i sadržaj kinetičkog i hibridnog sukobljavanja samo u Ukrajini i na Bliskom istoku, vidjeli bismo da nemaju dodirnih tačaka. Doda li se tome da osnovna pretpostavka - Bosna u sistemu kolektivne sigurnosti Evrope nije ispunjena, onda je ocjena poražavajuća - mi nismo spremni ni za prošli rat. Naravno da je politika osnovni krivac. Ne provodi reforme, ne odobrava adekvatan budžet, ne bavi se sistemom odbrane (nisu OS i MO BiH jedini subjekti odbrane), nije zabrinuta što niko neće u vojsku (fali 1.500 vojnika). Sve to čini OSBiH jedva sposobnim da štite sebe i s vremena na vrijeme pomogne civilne strukture pri elementarnim nepogodama i nesrećama.</p><p><b>U trenutku kada gotovo cijela Evropa ubrzano povećava izdvajanja za odbranu, NATO jača, da li Bosna i Hercegovina napreduje prema članstvu ili zapravo stagnira? Koliko trenutno izdvajamo, a koliko bismo zapravo trebali?</b></p><p>- BiH kao država ne napreduje prema članstvu već više od decenije. Što se moglo uraditi na vojničke mišiće, uradilo se, ali reformski procesi u društvu i državnom aparatu nikako da počnu. U NATO ulazi država, a ne vojska. A i u tim OSBiH, još su samo ljudski resursi na zahtijevanom nivou. Izdvajamo jedva jedan posto BDP, a o zahtijevanih tri, odnosno pet posto za članice Alijanse, možemo sanjati sve dok političari iz manjeg entiteta aplaudiraju rastu budžeta Srbije i zadržavaju opstrukciju pri donošenju tzv. Okvirnog budžeta za odbranu.</p><h2>"Pliva patka preko Save"</h2><p><b>Od aktuelnog predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića kontinuirano smo slušali izjave kako samo što nismo ušli u NATO. Kakva je zapravo realna slika, gdje smo trenutno na NATO putu i šta nas danas najviše udaljava od NATO-a?</b></p><p>- NATO se zabavio sobom i jedva stiže da komentariše izjave gospodina Bećirovića, koje su uvijek različite od NATO saopštenja sa zajedničkih susreta. Tvrdio je da se sreo sa prijateljem Ruteom (generalnim sekretarom Alijanse), pa Rute ekspresno izjavio da nema prijatelja u Predsjedništvu BiH. Tvrdio je da smo već dio sigurnosnog sistema NATO, a Deklaracija usvojena na Samitu u Ankari, jasna – samo Ukrajina doprinosi sigurnosti Alijanse. A što se poziva tiče – 'pliva patka preko Save'. Ne bih govorio nastavak brojalice. Trenutno smo u Partnerstvu za mir, imamo i Prilagođeni program saradnje, a pretenciozno je govoriti da jesmo u Akcionom planu za članstvo, kad planove reforme usvajamo za godinu unazad. Od NATO-a nas udaljava nerad, kao i nepostojanje političke volje, pa ni ambicije. Nivo želja nam je, kao da je '94, samo nek ne puca. Zato su naši političari sretni kad NATO zvaničnici izjave ili natuknu da 'neće dozvoliti sigurnosni vakuum u BiH'. To je eto velika 'pobjeda', pa ne moramo usvajati adekvatan budžet za odbranu, niti modernizirati Oružane snage, niti unaprijediti strukturu istih, ni poraditi na atraktivnosti vojnog poziva. Gotovo polovini države je dovoljno što se naoružavaju Srbija i Hrvatska.</p><h2>Zacrtani strateški ciljevi</h2><p><b>Svijet ulazi u novo geopolitičko razdoblje u kojem se mijenjaju savezništva i prioriteti velikih sila. Ima li BiH jasnu sigurnosnu i vanjskopolitičku strategiju ili samo reaguje na događaje koji je sustižu?</b></p><p>- Iako su dijelovi sigurnosne politike prevaziđeni, osnovni ciljevi napisani u njoj – ulazak u NATO i EU ostaju aktuelni i traže agilniji rad na njima. Nas u evropske i euroatlantske integracije trebaju uvesti Predsjedništvo BiH i MVP, a njihovi taktički potezi nisu adekvatni zacrtanim strateškim ciljevima. Mogu oni čamiti pred uredima u Briselu, ali nas u NATO i EU može integrirati samo rad na terenu, u BiH i glavnim gradovima zemalja članica ovih saveza.</p>

Uporedimo li strukturu i nivo opremljenosti naših Oružanih snaga i sadržaj kinetičkog i hibridnog sukobljavanja samo u Ukrajini i na Bliskom istoku, vidjeli bismo da nemaju dodirnih tačaka, kazao je Višća

Višća: Želja nam je ko '94, samo nek ne puca

Hamza Višća za "Dnevni avaz" o NATO odbrambenim prioritetima: BiH nije spremna ni za prošli rat, a kamoli za nove prijetnje

<p>Dokumentarni filmovi koje snima Avdo Huseinović i njegova ekipa godinama, čuvaju od zaborava događaje iz agresije na Bosnu i Hercegovinu.&nbsp;</p><p>Za 18 godina aktivnog rada u dokumentarnoj produkciji snimljeno je više od 50 filmova. Nekada je godišnje snimao po tri ili četiri, a nekada i šest.</p><h2>Ubijena posada</h2><p>Pitali smo Huseinovića da li nakon svih istraživanja i razgovora sa svjedocima postoji priča ili zločin za koji smatra da Bosna i Hercegovina još nije dovoljno čula, a zaslužuje da bude dokumentovan.</p><p>- Postoje sigurno desetine takvih priča. Dosad, po nekim mojim procjenama, uradili smo oko 1.600 do 1.700 intervju, svjedočenja vezano za agresiju na BiH, ali i nekih događaja iz daljnje prošlosti. Možda bi ovih dana bilo zanimljivo ispričati priču o 'zlatnom ljiljanu' Radenku Abazoviću, bosanskom Srbinu, porijeklom iz okoline Rogatice, koji je živio u blizini gradskog groblja Bare u Sarajevu. Bio je grobar u Pokopu. Odlučio je da pristup Armiji RBiH. Ono što je zanimljivo u njegovom slučaju jeste da je bio član oklopne posade i početkom avgusta 1992. godine bile su velike borbe, srpska ofanziva na području Stupa. Sa posadom BOV-a Radenko Abazović je otišao u ispomoć i onda se desilo nešto nestvarno – priča nam Huseinović.</p><p>Događaj stvaran, a istovremeno i nestvaran.</p><p>- Desi se u milion slučajeva ili možda nikad. Oklopno vozilo u kojem su se nalazili bilo je u pokretu. Minobacačka granata je upala u to vozilo i ubila cijelu posadu. Ta dramatična priča, zanimljiva je jer je dan ili dva prije, Radenko otišao da obiđe svoje kolege radnike sarajevskog Pokopa, koji su na groblju Lav unaprijed kopali po nekoliko novih grobova, jer se znalo da će biti poginulih branilaca i žrtava opsade. Pomogao im je tada Radenko i iskopao jedan od grobova. I to je možda za ibreta. Kada bismo to gledali u formi fikcije nekog holivudskog filma, rekli bi ovo je prevelika mašta. A desilo se stvarno. Radenko je ukopan u grob koji je sam sebi iskopao. Kopao ga je dan dva prije pogibije, ne sluteći da sam za sebe kopa – kaže Huseinović.</p><h2>Podrška raste</h2><p>Zajedno s Radenkom poginuli su i „zlatni ljiljani“ Isudin Bajić, Hilmo Ćutahija.</p><p>- Radenko je iz porodice čiji su bliži članovi bili optuženi ili osumnjičeni za ratne zločine nad Bošnjacima u Rogatici 1992. godine. Ova priča u svim svojim segmentima zaista djeluje nestvarno – ističe naš sagovornik, dodajući da jedna sarajevska ulica nosi njegovo ime.</p><p>Huseinović kaže da u posljednjih nekoliko godina za snimanje filmova ima podršku različitih ministarstava, ali i drugih struktura vlasti.</p><p>- Više je podrške nego sam je imao prije desetak godina, što se vidi i po samoj produkcijskoj kvaliteti, po broju urađenih filmova. Da li je to uopće dovoljno kada govorimo o kulturi sjećanja? Uvijek navodim jedan primjer. Srbija je uložila 3 miliona eura u negiranje Tuzlanske kapije, kroz razna svjedočenja, rekonstrukcije. Plaćali su bjelosvjetske kvazibalističare, koji su sačinili lažni izvještaj. Kada znamo da su oni uložili toliko novca, vraćamo se na to koliko smo u zadnjoj deceniji mi uložili na planu dokumentovanja i vidjet ćemo da nismo ni blizu – govori Huseinović.</p><h2>Ostavljanje filma kao vakufa</h2><p>- Moja sreća je da je ovo sve jako gledano i da uvijek imamo nama dragih prijatelja, ljudi koji žele da budu vakifi, da uvakufe neki historijski projekat ispred sebe, svoje zajednice. Često traže da ih ne spomenemo. Nisam nezadovoljan. Znali smo krenuti u realizaciju filma bez i jedne marke, ali smo pronalazili načine da sve što započnemo i završimo – kaže Huseinović.</p><h2>Mladi sve više zainteresovani</h2><p>- Meni je drago da veliki broj mladih ljudi prate filmove. Pišu mi svaki dan, dijele po društvenim mrežama. Historija je jedan važan dio mentalne higijene. Historija je učiteljica života, ali Bošnjaci su bili nažalost jako loši đaci. Ne moraju biti odlikaši, ali neka izvuku ocjenu dobar, ja ću biti zadovoljan. Filmovi koje snimam su zasnovani na faktografiji, svjedočenjima. Nema ovdje nikakve mitologije. Jako je bitno da mladi ljudi kao što sada gledaju na history kanalima, mogu gledati ovdje bar neke osnovne segmente naše novije teške historije, da nauče nešto – smatra on.</p>

Huseinović kaže da u posljednjih nekoliko godina za snimanje filmova ima podršku različitih ministarstava, ali i drugih struktura vlasti. Više je podrške nego sam je imao prije desetak godina, što se vidi i po samoj produkcijskoj kvaliteti, po broju urađenih filmova

Dodik pozvao Srbe u FBiH da ne prodaju svoju imovinu

Video / Voda ponovo prijeti kućama u Rakovici: Mještani godinama upozoravaju na isti kvar

Video / Ravna planina: Mjesto gdje priroda i avantura idu ruku pod ruku

Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i dobar poznavalac historije grada: Od Čuprilića do Dine Merlina

Vučić tokom posjete manastiru Rmanj poručio: "Rat nikome nije donio dobro, ključno je osigurati radna mjesta"

Lendo na Ljutoj Gredi: Država se mjeri odnosom prema onima koji su je branili

Trojka - orkestar koji svira himnu rušenja države!

Vučić stigao u manastir Rmanj: Dočekali ga zvaničnici RS

Najveće planinarske tragedije koje su potresle BiH i Evropu

Vučić se javio iz aviona: Radujem se susretu sa Srbima u Srpskoj i FBiH

U ovu zemlju sada možete putovati bez vize

Dodik pokazao kako doručkuje: "Mesni narezak u autu dobro dođe"

Kilometarske gužve na graničnim prijelazima: Evo koliko se čeka

Novo lice Prokoškog jezera: Rekordan broj posjetilaca nakon asfaltiranja

Hamza Višća za "Dnevni avaz" o NATO odbrambenim prioritetima: BiH nije spremna ni za prošli rat, a kamoli za nove prijetnje

Avdo Huseinović o priči koja djeluje nestvarno: "Zlatni ljiljan" ukopan u grob koji je sam sebi iskopao

BiH

Dodik pozvao Srbe u FBiH da ne prodaju svoju imovinu

Video / Voda ponovo prijeti kućama u Rakovici: Mještani godinama upozoravaju na isti kvar

Video / Ravna planina: Mjesto gdje priroda i avantura idu ruku pod ruku

Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i dobar poznavalac historije grada: Od Čuprilića do Dine Merlina

Vučić tokom posjete manastiru Rmanj poručio: "Rat nikome nije donio dobro, ključno je osigurati radna mjesta"

Lendo na Ljutoj Gredi: Država se mjeri odnosom prema onima koji su je branili

Trojka - orkestar koji svira himnu rušenja države!

Vučić stigao u manastir Rmanj: Dočekali ga zvaničnici RS

Najveće planinarske tragedije koje su potresle BiH i Evropu

Vučić se javio iz aviona: Radujem se susretu sa Srbima u Srpskoj i FBiH

U ovu zemlju sada možete putovati bez vize

Dodik pokazao kako doručkuje: "Mesni narezak u autu dobro dođe"

Kilometarske gužve na graničnim prijelazima: Evo koliko se čeka

Novo lice Prokoškog jezera: Rekordan broj posjetilaca nakon asfaltiranja

Hamza Višća za "Dnevni avaz" o NATO odbrambenim prioritetima: BiH nije spremna ni za prošli rat, a kamoli za nove prijetnje

Avdo Huseinović o priči koja djeluje nestvarno: "Zlatni ljiljan" ukopan u grob koji je sam sebi iskopao