Bugarska vlada donijela je odluku da zadrži operativnu kontrolu nad poslovanjem kompanije Lukoil u toj zemlji, u okviru antikriznog plana čiji je cilj očuvanje stabilnosti rada rafinerije u Burgasu i domaćeg tržišta goriva.Odluka je usvojena na zatvorenoj sjednici vlade, a potpredsjednik vlade i ministar privrede Aleksandar Pulev izjavio je da bi, bez ovih mjera, upravljanje moglo biti vraćeno ruskim vlasnicima i rukovodiocima.

Prema njegovim riječima, takav scenario mogao bi dovesti do problema u primjeni međunarodnih sankcija, zatvaranja rafinerije u Burgasu, poremećaja na tržištu goriva i negativnih posljedica za bugarske potrošače.Pulev je naglasio da će država nastaviti provoditi operativnu kontrolu putem posebnog komercijalnog upravnika, uz potpuno poštivanje međunarodnih sankcija.Dodao je i da rafinerija u Burgasu od uvođenja sankcija ne prerađuje rusku naftu, već sirovinu nabavlja od dobavljača koji nisu obuhvaćeni sankcionim režimima.

Bugarska vlada donijela je novu odluku o poslovanju Lukoila kako bi spriječila poremećaje na tržištu goriva i osigurala stabilnost rafinerije u Burgas

Vanredna odluka Sofije: Država preuzima kontrolu kako bi spriječila povratak Rusima

Privredno društvo "Igman" d.d. Konjic bilo je izloženo sofisticiranoj računarskoj prevari povezanoj s elektronskom poslovnom komunikacijom, saopćeno je iz ove kompanije.Odmah nakon saznanja o mogućem sigurnosnom incidentu, Društvo je aktiviralo sve raspoložive mehanizme zaštite, obavijestilo nadležne policijske organe i poslovnu banku, te pokrenulo hitne aktivnosti s ciljem zaustavljanja spornih transakcija i zaštite svojih sredstava.- Zahvaljujući brzoj reakciji svih uključenih, veći dio predmetnih novčanih sredstava je blokiran te se očekuje njihov povrat. Nadležne institucije i banke uključene u predmetne transakcije nastavljaju provoditi sve potrebne postupke radi zaštite interesa Društva i okončanja procesa povrata sredstava - naveli su iz kompanije.<h2>Istražni postupak</h2>U vezi s ovim događajem vodi se istražni postupak, a "Igman" d.d. Konjic u potpunosti sarađuje s policijskim organima, bankama i drugim nadležnim institucijama. Društvo je nadležnim organima dostavilo svu relevantnu dokumentaciju i informacije potrebne za efikasno provođenje istrage.Istovremeno, "Igman" d.d. Konjic provodi reviziju sistema informacione sigurnosti i poslovnih procedura kako bi dodatno unaprijedio postojeće mehanizme zaštite i smanjio rizik od sličnih pokušaja prevare u budućnosti.- Želimo naglasiti da Društvo situaciju drži pod kontrolom te da poduzima sve raspoložive pravne, organizacione i operativne mjere radi zaštite svoje imovine i interesa. Ovaj događaj ni na koji način ne utiče na kontinuitet poslovanja, koje se odvija nesmetano i bez zastoja. S obzirom na to da su istražni postupak i aktivnosti na povratu sredstava još u toku, apelujemo na sve koji prenose informacije o ovom događaju da postupaju odgovorno, da se suzdrže od objavljivanja neprovjerenih informacija, nagađanja i podataka koji bi mogli ugroziti istragu, otežati povrat sredstava ili prouzrokovati dodatnu štetu Društvu - saopćeno je iz "Igmana".Zbog zaštite interesa istrage i postupka povrata sredstava, Društvo u ovom trenutku nije u mogućnosti iznositi dodatne detalje. O svim relevantnim i službeno potvrđenim činjenicama javnost će biti pravovremeno informisana.<h2>Cyber prevara</h2>Kompaniji "Igman" iz Konjica, tokom pregovora i sklapanja poslova s jednom kompanijom iz Turske, dostavljen je broj računa s gotovo identične e-mail adrese jedne od turskih kompanija koja ima ugovorene poslove s "Igmanom".Kompanija "Igman" izvršila je uplatu na taj račun, smatrajući da je riječ o računu turskog poslovnog partnera, nakon čega su uočene nepravilnosti."Igman" d.d. Konjic kompanija je namjenske industrije koja proizvodi vojno i lovačko streljivo. Svoje proizvode izvozi u više od 50 zemalja, a zapošljava oko 1.300 radnika."Igman" d.d. Konjic je većinski u vlasništvu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, koja posjeduje 51 posto udjela.

Zahvaljujući brzoj reakciji svih uključenih, veći dio predmetnih novčanih sredstava je blokiran te se očekuje njihov povrat, poručili su

Igman nakon cyber prevare: Veći dio novca blokiran, očekuje se povrat sredstava

Pandemija i nestašica poluprovodnika svijetu su otkrili koliko je važan ASML, nizozemska kompanija koja jedina proizvodi EUV litografske mašine bez kojih nema najsavremenijih čipova za umjetnu inteligenciju, grafičke kartice i pametne telefone. Njihovi uređaji koštaju više od 300 miliona eura, a kupuju ih najveći proizvođači čipova poput TSMC-a, Samsunga i Intela.<h2>Rekordna potražnja</h2>ASML bilježi rekordne rezultate zahvaljujući globalnom AI bumu. Prihodi i dobit premašili su očekivanja, proizvodni kapaciteti rasprodani su gotovo do 2029. godine, a kompanija planira dodatno proširenje proizvodnje. Umjesto potrage za novim kupcima, najveći izazov postalo je zadržavanje stručnjaka.<h2>Bitka za talente</h2>Dok mnoge velike tehnološke kompanije zbog umjetne inteligencije smanjuju broj zaposlenih, ASML svim radnicima nudi bonus od 20.000 eura uz obavezu da ostanu u kompaniji do 2030. godine. Razlog je žestoka konkurencija za inženjere, ali i strah da bi ključni stručnjaci mogli otići američkim rivalima ili kineskim kompanijama koje pokušavaju razviti vlastitu tehnologiju za proizvodnju naprednih čipova.Nizozemske vlasti i obavještajne službe upozoravaju ASML da posebno pazi na zaštitu stručnog kadra i osjetljivog znanja. Iako Kina još zaostaje za evropskim liderom, sve intenzivnije ulaže u razvoj vlastite industrije poluprovodnika, što dodatno povećava pritisak na kompaniju koja se nalazi između američkih ograničenja izvoza i kineskih tehnoloških ambicija.

Nizozemski tehnološki gigant, ključan za proizvodnju najnaprednijih čipova, nastoji sačuvati stručnjake u vrijeme globalne borbe za AI talente

Dok drugi zbog AI otpuštaju, ASML radnike zadržava bonusima od 20.000 eura

Nekadašnji tekstilni gigant iz vremena bivše Jugoslavije, zaječarska Fabrika trikotaže "Timočanka", ponovo je ponuđena na prodaju. Grad Zaječar raspisao je javni poziv za prodaju kompleksa bivše fabrike, a početna cijena iznosi oko 3,3 miliona KM.<h2>Tekstilni kombinat</h2>Na prodaju je kompleks površine 32.435 kvadratnih metara, koji obuhvata proizvodne i pomoćne objekte, garažu te građevinsko zemljište. Nekretnina se prodaje kao jedinstvena cjelina, po cijeni utvrđenoj na osnovu procjene sudskog vještaka."Timočanka" je osnovana 1946. godine kao mala trikotažna radionica, a vremenom je izrasla u jednog od najvećih tekstilnih proizvođača u istočnoj Srbiji. Nakon udruživanja s Kožarskom industrijom "Standard" 1978. godine postala je dio Kožarsko-tekstilnog kombinata Zaječar.U periodu najvećeg uspona zapošljavala je više od 2.500 radnika, imala pogone u više gradova i proizvodila tekstilne i kožarske proizvode. Posebno su bile poznate njene muške kožne jakne, koje su osvajale nagrade na sajmovima, a krajem osamdesetih razmatrano je čak i otvaranje fabrike u Bangladešu.<h2>Nova namjena</h2>Poput brojnih industrijskih giganata s prostora bivše Jugoslavije, "Timočanka" nije uspjela preživjeti ekonomsku krizu devedesetih, raspad zajedničkog tržišta i međunarodne sankcije. Kombinat je završio u stečaju, a Grad Zaječar je 2005. godine kupio njegovu imovinu u nadi da će pronaći novog investitora.Sudbina "Timočanke" podsjeća i na brojne nekadašnje bh. gigante poput "Alhosa", "Famosa", "Vranice", "Krivaje" i "Čajaveca", čiji su nekadašnji pogoni danas uglavnom zapušteni ili čekaju novu namjenu.

Grad Zaječar raspisao je javni poziv za prodaju kompleksa bivše fabrike, a početna cijena iznosi oko 3,3 miliona KM

Nekadašnji jugoslavenski industrijski gigant ide na prodaju: Zapošljavao je hiljade radnika

Gotovo pola stoljeća dvije štedne knjižice bile su zaboravljene na dnu fioke, a niko nije ni slutio da kriju pravo malo bogatstvo. Tek kada je počeo sređivati zaostavštinu svojih roditelja, Italijan Fabio Mineti (Fabio Minetti) otkrio je dokumente koji će mu, zahvaljujući dugogodišnjim kamatama i revalorizaciji, donijeti čak 110.000 eura.Kako prenosi Dnevnik.si, Mineti je u martu 2022. godine, oko godinu i po nakon smrti svog oca, sređivao porodičnu dokumentaciju u kući u San Đorđu Kanavezeu (San Giorgio Canavese), nedaleko od Torina. Tada je među starim papirima pronašao dvije štedne knjižice iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća, otvorene na imena njegovih roditelja Luiđija (Luigi) i Bernardine.Knjižice su bile otvorene u tadašnjoj štedionici Cassa di Risparmio di Torino, a na njima je bilo položeno više od pet miliona italijanskih lira. U to vrijeme radilo se o veoma značajnom iznosu, ali je porodica s godinama potpuno zaboravila na tu ušteđevinu. Računi nikada nisu zatvoreni, niti je novac ikada podignut, navodi lokalni portal giornalelavoce.it.Nakon ovog neočekivanog otkrića, Mineti je zatražio pomoć rimskog udruženja Giustitalia, specijaliziranog za zaštitu prava potrošača i povrat sredstava sa starih štednih uloga i vrijednosnih papira.Stručnjaci ovog udruženja izračunali su da današnja vrijednost štednje višestruko premašuje prvobitni iznos. U obračun nisu uračunali samo konverziju lira u eure, nego i revalorizaciju, zakonske kamate te ukamaćivanje koje se gomilalo tokom gotovo 50 godina.Po okončanju postupka, banka koja je pravni sljednik nekadašnje štedionice trebala bi Minetiju isplatiti čak 110.000 eura.Kako navodi Dnevnik.si, jedno od ključnih pitanja u ovakvim slučajevima jeste zastara potraživanja, na koju se italijanske banke često pozivaju tvrdeći da zahtjevi zastarijevaju nakon deset godina.Međutim, iz udruženja Giustitalia ističu da uspješno zastupaju pravni stav prema kojem rok zastare počinje teći tek od trenutka kada nasljednik pronađe dokumente i sazna da štednja postoji, prenose Nezavisne novine.

Stručnjaci ovog udruženja izračunali su da današnja vrijednost štednje višestruko premašuje prvobitni iznos

Našao očeve štedne knjižice iz sedamdesetih, dobio 110.000 eura

Potpisivanje ugovora o dodjeli finansijskih sredstava karitativnim organizacijama koje na području Kantona Sarajevo pružaju usluge javnih kuhinja i pripreme obroka za građane u stanju socijalne potrebe upriličeno je danas u Općini Centar.Ugovore je u ime Općine Centar potpisao načelnik Srđan Mandić sa predstavnicima pet karitativnih organizacija.Za ovu namjenu Općina Centar je u budžetu osigurala 40.000 KM, čime nastavlja pružati podršku organizacijama koje svakodnevno brinu o najugroženijim kategorijama stanovništva, saopćeno je iz Općine Centar.Humanitarnoj organizaciji "Merhamet" MDD - Regionalni odbor Sarajevo dodijeljeno je 9.415 KM za rad Javne kuhinje "Imaret", Udruženju Pomozi.ba također 9.415 KM za realizaciju projekta "Kuhani obrok za korisnike na području općine Centar", Humanitarnoj organizaciji "Dobrotvor" 8.170 KM za rad Javne kuhinje "Dobrotvor" Sarajevo, Franjevačkom samostanu "Kruh svetog Ante" 8.000 KM za rad pučke kuhinje, dok je Caritasu Vrhbosanske nadbiskupije dodijeljeno 5.000 KM za rad pučke kuhinje "Jelo na kotačima" Sarajevo.Općina Centar nastavlja provoditi mjere socijalne zaštite i pružati podršku organizacijama koje svojim radom svakodnevno osiguravaju tople obroke i pomoć građanima kojima je to najpotrebnije, doprinoseći ublažavanju socijalnih izazova i unaprjeđenju kvaliteta života najugroženijih sugrađana.

Pružanje podrške organizacijama koje svakodnevno brinu o najugroženijim kategorijama stanovništva

Za rad javnih kuhinja izdvojeno 40 hiljada KM

Evropska komisija prihvatila je ključne prijedloge Bosne i Hercegovine za izmjene Mehanizma za prilagođavanje emisije ugljenika na granicama (CBAM), čime bi domaći proizvođači električne energije mogli dobiti povoljnije uslove za izvoz na tržište Evropske unije.Generalni direktorat Evropske komisije za oporezivanje i carinsku uniju potvrdio je da su prijedlozi iz BiH uvršteni u prijedlog izmjena CBAM regulative, koji je upućen u dalju proceduru Evropskom parlamentu i Vijeću Evropske unije.Predloženim izmjenama omogućeno je da se prilikom obračuna emisija električne energije uzima u obzir stvarni elektroenergetski miks zemlje izvoznice, uključujući proizvodnju iz obnovljivih izvora energije. Također bi trebao biti pojednostavljen postupak dokazivanja stvarnih emisija.Za bh. izvoznike značajna je i mogućnost priznavanja električne energije isporučene putem ugovora o kupovini struje, uključujući i ugovore zaključene preko posrednika.<h2>Izmjene bi se primjenjivale od januara 2026. godine</h2>Posebno važan dio prijedloga jeste retroaktivna primjena izmjena od 1. januara 2026. godine, čime bi se, prema navodima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, uklonile poteškoće s kojima su se suočavali domaći izvoznici električne energije.Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac izjavio je da su institucije na svim nivoima vlasti ukazivale Evropskoj komisiji na moguće negativne posljedice primjene CBAM-a na elektroenergetski sektor.Dodao je da bi nove odredbe trebale doprinijeti očuvanju konkurentnosti izvoznika električne energije iz Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko distrikta na tržištu Evropske unije.<h2>Očekuju se višemilionske uštede</h2>Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH pripremilo je i prijedlog odluke o usvajanju metodologije za obračun emisijskog faktora ugljen-dioksida elektroenergetske mreže u BiH.Prema procjenama Ministarstva, kombinacija izmjena evropskih pravila i domaće metodologije mogla bi donijeti uštede do 13 miliona eura godišnje.Prijedlog izmjena CBAM regulative trenutno se nalazi u zakonodavnoj proceduri Evropske unije, a iz Ministarstva poručuju da će nastaviti saradnju s evropskim institucijama do konačnog usvajanja novih pravila.

Evropska komisija prihvatila prijedloge BiH za izmjene CBAM regulative koje bi trebale smanjiti troškove domaćim izvoznicima električne energije

Termoelektrana Kakanj: Unaprijediti sisteme 

BiH dobija povoljnije uslove za izvoz struje u EU: Moguće uštede od 13 miliona eura godišnje

Reporter „Avaza“ posjetio je danas kompaniju Heidelberg u Kaknju, jednu od vodećih u državi, gdje smo se provjerili kako izgleda proizvodnja cementa iz prve ruke.

Održivo poslovanje odavno više nije samo pitanje društvene odgovornosti. Za kompanije iz Bosne i Hercegovine koje posluju ili žele izvoziti na tržište Evropske unije ono postaje jedan od ključnih uslova konkurentnosti. Dodatni izazov donosi Evropski mehanizam za prekogranično prilagođavanje emisija ugljika CBAM, koji od domaće industrije zahtijeva brže usklađivanje s novim okolišnim standardima. Na ove promjene u Cementari Kakanj odgovaraju kontinuiranim ulaganjima u modernizaciju, energetsku efikasnost i transparentnost poslovanja.Cementara Kakanj posluje u okviru grupacije Heidelberg Materials, jednog od najvećih svjetskih integriranih proizvođača građevinskih materijala i rješenja, prisutnog u gotovo 50 zemalja. Od privatizacije 2000. godine do danas u održivi razvoj, ekološke projekte, modernizaciju proizvodnje i tehnologiju usklađenu s evropskim standardima uloženo je više od 300 miliona KM. Dio ulaganja usmjeren je na savremene filterske sisteme, unapređenje energetske efikasnosti i kontinuirano praćenje emisija. Prema podacima kompanije, emisije prašine smanjene su za 99 posto u odnosu na period prije privatizacije.Proizvodnja se odvija u skladu s važećom okolišnom dozvolom, zakonskim propisima i utvrđenim graničnim vrijednostima. Emisije se kontinuirano prate, dok se usklađenost proizvodnih procesa provjerava internim i eksternim kontrolama, uključujući nadzor nadležnih institucija.- Heidelberg Materials Cement BiH već godinama aktivno radi na dekarbonizaciji proizvodnje i unapređenju održivosti poslovanja. To je dio globalne strategije Heidelberg Materialsa, koju uspješno provodimo i u Bosni i Hercegovini kroz modernizaciju, primjenu novih tehnologija i odgovorno upravljanje utjecajem na okoliš. Svjesni smo izazova koji očekuju bh. industriju, ali upravo zahvaljujući strateškom i dugoročnom pristupu bilježimo rast i nastavljamo ulagati u razvoj poslovanja, konkurentnost i nova radna mjesta. Znanja i dobre prakse koje smo stekli na tom putu spremni smo podijeliti i s drugim kompanijama kako bismo zajedno doprinijeli bržoj tranziciji domaće industrije - ističe tehnički direktor kompanije Izudin Neimarlija. <h2>Zamjenska goriva kao dio procesa dekarbonizacije</h2>Jedan od načina smanjenja upotrebe fosilnih goriva u cementnoj industriji jeste postepeno povećavanje udjela zamjenskih energenata. U Cementari Kakanj dio potrebne toplotne energije osigurava se korištenjem SRF-a, goriva proizvedenog iz nereciklabilnog krutog otpada poznatog i kontroliranog sastava te iskorištenih automobilskih guma. Njihovo kontrolirano sagorijevanje odvija se na temperaturama koje dostižu oko 1.450 °C, čime se osiguravaju efikasna termička obrada i maksimalno iskorištavanje energetske vrijednosti. Materijali se nabavljaju u kontroliranim uslovima i prolaze propisane laboratorijske provjere prije upotrebe.- SRF ima jasno definirana fizička i hemijska svojstva, nabavlja se u kontroliranim uslovima i podliježe laboratorijskim provjerama. Njegova upotreba odvija se u skladu s dozvolama i standardima koji se primjenjuju u cementnoj industriji Evropske unije. Zamjenska goriva trenutno osiguravaju približno 10 do 12 posto potrebne toplotne energije, dok je dugoročni cilj povećavati njihov udio i time smanjivati zavisnost od uglja i drugih fosilnih energenata - ističe Almir Bajtarević, menadžer za kvalitet i zaštitu okoliša.<h2>Strateški odgovor države</h2>Dodaje da periodična mjerenja dioksina i furana obavljaju ovlaštene nezavisne laboratorije.„Ova mjerenja provodimo dva puta godišnje, dok su u evropskoj i međunarodnoj praksi cementne industrije ona uobičajeno znatno rjeđa. Dosadašnji rezultati pokazuju vrijednosti daleko ispod propisanih granica, a najčešće i ispod praga detekcije“, navodi Bajtarević.Povećavanje udjela zamjenskih goriva dio je šireg procesa dekarbonizacije i prilagođavanja novim tržišnim i regulatornim okolnostima. Dekarbonizacija više nije pitanje izbora, nego jedan od preduslova za očuvanje konkurentnosti domaće industrije, posebno u kontekstu primjene CBAM-a.Iako kompanije mogu ulagati u tehnologiju i unapređivati vlastite procese, brzina ove tranzicije zavisi i od efikasnosti cjelokupnog sistema. Bosni i Hercegovini potrebni su jasna strategija upravljanja otpadom, razvijena primarna selekcija, precizniji regulatorni okvir i brža primjena propisa.

Reporter „Avaza“ bio je danas u posjeti kompaniji Heidelberg, jednoj od vodećih u državi

Video / Kako se proizvodi cement

Na 117. redovnoj sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine trebala bi se razmatrati inicijativa za suspenziju aerodromske takse od 3 KM po putniku, što je zahtjev aerodroma u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci i Tuzli.Iako se ova tačka trenutno ne nalazi na zvaničnom dnevnom redu sjednice, prema dostupnim informacijama, ministri bi trebali raspravljati o mogućem dvogodišnjem moratoriju na ovu naknadu.Međunarodno vijeće aerodroma (ACI) ranije je uputilo pismo Vijeću ministara BiH, podržavajući inicijativu domaćih aerodroma za privremenu obustavu naplate takse.Iz ACI-ja, koji predstavlja više od 600 aerodroma u 55 zemalja, naveli su da bi suspenzija ove naknade mogla imati pozitivan utjecaj na razvoj aviosaobraćaja u Bosni i Hercegovini.<h2>Upozorenje na moguće posljedice&nbsp;</h2>Prema njihovim navodima, nastavak naplate takse za odlazeće putnike može smanjiti interes aviokompanija za uvođenje novih linija i dodatnih letova prema aerodromima u BiH.- Taksa za odlazeće putnike, smanjujući ekonomske podsticaje za aviokompanije da obavljaju dodatne letove prema aerodromima u Bosni i Hercegovini, rezultira propuštenim ekonomskim koristima. Dok u prosjeku širom Evrope zračna povezanost doprinosi sa pet posto bruto domaćem proizvodu (BDP) i podržava šest posto zaposlenosti, u Bosni i Hercegovini su ove brojke znatno niže, i iznose 1,6 posto odnosno 0,5 posto. Ovo ukazuje na to da se tržište zračnog saobraćaja u BiH tek približava svom potencijalu i ne bi ga trebale ometati takse za odlazeće putnike - navodi se u dopisu ACI-ja.<h2>BiH među rijetkim zemljama&nbsp;</h2>Iz ove organizacije ističu da su naknade za odlazeće putnike rijetkost u Evropi.- Napominjemo da su takse na odlazeće putnike izuzetak, a ne pravilo. Samo 11 zemalja u Evropi primjenjuje taksu na avionske karte. Također napominjemo da je Švedska, koja je uvela taksu na aviosaobraćaj 2018. godine, u potpunosti ukinula tu taksu 2025. godine, prepoznajući da je kontraproduktivna, te da je Njemačka prošle godine odlučila smanjiti svoju taksu na aviosaobraćaj - naveli su.<h2>Poseban problem&nbsp;</h2>ACI upozorava da su niskobudžetni avioprijevoznici posebno osjetljivi na dodatne troškove poslovanja, uključujući aerodromske takse.Kako navode, raniji periodi moratorija pokazali su pozitivne efekte kroz povećanje broja letova, zadržavanje postojećih linija i uvođenje novih ruta, što direktno utiče na turizam i ekonomiju.Aerodromska taksa od 3 KM po putniku ponovo je uvedena 1. aprila 2025. godine, nakon isteka ranijeg moratorija. Nakon te odluke, niskotarifni avioprijevoznik Ryanair tražio je hitnu suspenziju naplate, ali tada nije došlo do promjene odluke.Iako se ranije spominjala mogućnost povlačenja pojedinih aviokompanija iz BiH, niskotarifni prijevoznici su ipak nastavili poslovati, dijelom zahvaljujući subvencijama koje su pokrivale dio njihovih troškova.

Inicijativa predviđa dvogodišnji moratorij na naknadu za odlazeće putnike

Aerodromi u BiH traže ukidanje takse od 3 KM po putniku: Odluku donosi Vijeće ministara

Američki platni gigant Visa otpustit će oko sedam posto svoje globalne radne snage, odnosno približno 2.600 zaposlenih, u okviru programa povećanja efikasnosti poslovanja i preusmjeravanja ulaganja u oblasti s najvećim potencijalom rasta.Najveći dio otkaza odnosit će se na timove zadužene za tehnologiju i razvoj proizvoda, a odluka dolazi oko šest mjeseci nakon što je sličan potez povukao i glavni konkurent Mastercard. Posljednjih mjeseci i druge velike tehnološke i finansijske kompanije provode reorganizacije kako bi smanjile troškove i ubrzale primjenu umjetne inteligencije u poslovanju.<h2>AI glavni razlog</h2>Izvršni direktor Rajan Mekinerni (Ryan McInerney) u internom dopisu zaposlenima naveo je da Visa želi dodatno unaprijediti efikasnost kako bi oslobodila više sredstava za ulaganja u najperspektivnije poslovne segmente.– Uvjeren sam da činimo ono što je ispravno za Visu, naše klijente i partnere, jer povećanjem efikasnosti stvaramo prostor za ulaganja u najveće razvojne prilike – poručio je McInerney.Dodao je da umjetna inteligencija ubrzava promjene u načinu rada kompanije i omogućava automatizaciju dijela procesa, ali je naglasio da AI nije jedini razlog za smanjenje broja zaposlenih.<h2>Stabilni rezultati</h2>Prema godišnjem izvještaju za 2025. godinu, Visa je zapošljavala oko 34.100 radnika, što je osam posto više nego godinu ranije.Kompanija je istovremeno objavila i bolje kvartalne rezultate od očekivanja analitičara. Prihodi su rasli zahvaljujući snažnoj potrošnji građana, većem broju platnih transakcija i rastu međunarodnih plaćanja, dok je ukupni obim plaćanja prvi put premašio četiri biliona dolara u jednom kvartalu.Kako zaključuje Reuters, analitičari ocjenjuju da Visin poslovni model ostaje stabilan jer se prihodi kompanije prvenstveno zasnivaju na obimu platnih transakcija, a ne na preuzimanju kreditnog rizika, zbog čega se smatra otpornom i u periodima usporavanja privrednog rasta.

Umjetna inteligencija ubrzava promjene u načinu rada kompanije i omogućava automatizaciju dijela procesa, ističe izvršni direktor

Visa otpušta oko 2.600 radnika: Kompanija najavljuje veća ulaganja u razvoj i umjetnu inteligenciju

Njemački automobilski gigant BMW planira smanjiti broj zaposlenih za oko 8.000 radnih mjesta širom svijeta, čime se pridružuje drugim velikim proizvođačima automobila u Njemačkoj koji već provode programe smanjenja troškova.Prema informacijama njemačke novinske agencije DPA (dpa), broj zaposlenih bit će smanjen kroz prirodni odljev radnika i program dobrovoljnih odlazaka uz otpremnine. Plan je prvenstveno usmjeren na radna mjesta koja nisu direktno povezana s proizvodnjom.BMW trenutno zapošljava gotovo 154.000 ljudi širom svijeta, a više od polovine zaposlenih radi u Njemačkoj. Kako se program otpremnina pokreće upravo na njemačkom tržištu, očekuje se da bi najveći dio smanjenja mogao pogoditi radnike u toj zemlji.Kompanija sa sjedištem u Minhenu još nije zvanično objavila detalje plana. Prema nezvaničnim informacijama, program bi trebao trajati od oktobra 2026. do kraja 2027. godine.Nije poznato koliko će ovaj proces koštati BMW, a precizniji podaci očekuju se u budućim poslovnim izvještajima.BMW je tako postao posljednji veliki njemački proizvođač automobila koji je najavio značajno smanjenje broja zaposlenih, u trenutku kada se cijela industrija suočava s velikim promjenama, rastom troškova i prelaskom na električna vozila.

Broj zaposlenih bit će smanjen kroz prirodni odljev radnika i program dobrovoljnih odlazaka uz otpremnine

Kriza u njemačkoj autoindustriji stigla i do BMW-a: Planirano ukidanje 8.000 radnih mjesta

eBay i nekadašnji vodeći ljudi kompanije platit će 55,7 miliona dolara kako bi zaključili sudski spor zbog organizirane kampanje uznemiravanja bračnog para koji je kritički pisao o toj internetj trgovini.&nbsp;Ina i Dejvid Štajner (David Steiner) tvrdili su da su im zaposlenici eBaya 2019. godine na kućnu adresu slali žive žohare, masku krvave svinjske glave, pogrebni vijenac i druge prijeteće pošiljke.Par je eBay kritizirao u svom internet biltenu EcommerceBytes, posvećenom internet trgovini. Prema sudskim dokumentima, vodeći ljudi kompanije bili su sve nezadovoljniji njihovim tekstovima. Tadašnji izvršni direktor eBaya Devin Venig (Wenig) u poruci je drugom rukovodiocu napisao da je vrijeme da se Inu 'slomi' i 'ukloni'.Uznemiravanje je tokom ljeta 2019. preraslo iz prijetećih poruka u slanje uznemirujućih predmeta na adresu porodici Štajner. Osim živih žohara i pogrebnog vijenca, dobili su i knjigu o tome kako preživjeti smrt bračnog partnera. Pornografski časopisi poslani su njihovim komšijama, i to na ime Dejvida Štajnera.Zaposlenici eBaya objavljivali su i lažne oglase kojima su nepoznate osobe pozivali na seksualne susrete u kući bračnog para. Neki od njih otputovali su i u saveznu državu Masačusets kako bi pratili par, nadzirali njihovo kretanje i pokušali oštetiti njihovu kuću u gradu Natiku.eBay je saopćio da su svi zaposlenici povezani s uznemiravanjem otpušteni u septembru 2019. Američki tužitelji su 2020. protiv sedmero bivših zaposlenika podigli optužnice zbog internet uhođenja. Osuđeni su na zatvorske kazne u trajanju od jedne do pet godina.Kompanija je u krivičnom postupku priznala krivicu te platila kaznu od tri miliona dolara. Štajneri su tužbu protiv eBaya i bivših zaposlenika podnijeli 2021. godine.Prema postignutoj nagodbi, primit će 48,7 miliona dolara odštete. eBay će dodatnih šest miliona dolara uplatiti dobrotvornim organizacijama, dok će Venig milion dolara uplatiti organizaciji koja se bavi zaštitom slobode govora, i to u ime Ine Steiner.

Sve zbog organizirane kampanje uznemiravanja bračnog para koji je kritički pisao o toj internetj trgovini

Zbog kritika zaposlenici eBaya terorisali par: Slali im sve i svašta, a kompanija će to debelo platiti

Elektroprivreda HZHB Mostar drastično je poboljšala rezultat u prvoj polovini ove godine, piše <a href="https://www.biznisinfo.ba/veliki-preokret-dobit-elektroprivrede-hzhb-skocila-sa-357-hiljada-na-272-miliona-km/">BiznisInfo</a>&nbsp;na osnovu finansijskog izvještaja.Preduzeće je imalo prihode od 209,6 miliona KM, za razliku od 190,3 miliona iz istog perioda prošle godine. S druge strane, rashodi su smanjeni sa 190 miliona na 182,4 miliona maraka.Stoga je ostvarena dobit od visokih 27,2 miliona maraka. Poređenja radi, dobit je u prvoj polovini prošle godine bila svega 357 hiljada maraka.Preduzeće nema nijednu termoelektranu i koristi samo obnovljive izvore energije.U svom proizvodnom portfelju upravlja sa sedam hidroelektrana (HE Rama, CHE Čapljina, HE Mostar, HE Jajce I, HE Jajce II, HE Peć Mlini i HE Mostarsko blato) ukupne instalirane snage od 872 MW, te stoga proizvodnja električne energije uveliko ovisi o hidrološkim uslovima.U martu 2018. godine u pogon je puštena prva vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini – vjetroelektrana Mesihovina, instalirane snage 50,6 MW, čime je ukupni proizvodni portfelj Društva dosegao 922,6 MW.

Preduzeće nema nijednu termoelektranu i koristi samo obnovljive izvore energije

Elektroprivreda HZHB Mostar od "siće" došla do milionske dobiti

Iako su na svjetskim berzama cijene nafte pale u prethodna dva dana, one su porasle rano jutros zbog zabrinutosti da bi nova eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla dodatno poremetiti isporuke energenata kroz Hormuški tjesnac.&nbsp;Na jutrošnjem trgovanju u Aziji cijena referentne nafte Brent porasla je 4,3 posto, na 87,70 dolara po barelu, dok je američka sirova nafta poskupjela 4,2 posto, na 82,62 dolara.<h2>Brza reakcija pumpadžija</h2>Osjetilo se to odmah i na benzinskim pumpama u Sarajevu gdje su cijene goriva jutros nešto više nego jučer.Tako je, prema podacima aplikacije FMT FBiH Oil Info, litar nafte najjeftiniji na pumpi Nestro Petrola u Blažuju (3,10 KM) te na Energopetrolovoj pumpi na Mostarskom raskršću (3,13 KM).Najskuplji litar je na pumpi El Tarik Oil u Velešićima gdje je 3,43 KM.Benzin Super 95 najjeftiniji je na pumpi Petrol BH Oil Company (2,67) u Barskoj ulici na Ilidži, a najskuplji je na Bosmanovoj pumpi u ulici Mali Kiseljak na Ilidži.<h2>Ponegdje snižena cijena benzina</h2>Pumpa Bucomerc nudi najjeftiniji benzin Super Plus 98 za 2,89 KM po litru, a najskuplji je na Bosmanovoj pumpi u ulici Mali Kiseljak na Ilidži (3,53 KM).Skoro sve pumpe povećale su cijenu dizela, dok je cijena benzina uglavnom danas sa višom cijenom, dok je na manjem broju pumpi ona snižena.

Litar nafte ponovo došao blizu 3,5 KM

Gorivo na sarajevskim pumpama od jutros opet skuplje

Cijene nafte na svjetskim berzama nastavile su padati u utorak, potonuvši za više od jednog dolara po barelu.&nbsp;Do ovog pojeftinjenja došlo je usljed rastućeg optimizma u pogledu mogućeg rješenja sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, koji je prethodno izazvao ozbiljne poremećaje u globalnom snabdijevanju energijom..

Tramp: Dobri razgovori s Iranom, morat ćemo uništiti Pickaxe ako ne postignemo dogovor

Podaci s tržišta pokazuju da je cijena sirove nafte tipa Brent pala ispod 81 dolar po barelu, što je njen najniži nivo od polovine jula. Konkretno, oktobarskih fjučersa (futures contract) Brent nafte pojeftinili su za 5,74 posto, spustivši se na 80,94 dolara po barelu. Istovremeno, septembarski fjučersi američke VTI nafte pali su za 5,52 posto i trenutno iznose 78,05 dolara po barelu.

Tramp: Ne treba mi Netanjahu i njegovi obavještajni podaci, Izrael ne bi postojao da nisam predsjednik

Povod za stabilizaciju tržišta bila je i izjava američkog predsjednika Donalda Trampa (Trumpa), koji je potvrdio da SAD vode "dobre razgovore" s Teheranom te da postoji realna šansa za postizanje dogovora.Uprkos padu cijena na globalnom nivou, na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini zabilježene su znatne varijacije u cijenama goriva, litar benzina se kreće od 2,73 do 2,92 KM, dok se cijena dizela kreće u rasponu od 2,29 pa sve do 3,50 KM

Povod za stabilizaciju tržišta bila je i izjava američkog predsjednika Donalda Trampa

Stabilizacija tržišta: Cijene nafte u padu nakon najave pregovora SAD-a i Irana

Preuzimanjem Addiko Bank AG od strane Raiffeisen Bank Internationala (RBI), u sjeni velike međunarodne transakcije odvija se i značajna promjena za bankarski sektor Bosne i Hercegovine, piše<a href="https://www.biznisinfo.ba/sta-davor-macura-preuzima-u-bih-dvije-banke-24-milijarde-km-imovine-i-700-zaposlenih/"> BiznisInfo.ba</a>.Naime, prema ranije objavljenom planu RBI-ja, nakon uspješnog završetka preuzimanja Addiko grupe uslijedit će izdvajanje (carve-out) poslovanja u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori, koje bi trebalo preuzeti srbijanska Alta Group Davora Macure. Istovremeno, RBI planira zadržati poslovanje Addika u Austriji, Hrvatskoj i Sloveniji.To znači da će Macura u Bosni i Hercegovini preuzeti dvije odvojene banke – Addiko Bank Sarajevo i Addiko Bank Banja Luka.<h2>Bankarski sistem vrijedan 2,4 milijarde KM</h2>Podaci za kraj 2025. godine pokazuju da dvije Addiko banke u BiH zajedno predstavljaju respektabilan bankarski sistem. One zajedno raspolažu sa:- 2,4 milijardi KM ukupne aktive- 1,4 milijarde KM odobrenih kredita- 1,9 milijardi KM depozita građana i privrede- 48,6 miliona KM neto dobiti- 697 zaposlenihRiječ je, dakle, o jednoj od većih bankarskih grupacija u zemlji, koja posluje kroz dvije zasebne banke – jednu sa sjedištem u Sarajevu, a drugu u Banjoj Luci.

<h2>Addiko Bank Sarajevo</h2>Addiko Bank Sarajevo na kraju prošle godine raspolagala je ukupnom imovinom od 1,27 milijardi KM, što joj je donosilo tržišni udio od 3,6 posto u Federaciji BiH. Banka je imala:- ukupne kredite od 655,5 miliona KM- depozite od 1,04 milijardi KM- neto dobit od 21,7 miliona KM- 342 zaposlena<h2>Addiko Bank Banja Luka</h2>Istovremeno, Addiko Bank Banja Luka bila je jedna od većih banaka u Republici Srpskoj. Na kraju 2025. godine raspolagala je:- ukupnom aktivom od 1,13 milijarde KM- kreditima od 778,2 miliona KM- depozitima od 859,2 miliona KM- neto dobiti od 26,9 miliona KM- 355 zaposlenihTime je banka ostvarila još jedan snažan finansijski rezultat.<h2>Šta slijedi</h2>Podsjetimo da je RBI već osigurao dovoljan broj prihvaćenih ponuda za uspjeh dobrovoljne ponude za preuzimanje Addiko Bank AG, čime je otvoren put za realizaciju cijelog plana restrukturiranja.Prema planovima koje je ranije predstavio RBI, nakon završetka preuzimanja trebalo bi uslijediti izdvajanje banaka u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori i njihova prodaja Alta Group Davora Macure, uz potrebna regulatorna odobrenja.To znači da bi srbijanski biznismen, nakon okončanja svih procedura, postao vlasnik bankarskog sistema u Bosni i Hercegovini koji upravlja imovinom vrijednom više od 2,4 milijarde KM, ostvaruje gotovo 50 miliona KM godišnje dobiti i zapošljava skoro 700 radnika.Ovim poslom Macura će dodatno ojačati svoju poziciju u regionalnom bankarskom sektoru, jer će uz Alta banku u Srbiji preuzeti i poslovanje Addiko banaka u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori, čime će postati jedan od značajnijih bankarskih igrača u jugoistočnoj Evropi.

Vanredna odluka Sofije: Država preuzima kontrolu kako bi spriječila povratak Rusima

Igman nakon cyber prevare: Veći dio novca blokiran, očekuje se povrat sredstava

Dok drugi zbog AI otpuštaju, ASML radnike zadržava bonusima od 20.000 eura

Nekadašnji jugoslavenski industrijski gigant ide na prodaju: Zapošljavao je hiljade radnika

Našao očeve štedne knjižice iz sedamdesetih, dobio 110.000 eura

Za rad javnih kuhinja izdvojeno 40 hiljada KM

BiH dobija povoljnije uslove za izvoz struje u EU: Moguće uštede od 13 miliona eura godišnje

Video / Kako se proizvodi cement

Aerodromi u BiH traže ukidanje takse od 3 KM po putniku: Odluku donosi Vijeće ministara

Visa otpušta oko 2.600 radnika: Kompanija najavljuje veća ulaganja u razvoj i umjetnu inteligenciju

Kriza u njemačkoj autoindustriji stigla i do BMW-a: Planirano ukidanje 8.000 radnih mjesta

Zbog kritika zaposlenici eBaya terorisali par: Slali im sve i svašta, a kompanija će to debelo platiti

Elektroprivreda HZHB Mostar od "siće" došla do milionske dobiti

Gorivo na sarajevskim pumpama od jutros opet skuplje

Stabilizacija tržišta: Cijene nafte u padu nakon najave pregovora SAD-a i Irana

Šta Davor Macura preuzima u BiH: Dvije banke, 2,4 milijarde KM imovine i 700 zaposlenih

Biznis

Vanredna odluka Sofije: Država preuzima kontrolu kako bi spriječila povratak Rusima

Igman nakon cyber prevare: Veći dio novca blokiran, očekuje se povrat sredstava

Dok drugi zbog AI otpuštaju, ASML radnike zadržava bonusima od 20.000 eura

Nekadašnji jugoslavenski industrijski gigant ide na prodaju: Zapošljavao je hiljade radnika

Našao očeve štedne knjižice iz sedamdesetih, dobio 110.000 eura

Za rad javnih kuhinja izdvojeno 40 hiljada KM

BiH dobija povoljnije uslove za izvoz struje u EU: Moguće uštede od 13 miliona eura godišnje

Video / Kako se proizvodi cement

Aerodromi u BiH traže ukidanje takse od 3 KM po putniku: Odluku donosi Vijeće ministara

Visa otpušta oko 2.600 radnika: Kompanija najavljuje veća ulaganja u razvoj i umjetnu inteligenciju

Kriza u njemačkoj autoindustriji stigla i do BMW-a: Planirano ukidanje 8.000 radnih mjesta

Zbog kritika zaposlenici eBaya terorisali par: Slali im sve i svašta, a kompanija će to debelo platiti

Elektroprivreda HZHB Mostar od "siće" došla do milionske dobiti

Gorivo na sarajevskim pumpama od jutros opet skuplje

Stabilizacija tržišta: Cijene nafte u padu nakon najave pregovora SAD-a i Irana

Šta Davor Macura preuzima u BiH: Dvije banke, 2,4 milijarde KM imovine i 700 zaposlenih