<p class="">Iako u pretprazničnom danu nije previše posjećeno, izletište Rorovi iznad Goražda jedno je od mjesta na kojima će se i ovog ljeta moći pronaći sklonište od visokih temperatura i spas od gradske vreve.&nbsp;</p><p>Samo dva kilometra od centra grada, smješteno na lokaciji s koje se pruža prelijep pogled na dolinu Drine, Rorovi su pretvoreni i u mali muzej na otvorenom, s izloženim eksponatima i stalnom postavkom fotografija koju je prije tri godine pripremilo Udruženje veterana rata.&nbsp;</p>

<p>S ove i obližnjih lokacija tokom opsade Goražda su gađani civilni ciljevi po gradu, pa je dio zarobljenog naoružanja izložen, da podsjeća na težak period novije historije BiH. </p><p>Na Rorovima se nalazi i spomen kuća komandanta Zaima Imamovića sa eksponatima i spomenik žrtvama rata, ali i šadrvan i klupe, te ljuljaške i klackalice za najmlađe.</p><p>Lokalne vlasti predstavljaju ga kao najznačajnije gradsko izletište, a je li mu posvećeno dovoljno pažnje procijenite sami.</p><p><a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a></p>

Lokalne vlasti predstavljaju ga kao najznačajnije gradsko izletište, a je li mu posvećeno dovoljno pažnje procijenite sami.

Izletište Rorovi kod Goražda: Tenk, topovi i ratne fotografije dio postavke na otvorenom

<p>Dok stupce crne hronike ponovo pune vijesti o poginulima u saobraćajnim nesrećama, univerzitetski profesor i stalni sudski vještak saobraćajne struke Igor Marković po ko zna koji put upozorava da je stanje sigurnosti u saobraćaju godinama nepromijenjeno i jako loše.</p><h2>Umanjiti posljedice</h2><p>Podsjeća da su u prošloj godini u saobraćajnim nesrećama u BiH smrtno stradale 222 osobe.</p><p>- Taj broj se u zadnjih desetak godina ne smanjuje. Bude nekih oscilacija, ali budući da je broj stanovnika u BiH manji nego prije deset godina, taj sigurnosni aspekt je, nažalost, isti, a u nekim elementima i gori. Mi imamo dnevno u prosjeku 100 nezgoda unutar BiH, što je jako puno na 1,3 miliona registriranih vozila. Tendencija EU je da se broj poginulih smanji ispod 5 na 100.000 stanovnika, tako da mi ne bismo smjeli imati više od 150 poginulih – rekao je Marković za “Avaz”.</p><p>Nezgode će se dešavati, ali potrebno je umanjiti njihove posljedice, smatra on, a uzroke vidi u totalnom odsustvu kulture u saobraćaju i shvatanja odgovornosti vozača, kao i lako dostupnim vozačkim dozvolama bez previše muke i edukacije.</p><h2>Prvi rezultati</h2><p>Marković ističe da je 90 posto nesreća povezano s brzinom, te da su u kombinaciji s alkoholom i drugim opijatima tragedije neizbježne.</p><p>- Trebamo raditi na preventivnim mjerama, a represivne imamo. Moje mišljenje je da kazne treba pooštriti, pa represivni dio povezati s drugim institucijama. Ako ste, naprimjer, povratnik u nezgodama ili ste skrivili neku tešku nezgodu, onda kazne trebaju pratiti i oduzimanje vozila, imovine, zabranu izdavanja određenih dokumenata … Potrebne su nam drakonske mjere, jer vrijeme je pokazalo da drugačije ne znamo funkcionirati. Istovremeno, čak i s nivoa predškolskog obrazovanja raditi na prometnoj kulturi, jer ako već sutra to počnemo, prve rezultate možemo očekivati za 10 do 15 godina - naglašava Marković.</p><h2>Parking skuplji od kazne</h2><p>Marković je komentirao i zakonsku mogućnost da počinitelj prekršaja u saobraćaju u roku od osam dana plati dvostruko manju kaznu.</p><p>- Ja bih to promijenio, pa ako u roku od osam dana ne platiš izrečenu, po isteku roka plaćaš dvostruko veću. Ako u centru Sarajeva parkiram u podzemnoj garaži, za pet sati ću platiti više nego da budem kažnjen zbog pogrešnog parkiranja. Tako mi je jeftinije biti u kazni – dodaje Marković.</p>

90 posto nesreća povezano je s brzinom, a u kombinaciji s alkoholom i drugim opijatima tragedije su neizbježne

Marković: Raditi na preventivnim mjerama

Igor Marković za "Avaz" o sigurnosti u saobraćaju: Samo s drakonskim mjerama znamo funkcionirati

<p>BiH je na raskrsnici i suočena je s obavezom da postojeću političku krizu prevaziđe unutrašnjim dogovorom, kazao je za “Avaz” ekonomski stručnjak i bivši ambasador BiH u Belgiji Draško Aćimović.&nbsp;</p><p>Ukazujući da takve poruke stižu sa svih važnih adresa u svijetu, ističe potrebu organiziranja konferencije za funkcionalnu BiH.</p><h2>Svjedočili mnogim blokadama</h2><p>- Ne možemo reći da je proteklih 20 godina bilo idealno, jer stalno smo svjedočili svim mogućim blokadama i tenzijama, pa zato ovu raskrsnicu treba iskoristiti. Ova situacija je možda stvorena i vještački da bi se napravila jedna nova, funkcionalna BIH.&nbsp;</p><p>Ovo je trenutak kojeg treba iskoristiti, a Amerikanci su dali signal da su spremni da organizuju takvu konferenciju, ali da na njoj učestvuju svi, da budu spremni na kompromise i da se napravi zemlja koja će funkcionisati – kaže Aćimović.</p><h2>Lažna duhovitost</h2><p>Poruke političara iz FBiH da neće da razgovaraju s Dodikom smatra nimalo duhovitim i veoma pogrešnim dok se država nalazi u ovakvoj situaciji.</p><p>- Ovo nije vrijeme za lažnu duhovitost, već za konferenciju koja bi bila organizovana uz podršku zapada. Neće biti jednostavno, biće hiljadu problema, ali to je jedini put. Tu treba da se završi i kompletan evropski put BIH, pa nakon toga automatski otvaramo pregovore, idemo naprijed, dogovaramo se, koristimo novac. S druge strane imamo politikante koji vuku zemlju u dublji konflikt i kiprizaciju. Nijedan pametan političar, u ime bilo kog naroda u BIH, ne može reći da nije za dijalog – ističe Aćimović.</p>

Vrijeme je za unutrašnji dogovor i konferenciju za funkcionalnu BiH

Draško Aćimović za "Avaz": Ne trebaju nam tenzije, već dijalog

<p>Stanje domaće poljoprivredne proizvodnje na najupečatljiviji način ilustriraju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, prema kojima je u prvih pet mjeseci ove godine uvoz 133,8 tona voća i povrća iz uvoza BiH platila 218.984.591 KM.&nbsp;</p><p>Svježi krompir koštao nas je više od 18, paradajz više od 13, crni i bijeli luk i prasa blizu osam, dok smo za kupus, kelj i kelerabu izdvojili približno šest miliona KM. Za krastavce i kornišone dali smo više od 4,5 miliona KM, mrkvu, cveklu i korjenasto povrće 2,3, a milion se našlo i za salatu.</p><h2>Proizvoditi sami </h2><p>Osim za svježe, za smrznuto povrće dali smo 10,4, osušeno mahunasto povrće ili grah u zrnu 7,7, dok je uvezeno sušeno povrće - cijelo, rezano, u kriškama, lomljeno ili u prahu, koštalo 2,2 miliona KM. Čak 41,5 miliona KM vrijedile su banane, blizu 9,5 miliona hurme, smokve, ananas, avokado, guava, mango i mangusta, kokosove i brazilske orahe platili smo gotovo dva miliona, a ni jabuka, krušaka i dunja nemamo dovoljno, pa smo za njihov uvoz izdvojili 15 miliona maraka.</p><p>Nije čudno što kokosov orah uglavnom stiže iz Vijetnama, banane iz Ekvadora i Kolumbije, a hurme, smokve i ananas iz Saudijske Arabije, Kostarike, Turske i Irana, ali na našim trpezama završavaju ogromne količine poljoprivrednih proizvoda koje možemo proizvoditi i sami. </p><p>Krompir iz Holandije, Egipta i Njemačke, paradajz iz Turske i Albanije, luk i prasa iz Nizozemske, Albanije i Egipta, kupus iz Albanije i Makedonije, mrkva iz Srbije, krastavci iz Albanije, Turske pa i Španije, smrznuto povrće iz Srbije, Hrvatske i Poljske. Građani BiH jedu i grah iz Argentine i Maroka, sušeno povrće najviše uvozimo iz Kine, Poljska i Indije, a sušeno mahunasto povrće i iz Kanade.</p><h2>Još jedan problem</h2><p>BiH već decenijama ne proizvodi ni približno potrebne količine hrane za svoje stanovništvo, ali ekonomski analitičar Zoran Pavlović uzrok vidi u još jednom problemu.</p>

<p>- Naši posjedi, poljoprivrednici su mali proizvođači, a trgovački lanci imaju potrebu da proizvode kupuju “na šleper”. Mali proizvođači, koji su, nažalost, neorganizovani, nemaju više poljoprivredne zadruge.&nbsp;</p><p>One bi bile u stanju da ukrupnjavaju isporuke roba prema takvim kupcima, ali je društvo potpuno napustilo zadrugarstvo kao sistem organizovanja proizvodnje i plasmana u poljoprivredi – kaže Pavlović, te dodaje da postojeća udruženja poljoprivrednika nisu dovoljno kapacitirana i povezana s kupcima.</p>

Nije čudno što kokosov orah uglavnom stiže iz Vijetnama, banane iz Ekvadora i Kolumbije, a hurme, smokve i ananas iz Saudijske Arabije

Povrće i voće iz uvoza BiH, za pet mjeseci, platila blizu 219 miliona: Krompir iz Nizozemske, grah iz Argentine

<p>S ciljem čuvanja sjećanja i educiranja novih generacija, povodom 30 godišnjice genocida u Srebrenici, Hrvatska pošta će od sutra u opticaj pustiti poštansku marku “Srebrenica”.</p><p>Kako nam je potvrdila ambasadorica BiH u Hrvatskoj Elma Kovačević – Bajtal, nova poštanska markica danas je predstavljena u Ambasadi BiH u Zagrebu i njen motiv je broj 8.372 na crnoj podlozi, koji simbolizira broj žrtava genocida u Srebrenici.  </p><h2>Plenković podržao ideju</h2><p>Ambasadorica Kovačević-Bajtal zahvalila se svima koji su podržali ideju štampanja poštanske markice, za što se neumorno zalagala više od godinu dana. </p><p>- Posebnu zahvalnost dugujem predsjedniku Vlade Republike Hrvatske, Andreju Plenkoviću koji je podržao ideju, kao i  Zvonimiru-Frka-Petešiću, predstojniku Ureda predsjednika Vlade i Hrvatskoj pošti - kazala je.  </p><p>Inače, danas je u prostorijama Kulturno-informativnog centra Ambasade Bosne i Hercegovine u Zagrebu, u saradnji sa Memorijalnim centrom Srebrenica i Federalnim ministarstvom izbjeglica i raseljenih lica, otvorena izložba “Mrtvare”, autora Armina Durguta. Radi se o snažnom umjetničkom svjedočanstvu o genocidu nad Bošnjacima Srebrenice i Podrinja. Izložba je održana u znak sjećanja na jednu od najmračnijih epizoda savremene evropske historije, s ciljem očuvanja kolektivnog pamćenja i jačanja svijesti o važnosti istine, pravde i odgovornosti, a posjetitelji su imali priliku doživjeti duboku ljudsku i historijsku dimenziju patnje, ali i snage sjećanja i otpora zaboravu. </p><p>Pored ambasadorice Kovačević – Bajtal prisutnima su se obratili i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj, muftija Aziz ef. Hasanović, Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica–Potočari i predstojsnik Ureda predsjednika Vlade Hrvatske Zvonimir Frka-Petešić.</p>

<p>- Prva asocijacija na Srebrenicu je Vukovar. Krv Srebrenice i Vukovara ne da se ničim saprati i upravo otuda i razumijevanje na koje sam naišla kod ovdašnjih institucija inicirajući štampanje poštanske marke povodom 30 godina genocida u Srebrenici. I, evo je – tu je. Ovdje je ono što negatori iz RS-a sprečavaju da se pojavi u Bosni i Hercegovini. Time je ova poštanska markica još važnija i još veća. Hvala Hrvatskoj naglasila je Kovačević - Bajtal.</p><h2>Značaj kulture sjećanja</h2><p>Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić predstavio je izložbu “Mrtvare”, naglasio važnost prikupljanja dokaza, promoviranja kulture sjećanje, te zamolio prisutne predstavnike vlasti i dipomatskog zbora da budu ambasadori istine o genocidu u Srebrenici. Također se zahvalio Hrvatskoj pošti na izdavanju prigodne poštanske marke koje je odštampana povodom 30. godinjice genocida u Srebrenici.</p><p>Muftija Hasanović naglasio je značaj kulture sjećanja, te da je “zaborav genocida, novi genocid”.</p><p>U programu je učestvovao i Kvartet Zagrebačkih solista na čelu sa violinistom Krunoslavom Marićem. Osim izložbe, u Zagrebu će biti organizirana i projekcija dokumentarnog filma “Samir Mehić BOWIE - Pisma iz Srebrenice”.</p>

Nova poštanska markica danas je predstavljena u Ambasadi BiH u Zagrebu i njen motiv je broj 8.372 na crnoj podlozi

Elma Kovačević - Bajtal potvrdila za "Avaz": Od sutra u opticaju poštanska markica Hrvatskih pošta posvećena genocidu u Srebrenici

<p>Sastanak s članovima Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) i kolegama iz entitetskih trojki, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ocjenjuje korektnim i smatra da je on odgovorio na pitanja koja su trebala dobiti odgovor. Ističe da je zaključak sastanka da domaći politički akteri traže i nađu rješenja, kroz institucije BiH, za trenutnu političku krizu, te da su domaća rješenja ona koja se mogu provoditi.</p><p>- Misleći da to možemo, predložio sam da u narednih 15 dana usvojimo dva evropska zakona i izborni zakon koji smo mi predložili, ili neka Trojka predloži neki drugi prijedlog koji se može usvojiti bez izmjene Ustava - podržat ćemo ih. Evropski put je tu, a onda idemo stabilizirati sve druge okolnosti koje imamo danas u nefunkcioniranju izvršne i zakonodavne vlasti – kazao je Čović u razgovoru za „Avaz“.</p><h2>Isti poziv </h2><p>Već duže vrijeme se čuju zahtjevi da HDZ BiH, između SNSD-a i stranaka opozicije u RS, odabere stranu, a isti poziv dobio je i tokom sastanka, od jednog od predstavnika stranaka iz RS. Podsjetio je na ustavni okvir i vrlo jasne nadležnosti u Parlamentu.</p><p>- Klub Bošnjaka je prošle godine šest mjeseci blokirao Dom naroda na pitanju Prijedloga zakona o Ustavnom sudu BIH, da bi ove godine opet sve to bojkotirali na način da tvrde da naš prijedlog izbornog zakona nije po nekim evropskim standardima. Ulaziti u novu iz sadašnje avanture koja je prilično izazovna bilo bi krajnje neodgovorno. Zbog toga mislim da su mnogi prerano krenuli u kampanju i da na tome grade neke svoje pozicije, što je taktički loše. Kao što je to do sada koristio bošnjački, sutra će to koristiti srpski klub i šta smo time dobili? Dva kluba u stalnom nadmetanju 14 -15 mjeseci pred Opće izbore. Mislim da time nećemo napraviti potrebni iskorak. Nama je cilj stabilizirati odnose u BiH, da izvršna i zakonodavna vlast profunkcioniraju. Možda bi prvi korak trebali biti dva evropska zakona i evropski put, a onda bi se sve ostalo lagano otvorilo – kaže Čović. </p><p>Smatra da parlamentarna većina na državnom nivou treba funkcionirati na isti način kao u FBiH, gdje se zajednički traže rješenja. Uprkos pozivima, ne vjeruje da će visoki predstavnik i međunarodna zajednica intervenirati, te naglašava da je većina članova UO PIC-a zaključila da je najbolje rješenje koje dogovore domaći lideri.</p><p>- Čak mislim da i visoki predstavnik tako razmišlja. On samo želi nas ohrabriti da nastavimo dalje razgovarati, što smo, manje-više, i prihvatili, da u nekom racionalnom vremenu sjednemo i tražimo rješenja. Ne vidim mogućnost za intervenciju, pogotovo diranje Ustava, jer to bi narušilo i ovako teško stanje koje imamo danas – dodaje Čović.</p><h2>Dva člana </h2><p>Kolegama je ponudio da izmjene Izbornog zakona krenu od Predsjedništva, a s izmjenama Ustava, koje bi trajale do godinu, omogućila bi se implementacija svih presuda Suda u Strazburu.</p><p>- Međutim, biti naivan kao mi do sada, desetak godina, da ponovo brojniji, odnosno bošnjački narod u FBiH bira dva člana Predsjedništva - s time se ne možemo pomiriti i nikoga nećemo ohrabrivati na takvo nešto. Stoga sam pozvao kolege, primarno iz FBiH, jer u RS smatraju da to odmah treba uraditi, da sjednemo i raspravimo to pitanje. Možemo postaviti rok da za tri mjeseca raspravljamo o integritetu izbornog procesa, da i to na vrijeme uradimo. Možemo u isto vrijeme razgovarati o izmjenama Ustava ako je to provodivo. Dat ćemo puni doprinos, i do sada smo davali, ali ne možemo biti taoci tog procesa i zbog toga što nismo u stanju u Ustavu ništa uraditi da opet čekamo i imamo isti koncept Izbornog zakona – ističe Čović.</p><h2>Afirmativan ambijent</h2><p>Poziva na usvajanje evropskih i izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na Predsjedništvo BIH, da ih se i popravi ako je potrebno, pa bi kriza bila riješena i BiH bi krenula dalje. Čović kaže da ne bismo smjeli rokove iz Brisela propuštati do izbora.</p><p>- Hajdemo usvojiti zakone pa ćemo se baviti time na istoj sjednici. Postavio se neki novi termin od međunarodnih institucija do nekog sastanka u Skoplju, ali mi ne smijemo više lagati sebe i našu javnost. Mi moramo to odmah završiti, bez obzira hoće li biti šansi da nam neko da zeleno svjetlo u Skoplju, jer potrebno je da imamo afirmativan ambijent u BiH. Ako ne na prvoj sjednici Doma naroda u četvrtak, hajdemo je zakazati za deset dana i to završiti. Paralelno Zastupnički dom i mi smo izašli iz problema – kaže za „Avaz“ predsjednik HDZ-a Dragan Čović.</p>

Klub Bošnjaka je prošle godine šest mjeseci blokirao Dom naroda na pitanju Prijedloga zakona o Ustavnom sudu BiH

Čović: Mnogi su prerano krenuli u kampanju

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović za "Avaz": Ne treba nam nova avantura

<p>Nezaustavljivi rast cijena, posebno prehrambenih artikala, pojačava pritisak na javne kuhinje u BIH. Precizni podaci o broju građana, koji preživljavaju zahvaljujući obrocima koje pripreme, nisu poznati, ali i sve ranije procjene broja gladnih u ovoj zemlji zastarjele su nakon enormnih poskupljenja, koja traju već nekoliko godina.</p><p>- Prošle sedmice smo, za samo dva dana, dobili 11 novih korisnika – kaže Amir Radeljaš iz Narodne kuhinje Stari Grad u Sarajevu.</p><h2>Dragocjena pomoć donatora</h2><p>- Sada imamo oko 630 korisnika, čiji su zahtjevi obrađeni od strane socijalnih službi, ali dosta ljudi u stanju socijalne potrebe dođu direktno. Njima pomognemo jednom ili dvaput s paketom namirnica, pa ih uputimo u Centar za socijalni rad, gdje mogu ostvariti pravo na topli obrok, hljeb, voće i jogurt u trajanju od godinu dana – dodaje Radeljaš.</p><p>Javne kuhinje u KS imaju osigurana sredstva iz budžeta, ali pomoć donatora i dalje je dragocjena. Radeljaš kaže da je ona izdašnija u ramazanu, kao i u danima pred Kurban Bajram.</p><p>- Među našim korisnicia su i maloljetnici, ljudi bez ikakvih primanja, oni s jednokratnom pomoći, penzioneri koji imaju najniže penzije ... Znamo da su oni prvi u plaćanju režija, pa dok plati struju, vodu i plin, kupe lijekove, njima ne ostane mnogo i baš su u stanju potrebe. Situacija nije na zavidnom nivou, jer s ovim cijenama ne znam gdje sve ovo vodi – ističe Radeljaš.</p><p>Što cijene više rastu, to kod nas narod više dolazi, kaže Miroslav Subašić, predsjednik Udruženja "Mozaik prijateljstva“ iz Banja Luke. U kuhinji „Obrok ljubavi“ dnevno se priprema  700 do 800 obroka, vikendom oko 1.200, ali s paketima namirnica koji se pripremaju za one koji se srame doći Subašić kaže da je ukupan broj korisnika veći od 2.000.</p>

<p>- Teško mi je pala sudbina porodice s dva dječaka koji žive u napuštenoj kući, mnogo je onih koji su bolesni, a imate ljude koji su i fakultetski obrazovani, postavili sve u životu, a onda se nešto desi i poremeti sve. Imate i ljude koji rade, ali im jedna plata nije dovoljna da prežive, pa traže pomoć. Najteže je ono što mi ne vidimo, jer mnogo ljudi ima tu neku vrstu dostojanstva, pa se srame da nam dođu – kaže Subašić.</p><h2>Bajramski ručak</h2><p>Kao i u vrijeme ostalih vjerskih praznika volonteri „Obroka ljubavi“ u Banjoj Luci pripremaju i svečani bajramski ručak. Subašić kaže da je to prilika da osobe u stanju potrebe osjete malo radosti i pažnje.</p><p>- Mi se nekako stopimo s ovom slikom, ali kad neko ko ne gleda tu sliku svaki dan izađe i stane, pa pogleda – neko stoji sa šerpicom, po suncu i kiši čeka, to je baš teško. Zato pravimo svečane ručkove, da se ljudi osjete sretnijim, da znaju da nisu napušteni i da neko ipak misli o njima – ističe Subašić.</p>

Narodna kuhinja Stari Grad u Sarajevu ima 630 korisnika, u Banjoj Luci dnevno se priprema od 700 do 800 obroka


Redovi pred javnim kuhinjama sve duži: Narod je gladan

<p>U popodnevnim satima u ulici 22. maj u Goraždu dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovali putničko motorno vozilo Golf i motocikl.</p><p>Prema informacijama s lica mjesta, lakše povrede zadobio je vozač motocikla.&nbsp;</p><p>Uviđaj su obavili pripadnici Policijske stanice za kontrolu i regulisanje saobraćaja PU Goražde.</p>

U nezgodi su učestvovali putničko vozilo Golf i motocikl

Nezgoda u Goraždu, motociklista povrijeđen

<p>Sanacija dvaju nosivih stupova starog mosta na Savi između Brčkog i Gunje je u toku, a nakon nje očekuje se početak rekonstrukcije ovog objekta, izgrađenog u periodu Austro-Ugarske, za koju će biti utrošeno pet miliona KM. Teretni saobraćaj zabranjen je prije šest godina, a od 14. februara je preko mosta koji spaja BiH i Hrvatsku saobraćaj potpuno obustavljen, pa građani i privreda moraju koristiti preopterećeni alternativni granični prijelaz Orašje.</p>

<p>- Na nivou Ministarstava s Republikom Hrvatskom dogovorena je rekonstrukcija mosta, ali prilikom pripremnih radova utvrdilo se da su dva noseća stuba ozbiljno oštećena, zbog čega smo bili prinuđeni da taj most potpuno zatvorimo za saobraćaj – kaže gradonačelnik Brčko distrikta BiH Siniša Milić za „Avaz“.</p><h2>Manji troškovi</h2><p>Dodaje da bi do polovine mjeseca hitna sanacija trebala biti završena, a nakon toga uspostavljen saobraćaj za laka motorna vozila.</p><p>- Rekonstrukcija, koja je ranije dogovorena, trebala bi omogućiti saobraćaj vozila do 7,5 tona, što opet ne zadovoljava interese privrede Brčko Distrikta. Bez novog mosta privreda BD BiH ne može egzistirati na duži period – ističe Milić.</p>

<p>Rješenje koje bi značajno smanjilo troškove transporta i dalo zamah razvoju ekonomije sjeveroistočne BiH je izgradnja novog mosta na Savi, nizvodno od postojećeg u naselju Gredice. Na tome već godinama insistiraju i brčanski privrednici, Privredna komora i Udruženje poslodavaca.</p><p>- Dugoročno rješenje za našu privredu je izgradnja novog mosta koji bi omogućio transport teških tereta. I regulativa Hrvatske, koja se uklapa u propise EU, ne dozvoljava teretni saobraćaj kroz naseljena mjesta, što znači da mi – i kad bismo osposobili, što je nemoguće, postojeći most, koji izlazi u centar grada – na njega ne bismo mogli usmjeriti promet teških kamiona, jer kroz Gunju on nije dozvoljen – ističe Milić.</p><h2>Prostorni plan</h2><p>Ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto kaže da je projekt zaustavljen zbog tema izostanka dogovora o trasi autoputa kroz Brčko.</p>

<p>- Postoji plan, ali Brčko odbija da donese prostorni plan, koji će predvidjeti novi most. Hrvatska je svoj dio posla završila i most već ima planiran, tako da Brčko samo treba uraditi svoj dio posla – kazao nam je ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto.</p><h2>Velike štete</h2><p>Privreda Brčkog već nekoliko godina trpi višemilionske štete.</p><p>- Od zatvaranja mosta za teretni saobraćaj 2019. godine, Luka Brčko godišnje gubi blizu pola miliona maraka. To je iznimno jak udar na naše prihode i mi svih ovih godina pokušavamo da namaknemo neka sredstva, kako bismo osigurali njeno nesmetano funkcioniranje. Nadam se da je konačno došao na red taj problem. Rekonstrukcija mosta će nam značiti, ali gradnja novog mosta je najveći prioritet – kaže Perica Josić, direktor Luke Brčko.</p>

Dugoročno rješenje za našu privredu je izgradnja novog mosta koji bi omogućio transport teških tereta, kaže Milić

Čeka se na rekonstrukciju: Milionski gubici zbog mosta na Savi

<p>U Parlamentu države Novi Južni Vels u Australiji danas je, po prvi put u historiji, održana zvanična komemoracija povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici.&nbsp;</p><p>Događaj je organiziran pod pokroviteljstvom Konzulata Bosne i Hercegovine u Novom Južnom Velsu, a okupio je brojne članove australskog parlamenta, predstavnike diplomatskog kora, bosanskohercegovačke zajednice, vjerske lidere i građane.</p><h2>Potresne ispovijesti</h2><p>Program je počeo Srebreničkim infernom, emotivnim muzičko-poetskim podsjećanjem na genocid iz jula 1995. godine. </p><p>Charishma Kaliyanda, članica Parlamenta i predstavnica izborne jedinice Liverpool, podsjetila je na obavezu svih demokratskih društava da se zločini poput onoga u Srebrenici nikada ne zaborave niti ponove.</p><p>Jedan od najpotresnijih trenutaka programa bila je lična ispovijest Mirsade Alemić Helać, preživjele žrtve genocida i autorice knjige "Kroz oči nevinog djeteta". </p><p>Počasni konzul Bosne i Hercegovine u Novom Južnom Velsu Amir Šahinović, zahvalio se prisutnima u ime bh. zajednice u Australiji zbog njihove podrške i pijeteta prema žrtvama genocida, o značaju kulture sjećanja govorila je koordinatorica programa, profesorica Maida Kulić Vugdalić, direktorica Bosanske dopunske škole u Sidneju, a putem video linka prisutnima se obratio i direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić.</p><h2>Brojni učesnici i gosti</h2><p>Prikazani su i video zapisi iz Memorijalnog centra u Potočarima, a otvorena je i izložba fotografija posvećena žrtvama genocida. Komemoracija je bila izuzetno posjećena, a nekoliko članova bosanskohercegovačke zajednice u Australiji, među kojima i preživjele žrtve genocida, pozvani su da prisustvuju zasjedanju parlamenta nakon zvaničnog dijela programa.&nbsp;</p><p>Komemoraciji su prisustvovali i konzuli ili predstavnici konzulata Turske, Nizozemske, Hrvatske, Slovenije, Poljske, Japana, Slovačke, Estonije, Saudijske Arabije i Ukrajine. Događaj je okupio i značajan broj predstavnika sigurnosnih i humanitarnih organizacija, uključujući Federalnu policiju Austrije, pripadnike vojske Australije i predstavnike organizacije STARTTS.</p><p>U programu su učestvovali Medina Begić Bunić, učenici Bosanske škole u Sidneju, Emil Spijodić, Ajla Fajić i Merjem Požegić.</p><p>Značajan doprinos pripremama komemoracije dali su Hajrudin Duratović, Senad Balić i Edina Nanić, zajedno s ostalim članovima volonterskog tima.</p><p>Ova komemoracija predstavlja prvu u nizu nekoliko događaja koji će se održavati tokom juna i jula širom Australije, povodom obilježavanja 30 godina od genocida u Srebrenici.</p>

Program je počeo Srebreničkim infernom

Komemoracija povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici održana u Parlamentu Novog Južnog Velsa

<p>Predsjednici stranaka Trojke (SDP – NIP – NS), opozicionih SDS-a, PDP i Liste za pravdu i red iz RS, te HDZ-a BiH, pozvani su na današnji sastanak s članovima Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC). Sastanak bi se trebao održati u zgradi Parlamentarne skupštine BIH, s početkom u 15 sati, a dolazak su potvrdili svi pozvani.</p><p>- Mi radimo diplomatsku ofanzivu konstantno. Želimo predstaviti svoju viziju budućnosti BiH, jer su prethodnih deset godina u međunarodnim krugovima slušali uglavnom o tome šta žele Milorad Dodik i Dragan Čović – kazao je za “Avaz” predsjednik Naše stranke i ministar prometa i komunikacija BIH, Edin Forto.</p><p>Uz podršku cjelovitosti i suverenitetu BiH, te osudama, a u slučaju nekoliko zemalja i bilateralnim sankcijama protiv odgovornih za najveću krizu nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, iz međunarodnih krugova najčešće stižu pozivi na dijalog i unutrašnji dogovor. Na pitanje da li očekuje da takav dogovor bude postignut, ili da ka rješenju krize BIH krene uz snažniji uticaj zapada, Forto odgovara da očekuje kombinaciju.</p><p>- Ono što mogu reći je da niko normalan više ne treba ozbiljno razgovarati o budućnosti BiH sa SNSD-om. To je jedna od stvari koju ponavljamo na svakom sastanku s međunarodnom zajednicom – ističe Forto.</p>

Mi radimo diplomatsku ofanzivu konstantno

Edin Forto za "Avaz" pred sastanak s članovima PIC-a: O budućnosti BiH niko normalan ne treba razgovarati sa SNSD-om

<p>Bez posebnih očekivanja predstavnici parlamentarnih stranaka iz oba bh. entiteta danas dolaze na sastanak s predstavnicima Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC).</p><p>Svjesni su da od međunarodne zajednice u ovom trenutku ne mogu očekivati puno više od poziva na međusobne razgovore i traženja rješenja unutar BiH za krizu koja traje već nekoliko mjeseci. Još manje od sastanka u zgradi Parlamentarne skupštine BiH očekuju građani, koji ga doživljavaju kao jedan u nizu sličnih, pa posebnu pažnju i ne poklanjaju porukama i stavovima s kojima učesnici potvrđuju svoj dolazak.</p><p>Jedina promjena u odnosu na period prije eskalacije najveće postdejtonske krize u državi je što poziva nema za SNSD i Milorada Dodika, niti ga u budućnosti može očekivati. Bez nekog krupnog zaokreta, uprkos nizu poziva iz Banja Luke, s predstavnicima entitetske vlasti, koje su nepromišljenim potezima odnose u BiH doveli na rub sukoba, za isti sto ne želi praktično niko.</p><p>Ostanu li domaći politički akteri i predstavnici najuticajnijih zemalja zapada principijelni u svojim stavovima, rješenje krize u BiH treba tražiti pred državnim pravosudnim institucijama, tamo gdje je jedna nepravosnažna presuda naišla na pogrešan odgovor. Međutim, teško je očekivati da će se pozivima iz Suda BIH Dodik i ostali dobrovoljno odazvati, čime bi pokazali brigu za građane koje predstavljaju, a rješenja nema ni u Parlamentarnoj skupštini BiH, jer tri delegata dovoljna su za blokadu svake odluke koja bi vodila ka prekompoziciji vlasti. Zato se, bez snažnijeg pritiska izvana, ne treba iznenaditi ako političkom nadmudrivanju budemo svjedočili sve do izbora naredne godine.</p><p>Za to vrijeme građani ove zemlje nisu dobili ništa, osim nastavka borbe s računima i skupim životom, neprospavanih noći zbog prijetnji sukobima i izgubljene nade da ćemo od ovog juna biti na korak bliže Evropi.</p>

Ne treba iznenaditi ako političkom nadmudrivanju budemo svjedočili sve do izbora 2026.

Kriza bez rješenja

<p>Katastrofalno stanje se ponavlja iz godine u godinu, izjavio je za „Avaz“ predsjednik Sindikata Granične policije BiH Dragan Matović. Kaže da je rješenje jednostavno, ali da nema ništa pozitivno reći ni za vlast, ni za opoziciju, jer im očigledno nije stalo do policijskih službenika zaposlenih na nivou Ministarstva sigurnosti BiH.</p><p>- Nema ni nagovještaja da bi se to moglo riješiti ni od jednih, drugih, trećih ili četvrtih, pa je jasno da su im važnije fotelje nego policijski službenici i svi zaposleni u institucijama BIH, koji su vidno iscrpljeni. Vidjeli smo da kolege najavljuju proteste i mi ćemo im se sigurno pridružiti gdje god budu organizovani. Granična policija sa UIO može organizovati „bijeli štrajk“ na graničnim prelazima, tokom kojeg bismo radili na pojačanim mjerama kontrole na granicama, pa bi se čekalo satima. U tom slučaju najviše bi ispaštali građani, jer političari i onako ne idu kopnenim putem i većinom putuju avionima. Nije ni to isključeno, ali to će biti zadnja opcija – kazao je Matović za "Avaz".</p>

Vidjeli smo da kolege najavljuju proteste i mi ćemo im se sigurno pridružiti gdje god budu organizovani

Dragan Matović za "Avaz": Možemo organizovati „bijeli štrajk“, ali bi ispaštali građani, jer političari putuju avionima

<p>Prošlo je pet mjeseci, a Bosna i Hercegovina još nije dobila budžet za ovu godinu i funkcionira na osnovu odluke o privremenom finansiranju, s troškovima na nivou prošlogodišnjih. Na ovaj način onemogućena je i primjena nove osnovice za obračun plaća uposlenima u državnim institucijama, koja je s ranijih 600 uvećana na 631,5 KM. S obzirom na to da će minimalna povećanja primanja dobiti tek nakon usvajanja budžeta, evidentno je da su već zakinuti, pa ne čudi što u sindikatima „ključa“ i da samo zbog aktuelne političke situacije još nema radikalnijih iskazivanja nezadovoljstva.</p><h2>Nismo dobili </h2><p>- Imajući u vidu trenutnu situaciju i te odnose u domovima, gdje se ne zna ni ko je vlast, a ko nije, teško je bilo šta poduzeti. Međutim, ne može se sjediti ni skrštenih ruku. S uvećanom osnovicom su nam „oči zamazali“, ali nema od toga ništa, čak ni tih 5 posto nismo dobili. Non-stop smo u komunikaciji šta poduzeti i ne bi me iznenadila odluka o protestima sva tri sindikata, s ciljem usvajanja budžeta. Nama je više preko glave „Viaducta“, riješite to na drugi način, a dajte da ljudi žive od svog rada. Svi drugi su dobili povećanja, na svim nivoima, samo se na državnom sve lomi preko koljena – kaže za „Avaz“ Edin Kahrimanović, predsjednik Sindikata SIPA-e i zamjenik predsjednika Saveza sindikata policijskih organa u BIH, u čijem su sastavu sindikati SIPA-e, DKPT-a i Granične policije BiH.</p>

<p>Do kraja juna trebala bi biti usvojena osnovica za 2026. godinu, a prijedlog u iznosu od 690,8 KM usklađen je s kolektivnim ugovorom. Međutim, uprkos odluci Vijeća ministara BiH, kojom se utvrđuje osnovica za obračun plaća, uposleni ostaju bez uvećanja za svaki mjesec u kojem državne institucije rade bez budžeta.</p><h2>Cijela godina</h2><p>- Kad planiraju budžet, oni su osnovicu za platu planirali za cijelu godinu, ali je primijene tek nakon usvajanja budžeta. Ta razlika ide u budžetsku rezervu i oni je krčme kako žele i umiju – ističe Kahrimanović.     </p><p>Zato će jedan od prvih koraka sindikata biti zahtjev za izmjenu člana 7 zakona o plaćama.</p>

<p>- Da se osnovica za obračun plata primjenjuje od 1. januara, a ne od narednog mjeseca nakon usvajanja budžeta. Time bismo osigurali retroaktivnu isplatu i u slučaju kada kasni usvajanje budžeta. Inače, na samoj smo ivici kad je riječ o protestima – ističe Radenko Mirković, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika BiH.</p><h2>Razlike u plaćama policajaca</h2><p>Policijski službenici na državnom nivou i ranije su, a sada pogotovo zaostaju s plaćama za kolegama u entitetskim i kantonalnim MUP-ovima. Kahrimanović kaže da takva praksa traje godinama.</p><p>- Nakon što je Vlada RS povećala plate policajcima, kolega u MUP-u RS sada ima platu od oko 2.040 KM, dok naš policajac ima 1.200 KM. Svi mi živimo od plate, pa ne treba da čudi odlazak kadrova. Svaki put je sve manje prijavljenih kandidata na svim konkursima. Nekad se za 20 radnih mjesta znalo prijaviti i po 2.000, a sada je do 100 ljudi – ističe Kahrimanović.</p>

Imajući u vidu trenutnu situaciju i te odnose u domovima, gdje se ne zna ni ko je vlast, a ko nije, teško je bilo šta poduzeti, kaže Kahrimanović

Ključa nezadovoljstvo, sindikati pred odlukom o protestima: Državni službenici pred eksplozijom!

<p>Komentirajući veliki napad na aerodrome ruske vojske, vojni analitičar Antonio Prlenda kazao je za „Avaz“ da su ukrajinske službe izvele „prvoklasnu akciju, koju će biti jako teško ponoviti“. Ona je unijela nesigurnost u redove zračnih snaga Rusije, pa i u bazama za koje se vjerovalo da su na sigurnoj udaljenosti.</p><p>- Ciljevi su bili aviobaze ruske dalekometne avijacije sa strateškim bombarderima, koji su Ukrajincima u ovom ratu uvijek zadavali muke, djelujući krstarećim projektilima izvan ukrajinskog zračnog prostora i mogućnosti da ih Ukrajinci obore. Također, na meti je bila i baza ruskih letećih radara A-50, kojih Rusija baš i nema mnogo, a koji iz zraka koordiniraju svo djelovanje ruskog zrakoplovstva. Operacija je pažljivo pripremana, a tempirana je pred predstojeći krug mirovnih pregovora, kako bi zabrinula Rusiju i ojačala pregovaračku poziciju Ukrajine – kaže Prlenda.</p><p>Dodaje da posljedice napada po Rusiju nisu samo političke, nego i vojne, jer ako su svi podaci s terena tačni, onda će Rusija morati svoje tačke polijetanja pomjeriti na aerodrome koji su još dublje u ruskom teritoriju.</p>

Ciljevi su bili aviobaze ruske dalekometne avijacije sa strateškim bombarderima, kaže Prlenda

Prlenda za "Avaz" o velikom napadu Ukrajine: Prvoklasna akcija iznenađenja, koju će biti teško ponoviti

<p>Na inicijativu članova Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC), zamjenik visokog predstavnika Luis Krišok (Louis Crishock) pozvao je predsjednike stranaka opozicije iz RS, Trojke i HDZ-a BiH na sastanak koji bi se trebao održati sutra u Parlamentarnoj skupštini BiH. Na dnevnom redu sastanka su aktuelna kriza i deblokada evropskog puta BiH.</p><h2>Pukla koalicija </h2><p>- Nemam posebna očekivanja, osim što je sasvim jasno da PIC buduću većinu vidi u tom sastavu – trojke iz FBiH i RS i HDZ. Očigledno je da neki vidljiviji angažman međunarodne zajednice dolazi iz razloga što su domaći akteri neefikasni, što je koalicija pukla kao tikva, a nova većina nije formirana – kaže za „Avaz“ zastupnik PDP-a u NSRS Igor Crnadak.</p><p>Smatra da insistiranja na smjenama i uspostava nove većine na državnom nivou nisu uzrok zbog kojeg BiH, po svemu sudeći, propušta još jednu priliku da otvori pregovore o članstvu u EU. Vjeruje u evropsku ideju i teško mu je kad propuštamo šanse, ali tvrdi da razlog neusvajanja evropskih zakona nisu pokušaji u kojima učestvuje i opozicija iz RS.</p><p>- Upravo je suprotno. Nije realno očekivati usvajanje zakona i imenovanje glavnog pregovarača, a da se uopšte ne zna ko je većina. Red koraka je nova većina, pa deblokada evropskih procesa ili da Trojka, SNSD i HDZ sjednu, kažu da sve što su pričali ne važi i ponovo krenu zajedno. U ovim okolnostima ne vidim kako se može brzopotezno sve izdešavati i da prije ljetne pauze imamo prvu međuvladinu konferenciju i početak pregovora. To je u ovom trenutku u domenu naučne fantastike – naglašava Crnadak.</p><h2>Svaka odluka </h2><p>Kako do nove većine u situaciji kad tri SNSD-ova delegata mogu blokirati donošenje svake odluke u tom pravcu, pitanje je koje postavljaju i iz HDZ-a BiH.</p><p>- Ja za HDZ nemam nikakvu posebnu poruku, osim da ih drugarski pozovem da se okrenu onome što su dosta dobro radili 2015., 2016. i 2017. Uradili smo mnogo dobrih stvari, predali zvaničnu aplikaciju za članstvo u EU, napravili napredak u procesima koji su bili važni prije svega za ljude koji žive ovdje, a onda i za evropski put. Moj poziv njima je da ponovo donesu takvu odluku i da se odmaknu od onih koji su konfliktni i koji ništa dobro ne mogu donijeti nikome u ovoj zemlji – poručuje Crnadak.</p><h2>Malo razloga za optimizam</h2><p>Malo je razloga za optimizam, ali cijeni da je, ako ništa drugo, potpuno ogoljeno da politike, koje su vladale do sada, ne mogu voditi procese, jer nisu iskrene ni prema evropskom putu, ni po pitanjima borbe protiv korupcije.</p><p>- Meni je smiješno kad neke naše lidere ovi iz Evrope pokušavaju prepasti s tim da im neće dati 70 miliona eura iz Plana rasta, jer ti koje oni prepadaju te pare imaju kod kuće. Ovo je velika prekretnica u BiH, posebno u RS. Hoćemo li se iščupati iz kandži koruptivnih grupa koje su stavile šapu na skoro sve budžete u zemlji, ili nećemo uspjeti, pa ćemo tonuti dublje, a narod će odlaziti – dodaje Crnadak.</p>

Izletište Rorovi kod Goražda: Tenk, topovi i ratne fotografije dio postavke na otvorenom

Igor Marković za "Avaz" o sigurnosti u saobraćaju: Samo s drakonskim mjerama znamo funkcionirati

Draško Aćimović za "Avaz": Ne trebaju nam tenzije, već dijalog

Povrće i voće iz uvoza BiH, za pet mjeseci, platila blizu 219 miliona: Krompir iz Nizozemske, grah iz Argentine

Elma Kovačević - Bajtal potvrdila za "Avaz": Od sutra u opticaju poštanska markica Hrvatskih pošta posvećena genocidu u Srebrenici

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović za "Avaz": Ne treba nam nova avantura

Redovi pred javnim kuhinjama sve duži: Narod je gladan

Nezgoda u Goraždu, motociklista povrijeđen

Čeka se na rekonstrukciju: Milionski gubici zbog mosta na Savi

Komemoracija povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici održana u Parlamentu Novog Južnog Velsa

Edin Forto za "Avaz" pred sastanak s članovima PIC-a: O budućnosti BiH niko normalan ne treba razgovarati sa SNSD-om

Kriza bez rješenja

Dragan Matović za "Avaz": Možemo organizovati „bijeli štrajk“, ali bi ispaštali građani, jer političari putuju avionima

Ključa nezadovoljstvo, sindikati pred odlukom o protestima: Državni službenici pred eksplozijom!

Prlenda za "Avaz" o velikom napadu Ukrajine: Prvoklasna akcija iznenađenja, koju će biti teško ponoviti

Igor Crnadak uoči sastanka s članovima PIC-a za "Avaz": Početak pregovora o članstvu u EU je u domenu naučne fantastike

Izletište Rorovi kod Goražda: Tenk, topovi i ratne fotografije dio postavke na otvorenom

Igor Marković za "Avaz" o sigurnosti u saobraćaju: Samo s drakonskim mjerama znamo funkcionirati

Draško Aćimović za "Avaz": Ne trebaju nam tenzije, već dijalog

Povrće i voće iz uvoza BiH, za pet mjeseci, platila blizu 219 miliona: Krompir iz Nizozemske, grah iz Argentine

Elma Kovačević - Bajtal potvrdila za "Avaz": Od sutra u opticaju poštanska markica Hrvatskih pošta posvećena genocidu u Srebrenici

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović za "Avaz": Ne treba nam nova avantura

Redovi pred javnim kuhinjama sve duži: Narod je gladan

Nezgoda u Goraždu, motociklista povrijeđen

Čeka se na rekonstrukciju: Milionski gubici zbog mosta na Savi

Komemoracija povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici održana u Parlamentu Novog Južnog Velsa

Edin Forto za "Avaz" pred sastanak s članovima PIC-a: O budućnosti BiH niko normalan ne treba razgovarati sa SNSD-om

Kriza bez rješenja

Dragan Matović za "Avaz": Možemo organizovati „bijeli štrajk“, ali bi ispaštali građani, jer političari putuju avionima

Ključa nezadovoljstvo, sindikati pred odlukom o protestima: Državni službenici pred eksplozijom!

Prlenda za "Avaz" o velikom napadu Ukrajine: Prvoklasna akcija iznenađenja, koju će biti teško ponoviti

Igor Crnadak uoči sastanka s članovima PIC-a za "Avaz": Početak pregovora o članstvu u EU je u domenu naučne fantastike