<p>Kristijan Iličić, poznati putnik, avanturista i moderni nomad za „Avaz“ je pričao o svojim pustolovinama putujući kroz više od 190 država, a njegove priče pomjeraju s mjesta one najusidrenije i inspiriraju da se otisnu i sami ostave otiske u stranim zemljama.</p><p><b>Šta Vas je inspiriralo da se otisnete u avanture putovanja i u kojem momentu je to preraslo u misiju da posjetite sve države na svijetu?</b></p><p>- Nije to bila inspiracija koliko duboko usađena želja koju sam gajio od malena, a to je da putujem daleko, da upoznam svijet i vidim što je iza horizonta. Rekao bi da sam se rodio takav. Kao dječak sam s roditeljima putovao u zemlje Evrope, a prvo malo egzotičnije putovanje mi je bilo u Tursku s bratom. Išli smo na samo par dana, ali meni je to bilo dovoljno da shvatim kako postoje svjetovi izvan našeg, da ih je mnogo i da ih želim upoznati.</p>

<p>Čim su mi prilike dopustile krenuo sam dalje, prvo Tunis, zatim nekoliko mjeseci u Jugoistočnu Aziju i to je bilo to. Nakon nekih pet godina putovanja i podosta država „u svom džepu“ i nakon što sam shvatio da svi mi operiramo s predrasudama prema svijetu koji ne poznajemo, palo mi je na um da želim doći u svaku državu svijeta i vidjeti kako ljudi tamo žive. Tako je to u jednom trenutku preraslo u putovanje oko svijeta.&nbsp;</p><p><b>Šta ste željeli pokazati svojim pratiocima na tim putovanjima?</b></p><p>- Htio sam im pokazati ono o čemu sam se i sam svjedočio, da svugdje žive većinom dobri ljudi, da postoje dva svijeta, jedan koji je ovaj naš i drugi fiktivni koji vodi visoka politika, koji nam oslikavaju mediji. Također, htio sam svima pokazati kako stvari doista izgledaju na nekoj destinaciji, bez ušminkavanja, bez filtera, posebnog namještanja kadra. Digao sam na hiljade storija posve sirovih, needitiranih, kako bi ljudi hodali sa mnom ulicama, džunglama, pijeskom kojim sam ja hodao i da vide iz prve ruke kakve su stvari.</p>

<p>Također sam želio da vide da iza onoga kad ja stanem širom raširenih ruku ispred nekog vodopada, vulkana ili piramide u džungli Gvatemale da stoji jako puno napora, uspona na vrhove, probijanja kroz blato te da nije sve samo lijepa razglednica. I unatoč svemu tome, uspio sam napraviti lijepe razglednice jer je naš planet jednostavno jedno prekrasno mjesto za život. No, ono što mi je posljednjih godina došlo primarno u fokus, to je da moji pratitelji upoznaju ljude drugih kultura, da sruše predrasude o njima.&nbsp;</p><p><b>U koje države se najradije vraćate, koje su ostavile veliki utisak na Vas?</b></p><p>- Mislim da vas neću iznenaditi odgovorima jer se to jako dobro vidi i na mojim profilima. U Tajland se vraćam redovito, to mi je gotovo drugi dom. Afganistan je mjesto gdje sam doživio pomak u svijesti, u smislu da sam shvatio koliko smo svi o toj zemlji imali predrasude i koliko je politika prljava stvar. Nije baš posve sigurno bilo putovati tamo, ali me je oduševio svaki put kad sam došao.</p><p>Venezuela mi je duboko u srcu kao i cijeli južnoamerički kontinent, volim tu vibru, volim mentalitet tih ljudi. Ipak, Venezuela mi se baš usjekla kao top destinacija. Tamo sam ostvario još jedan veliki san, da vidim najviši vodopad na svijetu, ali sam upoznao divne ljude i vidio koliko joj je bogata i lijepa priroda. U Etiopiji nisam sad već dugo bio, ali ona je moja afrička miljenica. Još jedan skok u svijesti. I bolno i divno iskustvo.</p><p><b>Koja je najopasnija situacija u kojoj ste se našli? Najopasnija destinacija?</b></p><p>- Teško mi je procijeniti koja je situacija bila najopasnija, jer to ovisi i o tome kakve su bile nakane s druge strane ha ha. Prvi posjet Afganistanu kada talibani još nisu bili na vlasti bio je prilično riskantan, pogotovo kad sam u autu putovao njihovim teritorijem u punoj svijesti da ako otkriju da sam stranac otet će me i u najboljem slučaju tražiti otkupninu, a u najgorem, znamo već šta.</p><p>Bilo je vrlo opasno i u glavnom gradu Haitija, jako sam se tamo nelagodno osjećao. Ulične bande na sve strane. Ono što nisam nikad na storijima pokazao je bilo putovanje u ničiju zemlju na sjeveru Malija gdje sam se doista susreo s najvećim ljudskim šljamom. Možda je to bilo najopasnije.</p>

<p>No, tu je i priroda. Znao sam mirno prati zube u ranu zoru kraj vulkana u Kongu i spustiti se s njega možda pola sata prije nego što je eruptirao. I to je moglo biti fatalno, ali me je bog vulkana poštedio. Bio sam i zatočen kamenom lavinom u Pakistanu itd. Kada puno putuješ, glava zna biti u torbi.&nbsp;</p><p><b>Gdje najradije dolazite u Bosnu, kakav utisak je na Vas ostavila naša zemlja?</b></p><p>- Najradije dođem u Sarajevo, ali sam vrlo fasciniran i prirodom koju ima Bosna i Hercegovina, to su nevjerojatne ljepote. Bio sam prošlo ljeto tamo malo duže, od Kravice u Hercegovini do Kraljevske Sutjeske u Bosni i oduševio se, a o ljudima da i ne govorim. Od srdačnosti, susretljivosti ali i vrhunskog profesionalizma u mnogim stvarima koje rade.</p><p>Vaša zemlja je jedna od onih o kojima postoje brojne predrasude koje treba razbijati. BiH je svakako izvrsna destinacija i svako bi je trebao i više nego jednom posjetiti.</p><p><b>Pokrenuli ste Nomadik agenciju i rekli da je drugačija od svih drugih travel agencija, šta je to drugačije?</b></p><p>- Drugačije su nam destinacije, mi smo jedini na Balkanu koji vodimo u Afganistan, Mauritaniju, Venezuelu, Niger, Irak i mnoge druge opasne ili teško dostupne države.</p>

<p>Naša je prednost u tome što sve isprobali iz prve ruke. Mi smo više usmjereni na avanturu, adrenalinske ture, dobru zabavu. Često nudimo ono što se mnogi ljudi ne usude napraviti jer ne znaju odakle bi započeli i kako uopće isplanirati neko zahtjevnije putovanje. Sve to odrađujemo za njih, brinemo o svakom i najmanjem detalju.&nbsp;</p><p><b>Za one koji bi možda krenuli Vašim stopama, šta je to što moraju znati i kako da se pripreme?</b></p><p>- Ne moraju ljudi cijelu priču koncipirati ovako kako sam ja to napravio. Nekima društvene mreže nisu drage ili bitne, a opet željeli bi putovati i živjeti od toga. Ipak, da biste živjeli od svojih putovanja morate na neki način biti poznati javnosti, dakle, ne možete se skrivati. Možete biti putopisac koji redovno objavljuje knjige ili snima dokumentarce, no to sve traži u startu puno više ulaganja, a i kad imate finalni proizvod morate naći načina da on bude negdje emitiran ili objavljen. S društvenim mrežama je barem taj dio lakši.</p><p>Ipak, nije dovoljno samo otvoriti profil i krenuti iako to jest prvi korak. Ako želite puno putovati i živjeti od toga na način kako sam ja to napravio, prvo čega ćete se morati odreći je komfor i kolebljivost, a ono čime se morate naoružati je disciplina, izdržljivost, konzistentnost i neosjetljivost na kritiku.</p><p>Komfora i kolebljivosti se morate odreći zato što želite izgraditi svoj brend, jer bez brenda ne možete zarađivati, a bez zarade ne možete putovati. Vrlo jednostavno. Kolebljivost nestaje onog trenutka kad napokon skočite i krenete na putovanje, ali što se komfora tiče, pripremite se na brojne sate spavanja na aerodromima, na podu ili često u lošim smještajima, mrtvi umorni u potrazi za bilo kakvom hranom. Tako to krene, ali tu ste da napravite kvalitetan sadržaj. Taj sadržaj morate disciplinirano svaki dan objavljivati bez iznimke, morate biti prisutni. Disciplina i izdržljivost su glavni faktori tu.</p><p>U početku će vam se činiti da stvari idu sporo, ali s društvenim mrežama je tako, kada jednom krene, stvarno krene. No, treba doći na taj nivo da postanete vidljivi i dovoljno zanimljivi medijima koji će onda i prenijeti neke vaše priče. Budite originalni, drugačiji.</p>

<p>Početak je težak, ali ćete ga se sjećati sa sjetom jednom kad promolite nos više od onoga što vam kritičari na društvenim mrežama dopuštaju. Jednom kad izađete iz te romantične faze i kad ostvarite dovoljno sredstava da možete i komfornije putovati, krenut će i kritike, a bit će gadne. Zato morate izgraditi i debelu kožu. S time se morate znati nositi tako da ne utječe na vaš rad, da se ne prodate i počnete raditi ono što vam takvi kritičari i sufleri savjetuju da radite. Morate paziti da ne izgubite sebe i svoj kompas. Ne možete udovoljiti svima i zato je uvijek bolje odlučiti se za autentičnost.</p><p>Jasno je da putovanja donose i golemu radost, da ponekad vidite stvari za koje ne možete vjerovati da su s ovoga svijeta, jasno je da ćete doživjeti brojne predivne stvari, divne pustolovine, iskustva zbog kojih se sve to uvijek na kraju isplati. Međutim, najviše će vas oduševiti ljudi na svim stranama svijeta. Barem je sa mnom tako bilo.</p><p>Ipak, morao sam prvo navesti na što sve morate biti spremni prije nego što se smjestite u jednu od takvih razglednica, jer naravno da život nije samo razglednica i da svi dani u sebi sadrže sve, od radosti, tuge, druženja, samoće, bezbrižnosti i problema. Sve je tu, ni od čega nećete pobjeći na svojim dugim putovanjima. ali ćete zato puno naučiti i svakako ćete se promijeniti i narasti kao čovjek - istakao je.</p><p>Kristijan Iličić je nedavno s poslovnim partnerima lansirao eSIM aplikaciju <a href="https://play.google.com/store/apps/details?id=com.lyntel.app">Lyntel</a> koja omogućava kupovanje mobilnih podataka u više od 150 destinacija i država svijeta. Lyntel nudi elektronski SIM i kada ga dodate na svoj mobitel, možete kupovati podatke, a registracija je vrlo jednostavna, o čemu se možete dodatno informirati na njegovom profilu.</p>

Poznati travel bloger proputovao više od 190 država svijeta

Kristijan Iličić za "Avaz" o svojim putovanjima: Naša planeta je prekrasno mjesto za život

<p>Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine u proteklom razdoblju organizirao je edukativna predavanja o humanom papiloma virusu (HPV) i imunizaciji protiv HPV za učenike Srednje medicinske škole Mostar i Srednje medicinske škole Sestara milosrdnica u Mostaru te njihove nastavnike i roditelje.</p><h2>Prezentirane informacije</h2><p>Na predavanjima je sudjelovalo preko 700 učenika iz obje srednje medicinske škole, a ukupno su održana 24 predavanja.&nbsp;</p><p>Kroz predavanja i diskusije dr. Barbara Knežević prezentirala je osnovne informacije o infekciji HPV-om, posljedicama po zdravlje te načinima prevencije i kontrole s fokusom na značaj imunizacije protiv HPV-a kao primarne prevencije u populaciji djevojčica i dječaka.&nbsp;</p><p>Rekla je da iskustva zemalja koje su uvele imunizaciju protiv humanog papiloma virusa (HPV) pokazuju da se vakcinisanjem djevojčica i dječaka protiv HPV-a može spriječiti infekcija HPV-om i bolesti koje uzrokuje HPV, a to su u prvom redu karcinom cerviksa (vrata maternice), karcinomi u području usta, ali i drugi karcinomi te genitalne i negenitalne bradavice koje se javljaju kod velikog broja stanovnika.&nbsp;</p><p>Istaknula je važnost kontinuirane edukacije mladih temeljene na pouzdanim znanstvenim informacijama te važnost veće informiranosti i aktivnog sudjelovanja mladih u zaštiti vlastitog zdravlja. Roditeljima je savjetovala da se odazovu na poziv škola i zdravstvenih ustanova na besplatnu imunizaciju protiv HPV-a i tako efikasno zaštite djecu od bolesti koje uzrokuje ovaj virus.</p><h2>Pohvale učesnika</h2><p>Predavanja su izazvala veliko zanimanje i pohvale učenika, nastavnika i roditelja. Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine zahvalio se upravama, pedagozima, nastavnicima i učenicima srednjih medicinskih škola na sudjelovanju u zajedničkom podizanju svijesti o važnosti imunizacije protiv HPV-a, kao i Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNŽ-a na podršci u realizaciji predavanja.</p><p>Učenicima i djelatnicima škola podijeljeni su edukativni i promotivni materijali o imunizaciji protiv HPV koji su pripremljeni u partnerstvu Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, Federalnog ministarstva zdravstva, UNFPA i Udruge Kap.</p><p>Podsjetimo, Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine je 2022. godine uveo cjepivo protiv HPV u program imunizacije.</p>

Na predavanjima je sudjelovalo preko 700 učenika iz obje srednje medicinske škole, a ukupno su održana 24 predavanja

Edukativna predavanja o HPV za više od 700 učenika srednjih medicinskih škola u Mostaru

<p>Emra Hamidović, doktorica veterinarske medicine, nakon završetka studija otputovala je u humanu misiju u Južnoj Africi, gdje s timom „Snake Pharm“ radi na revolucionarnoj metodi izrade protuotrova za zmijski ugriz.</p><p>Ovih dana planira povratak u Afriku, gdje će se zadržati duži period kako bi nastavila usavršavanje i stjecanje znanja.</p><h2>Humana metoda</h2><p>- „Snake Pharm“ je osnovan kako bi se ubrzao i olakšao proces izrade protuotrova. Dosad se uzimao otrov zmija i ubrizgavao velikim životinjama, najčešće konjima, pa se čekalo da tijelo životinje proizvede antitijela, nakon čega joj se uzimala krv i izdvajala plazma koja se koristila kao protuotrov - objasnila je dr. Hamidović.</p><p>Ističe da je ta metoda dugotrajna, proces traje do 18 mjeseci, a rizična je za ljude koji uzimaju otrov, životinje kojima se ubrizgava, a isto tako, kako kaže, veoma je skupa.</p><p>- Novom metodom izrada je gotova samo za sat, jer u krvi zmije već teče protuotrov pa je nakon uzimanja krvi potrebno sačekati da se plazma koja se koristi kao serum slegne. Olakšavajuća je činjenica da se može uzeti i krv neotrovne zmije jer se one hrane otrovnicama - navela je dr. Hamidović.</p>

<h2>Masovna panika</h2><p>Dodala je da se na našem području generalno ne dešava veliki broj ugriza, tako da su ambulante obezbijeđene za potrebe građana. Međutim, tvrdi, činjenica je da je ovo olakšani način izrade, koji bi pomogao i veterinarskim ambulantama jer se suočavaju sa manjkom protuotrova zbog, naravno, ustupanja za potrebe humanih ambulanti.</p><p>Veoma je važna edukacija građana, istaknula je, kako se ne bi dešavala masovna panika svakog proljeća, kada se zmije bude, ili kada naiđete na neku od njih.</p><p>- Ukoliko naiđemo na zmiju, najbolje je udaljiti se od nje jer ona ljude ne doživljava kao plijen, a napada samo ako osjeti da joj je život ugrožen - napomenula je dr. Hamidović.</p><h2>Kako postupiti</h2><p>Napomenula je da u slučaju ugriza ne treba paničariti, jer otrov naših zmija ima hemotoksično djelovanje i djeluje na mjestu ugriza, širi se krvlju te zbog panike dolazi do bržeg rada srca, a samim tim se i otrov brže širi.</p><p>- Ukoliko se ugriz desi u predjelu šake ili noge, važno je skinuti nakit ili prerezati nogavice jer dolazi do otjecanja, a ako ste mirni, imate barem dva-tri sata da dođete do prve ambulante jer se otrov naših zmija ne širi toliko brzo - kazala je dr. Hamidović.</p>

Ukoliko naiđete na zmiju, najbolje je udaljiti se od nje jer ona ljude ne doživljava kao plijen, a napada samo ako osjeti da je ugrožena, kazala je

Bosanka Emra Hamidović u Africi spašava živote

<p>Prihvatanje stvari i činjenica koje se na prvi pogled čine jednostavnim, u stvari to uopće nije. Prvih nekoliko seansi su obično jako sadržajne za klijenta, upoznaje sa sa terapeutom, dijeli sa njim puno novih informacija vezanih za svoj život. Nakon (i paralelno) sa tim, odvija se rad na problematici zbog koje se klijent javio. Tada se mogu javiti i ponašanja klijenta koja otežavaju terapiju, a koja se nazivaju otporom u psihoterapiji.</p><h2>Pravi put</h2><p>- Kada se klijent javi stručnom licu za pomoć, uglavnom je visoko motiviran da poboljša svoje stanje. No, kvalitetna terapija je ispunjena emocijama koje nisu uvijek ugodne te to često signalizira klijentu da nije na pravom putu - kazala je Bulić.</p><p>Dodaje, da na nesvjesnom nivou, postoje motivi zbog kojih klijenti ne žele da se situacija promijeni nego da je održavaju u postojećem stanju.&nbsp;</p><p>- Klijent se tada ne slaže sa terapeutovim tumačenjima nekog ponašanja, prijedlozima kako da se do željenog rezultata dođe, i sl. Otpor se može javiti bilo kada tokom terapije, pogotovo kada se dešava nakon nekoliko seansi, možemo pretpostaviti da postoje stvari o kojima klijent još uvijek nije spreman da govori. To se dešava i zbog toga što svaka promjena ( pa i ona pozitivna) nosi sa sobom veliku količinu neizvjesnosti i rizika, pa je lakše ostati u stanju koje poznajemo, makar je ono i na našu štetu. Narodski rečeno, ide se linijom manjeg otpora - objasnila je Bulić.</p><h2>Bolno stanje</h2><p>Navodi da kada terapija postane intezivna i klijent treba da “preradi” emocionalno jako obojena dešavanja, to je često veoma bolno i nije jednostavno za uraditi. Kako kaže, u tim slučajevima se klijent često počinje osjećati zbunjeno, razdražljivo, neposredno ili posredno okrivljuje terapeuta što ga je u to stanje doveo.</p><p>- Važno je biti svjestan da je svrha terapije rješavanje konflikata iz prošlosti koji su nas doveli do problema koje danas imamo, te rast i razvoj ličnosti. U određenom momentu terapije klijent će postati svjestan da prethodni načini suočavanja sa problemom jednostavno više nisu prihvatljivi, jer je u međuvremenu usvojio nove obrasce ponašanja i suočavanja - ističe Bulić.</p><h2>Zdrav otpor</h2><p>Prema njenim riječima zdrav otpor je poželjan i javlja se onda kada klijent nije zadovoljan smjerom u kojem ide terapija. Zato se na početku svake terapije uspostavljaju ciljevi čijem se ispunjavaju teži.</p><p>- Ukoliko klijent ne vidi pomak u željenom smjeru, onda je opravdano da se “buni” protiv načina rada terapeuta. Moguće je da kompetencije terapeuta jednostavno ne odgovaraju potrebama klijenta, te , ukoliko terapeut zaista ne može ispoštovati smjer u kojem klijent želi da ide, klijent uvijek može pronaći drugog terapeuta - napominje Bulić.</p><p>Promjena nije laka, a ono što terapeuti ističu jeste upravo borba sa tom promjenom.</p><h2>Emocije koje se vežu uz borbu</h2><p>- Neki od primjera otpora su šutnja, kada klijent tvrdi da ne zna o čemu da priča, držanje tijela, neverbalni znakovi, odbijanje saradnje, sakrivanje bitnih informacija od terapeuta i kao finalni, odigravanje, gdje se nekada odnos koji ne možemo ispoljiti sa drugom osobom, odigrava sa terapeutom - kazala je Bulić.</p><p>Također, dodaje da u literaturi postoji puno podjela i vrsta otpora. Jedna od njih je i podjela na otpore strane egu i otpore bliske egu.<br></p><p>- Prvi je "Ego distoni" (otpori strani egu) gdje klijent osjeća neugodnost, ali je spreman da radi na njihovom razrađivanju, te su zbog toga lakši za razrađivanje. Drugi je "Ego sintoni" (otpori bliski egu) koje klijent osjeća kao racionalne, kao dio sebe (npr. obrasci ponašanja koji su tipični za klijenta), klijent ih ne prepoznaje kao problematične i zato su teži za razrađivanje - objasnila je Bulić.</p><p>Najčešće emocije, navela je, vezane za terapijski otpor su bespomoćnost, stid, strah, pogrešne predstave o terapiji i terapeutu, neadekvatna motivacija i očekivanja.</p><h2>Odustajanje klijenta</h2><p>- Otpor uključuje iracionalna uvjerenja, poput uvjerenja da klijent neće uspjeti da promijeni problematiku, uvjerenje da drugi ljudi ne pružaju adekvatnu podršku i uvjerenje da promjena ne bi tebala da bude teška pa odustaju od pokušavanja - ističe Bulić.</p><p>Objasnila je da se otpor može javiti i nekoliko puta tokom terapije. Terapeut treba objasniti klijentu da otpor nije strašan i da je uobičajena pojava tokom terapije.&nbsp;</p><p>- Kada se javi, zaustavlja terapiju i proces promjene, te otežava da se dođe do konačnog cilja i završetka psihoterapije. S jedne strane, on nam pokazuje da smo došli do stvarno bitnih, bolnih tema u terapiji, ali sa druge, moramo da ga prevaziđemo da bi se terapija nastavila svojim tokom. Ukoliko se otpor pravilno riješi, terapija se može neometano nastaviti - kazala je Bulić.</p><p>Klijent je taj koji mora da odluči da želi preraditi otpor. Terapeut treba da ga tim putem vodi, ali to nije moguće bez aktivnog učešća klijenta. Terapija nema smisla ukoliko ne uključuje aktivno učešće klijenta. Klijent koji je nemotiviran i ne želi preuzeti odgovornost za svoj dio “posla” u terapiji ne može očekivati velike rezultate od te terapije. U tom je slučaju najbolje prekinuti terapiju.</p>

Na nesvjesnom nivou, postoje motivi zbog kojih klijenti ne žele da se situacija promijeni nego da je održavaju u postojećem stanju, kazala je

Psihologinja Nurka Bulić za "Avaz": Otpor prema psihoterapiji otežava iscjeljenje

<p class="">Približava se vrijeme godišnjih odmora, međutim, prije nego što se zaputite na egzotične destinacije, veoma je važno informirati se spada li ta zemlja u rizične zbog mogućnosti obolijevanja od denga groznice, malarije, kolere i drugih.&nbsp;</p><p class="">Infektolog Denis Žepić je za "Avaz“ istaknuo važnost imunizacije i konsultacije s ljekarima prije polaska na put.<br></p><h2>Informirati se</h2><p>Vakcinu je, dodaje, potrebno primiti barem četiri sedmice prije putovanja kako bi se stvorio imunitet. </p><p>- Na putovanjima su najčešće bolesti gastrointestinalnog trakta, dakle, proljev i povraćanje, uz koje se nerijetko javlja i temperatura. Uvijek je preporučljivo da ljudi koji idu na putovanja ponesu priručnu apoteku, antipiretike za skidanje temperature, probiotike, u manjim količinama, da se nađu za svaki slučaj - kazao je dr. Žepić za "Avaz“.</p><h2>Gdje jedete</h2><p>Istaknuo je da, kada osoba planira putovati na rizično područje, gdje se javljaju denga, malarija, kao i druge zarazne bolesti, postoji pravilo davanja vakcina.</p>

<p>- Potrebno je obratiti se Zavodu za javno zdravstvo prije polaska kako biste dobili informacije o zaraznim bolestima, ali i vakcinalnoj zaštiti. Osim toga, izuzetno je važno paziti gdje jedete, to mjesto mora biti, barem na prvi pogled, uredno, pripazite i gdje kupujete hranu, kako je skladištena, kao i koju vodu pijete - naveo je dr. Žepić.</p><h2>Neobavezna imunizacija</h2><p>Zavod provodi neobaveznu vakcinaciju odraslih i djece, uz izdavanje potvrde o vakcinaciji, odnosno međunarodnog certifikata o vakcinaciji za putnike u međunarodnom saobraćaju.</p><p>Zbog klimatskih promjena bolesti koje prenose komarci šire se svijetom, a posebno Evropom.&nbsp;<br></p>

Potrebno se obratiti Zavodu za javno zdravstvo prije polaska s ciljem dobivanja informacija o zaraznim bolestima, kazao je Žepić

Treba se zaštititi prije odlaska na odmor

Bliže se odmori, prijete razne bolesti: Vakcinu primiti 4 sedmice prije puta

<p>Digitalna demencija, ili pretjerano korištenje mobitela i računara, sve se češće spominje posljednjih godina, a smatra se da će se u budućnosti ljudske sposobnosti drastično smanjivati zbog prevelikog oslanjanja na tehnologiju i nemogućnost razdvajanja stvarnog od nestvarnog svijeta.</p><h2>Teška bolest</h2><p>Riječ je o stanjima karakteriziranim slabljenjem pamćenja, zbunjenošću i dezorijentiranošću te općenitim smanjenjem kognitivne fleksibilnosti. Demencija je teška bolest koja dovodi do razaranja kognitivnih funkcija, većinom se javlja u starijoj dobi i značajno utječe na pojedinca i njegovu porodicu. Ovo je za „Avaz“ kazala psihologinja Nurka Bulić.</p><p>- Digitalna demencija je naziv koji se koristi da opiše propadanje, tačnije, kognitivnu deterioraciju, koju moderne generacije doživljavaju zato što ne koriste mozak onoliko koliko su prijašnje to radile. Ranije se znalo, ukoliko doživite ozbiljnu hronološku dob, moguće je da razvijete demenciju, ali danas postoji mnogo mladih ljudi koji zaboravljaju ili se ne mogu nečega sjetiti, jer, jednostavno, nisu dovoljno istrenirali mozak - objasnila je Bulić.</p><p>Dodala je da je poznato da je razvoj čovjeka, kognitivno i fizički, usko povezan. Kako kaže, kognitivni razvoj počinje od najranijih momenata, kada dijete prohoda, počne da uviđa stvari oko sebe, razmišlja, analizira i usvaja nove informacije.</p>

<p>- Ranije se u školi radilo na tome da djeca napamet računaju i aktivno koriste mozak za neke operacije, međutim, danas to nije slučaj. U mnogočemu danas postoje olakšice, a činjenica je da to nosi pregršt mana, a jedna od tih je da postajemo sve više lijeni, što se odražava i na naš kognitivni razvoj - navela je Bulić.</p><h2>Više lijeni</h2><p>Ističe da je mozak organ koji treba trenirati kao i svaki drugi mišić.</p><p>- Najprije treba krenuti od djece i zabraniti ili limitirati upotrebu ekrana u školi i kući, zatim strogo ograničiti protok informacija do djece i prakticirati korištenje knjiga za saznavanje i učenje novih stvari. Sve generacije bi se trebale orijentirati ka čitanju i fizičkim radnjama - napomenula je Bulić.</p><h2>Alarmiranje javnosti</h2><p>Ugledni njemački naučnik i psihijatar Manfred Špicer (Spitzer) detaljno je objasnio ovu pojavu u svojoj knjizi „Digitalna demencija: Kako mi i naša djeca silazimo s uma?“. U knjizi alarmira javnost da nekontrolirano i pretjerano korištenje tehnologije, kao i prekomjerno oslanjanje na nju, slabi kognitivne sposobnosti pojedinca, može pogoršati stanje osoba koje su rizične za razvoj demencije te ubrzati njen nastanak.</p>

Danas postoji mnogo mladih ljudi koji su skloni zaboravljanju, jer, jednostavno, nisu dovoljno istrenirali mozak, objasnila je Bulić

Velike su posljedice korištenja telefona

Psihologinja Nurka Bulić za "Avaz": Pretjerano korištenje 
mobitela slabi pamćenje

<p>Drvene kašike za kuhanje vrlo lako mogu pući ili upiti mirise ako se ne održavaju pravilno. Ne smijete ih prati u mašini, ali postoji par savjeta koje su naše nane prakticirale i tako ih čuvale.</p><h2>Alternativa silikonskim pomagalima u kuhinji</h2><p>Metalni dodaci i dodaci od nehrđajućeg čelika lako se održavaju čistima, ali ne preporučuje se njihovo korištenje na teflonskim i osjetljivim površinama. </p><p>Silikonski nastavci mogu se prati u mašini za suđe i jednostavni su za korištenje, ali neke odbija njihova visoka cijena. Zato se obične drvene kašike ne mogu izbaciti iz mnogih kuhinja i domaćinstava. </p><p>Uz pravilnu njegu, mogu služiti dugi niz godina. Sklone su upijanju ne samo mirisa iz drugog posuđa i otpadne vode, već i hemikalija i sredstava za čišćenje koje se ispire s drugog posuđa.</p><h2>Pravilno održavanje kašike</h2><p>Drvenu kašiku je potrebno ručno oprati odmah nakon upotrebe. Perite deterdžentom i spužvicom, ali nemojte koristiti žičanu četku ili abrazivnu stranu spužvice.</p><p>Osušite drvenu kašiku odmah nakon ispiranja i ostavite je da se potpuno osuši u rešetki.</p><p>Dugo korištene drvene kašike imaju neugodan miris. Očistite ih limunovim sokom. Umočite je u limun, ostavite nekoliko minuta, a zatim isperite. Tako su radile naše nane.</p><p>Neugodnog mirisa se možete riješiti i čišćenjem drvene kašike u mješavini vode i sode bikarbone. Ukoliko su natopljene masnoćom možete ih očistiti tako da ih kuhate u loncu s vrućom vodom 10 minuta.</p><h2>Kako zaštititi drveno posuđe</h2><p>Drvene posude i posuđe zaslužuju zaštitu. Za njihovo održavanje možete koristiti posebna mineralna ulja, pčelinji vosak ili emulziju za tretiranje drvenog posuđa.</p><p>Ni u kojem slučaju nemojte koristiti obična kuhinjska ili prehrambena ulja, naprotiv, uzrokuju miris drvenog posuđa.</p>

Često upiju mirise od hrane

Održavate li pravilno drvene kašike: Ovako su to naše nane radile

<p>Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH za 2023., ukupan broj oboljelih od hepatitisa B u Federaciji BiH iznosio je 51. Ta brojka je u porastu u odnosu na prethodne godine, pa je 2022. zabilježen 31 oboljeli, a 2021. ukupan broj je iznosio 26. Doktor Rusmir Baljić, infektolog i gastroenterohepatolog, za “Avaz” je objasnio kakva je to bolest i koje rizike nosi sa sobom.</p><h2>Upala jetre</h2><p>Kako navodi Svjetska zdravstvena organizacija, u svijetu trenutno živi više od 250 miliona ljudi koji imaju hronični hepatitis B, a godišnje se otkrije 1,2 miliona novih slučajeva. Broj novootkrivenih slučajeva u BiH godišnje manji je od 100, a smrtni slučajevi su iznimno rijetki.</p><p>- Pod pojmom hepatitis podrazumijeva se upala jetre, bez obzira na to kako je nastala, iako je u praksi, ali i u populaciji, ovaj naziv vezan za upalu jetre, on se veže za neki od hepatitis virusa, A, B, C, D ili E - kazao je dr. Baljić.</p><p>Doktor navodi da od hepatitisa B mogu da obole sve osobe koje nisu vakcinisane, kao i one koji su vakcinisane, ali im organizam nije razvio imunitet. Kako kaže, bolest se može prenijeti putem zaražene krvi i krvnih derivata, seksualnim kontaktom s inficiranim partnerom, kao i s majke na novorođenče.</p>

<p>- Simptomi koji karakteriziraju ovo oboljenje su žutilo kože i očiju, osoba se osjeća malaksalo, ima loš apetit, boja mokraće se mijenja i postaje tamnija, a stolica svjetlija - objasnio je dr. Baljić.<br></p><h2>Razvoj komplikacija</h2><p>Također, dodaje, najpouzdaniji i najbrži način da se postavi dijagnoza virusnog hepatitisa su hepatitis markeri, a kao dopuna se radi i PCR test.</p><p>- Hepatitis B može da se razvije kao akutna bolest, koja ne iziskuje bilo kakvu specifičnu terapiju osim simptomatske, međutim, jedan dio pacijenata razvije i hroničnu formu bolesti, pa neki od njih zahtijevaju i tretman antivirusnim lijekovima - naveo je dr. Baljić.</p><h2>Prevencija bolesti</h2><p>- Najbolji način prevencije bolesti je vakcinacija, koja se može provesti i kod odraslih osoba. Dostupna je vakcina koja se daje u tri doze, a u kalendarima vakcinacije u BiH one se daju djeci do navršenih šest mjeseci života - napomenuo je dr. Baljić.</p>

Manji dio pacijenata razvije cirozu ili karcinom, kazao je dr. Baljić za "Avaz"

Raste broj oboljelih od hepatitisa B 

<p>Jedna od stvari koja nam najviše smeta, pogotovo s dolaskom toplih dana, jesu ispucale pete, poznate i kao fisure, koje je važno tretirati, jer ako se ne liječe mogu dovesti do ozbiljnijih problema.</p><h2>Hidratacija stopala</h2><p>Liječite ih tako što ćete stopalima posvetiti malo više pažnje, počevši s hidratacijom barem dva puta dnevno.</p><p>Potražite guste hidratantne kreme za njegu stopala odnosno peta. Neke hidratantne kreme sadrže tvari za omekšavanje kože, poput uree, salicilne kiseline ili alfa hidroksi kiseline, koje mogu pomoći u uklanjanju mrtve kože. Mogu uzrokovati lagano peckanje ili iritaciju.</p><h2>Posvetite pažnju petama</h2><p>Namočite stopala oko 10 minuta u običnu ili sapunastu vodu i osušite ih tapkanjem. Zatim nježno istrljajte pete turpijom za stopala ili kamenom kako biste uklonili mrtvu kožu. </p><p>Nanesite čvršću kremu na bazi ulja ili vazelin, zatim navucite par tankih pamučnih čarapa prije spavanja kako biste pomogli hidratantnoj kremi da se što bolje upije i djeluje.</p><p>Nemojte ignorirati suhe, ispucale pete jer s vremenom možete razviti dublje fisure, što povećava rizik od infekcije.</p>

Potražite guste hidratantne kreme za njegu stopala odnosno peta

Ispucale pete: Stanje koje može dovesti do ozbiljnih problema

<p>Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH za 2023., ukupan broj oboljelih od hepatitisa B u Federaciji BiH iznosio je 51. Ta brojka je u porastu u odnosu na prethodne godine, pa je 2022. zabilježen 31 oboljeli, a 2021. ukupan broj je iznosio 26. Doktor Rusmir Baljić, infektolog i gastroenterohepatolog, za “Avaz” je objasnio kakva je to bolest i koje rizike nosi sa sobom.</p><h2>Upala jetre</h2><p>Kako navodi Svjetska zdravstvena organizacija, u svijetu trenutno živi više od 250 miliona ljudi koji imaju hronični hepatitis B, a godišnje se otkrije 1,2 miliona novih slučajeva. Broj novootkrivenih slučajeva u BiH godišnje manji je od 100, a smrtni slučajevi su iznimno rijetki.</p><p>- Pod pojmom hepatitis podrazumijeva se upala jetre, bez obzira na to kako je nastala, iako je u praksi, ali i u populaciji, ovaj naziv vezan za upalu jetre, on se veže za neki od hepatitis virusa, A, B, C, D ili E - kazao je dr. Baljić.</p><p>Doktor navodi da od hepatitisa B mogu da obole sve osobe koje nisu vakcinisane, kao i one koji su vakcinisane, ali im organizam nije razvio imunitet. Kako kaže, bolest se može prenijeti putem zaražene krvi i krvnih derivata, seksualnim kontaktom s inficiranim partnerom, kao i s majke na novorođenče.</p><p>- Simptomi koji karakteriziraju ovo oboljenje su žutilo kože i očiju, osoba se osjeća malaksalo, ima loš apetit, boja mokraće se mijenja i postaje tamnija, a stolica svjetlija - objasnio je dr. Baljić.</p>

<h2>Razvoj komplikacija</h2><p>Također, dodaje, najpouzdaniji i najbrži način da se postavi dijagnoza virusnog hepatitisa su hepatitis markeri, a kao dopuna se radi i PCR test.</p><p>- Hepatitis B može da se razvije kao akutna bolest, koja ne iziskuje bilo kakvu specifičnu terapiju osim simptomatske, međutim, jedan dio pacijenata razvije i hroničnu formu bolesti, pa neki od njih zahtijevaju i tretman antivirusnim lijekovima - naveo je dr. Baljić.</p><h2>Prevencija bolesti</h2><p>- Najbolji način prevencije bolesti je vakcinacija, koja se može provesti i kod odraslih osoba. Dostupna je vakcina koja se daje u tri doze, a u kalendarima vakcinacije u BiH one se daju djeci do navršenih šest mjeseci života - napomenuo je dr. Baljić</p>

<p>Stipe Pleić iz naselja Stipanići kod Tomislavgrada, poznat i kao Duvanjski Viking, kako ga često nazivaju, izaziva veliku pažnju, kako svojim izgledom tako i onim čime se bavi.</p><h2> Oduševljava ljude</h2><p>Opčinjen serijom „Vikinzi“, počeo je s izradom sjekira i mačeva ukrašenim nordijskim i slavenskim motivima.</p><p>Duvanjski Viking izrađuje i noževe, štitove, lukove i strijele, kao i brojne druge predmete povezane s vikinškom kulturom. Osnovao je i Klub bacača sjekira u BiH „Flick“, prvi takve vrste, a može se pohvaliti i izrađenim vikinškim brodom kojim je zaplovio Buškim jezerom.</p><p>- Izradom sjekira bavim se posljednjih šest-sedam godina. Oduvijek sam volio raditi s drvetom, a posljednjih godina sam se baš posvetio izradi sjekira. Gledajući seriju „Vikinzi“, poželio sam da napravim nešto slično kao što su i oni koristili, a danas iza sebe imam puno radova - kazao je Pleić.</p><p>Također je dodao da inspiraciju pronalazi u nordijskoj mitologiji, nordijskim ratnicima i trgovcima, a iznenađen je koliko su ljudi oduševljeni time što radi.</p><p>- Ljudi me često posjećuju u Stipanićima, gdje imam vikinško selo Kavurci, repliku vikinške kuće, kao i smještaj prilagođen svakome ko odluči da dođe - naveo je Pleić.</p>

<p>U kući se nalazi izložbeni prostor, gdje posjetioci mogu vidjeti većinu predmeta koje je do sada izradio, kao i dvije staze za bacanje sjekira, gdje se svako može okušati gađanjem u metu i strelište.</p><h2>Tri godine</h2><p>- Klub koji sam osnovao postoji posljednje tri godine, a svako ko želi da se okuša u ovom sportu može da dođe, a ja ću ih obučiti kako koristiti sjekiru i napraviti metu. Ovo je nešto čime se može svako baviti, svi uzrasti, a ja vas pozivam da dođete i uvjerite se sami na Stolačkoj tarči, prvom sajmu srednjovjekovlja u Bosni i Hercegovini - istaknuo je Pleić.</p><h2>Povratak kući</h2><p>Stipe je radio na građevini u Njemačkoj nekoliko godina, ali svoj mir, kako kaže, pronašao je u svome rodnom mjestu - Stipanićima. Napravio je veliki broj sjekira i kaže da ne postoji nijedna ista, jer svaku ručno izrađuje te ukrašava, neke čak i vatrom.</p><p>CIJENE</p><p>sjekira kreću se od 50 eura za one najmanje i najjednostavnije do onih od 300 eura.</p>

Svako ko se želi okušati u ovom sportu može doći, ja ću ih obučiti, kazao je Pleić

Stipe Pleić za "Avaz" o neobičnim rukotvorinama: Duvanjski Viking oživljava 
kulturu nordijskih ratnika

<p>Parkinsonova bolest je progresivno neurodegenerativno stanje koje se najčešće javlja u srednjoj i starijoj životnoj dobi. Etiologija i patofiziologija ove bolesti relativno su slabo shvaćene i dijagnoze se obično temelje na kliničkim obilježjima. Najprije se pojave degenerativne promjene u području mozga poznatom kao crna tvar, koja proizvodi dopamin, hemijsku tvar koja omogućuje ljudima da se kreću normalno.</p><h2>Ograničene kretnje</h2><p>Registar oboljelih od Parkinsonove bolesti ne postoji u BiH. Neurologinja Azra Alajbegović za "Avaz“ je objasnila tok bolesti, kao i simptome koji je prate.</p><p>- Kao posljedica nedostatka dopamina javlja se Parkinsonov sindrom koji može biti bolest sama za sebe ili kao simptom neke druge bolesti (trovanje teškim metalima, ugljenmonoksidom, utjecaj psihoaktivnih supstanci i dr.) - kazala je dr. Alajbegović.</p>

<p>Dodala je da se s aspekta simptomatologije i kliničke prezentacije dijeli na hiperkinetičku i hipokinetičku formu.</p><p>- Hiperkinetička forma znači da oboljeli ima ograničene kretnje i nju karakteriziraju tremor, ritmička kontrakcija grupe mišića i najčešće počinje na jednoj ruci, a kasnije može biti na obje strane. Osim tremora, javlja se i bradikinezija, simptom obilježen kašnjenjem pokreta. Slaba ravnoteža također pogađa ljude s Parkinsonom, a to posebno dolazi do izražaja kada se tijelo naglo pokrene - objasnila je dr. Alajbegović.</p><h2>Postavljanje dijagnoze</h2><p>Također, kako navodi, oboljeli se lagano naginje prema naprijed, noge su zalijepljene za podlogu, ima sitne, male korake, teško se okreće itd., a kao treći simptom se javlja rigor, tačnije otpor, koji se ne pojačava s povećanjem brzine kretnje.</p><p>- U početku je terapija medikamentozna, a kasnije može biti i hirurška. Međutim, ti lijekovi su kratkog vijeka, tačnije, s tom bolesti treba biti oprezan i ograničiti davanje antiparkinsonika te ići stepenicu po stepenicu. Parkinsonova bolest je onesposobljavajuća, teška za dijagnosticirati i preživjeti, ali teška je i kao sekundarna traumatizacija porodice oboljelog - ističe doktorica.</p><h2>Otkriven lijek</h2><p>- Nedavno je otkriven i u primjeni je (mislim da na našem području nije registriran) lijek za terminalnu fazu Parkinsonove bolesti koji će značajno poboljšati život pacijenata jer oni u toj fazi postanu nepokretni, tresu se i jako su razdražljivi - kazala je dr. Alajbegović.<br></p><p>POSTOJI tehnika koja se zove „Deep Brain Stimulation“, pomoću koje se pacijentima ugradi stimulator čija je funkcija poticanje struktura ispod kore mozga te se na taj način pokušava nadoknaditi izgubljena funkcija.</p>

Ovaj sindrom se javlja kao posljedica nedostatka dopamina, kazala je dr. Alajbegović

Neurologinja Azra Alajbegović za "Avaz": Kako živjeti s Parkinsovom bolešću

<p>Vanredno stanje proglašeno je danas u Dubaiju zbog jakih oluja.</p><p>Građanima je savjetovano da ostanu u svojim domovima i da se ne izlažu potencijalnim opasnostima.</p><p>Obilne kiše su uzrokovale poplave, a u jednoj od zgrada izbio je i požar prilikom čega su stanari evakuirani. Kako nam javljaju s lica mjesta požar je brzo saniran.</p><p>U videu pogledajte jednu od poplavljenih garaža na kojem se vidi šteta koja je prouzrokovana.</p>

U jednoj od zgrada izbio je i požar prilikom čega su stanari evakuirani

"Avaz" na licu mjesta: Dubai pogođen jakom olujom, poplavljene zgrade

<p>Dolina piramida u Visokom, profesora Semira Osmanagića ruku djelo, je u proljeće nešto što svaki čovjek treba doživjeti.</p><p>Siromašni su oni koji u proljeće ne prošetaju stazama sreće, ljubavi, života...<br></p><p>Kako javlja novinarka "Avaza" Dženana Redžepagić iz Visokog, danas je u dolini piramida srela i doajena bh. glumišta Josipa Pejakovića. </p><p>Vjerovatno umoran od reflektora, kamera, novinara, ljubazno nas je pozdravio i nastavio uživati u aprilskom suncu. </p><p>U galeriji fotografija pogledajte šta smo zabilježili.</p>

Siromašni su oni koji u proljeće ne prošetaju stazama sreće, ljubavi, života

"Avaz" u dolini piramida: Pogledajte koga smo sreli

<p>Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja (ZZOR) Federacije BiH stiglo je novo saopćenje u vezi s nedostatkom citostatika. Kako kažu, Zavod nabavlja i isporučuje 187 različitih lijekova prema zdravstvenim ustanovama, a prema odluci o listi lijekova fonda solidarnosti Federacije BiH kojima se trenutno liječi više od 14.200 pacijenata, što je povećanje od oko 30 posto u odnosu na proteklu godinu.<br></p><p>- Što se tiče nestašice nekoliko citostatika, prema obavještenju sa stranice Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, u privremenom/trajnom prekidu prometa su dva lijeka, ali istovremeno ti lijekovi nisu prijavljeni kao deficitarni u zdravstvenim ustanovama - naveli su iz ZZOR-a. </p><p>Kada su u pitanju deficitarni lijekovi, navode da je u proteklim danima izvršena isporuka za Onco BCG injekcije, a Paklitaksel infuzije će biti jednim dijelom isporučene do petka.</p><p>- Lijek Irinotekan injekcije će biti isporučen, jedan dio, do petka, 12. aprila, a ostatak do kraja mjeseca. Dio isporuke Metotreksat injekcija će biti najkasnije do utorka, 16. aprila, te će se i ostatak isporuke nastaviti kontinuirano. Za lijek Pemetreksed injekcije je najavljena defektura u proizvodnji do sredine aprila - istaknuli su iz ZZOR-a.</p>

Za lijek Pemetreksed injekcije je najavljena defektura u proizvodnji do sredine aprila, istaknuli su iz Zavoda

Počela isporuka citostatika za onkološke pacijente

<p>Velik broj istraživanja pokazuje da su ljudi u čijoj prehrani riba i plodovi mora zauzimaju važno mjesto dugovječniji. Riba je glavni predstavnik mediteranske prehrane koja ima brojne, već spomenute blagotvorne efekte na ljudsko zdravlje. U nastavku donosimo jedan zanimljivi recept kako bi je mogli uvrstiti na svoju trpezu.</p><p>Sastojci: 1 kašika maslinovog ulja, pola fino nasjeckane glavice luka, 60 g nasjeckanog mladog špinata, 2 čehna protisnutog bijelog luka, 420 g tune u konzervi, 25 g glatkog brašna, 2 umućena jaja, 1 kašika majoneze, 1 kašika limunovog soka, 2 kašike svježe nasjeckanog peršuna, 2 kašike svježe nasjeckanog kopra, so i biber.</p><p>Priprema: </p><p>1. U tavi zagrijte ulje na srednje jakoj vatri. Ubacite sjeckani luk i bijeli luk te ih dinstajte 5 minuta. Dodajte mladi špinat i dinstajte još 1 do 2 minute dok špinat ne uvene.</p><p>2. Izdinstani špinat i luk prebacite u posudu da se ohladi. Zagrijte rernu na 200 stepeni.</p><p>3. Tunu procijedite te je ubacite u posudu s ohlađenim povrćem. Dodajte brašno, jaja, majonezu, limunov sok, peršun, kopar, so i biber. Rukama izmiješajte sastojke pazeći da vam ne ostaju preveliki komadi tunjevine. Što vam je smjesa finija, bez prevelikih komada, to će biti kompaktnija.</p><p>4. Koristeći grabilicu za sladoled (ili kekse) oblikujte kuglice jednake veličine koje ćete prebaciti na lim za pečenje obložen papirom za pečenje.</p><p>5. Okruglice pecite 20 do 25 minuta dok ne porumene.&nbsp;</p>

Kristijan Iličić za "Avaz" o svojim putovanjima: Naša planeta je prekrasno mjesto za život

Edukativna predavanja o HPV za više od 700 učenika srednjih medicinskih škola u Mostaru

Bosanka Emra Hamidović u Africi spašava živote

Psihologinja Nurka Bulić za "Avaz": Otpor prema psihoterapiji otežava iscjeljenje

Bliže se odmori, prijete razne bolesti: Vakcinu primiti 4 sedmice prije puta

Psihologinja Nurka Bulić za "Avaz": Pretjerano korištenje mobitela slabi pamćenje

Održavate li pravilno drvene kašike: Ovako su to naše nane radile

Raste broj oboljelih od hepatitisa B

Ispucale pete: Stanje koje može dovesti do ozbiljnih problema

Raste broj oboljelih od hepatitisa B

Stipe Pleić za "Avaz" o neobičnim rukotvorinama: Duvanjski Viking oživljava kulturu nordijskih ratnika

Neurologinja Azra Alajbegović za "Avaz": Kako živjeti s Parkinsovom bolešću

"Avaz" na licu mjesta: Dubai pogođen jakom olujom, poplavljene zgrade

"Avaz" u dolini piramida: Pogledajte koga smo sreli

Počela isporuka citostatika za onkološke pacijente

Uvrstite ribu na svoj jelovnik: Ovo je jedan zanimljiv način kako je pripremiti

Kristijan Iličić za "Avaz" o svojim putovanjima: Naša planeta je prekrasno mjesto za život

Edukativna predavanja o HPV za više od 700 učenika srednjih medicinskih škola u Mostaru

Bosanka Emra Hamidović u Africi spašava živote

Psihologinja Nurka Bulić za "Avaz": Otpor prema psihoterapiji otežava iscjeljenje

Bliže se odmori, prijete razne bolesti: Vakcinu primiti 4 sedmice prije puta

Psihologinja Nurka Bulić za "Avaz": Pretjerano korištenje mobitela slabi pamćenje

Održavate li pravilno drvene kašike: Ovako su to naše nane radile

Raste broj oboljelih od hepatitisa B

Ispucale pete: Stanje koje može dovesti do ozbiljnih problema

Raste broj oboljelih od hepatitisa B

Stipe Pleić za "Avaz" o neobičnim rukotvorinama: Duvanjski Viking oživljava kulturu nordijskih ratnika

Neurologinja Azra Alajbegović za "Avaz": Kako živjeti s Parkinsovom bolešću

"Avaz" na licu mjesta: Dubai pogođen jakom olujom, poplavljene zgrade

"Avaz" u dolini piramida: Pogledajte koga smo sreli

Počela isporuka citostatika za onkološke pacijente

Uvrstite ribu na svoj jelovnik: Ovo je jedan zanimljiv način kako je pripremiti