Ime i prezime: Almin Zrno.Datum i mjesto rođenja: 27. april 1966., Sarajevo.Šta prvo uradite kad se probudite: Poželim sebi divan dan.Da niste to što jeste, čime biste se bavili: Vjerovatno isto.Šta Vam je bio prvi posao u životu: Rad u kafeu.Kada biste samo jednu stvar mogli ponijeti na pusti otok, šta bi to bilo: Muzika.Najdraža pjesma: Sva Šopenova nokturna.Šta gledate na televiziji: Mezzo kanal.Šta Vas nervira: Glupost.Najdraži grad: Sarajevo.Najbolji poklon koji ste dobili: Ljubav.Čega se plašite: Budala.S kim najradije pijete kafu: Sa svojim najdražim.Omiljena društvena mreža: Instagram.Najdraža boja: Crna.Ko Vam je uzor: Kosmos.Najdraži pisac: Herman Hese (Hermann Hesse).Da imate mogućnost, šta biste uradili da poboljšate stanje u svijetu: Ukinuo pohlepu.Omiljeni muzičar ili bend: Šopen (Chopin).Posljednja knjiga koju ste pročitali: "Bejturan i ruža“.Tim za koji navijate: Sarajevo.Omiljena narodna izreka: Želi drugom što želiš sebi.Koje pitanje najviše mrzite: Glupo.Omiljeni lik iz knjige, filma ili serije: Džek Nikolson (Jack Nicholson) u svojim ulogama.Koju zemlju biste voljeli posjetiti: Japan.

Nervira me glupost

Fotograf Almin Zrno: Najbolji poklon mi je ljubav

Teorija o afektivnoj vezanosti djece od najranije dobi je dala podlogu za mnoga istraživanja o ulozi i važnosti majke za život djece dok uloga očeva nije ispitivana u tolikoj mjeri. Tome je dijelom pridonijelo tradicionalno razmišljanje da je otac najčešće potpuno izostavljen iz odgajanja djeteta, jer majka preuzima tu ulogu.&nbsp;Psihologinja Nurka Bulić za "Avaz“ je objasnila koliko je, zapravo, važna uloga očeva i kakve benefite djeca iz toga imaju.<h2>Ohrabrivanje djece</h2>U današnjem vremenu, tradicija je o tom pitanju počela da blijedi. - Mene neopisivo raduje što konačno postaje prihvatljivo da tata ima jednake obaveze kao i mama. Danas su majke jednako zaposlene, zarađuju i obezbjeđuju porodicu, te su se očevi “prisiljeni” uključiti. A ja bih dodala - konačno im je dozvoljeno da imaju ulogu i važnost koju su oduvijek trebali imati – kazala je Bulić.Sva istraživanja su, navela je, dala krucijalne rezultate koji se odnose na činjenicu da su očevi ključne uloge u odgoju svoje djece koja od bliskog odnosa imaju višestruke benefite, kognitivne, emocionalne i socijalne.- Bitno je da je otac dostupan, angažiran u odgoju djeteta i da preuzima odgovornost za djetetovu dobrobit. Aktivna uključenost oca u dječiji svijet hrabri djecu da istražuju, uči ih strpljenju, a u prve tri godine djetetovog života posebno utječe na kogniciju – objasnila je Bulić. Istaknula je da uloga oca nosi prirodno određeni autoritet, koji navodi djecu da stvari shvataju promišljenije i ozbiljnije. To ne znači da majke nemaju autoritet, već da ga očevi u većem broju slučajeva imaju više. - Dječacima je otac uzor prema kojem formiraju svoje vrijednosti i ponašanja kao muškarci, očevi i muževi, dok će djevojčice prema modelu oca procjenjivati muškarce. Također, djeca koja su imala emocionalno dostupne i tople očeve su tolerantnija na stres i frustraciju, te imaju razvijeniju samokontrolu i kontrolu impulsa – navela je Bulić.<h2>Temelj za odnos</h2>Dodala je da za djecu u školskoj dobi bliskost s ocem mnogo znači. Bliski odnosi s ocem preveniraju negativno ponašanje i čuvaju od antisocijalnog ponašanja u adolescenciji. - Autoritarni očevi, koji vezu s djecom baziraju na strahopoštovanju i strahu, mogu očekivati da odgoje anksioznu i emotivno nestabilnu djecu – zaključila je Bulić.Veza se uspostavlja od prvih dana provođenjem vremena s bebom. Na taj način otac upoznaje svoje dijete i stvara temelje za razvoj sigurne privrženosti.Nekad mladim tatama treba uputa, topla riječ i ulijevanje hrabrosti da se otisnu na put upoznavanja vlastitog djeteta.

Bliski odnosi preveniraju negativno ponašanje i čuvaju od antisocijalnog ponašanja u adolescenciji, objasnila je

Psihologinja Nurka Bulić o porodici za "Avaz": Otac ima ključnu ulogu u razvoju djece

Karcinom grlića materice je u modernom svijetu preventabilna bolest, stoga je porazno da u Federacji godišnje od nje oboli gotovo 150 žena, a umre približno 80. HPV (Humani papiloma virus) je ključni uzročnik ovog karcinoma, stoga je jako važno provesti imunizaciju, kako bi se smanjile ove incidence.&nbsp;U Federaciji BiH u 2024. godini je cijepljeno otprilike 4.500 djevojčica protiv HPV-a. Ginekolog Vernes Begović za "Avaz“ je govorio o ovoj vrsti karcinoma i podijelio nekoliko savjeta.<h2>Vakcinacija dječaka</h2>Januar je mjesec podizanja svijesti o raku grlića materice, ali ova tema treba svakodnevno biti prisutna, kako bi se podigla svijest javnosti o metodama prevencije.- Vakcina protiv HPV-a je broj jedan u prevenciji karcinoma grlića materice. Ovo je vrlo pouzdana i testirana vakcina. Naravno, kao i svaka vakcina i ona može imati neželjenih efekata. Bolesnoj osobi se ne daje vakcina, nego zdravoj osobi kao prevencija – pojasnio je dr. Begović.Nuspojave su uobičajeno blage i kratko traju (bol, crvenilo i oteklina na mjestu primjene, glavobolja, mučnina, umor, povišena tjelesna temperatura, bol u mišićima i/ili zglobovima).- Poželjno doba za vakcinu je od 12 do 14 godina, a u to trebaju biti uključeni i djevojčice i dječaci. Recimo, Australija vakciniše i dječake i u toj zemlji je ova bolest gotovo iskorijenjena. Dok kod nas, prema podacima Udruženja "Renesansa“, karcinom grlića maternice je drugi uzročnik bolesti/smrti kod žena – istaknuo je dr. Begović.Veliki problem, navodi, jesu upravo simptomi. Sve počinje, kaže, kao jedna hronična bolest, dugotrajna infekcija i razvija se jako sporo.- U rijetkim slučajevima, kojih je ispod jedan posto, sve se odvija vrlo brzo, unutar 2-3 mjeseca. Sva sreća, njih je vrlo malo. Uglavnom traje godinama i počinje s banalnom simptomatologijom poput lošeg sekreta. Nekih početnih, tipičnih simptoma nema, a kad se pojave kasni simptomi, poput krvarenja, onda je to vrlo teško rješivo – dodao je dr. Begović.Izlječenje karcinom grlića materice zavisi od stadija bolesti.- U početnim fazama bolesti, dok je proces na nivou sluznice, izlječenje je stopostotno. Kasnije ovisi o stupnju zahvaćenosti organa, proširenosti bolesti. U terminalnoj fazi, nažalost, rezultati su vrlo loši – naveo je dr. Begović.<h2>Važnost edukacije</h2>Istaknuo je da su, osim vakcine, izuzetno važni redovni ginekološki pregledi, kao i edukacija.- Djeca danas, nažalost, prerano stupaju u spolne odnose, sa 12-13 godina, a nemaju dovoljno informacija. Niko ih ne educira da trebaju ići na preglede i u tim godinama. Ja svim svojim pacijenticama kažem da dovedu kćerke, da ih prvo upoznamo s ordinacijom, da joj prikažemo neke banalne stvari koje je mogu privući, i to je ključ rješenja. Edukacija i prevencija – objasnio je dr. Begović.Naglasio je da žena koja ima redovne spolne odnose, treba obavljati pregled jednom godišnje.- Nikad nije previše upozoravanja, savjetovanja i medijske pažnje. Sve što ponavljamo ključ je našeg znanja. Apsolutno su važne sve akcije i treba konstantno raditi na tom planu – zaključio je dr. Vernes Begović.<h2>Obratiti se ljekaru</h2>Potrebno je obratiti se ljekaru ukoliko se primijeti: krvarenje između menstruacija, nakon menopauze ili nakon spolnog odnosa, pojačan vaginalni iscjedak, vaginalni iscjedak neugodnog mirisa, uporna bol u leđima, nogama ili karlici, gubitak težine, umor i gubitak apetita, vaginalna neprijatnost, oticanje nogu.Ovi simptomi također mogu biti znakovi drugih zdravstvenih problema koji nisu povezani s rakom grlića materice, ali svakako zahtijevaju ljekarski pregled.

Veliki problem su simptomi, jer sve počinje kao hronična bolest, objasnio je

Begović: U početnim fazama izlječenje je potpuno

Ginekolog Vernes Begović o karcinomu grlića materice za "Avaz": Djeca prerano stupaju u spolne odnose

Ime i prezime: Emil Sućeska.Datum i mjesto rođenja: 28. april 1984., Han-Pijesak.Šta prvo uradite kad se probudite: Provjerim podsjetnik planiranih aktivnosti za taj dan.Da niste to što jeste, čime biste se bavili: Bio bih advokat.Šta Vam je bio prvi posao u životu: Voditelj izbora za miss.Kada biste samo jednu stvar mogli ponijeti na pusti otok, šta bi to bilo: Mobitel.Najdraža pjesma: "Teške boje" - Goran Bare.Šta gledate na televiziji: Sport i filmove.Šta Vas nervira: Dvoličnost i izdaja.Najdraži grad: Sarajevo.Najbolji poklon koji ste dobili: Kćerka.Čega se plašite: Gubitka dragih ljudi.S kim najradije pijete kafu: Sa suprugom.Omiljena društvena mreža: Linkedin.Najdraža boja: Plava.Ko Vam je uzor: Profesor i drug Besim Spahić.Najdraži pisac: Zecharia Sitchin.Da imate mogućnost, šta biste uradili da poboljšate stanje u svijetu: Zabranio bih podjele, po rasi, vjeri, naciji...Omiljeni muzičar ili bend: Grupa „Bolero“.Posljednja knjiga koju ste pročitali: "Ako ti jave da sam pao...", zbirka priča Darija Džamonje.Tim za koji navijate: Željo zauvijek.Omiljena narodna izreka: Ne radi nikome ono što ne želiš da se tebi desi.Koje pitanje najviše mrzite: Ne volim pitanja o tome koje je ko nacije, kojem narodu pripada, koje je vjere i za koga glasa.Omiljeni lik iz knjige, filma ili serije: Liam Neeson i Vera Farmiga.Koju zemlju biste voljeli posjetiti: Vijetnam.

Za Želju navijam zauvijek

Emil Sućeska za "Avaz": Najbolji poklon mi je kćerka

Uloga i prisustvo babice na porođaju, kao i u životu svake majke je nezamjenjiva. Zanimanje babice staro je koliko i sam čovjek, a uprkos naprecima u medicini i tehnologiji, njihova uloga je nemjerljiva i uvijek će trajati. Ovaj posao je jedan od najplemenitijih, najodgovornijih i sasvim sigurno najljepših. Babica je prva osoba koja dočeka bebu i tu je da pomogne majci u njenom najznačajnijem trenutku. Fatima Avdić taj posao radi duže od 40 godina i za „Avaz“ je govorila o svom iskustvu i porođajima koji su obilježili njenu karijeru.<h2>Urezano u sjećanje</h2>Babice su stručne sestre koje su spona između doktora i pacijenta i jedine su koje prisustvuju fazi između najvećeg bola i radosti. Žene su najčešće uplašene, ali babice su tu da im donesu smiraj, uliju povjerenje i zajedničkim snagama dođu do sretnog ishoda. Za odabir ovog poziva potrebno je mnogo empatije i ljubavi.- Ja sam imala rodicu koja je završila medicinsku školu i radila u ambulanti. Dok sam išla u školu, često sam je posjećivala na poslu, gledala sve što radi, a posebno me zanimalo sve oko beba. Tada sam se odlučila za ovaj poziv i mogu slobodno reći da je to ljubav od „malih nogu“ – objasnila je Avdić.Kada je došlo vrijeme izbora karijere, upisala je medicinsku školu i tako je sve počelo. Osvrnula se na sam čin porođaja i objasnila svoju ulogu.- Porođaj je timski rad ljekara i babica. Međutim, kada je spontani, prirodni porođaj, babica ga vodi te je njena uloga vrlo važna. Ona vodi trudnicu i završava sve, od klemanja pupčanika do davanja bebe majci – kazala je Avdić.Kroz njenu bogatu karijeru desilo se mnogo lijepih situacija, o onim teškim, kaže, ne treba sad govoriti.- Svakoj pacijentici se predstavim prije porođaja, upoznamo se, međutim, nerijetko se desi da nakon samog čina porođaja one jednostavno na trenutak zaborave moje ime. Jednom prilikom, majka me nakon porođaja ponovo upitala za ime i nakon što sam joj ponovila, rekla je da će se tako zvati i njena kćerka. To je nešto zaista posebno emotivno za mene. Dosta smiješnih situacija je bilo i kada je dozvoljeno muževima da prisustvuju porođaju, pa se nerijetko znalo desiti da porađam ženu, a njen muž pada u nesvijest, pa ga hvatamo, dozivamo. Bilo je zaista brojnih situacija koje su mi ostale u sjećanju – kroz smijeh priča Avdić. <h2>Savjeti majkama</h2>Novim majkama i porodiljama udijelila je i nekoliko savjeta, kako bi taj čin prošao najbolje moguće i svima u sjećanju ostao kao najljepši.- Vrlo je važno da se porodilja upozna s babicama, te da uspostave uzajamnu saradnja. Ja sam tu da slušam porodilju i njene želje, dodam vode ili bilo šta što joj je potrebno. Kad krene sam čin porođaja, jako je važno da se prate upute babice, kako da se pravilno diše, kada je vrijeme da tiska i slično, jer na taj način majka pomogne i sebi i nama – poručila je Avdić.Za kraj, kazala je da je svakoj porodilji uvijek pristupala kao da je njeno dijete i zaista je sretna na prilici da radi ovako human posao.<h2>Ogromna uloga</h2>Kako su babice direktno povezane sa zdravljem majki i djece, veoma je bitno javnosti podizati svijest o njihovoj ogromnoj ulozi koju imaju u zdravstvenom sistemu. Svjetska zdravstvena organizacija i njeni globalni partneri, svake godine skreću pažnju na važnost babica u procesu dočeka novih beba na svijet i istovremenoj brizi o majkama za vrijeme, ali i nakon porođaja.

Uzajamna saradnja je vrlo važna, kako bi se došlo do najboljeg ishoda, kazala je

Fatima Avdić o pozivu babice za "Avaz": Posebno sam emotivna kada kćerki daju moje ime

Ime i prezime: Irma Husić.Datum i mjesto rođenja: 21. novembar 1981., BihaćŠta prvo uradite kad se probudite: Klanjam sabah, pa opet legnem.Da niste to što jeste, čime biste se bavili: Politikom.Šta Vam je bio prvi posao u životu: Promotor.Kada biste samo jednu stvar mogli ponijeti na pusti otok, šta bi to bilo: Višenamjenski alat.Najdraža pjesma: „My Way“, Frank Sinatra.Šta gledate na televiziji: Dokumentarne emisije.Šta Vas nervira: Nepoštovanje i nedostatak komunikacije.Najdraži grad: Chefchaouen u Maroku.Najbolji poklon koji ste dobili: Zbirka poezije.Čega se plašite: Da si ne umislim da sam bolja od drugih.S kim najradije pijete kafu: Sa suprugom.Omiljena društvena mreža: Facebook.Najdraža boja: Bejbi plava i tirkizna.Ko Vam je uzor: Marija Kiri (Marie Curie).Najdraži pisac: J. R. R. Tolkien.Da imate mogućnost, šta biste uradili da poboljšate stanje u svijetu: Fokusirala se na edukaciju i osnaživanje mladih ljudi.Omiljeni muzičar ili bend: Kristian Xhaferaj.Posljednja knjiga koju ste pročitali: „I nebom teku rijeke“.Tim za koji navijate: Porodica.Omiljena narodna izreka: Gdje ima volje, ima i načina.Koje pitanje najviše mrzite: Sva koja zadiru u privatnost.Omiljeni lik iz knjige, filma ili serije: Valter Vajt (Walter White) iz „Breaking Bad“. Koju zemlju biste voljeli posjetiti: Vijetnam.

Mrzim pitanja koja zadiru u privatnost

Irma Husić za "Avaz": Porodica je tim za koji navijam

Mario Šantić, učenik Katoličkog školskog centra u Zenici, nedavno je postigao izvanredan rezultat na testiranju inteligencije koje je organizirala međunarodna organizacija Mensa.&nbsp;On je svrstan među rijetke intelektualne talente s impresivnim IQ-om od 152. Kompanija "Avaz-roto press“ d.o.o. odlučila je stipendirati Marija Šantića, te je tim povodom Mario u "Avaz Twist Toweru“, u Sarajevu, u pratnji svojih roditelja, potpisao ugovor o stipendiranju s direktorom Bojanom Varunekom.<h2>Prepoznali uspjeh</h2>Mario je istaknuo koliko mu znači ova podrška dok je uz osmijeh potpisivao dokumente.- Ova stipendija će meni biti velika podrška prilikom studiranja, te mi je drago što je kompanija "Avaz“ prepoznala moje uspjehe i odlučila me podržati na ovakav način. Ja sebe vidim u IT sektoru, elektrotehnici i inžinjerstvu, te će ova stipendija meni biti dodatni vjetar u leđa, kako bih se mogao posvetiti budućoj karijeri i ostvariti cilj. Zahvalio bih još jednom "Avazu“ – rekao je Šantić, dodavši da će mu ova stipendija biti podstrek.

Ponosna Marijeva majka Slavica Šantić zahvalila je za prepoznati trud i uspjeh.- Iznimno me kao majku raduje što je vaša kompanija pokazala društvenu odgovornost, prepoznavši uspjehe, kvalitete i trud. Hvala što ste dali ovako veliku podršku mom Mariju u njegovom daljem školovanju. Ovo će iznimno olakšati njegovo školovanje i zasigurno doprinijeti da se još više posveti onom što voli. Hvala još jednom - kazala je Slavica.<h2>Vjetar u leđa</h2>Njegov otac Željko Šantić istaknuo je da se "Avaz" prvi sjetio na ovaj način pomoći mladom Mariju i dati mu vjetar u leđa da ostvari što bolje rezultate tokom školovanja.- Veoma smo zahvalni vašoj kompaniji, ovo će pomoći, ne samo Mariju nego i nama roditeljima da što lakše podnesemo njegovo dalje školovanje i obrazovanje. Moram napomenuti da ste vi prvi koji su se sjetili Marija i ponudili mu ovakvo nešto i ja vam se zahvaljujem u ime naše porodice – naveo je Željko.Podsjećamo, "Avaz“ stipendira i Lamiju Kubat iz Kaknja koja je, kao i Mario, svrstana među dva posto najinteligentnijih na svijetu.<h2>Kvalitetnije školovanje</h2>Direktor društva "Avaz-roto press“ d.o.o. Bojan Varunek kazao je kako mu je drago da je, u ime "Avaz-roto pressa“ d.o.o., kao društveno odgovorne kompanije, menadžment ovo odlučio i nastavlja i dalje da podržava mlade osobe u njihovom daljem školovanju i razvoju.

- Zadovoljstvo mi je da u ime društveno odgovorne kompanije "Avaz-roto press“ potpisujemo još jedan ugovor o stipendiranju i samim tim omogućavamo dalji, bolji i kvalitetniji nastavak školovanja Marija.&nbsp;Kao što je Mario i sam istakao, on ima želju za informacionim tehnologijama, za tom vrstom nauke. Kod nas su mu vrata uvijek otvorena, kao i Lamiji, za bilo kakvu dodatnu edukaciju ili praksu – istakao je Varunek.

Ponosni roditelji zahvalili za prepoznati trud i uspjeh njihovog sina

Direktor Varunek i Mario Šantić s roditeljima

Genijalac iz Zenice među dva posto najinteligentnijih u svijetu: "Avaz" preuzeo stipendiranje školovanja Marija Šantića

Jasenko Đorđević iz Tuzle se bavi izradom minijatura, jednom specifičnom, vrijednom divljenja, umjetnosti. Njegova fascinacija minijaturama počela je još u djetinjstvu kada mu je mikroskop koji je dobio na poklon otvorio vrata mikrosvijeta te je od tada stalno tražio načine da stvori nešto u minijaturnim dimenzijama. Tematski se često bavi porodicom, socijalnim problemima, ljudskim i pravima djece.<h2>Prepoznata umjetnost</h2>O njegovim radovima pisali su brojni svjetski mediji i često je nagrađivan, a dio skulptura završio je i u stalnoj postavci Muzeja olovaka u Engleskoj zahvaljujući saradnji sa proizvođačem olovaka „Derwent“.Kada je započinjao svoj rad nije mogao pretpostaviti da će privući toliku pažnju. U početku je to bio hobi, ali je na koncu ipak preraslo u prepoznatu umjetnost vrijednu divljenja i poštovanja. Neke njegove skulpture došle su i u ruke svjetski poznatih lica, poput oskarovca Benicia del Tora. - Ova priča je započela slučajno, kao izazov, kada mi je brat 2010. poslao link umjetnika Daltona Ghettija koji je to prvi u svijetu radio i pitao mogu li i ja to uraditi. Nedugo potom javio sam mu da sam uspjeo. To je bilo prije 15 godina tako da sam ja drugi u svijetu koji je uopšte počeo objavljivati radove na vrh olovke. Prije toga sam radio neke druge stvari, mikroorigami (umjetnost savijanja papira) i mikroskulpturice. Jednu sam čak prijavio i za Ginisovu knjigu rekorda. Radilo se o brodiću od papira koji je rađen na papiru dimenzija 1,5 milimetara sa 2,5 milimetara i to kad se spoji bude brodić od 1 milimetra otprilike – započinje svoju priču Đorđević. Nažalost, taj rekord nije prošao jer je, kako navodi, to bilo prije nekih 20-ak godina kada je internet bio prilično loš pa nisu mogli da utvrde da li je to on radio i kakav je kvalitet rada pa su dali mogućnost da dođe komisija iz Engleske kojoj bi on platio sve troškove, a to mu se nije isplatilo. Međutim, ipak su potvrdili da u tom momentu nisu imali nijedan sličan rekord zapisan.

<h2>Simbolika olovke</h2>Po prirodi je smirena osoba i i ovakav vid umjetnosti smatra da je savršen za njega jer su potrebni „jaki živci“ za izradu minijature.- Svidjelo mi se jer je to neki moj fah, rad na tako malim dimenzijama, a posebno jer olovka sa sobom nosi simboliku. Ona je oduvijek predstavljala alat za stvaranje umjetnosti tako da se teoretski potrefilo sve što mene interesuje, na jednom mjestu. Onda sam počeo da istražujem. Na početku nije bilo nikakvih informacija o tome kako se radi, koji alat se koristi tako da sam sve morao sam da otkrijem i eto opstao sam toliko godina – objasnio je Đorđević koji je samouk u svom radu.Za izradu skulture, kaže, potrebno je od 10 sati do nekoliko dana. Proces izrade zavisi od mnogo faktora, kompleksnost motiva, samog raspoloženja i drugih.- Na našem području jako loše prolazi ova vrsta umjetnosti. Iako sam imao dobru medijsku pažnju, posebno 2015. godine kad se to proširilo po cijelom svijetu, jednostavno ljudi ne pokazuju mnogo interesovanja. Međutim, nije problem toliko u ljudima koliko u ustanovama kulture i drugih. Imao sam preko 15 izložbi širom svijeta, samostalnih, od toga je bilo par u Tuzli, jednu u Sarajevu i jednu u Kalesiji, tako da nije dobro što se tiče BiH – istaknuo je Đorđević.

<h2>Izvan granica&nbsp;</h2>Tržište na kojem plasira svoje umjetnine je uglavnom izvan granica Bosne i Hercegovine. Potrebno je konstantno reklamiranje, rad, komunikacija s ljudima i slično.- Umjetnost je jako teško procijeniti, ali cijena rada zavisi od kompleksnosti i načina upotrebe. Ja sam imao dosta komercijalnih saradnja sa raznim organizacijama i svjetskim kompanijama. Naprimjer, snimio sam tri reklame, jednu za BiH, jednu za Englesku i jednu sam snimao u BiH, ali za proizvođače dijamanata iz Hong Konga. Njihova ekipa sa 13 članova je došla u Tuzlu da snime reklamu, što je meni bilo jako interesantno. Tako da kolekcionari kao klijenti nisu toliko profitabilni koliko su komercijalni projekti – kazao je Đorđević.Prema njegovim riječima, cijena minijatura zavisi od motiva do kompleksnosti upotrebe, pa se stoga cijene kreću od 800 eura i više.Za budućnost ima mnoge planove. Jedan od njih je knjiga na kojoj radi, a koja će predstaviti retrospektivu njegovog rada. Drugi je inicijativa „Back to Roots“. Naime, ova ideja predstavlja simboličan povratak prirodi, od olovke do drveta, pa mu je u planu za svaku skulpturu koju izradi, zasaditi jedno drvo kako bi prirodi vratio ono što je oduzeto tokom kreativnog procesa.Svoje radove objavljuje i na stranici <a href="https://toldart.com/">TOLDart</a>, kao i društvenim mrežama.

Po prirodi je smirena osoba i i ovakav vid umjetnosti smatra da je savršen za njega jer su potrebni „jaki živci“ za izradu minijature

Đorđević: Inspiraciju nalazi u aktuelnim temama

Umjetnik Jasenko Đorđević izrađuje nevjerovatne skulpture na olovci: "Sve je počelo kao izazov"

Maja Džafić, nastavnica historije u Osnovnoj školi Gornje Prekounje-Ripač (Bihać), dobila je nagradu za najbolju inovativnu praksu i proglašena je najboljom nastavnicom u Bosni i Hercegovini.Ona je za „Dnevni avaz“ rekla da je jako sretna zato što je to kruna njenog dosadašnjeg rada.

- Dugo radim kao nastavnica i ovo mi je velika čast i zadovoljstvo. Ono što me najviše iznenadilo je to koliko je ta vijest odjeknula. Dobila sam nagradu za najbolju inovativnu praksu predmetnih nastavnika. To je jedna od pet nagrada koje je Centar obrazovnih inicijativa dodjeljuje nagrade – kazala je Džafić za „Avaz“.Poručila je da joj treba vrijeme da procesuira ono što se dešava, jako je sretna te navodi da je medijska pažnja izašla iz okvira onoga što je ona zamišljala.<h2>Veliki entuzijazam</h2>- Važnost ove nagrade je zahvaljujući velikom entuzijazmu ljudi koji rade u Centru, jer je ova nagrada otškrinula vrata svjetskoj nagradi i pobjednici u svih pet kategorija se mogu prijaviti da budu u konkurenciji za tu nagradu – pojašnjava Džafić.

Govori nam da je uslov za prijavu na konkursu u BiH bio da se prijavi inovativna nastavna praksa, a da je ona već ranije s učenicima istraživala udio žena u nastavnom procesu za predmet Bosanski jezik i književnost te Historija i analizom je utvrđeno da je žena mnogo manje nego muškaraca.- S obzirom da je u historiji bilo manje žena, ali ih je bilo važnih i velikih koje su mijenjale čovječanstvo, smatrala sam da ih treba uvrstiti u nastavni plan i program. S obzirom da je nastavni plan svakako pretrpan, osmislila sam nastavnu praksu koja je inovativna i koja djeci na interesantan i inovativan način djeci uvodi te žene u njihovu priču. Osmislila sam jednu društvenu mrežu, nalik na postojeće, i zadatak učenika je bio da zajedno sa mnom je bio da prave profile tih velikih žena – poručila je Džafić za „Avaz“.<h2>Istraživački rad</h2>Ističe da su ti profili morali da sadrže naslovnu sliku, lokaciju gdje se nalaze, objavu i neki komentar.- To se napravilo na način da smo zamislili da su one imale društvenu mrežu u vremenu u kojem su živjele. To je izazvalo veliko interesovanje, a podrazumijevalo je istraživački rad, jer svaki profil je morao imati glavu i rep – kazala je Džafić za „Avaz“.Kompletan intervju pogledajte u videoprilogu.

Ona je govorila o inovativnoj praksi za koju je dobila nagradu te otkrila kako sada ima priliku da konkuriše i na svjetskom takmičenju

Najbolja nastavnica u BiH za "Avaz": Ovo je kruna dosadašnjeg rada, nisam očekivala ovakav odjek u javnosti

Grudi predstavljaju simbol ženstvenosti. Često se piše o uvećanju grudi, rijetko o suprotnoj proceduri koja u suštini i nije samo estetska jer je težnja za boljim estetskim rezultatom inkorporirana u svijest pacijentica. Doktorica Amela Karabeg za „Avaz“ je pričala o razlozima i benefitima takve odluke.<h2>Otežane aktivnosti</h2>Pacijentica sa velikom grudima ne doživljava velike grudi kao prednost. Psihološki aspekt može biti devastirajući i često uključuje osjećaj neugode, fizičke neatraktivnosti te nedostatak seksualne privlačnosti i ženstvenosti. - Nepoželjna fokusirana pažnja na grudi može biti jako bolna, posebno za mlađe žene. Pacijentice imaju jake bolove u leđima, vratu, ramenima. Imaju česte upale (obično gljivične) kože ispod dojki, smanjenu funkcionalnu sposobnost u svakodnevnim aktivnostima. Bavljenje sportom je otežano kao i tjelovježbe – objasnila je dr. Karabeg.Poznato je da, navodi, žene sa makromastijom, jako uvećanim grudima, imaju povećani rizik razvoja karcinoma dojki. Uglavnom, ženama koje se odluče za operativno smanjenje grudi preporučuju ultrazvučni pregled dojki ako su u starosnoj grupi do 35 godina.- Kod starijih od 35 godina insistiramo na mamografiji i ultrazvučnom pregledu, a rijetko radimo magnetnu rezonancu grudi. Operacija smanjivanja grudi je izuzetno zahtjevna, precizna i odgovorna. Postoji 15-tak različitih metoda, ali većina plastičnih hirurga, nažalost, izvodi 1 ili 2 koje smatraju najboljom. Mišljenja sam da što plastični hirurg ima širi spektar djelovanja i/ili je educiran da izvede više metoda, rezultat kod pacijentice je bolji i dugotrajniji. Dakle, mora se raditi personalizirana hirugija tj.pristup. Trajanje operativnog zahvata je oko dva sata – kazala je dr. Karabeg.<h2>Ispitivanje tkiva</h2>Dodaje da se nakon odstranjivanja dijela žljezdanog tkiva, isto patohistološki ispita u smislu postojanja određene bolesti dojke. Incidencija od 0,4 do 1,1 posto se nalazi pri takvom PH ispitivanju. Drugim riječima, objašnjava, benefit tih pacijentica je najveći upravo u otkrivanju bolesti u ranoj fazi. - Imali smo jednu pacijenticu, ljekara iz Amerike, koja je imala uredan nalaz ultrazvučne pretrage grudi, mamografije i magnetne rezonance. Nakon operativnog odstranjenja žljezdanog tkiva dojke i slanja na PH analizu, nalaz je pokazao da ima tri početna raka jedne dojke, druga je bila uredna. Operativni zahvat je, dakle, otkrio tri karcinoma, srećom u milimetarskoj veličini. Pacijentica je imala veliku sreću da bude operirana zbog estetsko-funkcionalnog razloga, koji je u konačnici manje bitan od činjenice da joj je ovom operacijom spašen život jer su karcinomi otkriveni u najranijoj fazi. Sada je praktično izliječena (mada pod kontrolama ljekara u SAD) a ima lijepe grudi i funkcionalan život – ispričala je dr. Karabeg.

<h2>Kvalitet života</h2>Operacija se uglavnom radi u opštoj anesteziji, a hospitalizacija traje 24 sata. Želja za normalnim životom koji uključuje mogućnost bavljenja sportom, oslobađanje boli u leđima, vratu i slično, navodi, potiskuje sve druge eventualne komplikacije ili ožiljak, najčešće, obrnutog slova «T» kod izrazito opuštenih i velikih grudi.- Kod umjereno uvećanih grudi, rez može biti samo uzdužni od bradavice do brazde ispod dojke (vertikalna metoda). Međutim, naglašavam da operativni zahvat nije samo estetski već prevashodno funkcionalni. Značajno se poboljšava kvalitet svakodnevnog života nakon operacije. Moramo ovakve pacijentice razumjeti i dati im podršku – zaključila je prim. dr. Amela Karabeg.

Psihološki aspekt može biti devastirajući i često uključuje osjećaj neugode, fizičke neatraktivnosti te nedostatak  ženstvenosti, kazala je

Dr. Amela Karabeg o operaciji smanjivanja grudi za "Avaz": Razlozi za ovaj zahvat nisu samo estetski

Ime i prezime: Admir Vladavić.Datum i mjesto rođenja: 29. juni 1982., Ljubinje.Šta prvo uradite kad se probudite: Umijem se.Da niste to što jeste, čime biste se bavili: Možda astronaut.Šta Vam je bio prvi posao u životu: Fudbal.Kada biste samo jednu stvar mogli ponijeti na pusti otok, šta bi to bilo: Lopta.Najdraža pjesma: Svaka od Tome Zdravkovića.Šta gledate na televiziji: Filmove i utakmice.Šta Vas nervira: Kada neko mljacka dok jede.Najdraži grad: Mostar.Najbolji poklon koji ste dobili: Čokolada "Samo ti“.Čega se plašite: Zmija.S kim najradije pijete kafu: S bivšim saigračem Adisom Obadom.Omiljena društvena mreža: Facebook.Najdraža boja: Crvena.Ko Vam je uzor: Zinedin Zidan (Zinedine Zidane).Najdraži pisac: Ne znam koga da izdvojim.Da imate mogućnost, šta biste uradili da poboljšate stanje u svijetu: Uveo Goli otok ponovo.Omiljeni muzičar ili bend: Vlado Georgijev.Posljednja knjiga koju ste pročitali: "Ja sam Zlatan“.Tim za koji navijate: Velež.Omiljena narodna izreka: Najedi kuče da te bolje ujede.Koje pitanje najviše mrzite: Da li će Velež dobiti danas?Omiljeni lik iz knjige, filma ili serije: Džim Keri (Jim Carrey) iz "Glup i gluplji“.Koju zemlju biste voljeli posjetiti: Australiju.

Plašim se zmija

Vladavić: Volio bih posjetiti Australiju 

Admir Vladavić: Na pusti otok ponio bih loptu

U Bosni i Hercegovini trenutno hara virus gripe, a čekaonice Domova zdravlja su prepune pacijenata. S obzirom na to da joj je sezona upravo u zimskim mjesecima, to i nije neobično, ali je važno da sve ugrožene kategorije stanovništva posebno pripaze, jer je ovaj virus u narednim danima na vrhuncu.<h2>Više vrsta</h2>Infektolog Ednan Drljević za „Avaz“ je objasnio da se ove godine javlja više vrsta gripe, te na koje simptome obratiti pažnju.- Što se tiče gripe, ona se javlja svake godine u većem ili manjem obimu, međutim, ove godine se javlja više vrsta. Najčešća je H1N1 (svinjska gripa) i u najvećem je procentu. Nešto je manje H3N2 gripe, a ima i infulence B. Osim gripe, tu su i druge virusne bolesti koje imaju simptome slične gripi kao virus obične prehlade ili adenovirus, ili respiratorni sincicijski virus (RSV) – naveo je dr. Drljević.

Kako kaže, u opticaju je 5-6 virusa, a među njima je i kovid koji pogađa od tri do sedam posto ukupnog broja pacijenata.- Pacijenti se javljaju zbog infekcija gornjih dišnih puteva, curenja iz nosa, bolova u prsima, kašlja, povišene temperature, slabosti, malaksalosti, bolova u mišićima, povraćanja, dijareje i tako dalje, što su uglavnom simptomi svih ovih virusnih bolesti. Gripa je među svim tim virusima jedna od najtežih upala gornjih dišnih puteva – objasnio je dr. Drljević.Istaknuo je da sezona gripe traje od oktobra do sredine marta, ali da su kraj januara i početak februara vrijeme vrhunca ovog oboljenja.- U narednih desetak dana očekuje se povećan broj oboljelih, dok će već u drugoj polovici februara taj broj opadati. Za razliku od gripe, kovid se javlja tokom cijele godine – kazao je dr. Drljević.<h2>Efikasnost vakcine</h2>Posebno je naglasio važnost adekvatne zaštite od gripe. Svake godine se provodi imunizacija, a, navodi, ove godine vakcina je posebno efikasna, jer se njome građani štite od virusa H1N1, H3N2 i virusa parainfluence, odnosno svih virusa i podvrsta gripe, koji su sada u opticaju.

- Prema procjenama stručnjaka, još nije kasno da se građani vakcinišu, barem u narednih 10-15 dana, s tim da, nakon primljene vakcine, trebali bi se do sedam dana čuvati od nekih sumnjivih kontakata – zaključio je dr. Ednan Drljević.<h2>Inkubacija virusa</h2>Najviše su ugroženi stariji ljudi, iznad 65 godina i osobe s hroničnim bolestima. Inkubacija traje kratko, nekada i manje od 24 sata. Bolesnik je zarazan dan prije pojave simptoma i pet do sedam dana nakon pojave simptoma. Kod nekih ljudi, posebno djece i osoba s oslabljenim imunološkim sistemom, zaraznost traje i više. Većina zaraženih ljudi se oporavi u roku od jedne do dvije sedmice.<h2>Respiratorne mjere</h2>Kako bi se smanjio broj zaraženih, važno je provjetravanje prostorija i redovno pranje ruku, a oboljeli trebaju mirovati. Osobe koje ispoljavaju simptome trebaju smanjiti kontakte s drugima, izbjegavati gužve te se pridržavati respiratornih mjera (pranje ruku, kihanje i kašljanje u maramicu, nošenje maske gdje je to potrebno). Na taj način se smanjuje prenos virusa gripe na okolinu, štiteći tako osobe pod visokim rizikom od bolesti i mogućih komplikacija bolesti.

U opticaju je 5-6 virusa, a među njima i kovid koji pogađa od tri do sedam posto ukupnog broja pacijenata, kazao je Drljević

Gripa je jedna od najtežih upala gornjih dišnih puteva

Vrhunac gripe očekuje se u narednim danima

Mimo Šahinpašić je lice dobro poznato u medijskom prostoru u BiH, a odnedavno se pridružio redakciji „Dnevnog avaza“. To je odluka za koju kaže da je bila najbolja koju je mogao donijeti. Gledatelje očekuje mnogo zanimljivog sadržaja u emisiji „Avazov intervju“ koju će voditi Šahinpašić, a koja će se emitirati na Youtube kanalu „Avaz TV“, kao na Alfa televiziji, dok će na portalu Avaz.ba biti uživo tekstualni prijenos emisije.<h2>Pravi izbor</h2>Kakav je osjećaj biti član redakcije „Dnevnog avaza“?- Kroz svoj novinarski put već sam imao saradnju s „Avazom“. Međutim, reći ću vam reakciju moje porodice i ljudi koji su mi bliski, s kojima provodim dane, što u kafani, što gledajući utakmice itd. Otprilike je to bilo: „Wow! Bravo, to je super.“ Dakle to je utisak ljudi, posebno moje porodice, koji se teško može objasniti riječima, ali je sasvim sigurno pravi izbor.Pravi je izbor iz hiljadu razloga. Prvo, tu sam na svom terenu. Dakle, ja sam tu novinar, radim svoj posao. Druga stvar, počeo sam raditi u respektabilnoj firmi. Ne volim da pričam priče i ono što ne treba, ali volim pričati priče koje su pragma. Dakle, došao sam u „wow“ jaku kuću i „wow“ sam sretan. Iskreno, lijepo mi je. Evo, snimio sam već jednu emisiju i moram priznati da sam imao tremu, što je fantastičan pokazatelj. Mislio sam da sam zaboravio taj osjećaj. Međutim, od prvog momenta kad smo razgovarali oko mog angažmana, mogu stvarno reći da sam sretan i da mi je jako drago što sam dio „Avazove“ ekipe.Šta naši gledatelji, ali i čitatelji mogu očekivati sada kad ste Vi tu?- Oni koji znaju, mogu očekivati Mimu Šahinpašića. Mogu očekivati, nadam se, nešto što će biti zanimljivo i prijemčivo i onima koji to gledaju i ljudima s kojima razgovaram, a Boga mi i meni samom. Ja sam takav čovjek. Kad nešto loše uradim, ja to osjetim i odbolujem. Tako da ću da se trudim da što manje bolujem. Jednostavno, kompletna priča je nešto što vodi ka dobrom, da ne prejudiciram stvari.&nbsp;

Međutim, kad si dugo u nekom poslu i opečeš se više puta, to na kraju imaš sve iza sebe i dolaziš u firmu u kojoj nema nekih dječijih bolesti kroz koje čovjek mora prolaziti. Tu sam ušao kao da sam sto godina bio ovdje. Znam neke ljude, ali i svi ostali koju su tu, daju mi za pravo da možemo očekivati jako dobre stvari kada je moj izričaj u pitanju.<h2>Novi trendovi</h2>Kako gledate na situaciju da su društvene mreže i brojne platforme preuzele primat u prenošenju vijesti?- Na malo drugačiji način. Malo sam stara škola, iskreno rečeno. Društvene mreže jesu nešto što je sastavni dio naših života i što je na neki način mnogim ljudima dalo priliku da kažu što žele, ali ima tu puno zloupotrebe i razmišljanja koja su navijačka, međutim, moramo se navikavati na nove trendove. Ja sam neko ko je odrastao i pravio svoju priču u novinarstvu kroz neki potpuno drugi film. Međutim, moraš biti mangup pa se prilagoditi i tome i polako se prilagođavam i mislim da je to nešto što je sasvim dobro, ali do neke granice. Smatram da uvijek treba biti neka granica.S druge strane, kad pogledate medije koji egzistiraju već dugo vremena, neki su se poprilično pretvorili u nešto što ne bi smjeli. Znate, morate održavati neki nivo, nešto što je po nekim elementarnim postulatima. Takva su vremena, moramo se boriti protiv zloupotreba.Koji su bili Vaši razlozi da se priključite pobjedničkom timu „Dnevnog avaza“?- Razlozi su veoma jednostavni. Prije svega, ova odluka mi daje sigurnost, pa mogu slobodno reći i slobodu. Jednostavno, brzo smo se dogovorili i smatram da je ovo kuća u kojoj moram biti ako želim sebi dobro. Nije floskula, tek sam došao ovdje i već mi je dobro. Dobro mi je iz više razloga, jer sam vidio ljude koje nisam dugo, a upoznao sam i dosta mladih ljudi koji se smiju, koji su zadovoljni, bez obzira na to šta se sve dešava. U posljednje vrijeme sam prolazio kroz neke stvari koje nisu bile najljepše i mogu reći da uživam dolaziti na posao sa osmijehom. Volim da radimo i da se zajedno trudimo.

<h2>Teške bitke</h2>Šahinpašić je kroz svoj život prošao kroz mnoge teške bitke, a posebno je teška bila ona zdravstvena. Naime, on je imao dvije transplantacije bubrega, ali danas osmijeh ne skida s lica. Njegovu pozitivnu energiju je teško ne primjetiti, a on je otkrio i odakle dolazi.- Ja sam, prije svega, zdrav čovjek, a moja pozitiva je zahvaljući mojoj supruzi Dajani i kćerki Nori. One su one koje mi pomažu i da ostanem zdrav i da ostanem sretan. Najveća su mi podrška – rekao je Šahinpašić.<h2>Ne ispuštam mobitel</h2>- Svako jutro sam se budio uz dnevne novine i u svojim mladim danima. I danas ih volim uzeti u ruke, prelistati i osjetiti, ali život je sada drugačiji. Sada imamo društvene mreže, i ako se ne uključiš u taj način življenja, ćao Mimo i svi koji to ne znaju. Opet kažem, pristalica sam starog načina, ali Boga mi i ja mobitel ne ispuštam iz ruku i stalno mi dolaze vijesti, tako da ta bolest zvana novinarstvo samo se produžila i mogu reći da sam se već privikao i da sam korisnik – kazao je Šahinpašić.

Vodit će emisiju „Avazov intervju“, koja će biti emitirana na YouTube kanalu AVAZ TV, kao i na Alfa TV-u, a na web izdanju biti tekstualni prijenos

Mimo Šahinpašić pridružio se pobjedničkom timu: "Avaz" je kuća u kojoj moram biti ako želim sebi dobro

Profesor Vedran Zubić pridružio se timu "Dnevnog avaza", a za naš medij će pisati o brojnim naučnim temama te na taj način informirati i educirati građane.&nbsp;- Veoma je bitno da nauka, osim u školama i generalno u priči, bude što više zastupljena i kroz medije jer na taj način educiramo veći segment stanovništva.Zahvaljujući dogovoru s „Avazom“, došli smo na ideju da se obrađuju razne teme koje mogu obuhvatiti čitav niz iz prirodnih i društvenih okolnosti. Pritom mislim na sve pojave i nepogode od zemljotresa, vulkana, klizišta, zagađenja zraka, kao i nekih drugih pojava u okviru ekonomske geografije, geopolitike, demografije i bijele kuge u Bosni i Hercegovini - kazao je profesor Zubić.&nbsp;Dodaje da se planirane teme trebaju obraditi na naučni način sa argumentima i da to dođe do većeg broja stanovnika. Njegov plan je da kroz svoj sedmični zapis na određeni način pomogne i odradi dio posla koji se tiče profesorskog angažmana u medijima.&nbsp;- Ako su mediji mainstream, onda trebaju biti i mainstream na određen način razvoja znanosti. Teme će se ticati morfologije, tektonike, klimatologije, u principu znanstvene teme i nadam se da će već prva o kojoj pišem biti zanimljiva građanima te uz sve te informacije, možda pozovemo na odgovornost one koji mogu pomoći pri rješavanju problema - objasnio je profesor Zubić za "Avaz".

Došli smo na ideju da se obrađuju razne teme koje mogu obuhvatiti čitav niz iz prirodnih i društvenih okolnosti, kazao je

Profesor Vedran Zubić pridružio se timu "Dnevnog avaza": Nauka treba biti zastupljena u medijima

Almir Brljak, rodom iz Novog Travnika, sa svojim prijateljem iz djetinjstva Alekom Sinnom, postigao je ogroman uspjeh u gaming industriji s igrom "Swordsman“.&nbsp;Radi se o srednjovjekovnoj borilačkoj igri koja je dizajnirana za PlayStation VR, a na vrhu gaming liste nalazila se i u Evropi i u SAD. Razvoj igre započeli su sa skromnim budžetom od približno 20.000 dolara, a svoj rad su obavljali bez plaće, dok danas imaju više od 40 zaposlenika.<h2>Nove tehnologije</h2>Kao vlasnik i glavni operativni direktor "Sinn Studija“, koji se nalazi u Torontu, postao je nagrađivani lider u razvoju i objavljivanju videoigara virtualne stvarnosti. Brljak je za “Avaz” pričao o samim počecima, te ljubavi prema gaming industriji.- Krajnji cilj videoigara je bio da se nađemo unutar same igre, pa nas je razvoj tehnologije virtualne stvarnosti veoma uzbuđivao. Međutim, htjeli smo stvoriti igre, ne samo uranjajuće nego i uzbudljive. Borba u kojoj koristite cijelo tijelo i bukvalno se borite za svoj život savršeno odražava te kvalitete. To nas je inspirisalo da razvijemo „Swordsman“, igru koja kombinuje ove elemente u uzbudljivom okršaju mačevima. Upravo ta perspektiva nam je omogućila da ostvarimo prodaju više od 10 miliona dolara – kazao je Brljak.

Istaknuo je da je oduvijek uživao u igranju videoigara, ali ga je posebno uzbuđivalo učenje o novim tehnologijama te je oduvijek znao da želi raditi u tehnologiji i imati značajan utjecaj u oblikovanju digitalnog svijeta kao i u usmjeravanju budućnosti zabave u sljedećem pomaku računarstva.- Naše društvo prolazi kroz drastične promjene kada usvaja nove tehnologije, mijenjajući način na koji razmišljamo i ponašamo se, a zabava je nešto što svi želimo. Volio bih imati veliku ulogu u tome kao poduzetnik, a nadam se i u budućnosti kao investitor. Trenutno radimo na nekoliko različitih projekata unutar kompanije, ali onaj koji obećava najviše je "Battlegrounds“. To je besplatna srednjovjekovna igra gdje je borba poticana, ali ne i obavezna – naveo je Brljak.<h2>Nestvaran osjećaj</h2>Objasnio je da se u ovoj igri život odvija u virtualnom srednjovjekovnom svijetu i možete se družiti, putovati na različita mjesta, učestvovati u borbama ili podizati vojsku. Igrači sami odlučuju kako žele igrati, a svi alati su im dostupni. Nakon provedenih testiranja, dodaje, imaju čvrste razloge vjerovati da bi ovo mogla postati jedna od, ako ne i najpopularnija igra u virtualnoj stvarnosti, a izlazi kasnije ove godine.- Ponekad se osjećam nestvarno jer sam sanjao o ovim trenucima još od malih nogu. Osjećam se ponosno, ali još sam daleko od mjesta gdje želim biti, pa sam i dalje prilično realan. Međutim, moji roditelji su napravili mnogo žrtava za mene i moje sestre dok smo odrastali i izuzetno me čini ponosnim što ovaj uspjeh opravdava te žrtve. Također, mogućnost da predstavljam Bosnu u prostoru gdje je slabo zastupljena mnogo mi znači – zaključio je Almir Brljak.<h2>Vodeće kompanije</h2>U svojoj potrazi za inovacijama, Almir sarađuje s vodećim kompanijama kao što su "Meta“, "PlayStation“, "ByteDance“ i HTC, a također djeluje kao marketinški i poslovni savjetnik za vodeće kompanije koje se bave igrama na sreću u virtualnoj stvarnosti.&nbsp;Često se pojavljuje na tehnološkim konferencijama u gradovima poput Pariza, Los Anđelesa, Toronta, San Franciska, Bostona, Istanbula i Roterdama, gdje dijeli svoja iskustva i vizije budućnosti gaming industrije.

Moji roditelji su napravili mnogo žrtava za nas i izuzetno me čini ponosnim što ovaj uspjeh opravdava te žrtve, kazao je

Almir Brljak, kreator uspješne igrice "Swordsman", za "Avaz": Sanjao sam o ovim trenucima od malih nogu

Glumac Harun Ćehović ima 26 godina, a već je postigao velike uspjehe u svojoj karijeri. Njegovo putovanje započelo je na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, u klasi profesora i svima dobro poznatog glumca Admira Glamočaka, gdje je diplomirao kao najbolji student odsjeka. Kada je došlo vrijeme da odluči gdje će nastaviti profesionalno usavršavanje, uslijedio je novi uspjeh – stipendija za Royal Academy of Dramatic Arts (RADA), prestižnu školu glume stacioniranu u Londonu. Bio je jedan od 18 najboljih iz cijelog svijeta.<h2>Najteža odluka</h2>Ovu prestižnu akademiju pohađali su slavni glumci poput Alana Rikmena (Rickman), Entonija Hopkinsa (Anthony), Toma Hidlstona (Hiddleston), a Harun je bio najmlađi student na programu i magistrirao kao jedan od najboljih studenata s najvišom prosječnom ocjenom. Tako je postao prvi Bosanac i Hercegovac koji je upisao i završio master studije na ovoj glumačkoj školi.Kako su izgledali Vaši počeci?- Bilo je stresno i čovjek uvijek razmišlja da li čini pravu stvar i donosi dobru odluku. Po završetku Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu, imao sam nekoliko ponuda na stolu da nastavim master glume vani. Razmišljao sam mnogo o tome da li je pravi trenutak za otići odmah nakon završetka akademije. Imao sam 2-3 projekta u Sarajevu koje sam radio još kao student i nekako najteže je bilo prevaliti tu ideju da ću ipak otići vani. Prvi mjesec je bilo poprilično zeznuto jer je sve nekako novo i drugačije. Morate se uklopiti u neki novi sistem rada, funkcioniranja i studiranja, ali bih rekao da je od svega toga najteže bilo zapravo donijeti odluku, iako sam ja poslao prijave i radio audicije za sve te akademije, nisam očekivao da ću, zapravo, doći u poziciju da idem, sve mi je izgledalo daleko.Šta smatrate da je potrebno da biste došli do, recimo, Holivuda? Koliko sreća igra ulogu?- Sreća je ogroman faktor, to je nepobitno. Gluma nije profesija gdje se aplicira na posao i ljudi ti gledaju diplomu. Naravno, škola i glumačka edukacija pomažu u kasting procesima, ali mislim da je ključno ono što se nauči na tim ustanovama. Ono što sam ja naučio na Akademiji scenskih umjetnosti i na RADA akademiji, koristilo mi je u svakom kastingu. Holivud je neka druga priča i skroz neki drugi univerzum koji funkcionira na svoju ruku. Potrebna je sreća, potrebno je da si okružen u profesionalnom smislu kvalitetnim ljudima koji ti mogu dati opciju da radiš kasting za neke takve projekte. To je zapravo neki kompleks sreće, dobrog tajminga i da je to trenutak kad si i ti u neku ruku dobro raspoložen i možeš lako upotrijebiti ono što si dosad naučio u svojoj glumačkoj karijeri i glumačkoj edukaciji. Tek nakon kastinga nastupa momenat gdje imaš priliku da pokažeš svoje umijeće, ali i do tog samog momenta kastinga je izuzetno mnogo posla, lobiranja i sreće.

Sarađivali ste s poznatim rediteljem Dinom Devlinom (Dean), možete li ispričati kako je izgledala ta saradnja?- Iskreno, ja sam se malo prepao jer je to bilo prvi put da sam radio s nekim takvim, koji ima takav CV iza sebe, kako se ponašati na setu, kako mu prići jer nikad u svom životu ne želim da ispadnem kao neko ko je previše zahtjevan, jer znam da mi je u tom momentu dato povjerenje da uradim taj neki glumački posao i da riješim neko malo pitanje tog projekta. Međutim, on je jako opuštena i pristupačna osoba. Mnogo mu je stalo do projekta i mnogo mu je stalo do svake osobe na projektu, tako da ima neki profesionalno-ljudski pristup koji je veoma produktivan i mislim da, prema pričama ljudi koji dugo rade s njim, ima tu neku moć da okupi divnu ekipu, ne samo glumačku nego i ljudi iza kamere koji zaista rade jedan izvrstan timski rad u super okolnostima. Ne stvara previše pritiska u smislu da nešto mora biti završeno, nego daje slobodu, da dišete i budete prisutni u sceni i mislim da je to jedno jako veliko bogatstvo, barem što se tiče glumačkog dijela projekta.

Na takvim setovima on vodi računa o nekih hiljadu procesa u svojoj glavi, nema mjesta za pitanja radi pitanja, ali itekako ima mjesta za neka konkretna, konstruktivna pitanja koja vas vode ka nekom rješenju i stvarno je bio užitak raditi i s njim i sa svim ljudima na tom setu i jako je brzo prošlo, iako smo dugo snimali. Na kraju vam bude žao kada se završi neki projekt jer se zbližite s ljudima i, figurativno rečeno, postanete mala porodica.<h2>Glumačka razmjena</h2>Možete li nam malo ispričati o svojoj ulozi u „The Librarians“?- Bez da puno otkrijem, radi se o jednom momku koji je u punk bendu i na koji glavni junaci nalete prillikom jedne od svojih avantura i veoma brzo se zbliže s bendom koji u neku ruku postanu njihovi vodiči kroz te misterije koje rješavaju s interesantnim plot tvistom na kraju.Biste li izdvojili još neku saradnju u karijeri koja Vam je donijela korist u smislu da ste mnogo naučili iz nje ili da vam je jednostavno godilo raditi s nekim?- Naravno, prvo Admira Glamočaka koji je bio moj profesor na Akademiji s kojim sam imao priliku raditi predstavu, jedna nesebična osoba koja je učinila u jednu ruku veliki posao za moje glumačko sazrijevanje. Spomenuo bih svakako i reditelja Timura Makarevića s kojim sam radio seriju „Komar“, koja bi trebala izaći iduće godine u BiH, i to je bilo svakako unikatno iskustvo. Također, i od glumaca se mnogo uči na setovima. Adnan Hasković koji je veoma poznat s jednim impozantnim CV-om, naučio me zaista mnogo čemu, zatim, Bojan Navojec i drugi. Nekako, ta glumačka razmjena je veoma interesantna pogotovo za mladog glumca kada dobije priliku raditi sa mnogo iskusnijim kolegama.Šta mislite o trenutnom stanju bh. kinematografije, koliko se, zapravo, posljednjih godina razvila i postala poznatija u inozemstvu?- Mnogo vremena provodim u Londonu, Italiji, a kada ljudima kažem odakle sam, pamte i povezuju BiH po mnogo tome dobrome, međutim, svakako među prvim stvarima tu se priča i o nekim veoma značajnim bh. filmovima i serijama, koji su itekako ostavili utjecaj, ne samo na regionalnu kinematografiju već i na internacionalnu. Tako da mislim da mi imamo definitvno mnogo priča za ispričati kao nacija, mnogo ljudi koji te priče mogu ispričati kroz filmske i tv projekte. Ja se trudim biti aktivan i biti u toku sa svim što se dešava, međutim, kao i sve u našoj državi, to je jedna veoma kompleksna tema. Ne samo mi glumci, svi bismo trebali malo više raditi o pitanju naše kinematografije i stvarati više projekata. Mislim da je bio jedan taj period prije nekoliko godina koji je bio veoma obećavajući kada se počelo malo više snimati i više serija se počelo raditi, ali nekako sam dojma da tome svemu nije dato dovoljno vremena da se razvije i urodi plodom.<h2>Novi projekti</h2>- Predstava koju smo režirao i pisao sada ima svoju američku turneju u januaru, igra u Njujorku. Osim toga, imam neki plan za kreiranje nove predstave iduće godine, ali, što bi se reklo, o tom potom – rekao je Ćehović.<h2>Studij u inozemstvu</h2>- Ne mislim da sam pogriješio što sam otišao na studij van granica, jer sam ubrzo shvatio da i dalje mogu biti poprilično aktivan i u BiH. Radim projekte i ovdje i vani i nekako mi je to otvorilo više vrata, a ne zatvorilo, kako sam se plašio da će biti slučaj - rekao je Ćehović.

Pohađao prestižnu školu glume u Londonu, gdje je išao i slavni Entoni Hopkins

S izvedbe predstave „Majka Hrabrost i njena djeca“

Fotograf Almin Zrno: Najbolji poklon mi je ljubav

Psihologinja Nurka Bulić o porodici za "Avaz": Otac ima ključnu ulogu u razvoju djece

Ginekolog Vernes Begović o karcinomu grlića materice za "Avaz": Djeca prerano stupaju u spolne odnose

Emil Sućeska za "Avaz": Najbolji poklon mi je kćerka

Fatima Avdić o pozivu babice za "Avaz": Posebno sam emotivna kada kćerki daju moje ime

Irma Husić za "Avaz": Porodica je tim za koji navijam

Genijalac iz Zenice među dva posto najinteligentnijih u svijetu: "Avaz" preuzeo stipendiranje školovanja Marija Šantića

Umjetnik Jasenko Đorđević izrađuje nevjerovatne skulpture na olovci: "Sve je počelo kao izazov"

Najbolja nastavnica u BiH za "Avaz": Ovo je kruna dosadašnjeg rada, nisam očekivala ovakav odjek u javnosti

Dr. Amela Karabeg o operaciji smanjivanja grudi za "Avaz": Razlozi za ovaj zahvat nisu samo estetski

Admir Vladavić: Na pusti otok ponio bih loptu

Vrhunac gripe očekuje se u narednim danima

Mimo Šahinpašić pridružio se pobjedničkom timu: "Avaz" je kuća u kojoj moram biti ako želim sebi dobro

Profesor Vedran Zubić pridružio se timu "Dnevnog avaza": Nauka treba biti zastupljena u medijima

Almir Brljak, kreator uspješne igrice "Swordsman", za "Avaz": Sanjao sam o ovim trenucima od malih nogu

Harun Ćehović o svom glumačkom putovanju za "Avaz": Prepao sam se saradnje s čuvenim Dinom Devlinom

Fotograf Almin Zrno: Najbolji poklon mi je ljubav

Psihologinja Nurka Bulić o porodici za "Avaz": Otac ima ključnu ulogu u razvoju djece

Ginekolog Vernes Begović o karcinomu grlića materice za "Avaz": Djeca prerano stupaju u spolne odnose

Emil Sućeska za "Avaz": Najbolji poklon mi je kćerka

Fatima Avdić o pozivu babice za "Avaz": Posebno sam emotivna kada kćerki daju moje ime

Irma Husić za "Avaz": Porodica je tim za koji navijam

Genijalac iz Zenice među dva posto najinteligentnijih u svijetu: "Avaz" preuzeo stipendiranje školovanja Marija Šantića

Umjetnik Jasenko Đorđević izrađuje nevjerovatne skulpture na olovci: "Sve je počelo kao izazov"

Najbolja nastavnica u BiH za "Avaz": Ovo je kruna dosadašnjeg rada, nisam očekivala ovakav odjek u javnosti

Dr. Amela Karabeg o operaciji smanjivanja grudi za "Avaz": Razlozi za ovaj zahvat nisu samo estetski

Admir Vladavić: Na pusti otok ponio bih loptu

Vrhunac gripe očekuje se u narednim danima

Mimo Šahinpašić pridružio se pobjedničkom timu: "Avaz" je kuća u kojoj moram biti ako želim sebi dobro

Profesor Vedran Zubić pridružio se timu "Dnevnog avaza": Nauka treba biti zastupljena u medijima

Almir Brljak, kreator uspješne igrice "Swordsman", za "Avaz": Sanjao sam o ovim trenucima od malih nogu

Harun Ćehović o svom glumačkom putovanju za "Avaz": Prepao sam se saradnje s čuvenim Dinom Devlinom