<p>Bosanac prof. dr. med. Vahudin Žugor iz Banje Luke s adresom u njemačkom gradu Bambergu renomirani je urolog i direktor urološke klinike u Bambergu te jedan od vodećih njemačkih robotskih hirurga. Ujedno je i jedini robotski urolog u Evropi koji potječe iz BiH.</p><h2>Hiljadu operacija</h2><p>Kako je dr. Žugor kazao za „Avaz“, od 2018. je direktor i šef klinike za urologiju u Bambergu u Bavarskoj, na kojoj je uposleno više od 5.000 radnika, i jedini je direktor klinike u ovoj bolnici koji nije porijeklom iz Njemačke.</p><p>- Do sada je na našoj klinici operirano blizu hiljadu pacijenata “Da Vinci” robotskim sistemima firme “Intuitiv”. Sve operacije sam obavio ja, uz pomoć svog uigranog tima. Dolaze mi pacijenti iz Njemačke, kao i iz inozemstva, a najviše iz BiH - kazao je dr. Žugor.</p><p>Kako je dodao, njegovi pacijenti imaju uglavnom teška urološka oboljenja koja se ne mogu tehnički zbrinuti u BiH.</p><h2>Ogromna motivacija</h2><p>- Moj cilj i životna želja je da jednog dana dođe robotska hirurgija i u moju BiH. Za jedan takav projekt su potrebni specijalna infrastruktura, ogromna motivacija i edukacija kompletne robotske ekipe i medicinskog tima. Nadam da će jednog dana naše znanje i iskustvo koje smo stjecali vani biti iskorišteno i u našoj matičnoj domovini - rekao je dr. Žugor.</p><p>Istakao je kako robotska tehnologija omogućava stabilnost i preciznost izvođenja sitnih pokreta u tijelu bolesnika, a dodatna stabilnost robotske ruke, uz visokokvalitetnu kameru, omogućuje veliko uvećanje i vrhunsku vizuelizaciju tkivnih struktura.</p><h2>Naučni projekti</h2><p>Osim robotske hirurgije, uža specijalnost su mu i liječenje inkontinencije, andrologija i dječija urologija. Bio je i nekoliko mjeseci u Engleskoj na Univerzitetu Kembridž, gdje je usavršavao svoje naučne projekte.</p><p>Pomoću robotskih sistema operiram karcinome prostate, bubrega i mokraćnog mjehura, ali izvodim i različite rekonstruktivne i funkcionalne operacije na urološkim organima, kazao je dr. Žugor.</p>

Direktor je urološke klinike  i ujedno i jedini robotski urolog u Evropi koji potječe iz BiH

Bosanac dr. Vahudin Žugor pokorio Njemačku: Želja mi je da robotska hirurgija dođe i u moju BiH

<p>U kladionici i ugostiteljskom objektu caffe slastičarna “Pacific”, a koji se nalazi u sklopu poslovnog centra „Tibra Pacifik“ u Kiseljaku, jutros u 4:40 sati došlo je do požara. Ovo je za portal „Avaza“ potvrdio portparol MUP-a SBK Hasan Hodžić.<br></p><p>- Policijskoj stanici Kiseljak jutros u 4:40 sati prijavljeno je da u ulici Bana Josipa Jelačića gori ugostiteljski objekat i kladionica. Odmah po zaprimanju prijave na lice mjesta izašla je policija kao i vatrogasci koji su lokalizirali požar. Povrijeđenih nije bilo ali je pričinjena velika materijalna šteta – kazao je Hodžić.</p><p>U saradnji s nadležnim kantonalniom tužilaštvom službenici policije poduzimaju mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti u vezi ovog događaja.&nbsp;</p>

Pričinjena velika materijalna šteta, kazao je Hodžić

Planule kladionica i slastičarna u Kiseljaku

<p>Đenana Vejzović, porijeklom iz Srebrenice, a s adresom u Austriji, pravi je primjer kako mladi ljudi iz Bosne i Hercegovine mogu postići velike uspjehe u svijetu. Vejzović je dobila nagradu za najbolji naučni rad za prošlu godinu u Austriji.</p><p>Uspješnu Bosanku je Privredna komora Štajerske nagradila za najbolji naučni rad mlade osobe za 2022. godinu između više od 100 prijava, a nagrade je dodijelio stručni žiri od 10 članova.</p><p>Vejzović je primjer kako naši mladi ljudi u svijetu nižu uspjehe dok im je u njihovoj domovini to onemogućeno jer našu vlast ne zanimaju mladi i uspješni, nego lični interesi.</p><p>Studirala je hemiju i magistrirala biohemiju i molekularnu biomedicinu na Univerzitetu “Karl-Franzens” u Gracu. Bila je asistentica na Univerzitetu, što ju je potaknulo na visoka dostignuća, uključujući nagrade i publikacije. Inače, Đenana Vejzović radi na Medicinskom univerzitetu u Gracu kao naučna istraživačica.</p><p>Kako je objavio Edhem Čustović, Tuzlak koji živi u Melburnu, gdje radi na renomiranom La Trobe univerzitetu, cilj ovog finansiranja za mlade istraživače je promoviranje razmjene znanja između univerziteta i industrije.</p>

Dobila nagradu za najbolji naučni rad u Austriji

Đenana Vejzović: Veliki uspjeh

<p>Bh. ljepotice Bjelašnica, Jahorina i Vlašić i danas su pune posjetilaca, ljubitelja zimskih sportova, ali i onih koji su došli da uživaju u čistom zraku. </p><p>Skijaši su već okupirali staze. Naime,  na Bjelašnici mogu uživati  u stazama ukupne dužine 14,3 kilometra, dok im Jahorina nudi&nbsp; 47 kilometara raznolikih staza, uključujući 8,5 kilometara osvijetljenih, vertikalni transport kojim se na sat može prevesti više od 28.000 skijaša.</p><p>Pogledajte fotografije s bh. planina.</p>

 Ima i onih koji su došli da uživaju u čistom zraku

Bh. planine i danas pune posjetilaca

<p>Bosna i Hercegovina ima još jednu doktoricu nauka. Sarajka s adresom u Parizu Aida Čopra odbranila je doktorat u oblasti romanistike i italijanistike na Univerzitetu Sorbone.</p><h2>Veliko zadovoljstvo</h2><p>Kako je za „Avaz“ kazala ova ponosna Sarajka, studirala je francuski jezik i književnost te italijanski jezik i književnost na Odsjeku za romanistiku na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Magistrirala je 2011. godine, a u martu 2012. počela je raditi kao asistentica na predmetu Italijanska književnost na Filozofskom fakultetu. </p><p>- Tokom tih godina svoja istraživanja sam usmjerila na “Commedia dell'arte”. S obzirom na to da se radi o tematici koja je internacionalnog karaktera, pronašla sam mogućnost da radim doktorsku disertaciju u okviru internacionalnog doktorskog studija, koji ujedinjuje Univerzitet Sorbonu, Univerzitet u Firenci i Univerzitet u Bonu - kazala je Čopra.</p><p>Kako je dodala, kontaktirala je Andreu Fabiana, profesora pozorišnih studija na Sorboni u Parizu, koji je, na njeno veliko zadovoljstvo, prihvatio temu njenog istraživanja. </p><p>- U Pariz sam otišla u avgustu 2016. godine. Od mog dolaska u Pariz do sada puno toga se promijenilo i smatram svojim velikim uspjehom činjenicu da sam dobila zvanje doktora romanskih i italijanskih studija u području savremenog pozorišta, kao i diplomu s tri velika evropska univerziteta - istakla je Čopra.</p><p><br></p>

<h2>Inovativne ideje</h2><p>U septembru 2018. godine počela je raditi kao lektorica bosanskog jezika na Odsjeku za slavenske jezike na Sorboni, a predaje i dva predmeta koja su vezana za pozorište.</p><p>- Predavati u BiH i u Francuskoj uveliko se razlikuje. Ono što mogu reći iz svog iskustva jeste da se u Francuskoj neizmjerno cijene predanost i posvećenost poslu, inovativne ideje i želja da se napreduje i doprinosi kvalitetu nastave i nastavnom planu i programu. Otvorene su sve mogućnosti za lično usavršavanje - rekla je Čopra.</p><h2>Ne planira se vraćati</h2><p>- Nemam planove da se vratim ukoliko mi se ne ukaže neka poslovna prilika koju ne bih željela propustiti. Velika prednost života u Parizu, s obzirom na moju profesiju, a i ono čime se bavim, jeste to da je Pariz zaista jedna velika svjetska pozornica. Jednom prilikom sam rekla da se u Parizu izvodi 300 predstava sedmično i da je u tom smislu on za mene grad svjetlosti - rekla je Čopra.</p><h2>Poruka mladim ljudima u BiH</h2><p>Čopra je istakla kako ima samo jednu poruku za mlade, i to je ono čim se uvijek vodila kada je riječ o studiranju i biranju profesije.</p><p>- Radite samo ono što istinski volite i mislim da je samo tako uspjeh zagarantiran. Pronađite uvijek način da radite na sebi, kroz različita interesiranja, i prije svega njegujte svoju kritičku misao, jer smatram da je to smisao studiranja i ono što nas može dovesti do kreativnih i inovativnih ideja te napredovanja. I, naravno, idite što češće u pozorište, jer to je nešto što će vas, sigurno, obogatiti - istakla je Čopra.</p>

Aida Čopra dobila zvanje doktora romanskih i italijanskih studija

Sarajka s diplomom s tri velika evropska univerziteta

<p>Bolesti disajnog sistema kao što su prehlada i gripa najčešći su uzrok posjeta ljekaru i brojnih izostanaka s nastave ili posla. I prehlada i gripa spadaju u virusna oboljenja. Ali, kako da prepoznamo kada smo samo prehlađeni, a kada imamo gripu, objasnila je dr. Sabina Sarić.<br></p><h2>Koji su simptomi</h2><p>-	Prehlada obično traje kraće s malim respiratornim simptomima u smislu curenja iz nosa, može se javiti blaga temperatura i kijavica, dok kod gripe se javljaju ozbiljniji simptomi, a to su visoka temperatura, kašalj, jaki bolovi u mišićima i zglobovima, groznica, bolovi iza očiju i glavobolja.</p><p>U svakom slučaju prehlada prođe za par dana, a gripa za nekih 7 do 10 dana – kazala je dr. Sarić za portal „Avaza“.</p><h2>Pomoć ljekara</h2><p>Doktorica ističe da je ipak važno ako osoba osjeti bilo koji simptom potraži pomoć ljekara jer se jedino pregledom može tačno odrediti je li u pitanju gripa ili prehlada.</p><p>-	U slučaju pojave gripe ili prehlade važno je da se osoba odmara, pije tople napitke, uzima lijekove za snižavanje tjelesne temperature. Također, važna je i vakcinacija pogotovo za starije osobe kod kojih gripa može uzbiljno ugroziti zdravlje – navela je dr. Sarić.</p>

Važna je i vakcinacija pogotovo za starije osobe kod kojih gripa može uzbiljno ugroziti zdravlje, navela je dr. Sarić

Dr. Sabina Sarić za "Avaz": Kako prepoznati razliku između prehlade i gripe objasnila je 

<p>Mnogi bh. građani, ali i drugi posjetioci iskoristili su subotu da posjete olimpijske planine i vrijeme provedu na čistom zraku te uživaju u zimskoj idili. </p><p>Na Bjelašnici, Vlašiću i Jahorini danas su uživali i oni koji prave prve skijaške korake, kao i iskusniji skijaši i drugi ljubitelji zimskih radosti.</p><p>Pogledajte fotografije s bh. planina.</p>

Mnogi iskoristili subotu da je provedu na čistom zraku 

Olimpijske ljepotice okupirane posjetiocima

<p>Mlade mame sigurno žele biti na svježem zraku i uživati s najmlađima bez obzira na zimske uvjete. Međutim, vječna dilema novopečenih mama je kako zaštititi bebu od niskih temperatura, a ipak provesti neko vrijeme vani? </p><p>Pedijatrica Gordana Vuković za portal "Avaza" je objasnila na šta treba obratiti pažnju i upozorila majke da kod temperatura ispod nule moraju paziti na bebu i prilagoditi se vremenskim uvjetima.</p><p>- Bebe se mogu izvoditi napolje nakon 15-tak dana od rođenja, ali ne na vjetar, kišu ili zagađen zrak. Izlasci moraju biti u optimalno doba dana i ne na temperaturi koja je niska tj. ispod minus 6 stepeni – kazala je dr. Vuković za portal "Avaza".</p><p>Prvi izlazak, dodaje pedijatrica, ne treba trajati duže od 10 do 15 minuta da se beba adaptira. </p><p>-	Ako su jako niske temperature ne izvoditi bebu prije 1 mjeseca starosti. Također, obući bebu u pamučnu ili drugu odjeću od prirodnih vlakana, tj. obuči je kao i sebe ali za jedan sloj više. Ono što je itekako važno je da se glava utopli jer bebe gube najviše toplote preko glave – istakla je dr. Vuković.</p>

Izlasci moraju biti u optimalno doba dana, kazala je dr. Vuković

Vuković: Ispod nule trebaju paziti na bebu

Pedijatrica Gordana Vuković savjetuje mlade majke: Na ovo obratite pažnju tokom zime

<p>Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) odluku o ukidanju pandemije koronavirusa bi trebala objaviti najranije u ponedjeljak. Šta to znači za građane i da li je kraj jednoj od najsmrtonosnijih pandemija na svijetu objasnio je za portal „Avaza“ dr. Ednan Drljević, infektolog.<br></p><h2>Procjena rizika</h2><p>-	Trenutno WHO vrše procjenu na svjetskoj razini koliko je stanovništvo ugroženo od korone. Ono što se treba znati je to da kada WHO proglasi prestanak pandemije to znači da korona više nije opasnost za cijeli svijet, ali to ne znači da se treba u potpunosti opustiti.&nbsp;</p><p>Naime, sve zemlje će imati obavezu da prate stanje s COVID-19 i na osnovu dobijenih podataka poduzimati mjere – kazao je dr. Drljević. </p><p>Doktor ističe kako proglašenje prestanka pandemije znači prestanak na svjetskoj razini, ali napominje da će korona još dugo biti prisutna samo je sad u blažem obliku. </p><p>-	Ovaj virus novi jeste da se brzo širi, ali je oslabila njegova ubojitost tako da sada nema više toliko smrtnih slučajeva koje izaziva kovid, kao što je to bio slučaj ranije. Ljudi oboljevaju od korone, desi se i da neko umre ali ne od korone nego u kovidu. To znači da osoba budu kovid pozitivna ali umre od infarkta, moždanog udara itd. – govori dr. Drljević.</p><h2>Direktno djelovanje</h2><p>Ističe i to kako više nema direktnih djelovanja virusa na pluća pa da dođe do gušenje i na kraju smrti jer ovaj virus sada ne napada pluća nego gornje disajne puteve, a to su traheja, sinusi, ždrijelo, krajnici i to u blažem obliku.</p><p>Doktor je dodao i to kako sve mjere koje donosi WHO vrijede za 170 zemalja svijeta, a odluku o prestanku pandemije donijet će na osnovu dobijenih podataka da ovi novi sojevi virusa nisu tako smrtonosni te da je smrtnost puno manja, kao i obolijevanje. </p><p>-	Ono što se zna dobili su podatke iz Kine o vrsti virusa, o broju umrlih i oboljelih tako da na osnovu svih tih parametara oni sada mogu zaključiti da se ne radi o više o pandemiji, da to nije sada glavna opasnost i da ne trebaju sve zemlje na svijetu da poduzimaju mjere oko širenja virusa nego samo one koje su ugrožene i ako su ugrožene – istakao je ljekar.</p><h2>Prestanak obaveze</h2><p>Do sada je vrijedilo ako se proglasi pandemija sve zemlje na svijetu moraju vršiti borbu protiv tog virusa da bi se usporilo širenje i da bi se smanjio broj oboljelih i umrlih itd.&nbsp;</p><p>Proglašenjem kraja pandemije ta obaveza prestaje osim za one zemlje, kao što je Kina, u kojoj ima veći broj oboljelih i gdje to predstavlja opasnost za zdravstevni sistem, odnosno za ljude.&nbsp;</p>

Ističe i to kako više nema direktnih djelovanja virusa na pluća

WHO razmatra ukidanje pandemije koronavirusa: Dr. Drljević za "Avaz" objašnjava šta to znači

<p>Srčane valvule ili srčani zalisci su strukture unutar srca koje služe kao jednosmjerni ventili.&nbsp;</p><p>Naime, srce pumpa krv za cijelo tijelo. Da bi se sva ta krv primjereno usmjerila kroz odgovarajuće srčane šupljine (pretkomore i komore), a potom poslala izvan srca ka plućima, odnosno ka ostalim organima, srčane valvule (ventili) moraju korektno obavljati svoju funkciju. Ovo je kazao prof. dr. sc. med. Jasmin Čaluk, internista kardiolog.</p><h2>Više načina</h2><p>- Ta funkcija sastoji se iz toga da valvula mora propustiti krv u samo jednom smjeru (ka naprijed), što se dešava kad je valvula otvorena, ali i spriječiti povrat već ispumpane krvi ka natrag (zbog toga se valvula zatvara). Ovo otvaranje i zatvaranje srčanih valvula vrši se pri svakom otkucaju srca. Upravo zatvaranja valvula proizvode akustički fenomen koji možemo čuti kad slušamo rad srca – zvuci srčanih otkucaja - kazao je dr. Čaluk.</p><p>U srcu se nalaze četiri valvule koje naizmjeničnim otvaranjem i zatvaranjem osiguravaju isključivo jednosmjerni tok krvi: iz desne komore ka plućima, a iz lijeve komore ka svim ostalim dijelovima tijela. Mitralna valvula je na ulazu u lijevu komoru, a aortna na njenom izlazu. Trikuspidna valvula je na ulazu u desnu komoru, a plućna na njenom izlazu.</p><p>- Valvule obolijevaju na više načina. U nekih osoba, nakon infekcije ždrijela specifičnom bakterijom (streptokok, streptococcus), povremeno se desi i oštećenje valvula, do kojih bakterija dospije krvotokom. Ovo se dešava npr. u sklopu sindroma koji se zove „reumatska groznica“. U drugih osoba neke druge bakterije mogu ući u krvotok i napraviti upalu na unutrašnjim slojevima srca oštećujući valvule - istakao je dr. Čaluk.</p><h2>Urođena mana</h2><p>Obično osobe s već oštećenim valvulama budu prijemčivije za endokarditis. U nekih pacijenata postoji urođena mana na valvulama, koja ih čini ranjivima za nastanak endokarditisa, ili sama mana s godinama napreduje i dodatno oštećuje valvulu. Također, u nekih starijih osoba valvule se postepeno mijenjaju s godinama, postaju krute i zadebljale (degeneriraju), što, također, stvara oštećenja valvula.</p><h2>Kada operirati</h2><p>Nisu sva oboljenja valvula indikacija za operaciju. Postoje blage i umjerene forme oboljenja valvula koje ne zahtijevaju hirurški tretman, već se mogu držati pod kontrolom lijekovima. Teška oboljenja valvula, koja se definiraju nakon urađenog ultrazvučnog pregleda srca te koja uzrokuju značajne tegobe, pacijentima su indikacija za operaciju.&nbsp;</p><p><br></p>

<p>Operacije valvula su teže nego koronarni bypass (bajpas, premosnice) i rizičnije te mora postojati dobro opravdanje da se pacijent podvrgne takvom zahvatu.</p><h2>Srce se iscrpljuje, napreže i s godinama slab</h2><p>Bolest srčanih zalistaka (valvula) može se manifestirati nemogućnošću da se zalistak u cijelosti zatvori onda kad treba ili nemogućnošću da se zalistak u cijelosti otvori onda kad treba.</p><p>- Dakle, ako se mitralna valvula ne može potpuno zatvoriti, već propusti dio krvi natrag iz lijeve komore u lijevu pretkomoru, govori se o mitralnoj insuficijenciji (regurgitaciji). Pri tome srce dio zapremine krvi koju bi trebalo goniti naprijed pomalo vraća nazad ka pretkomori, što rad srca čini neefikasnim. Stoga srce pokušava raditi jače - govori dr. Jasmin Čaluk.</p><p>Ovo ga s godinama iscrpljuje i oboljenje na valvuli se pogoršava, pa se pacijent lako zamara, ima osjećaj nedostatka zraka i sl. Međutim, ako se mitralna valvula ne može otvoriti (mitralna stenoza), onda lijeva pretkomora s naporom istiskuje krv ka lijevoj komori. Srce se ponovno napreže i s godinama slabi.</p><h2>Vraća nazad</h2><p>- Ako se aortna valvula ne može potpuno zatvoriti, već propusti dio krvi natrag iz aorte u lijevu komoru, govori se o aortnoj insuficijenciji (regurgitaciji). Pri tome srce dio zapremine krvi koju bi trebalo goniti naprijed pomalo vraća nazad ka komori, što rad srca čini neefikasnim. Pacijent može osjećati zamaranje, gušenje, bol u prsima, imati nesvjestice, omaglice, čak i gubitak svijesti, kao i tešku srčanu slabost – kazuje dr. Čaluk.</p><p>Ako se trikuspidna valvula ne može potpuno zatvoriti, već propusti dio krvi natrag iz desne komore u desnu pretkomoru, govori se o trikuspidnoj insuficijenciji (regurgitaciji). Pri tome srce dio zapremine krvi koju bi trebalo goniti naprijed pomalo vraća nazad ka pretkomori, što rad srca čini neefikasnim. Ali, ako se trikuspidna valvula ne može otvoriti, onda desna pretkomora s naporom istiskuje krv ka desnoj komori, pa se srce ponovno napreže i slabi.</p>

U nekih starijih osoba valvule se postepeno mijenjaju s godinama, postaju krute i 
zadebljale, što, također, stvara oštećenja

Kako dolazi do oboljenja srčanog zaliska

<p>Broj osoba s dijagnozom dijabetesa svakim danom je sve veći i unazad desetak godina mi o ovoj bolesti govorimo kao o bolesti pandemijskih razmjera. Uzroci ovako velikog broja oboljelih našli su se upravo u nepravilnoj prehrani i fizičkoj neaktivnosti. Higijensko-dijetetske mjere su, osim medikamentozne terapije, osnovne mjere liječenja.</p><h2>Nutritivna terapija</h2><p>Dijabetesna medicinska nutritivna terapija je tzv. dijabetesna dijeta, koju određuje nutricionista dijetetičara individualno za svakog oboljelog na osnovu sljedećih parametara: antropometrijskih mjera (tjelesna visina, tjelesna masa, BMI), godina i spola, broja godina s postavljenom dijagnozom dijabetesa, laboratorijskih nalaza, endokrinološkog-internističkog nalaza, medikamentozne terapije, vrste posla kojom se oboljeli bavi, fizičke aktivnosti koju upražnjava i socijalne karte.</p><p>Kada se svi nabrojani parametri uzmu u obzir, određuje se dijabetesna prehrana koja ima za cilj da, zajedno s medikamentoznom terapijom, drži šećer u normalnim okvirima. Iako se dijeto-terapija određuje individualno, neka uopćena pravila izgledaju ovako:</p><p>1. U slučaju gojaznosti pokušati regulirati tjelesnu masu.</p><p>2. Potrebno je biti fizički aktivan. Dovoljna je svakodnevna šetnja nakon obroka u trajanju od 30 do 40 minuta.</p><p><br></p>

<p>3. Svesti na minimum unos masnoća ili ih potpuno eliminirati iz ishrane (masno goveđe meso, mesne prerađevine, kobasice, salame, iznutrice). Ishranu bazirati na bijelom mesu od peradi, goveđem, telećem i janjećem mesu, kao i povećanom unosu ribe.</p><p>4. Koncentrirane šećere po mogućnosti potpuno eliminirati ili ih konzumirati veoma rijetko (šećer, sokovi, čokolade, torte, kolače, marmelade, med).</p><p>5. Potrebu za šećerom zadovoljiti voćem raspoređenim i količinski ograničenim samo u voćnim užinama.</p><h2>Unos hljeba</h2><p>6. Sezonsko povrće neka bude osnov prehrane.</p><p>7. Ograničiti unos hljeba i koristiti zdrave varijante crni, heljdin, ražev, integralni, graham hljeb.</p><p>8. Koristiti umjereno mliječne proizvode s malom količinom mliječne masti.</p><p>9. Jesti češće i manje.</p><p>10. Glavni obroci da budu približno jednaki uz užine između obroka.</p>

Dovoljna je svakodnevna šetnja nakon obroka u trajanju 
od 30 do 40 minuta

Dijabetes postaje bolest pandemijskih razmjera:  Ovo povrće neka
bude osnov prehrane

<p>Ne dao Bog nikome da dočeka da svoje dijete ukopa, ovo su riječi kojima je počeo svoju ispovijest za "Avaz" Muhidin Raščić, otac ubijenog Almira Raščića.<br></p><h2>Rekli djeci</h2><p>- Ne daj, Bože, nikome ovo, ni najgorem dušmaninu. Moju tugu i bol ne mogu nikome opisati. Molim dragog Allaha da mu da lijepi dženet. Sutra (petak, op. a.) bi se trebala raditi obdukcija, dženazu pripremamo, ako Bog da, za petak, kada će biti proglašen i Dan žalosti.&nbsp;</p><p>Također, u petak će biti održana i komemorativna sjednica poslije džuma-namaza, a dženaza bi se trebala klanjati poslije ikindije - kaže Muhidin drhtavim glasom.</p><p><br></p>

<p>Na naš upit da li su maloljetni sinovi ubijenog Almira saznali tužnu istinu, Muhidin nam je kazao da stariji sin zna.</p><p>- Stariji Almirov sin je, vjerovatno, nešto osjetio. Danas (jučer, op. a.) smo mu morali reći. Teško mu je palo jer je bio dosta vezan za oca. </p><p>Almir je bio posvećen sinu, vodio ga je na skijanje, plivanje, fudbal. Bio je posvećen svojoj porodici. Almir nije bio neko ko je hodao. Bio je više porodičan čovjek - govori Muhidin.</p><h2>Uništeni planovi</h2><p>Dodaje i da je Almir vodio dva kafića, od kojih je jedan trebao u maju zatvoriti jer je imao druge planove. Žena mu završava specijalizaciju za pedijatra, tako da su trebali u tom smjeru ići.</p><p>- Od 13. januara moj, ali i život čitave moje porodice se okrenuo. Sve što je bilo planirano, pitanje je da li će više u tom smjeru ići. Moram se posvetiti unučadima, moram biti tu, a imam i starijeg sina. Dokle ću izdržati... Molim dragog Allaha da mi da snage da sve to izdržim - dodaje Muhidin.</p>

<h2>Ne zna razlog</h2><p>Muhidin nam je rekao kako ne zna razlog zašto je pucano na njegovog sina.</p><p>- Ne želim da znam dokle je istraga, ne želim nikome smetati. Rekli su mi da rade i ne želim da dođe do nečega. Ljudi rade, čekat ćemo. Sigurno se to ne može za kratko vrijeme završiti - kaže Raščić.</p><h2>Dan žalosti</h2><p>Dan dženaze Almiru Raščiću, Goraždaninu koji je u ponedjeljak preminuo u Univerzitetskom kliničkom centru u Sarajevu, u Goraždu će biti proglašen Danom žalosti, što je najavljeno i iz Vlade BPK i iz Gradske uprave.</p><h2>Tužilaštvo</h2><p>BPK Goražde nastavlja istragu, tretirajući sada ovo krivično djelo kao ubistvo, a kako bi uzrok smrti i zvanično potvrdio sudski vještak medicinske struke, naložena je obdukcija tijela.</p>

Od 13. januara moj, ali i život čitave moje porodice se okrenuo, kazao je Muhidin Raščić

Bolne riječi oca ubijenog Almira Raščića za "Avaz": Ne dao Bog nikome da dijete treba ukopati

<p>Humani papiloma virus (HPV) uzročnik je karcinoma grlića maternice i postoji negdje oko 200 tipova HPV-a, od kojih njih 40 uzrokuje oboljenja.<br></p><h2>Više vrsta</h2><p> Najčešći u našem regionu su 16, 18, 31 i 35, i to su visokorizični tipovi koji izazivaju karcinom grlića maternice. Ovo je za „Avaz“ kazala dr. Mahira Jahić, ginekologinja. Kako je dodala, postoje i tipovi 6 i 11, ali su oni niskorizični i izazivaju kondilome.</p><p>- Osnovno pravilo da bi se spriječila HPV infekcija jeste vakcinacija djevojčica od 9 do 14 godina koje još nisu bile seksualno aktivne da bi stvorila prirodna antitijela i da bi imale odbrambeni stav prema HPV infekciji. Suština je da se HPV vakcina daje u tri doze i praksa je pokazala da ima vrlo dobru prevenciju na primarnom nivou - rekla je dr. Jahić.</p><p>Suština je, dodala je, da na tržištu postoji više HPV vakcina, i to bivalentna, kvadrivalentna i polivalentna.</p><h2>Blage nuspojave</h2><p>Bivalentna štiti od virusa tipa 16 i 18, kvadrivalentna od 16, 18, 11 i 6, i polivalentna je ukombinirana, koja obuhvata tipove 16, 18, 31, 33, 35, dakle one koji najčešće izazivaju karcinom.</p><p>Kako je rekla dr. Jahić, vakcinacija je najbolji vid zaštite od karcinoma grlića maternice. </p><p><br></p>

<p>- Evropske zemlje su uspjele svesti učestalost karcinoma negdje na četiri žene od 100.000, i to je vrlo mali procent javljanja bolesti. Bosna i Hercegovina ima učestalost, prema našim podacima, negdje oko 14 žena na 100.000, ali to nije tačan statistički podatak zato što mi nemamo uvezan sistem i tačnu statistiku o tom broju učestalih oboljenja. Prema dostupnim podacima, u Federaciji BiH oboli godišnje negdje oko 470 žena, a 150 ih umre - kazala je dr. Jahić.</p><p>Kada su u pitanju nuspojave, istakla je da ih nema, izuzev blagih simptoma poput malog otoka, malaksalosti i umora.</p><h2>Alarmantne brojke</h2><p>470 žena oboli godišnje od HPV-a u FBiH. 150 žena umre godišnje od HPV-a u FBiH.</p>

Postoji oko 200 tipova HPV-a, od kojih 40 uzrokuje oboljenja

HPV vakcina daje se u tri doze

<p>U sutrašnjem printanom izdanju "Dnevnog avaza" objavljujemo emotivnu ispovijest Muhidina Raščića, oca ubijenog Almira Raščića koji je preminuo jučer.&nbsp;</p><p>- Od 13. januara moj život i život čitave moje porodice se okrenuo. Sve što je bilo planirano, pitanje je da li će više u tom smjeru ići. Moram se posvetiti Almirovoj djeci - kazao je Muhidin Raščić za "Dnevni avaz".&nbsp;</p>

<p>Podsjetimo, Almir Raščić je teško ranjen prije 11 dana u Goraždu ispred zgrade u kojoj je živio.</p><p>U trenucima dok se kretao prema automobilu na parkingu, nepoznati napadač mu je prišao, oborio ga na asfalt i pucao mu u glavu. </p><p>Raščić je, najvjerovatnije, upucan iz pištolja “tetejac”.</p><p>Takav trag istražitelji imaju nakon pronađene čahure i košuljice zrna kalibra 7,62 milimetra. Utvrđeno je da zrno pripada ovoj vrsti oružja. Istraga je nastavljena.</p>

Od 13. januara moj život i život čitave moje porodice se okrenuo, kaže Muhidin Raščić

Muhidin Raščić: Ništa više neće biti isto

Ispovijest oca ubijenog Almira Raščića: Moram misliti na unučad

<p>Jedan od najpoznatijih bh. ugostitelja Sejo Brajlović doživio je nezgodu tokom odmora na  Mauricijusu. Kako je kazao za portal „Avaza“, tamo je povrijedio ruku.</p><p>- Hotel u kojem smo bili smješteni je bio super, ali je plaža gdje smo se kupali bila loša i puna kamenja. Ja sam slučajno zapeo za kamen, pao i rukom udario u koral. Dio se otkinuo i ostao mi u ruci. Tamo su mi pokušali očistiti ranu, ali nisu baš uspjeli. Tek kada sam došao u BiH, naši ljekari su mi taj dio izvadili i sada je sve uredu. Idem redovno na previjanje - kazao je Brajlović za portal „Avaza''.</p><p>Istakao je i to da je odmor loše prošao, ali dodao da već sada planira novi.</p>

Istakao je da je odmor loše prošao, ali dodao da već sada planira novi

Sejo Brajlović povrijedio ruku tokom odmora na Mauricijusu

<p>Federacija Bosne i Hercegovine počinje s imunizacijom protiv HPV-a, a čiji je cilj prevencija karcinoma grlića maternice. Ovo je za "Avaz" kazao Goran Čerkez, zamjenik ministra zdravstva FBiH, te je istakao da su ciljna grupa djevojčice od 15 godina, tj. učenice devetih razreda osnovne škole.<br></p><h2>Tri lokacije</h2><p>- Neosporno je dejstvo ove vakcine. I 10 godina nakon primanja vakcina razvija imunitet iznad 96 posto. U ovom trenutku vakcinaciju uvodimo na tri lokacije, i to Mostar, Zenica i Tuzla, a Sarajevo je već uvelo. Ovo je najbolja zaštita za djevojčice. Naš je cilj da roditeljima damo šansu da njihova djeca imaju bezbrižnu budućnost, da ne razmišljaju o  karcinomu grlića maternice kao riziku za svoje zdravlje - rekao je Čerkez.</p><p>On ističe kako će biti obuhvaćene pojedine škole, odnosno učenice devetih razreda, te je naveo i kada bi mogla početi vakcinacija.</p><h2>1.000 doza</h2><p>- To bi moglo biti krajem ovog i početkom idućeg mjeseca. Još samo čekamo da završimo s edukacijom i distribucijom promotivnih materijala za roditelje i zdravstvene radnike te ćemo nakon toga krenuti s kampanjom - dodao je Čerkez.</p><h2>Koliko žena oboli godišnje</h2><p>- Uvođenjem ove vakcine pridružujemo se porodici evropskih zemalja koje su pokrenule i davno uvele u sistem HPV vakcinu kao vid prevencije karcinoma grlića maternice jer je upravo HPV virus glavni uzročnik karcinoma maternice. U svijetu od ove vrste karcinoma umre 600.000 žena godišnje, dok kod nas u FBiH oboli oko 150 žena godišnje, a 60 posto ih umre - istakao je Čerkez.</p><p><span style="color: rgb(0, 0, 0); font-size: 20px;">Federalno ministarstvo zdravstva napravilo je program imunizacije u saradnji s UNFPA-om.</span></p>

Bosanac dr. Vahudin Žugor pokorio Njemačku: Želja mi je da robotska hirurgija dođe i u moju BiH

Planule kladionica i slastičarna u Kiseljaku

Đenana Vejzović: Veliki uspjeh

Bh. planine i danas pune posjetilaca

Sarajka s diplomom s tri velika evropska univerziteta

Dr. Sabina Sarić za "Avaz": Kako prepoznati razliku između prehlade i gripe objasnila je

Olimpijske ljepotice okupirane posjetiocima

Pedijatrica Gordana Vuković savjetuje mlade majke: Na ovo obratite pažnju tokom zime

WHO razmatra ukidanje pandemije koronavirusa: Dr. Drljević za "Avaz" objašnjava šta to znači

Kako dolazi do oboljenja srčanog zaliska

Dijabetes postaje bolest pandemijskih razmjera: Ovo povrće neka bude osnov prehrane

Bolne riječi oca ubijenog Almira Raščića za "Avaz": Ne dao Bog nikome da dijete treba ukopati

HPV vakcina daje se u tri doze

Ispovijest oca ubijenog Almira Raščića: Moram misliti na unučad

Sejo Brajlović povrijedio ruku tokom odmora na Mauricijusu

Goran Čerkez za "Avaz": Počinje imunizacija djevojčica protiv HPV-a

Bosanac dr. Vahudin Žugor pokorio Njemačku: Želja mi je da robotska hirurgija dođe i u moju BiH

Planule kladionica i slastičarna u Kiseljaku

Đenana Vejzović: Veliki uspjeh

Bh. planine i danas pune posjetilaca

Sarajka s diplomom s tri velika evropska univerziteta

Dr. Sabina Sarić za "Avaz": Kako prepoznati razliku između prehlade i gripe objasnila je

Olimpijske ljepotice okupirane posjetiocima

Pedijatrica Gordana Vuković savjetuje mlade majke: Na ovo obratite pažnju tokom zime

WHO razmatra ukidanje pandemije koronavirusa: Dr. Drljević za "Avaz" objašnjava šta to znači

Kako dolazi do oboljenja srčanog zaliska

Dijabetes postaje bolest pandemijskih razmjera: Ovo povrće neka bude osnov prehrane

Bolne riječi oca ubijenog Almira Raščića za "Avaz": Ne dao Bog nikome da dijete treba ukopati

HPV vakcina daje se u tri doze

Ispovijest oca ubijenog Almira Raščića: Moram misliti na unučad

Sejo Brajlović povrijedio ruku tokom odmora na Mauricijusu

Goran Čerkez za "Avaz": Počinje imunizacija djevojčica protiv HPV-a