<p>Kantonalna javna ustanova Porodično savjetovalište osnovana je 2001.i 30.marta  je proslavila 23 godine postojanja.&nbsp;</p><p>Kako je za portal „Avaza“ kazao direktor ustanove Osman Šaljom osnovani su s ciljem podrške i pomoći porodici odnosno svim njenim članovima (parovima, roditeljima, djeci, mladima kao i osobama s invaliditetom), a usluge psihosocijalne pomoći i podrške građanima pružaju kroz rad u zajednici i savjetodavno terapeutski rad s korisnicima.<br></p><h2>Potpuno besplatno</h2><p>- Želio bih istaći da usluge koje pružamo pokriva Vlada Kantona Sarajevo što znači da su one u potpunosti besplatne za naše korisnike. Savjetodavno-terapeutski rad s korisnicima odvija se kroz individualne, dijadne (bračne, partnerske, roditeljske, roditelj-dijete relacije)  i porodične oblike rada, a zakazivanje termina se vrši pozivom na 033/209-112 – kazao je Šaljo.</p><p>Od samog osnivanja Ustanove pa sve do danas, uposlenici s menadžmentom Ustanove, nesebično i predano rade na razvoju Ustanove, njenom pozicioniranju u društvu, ali prije svega na unapređenju i proširenju usluga koje Ustanova nudi svojim korisnicima.</p>

<p>- S ponosom možemo govoriti o našim rezultatima rada koji iz godine u godinu rastu i predstavljaju simbol našeg zalaganja i posvećenosti poslu. Tako smo u u 2023. imali 18.832 korisnika i 12.307 pruženih usluga/aktivnosti što predstavlja uvećanje od 291 posto u odnosu na 2021. godinu. </p><p>Pored redovnih aktivnosti naši stručni saradnici i ja smo imali ukupno 96 gostovanja u medijima i učestvovali na 24 stručne konferencije – naveo je Šaljo.</p><p>Zadovoljstvo je, kaže, biti na čelu Ustanove gdje je interes korisnika usluga uvijek u fokusu i gdje se vodi računa o tome kako i na koji način mogu unaprijediti usluge.</p><h2>Proširene usluge</h2><p>- S tim ciljem tokom 2023. godine proširili smo naše usluge uvođenjem usluge rane intervencije odnosno pružanja psihosocijalne podrške i pomoći roditeljima djece s poteškoćama u razvoju, usluge predbračnog savjetovanja s ciljem preveniranja bračne disfunkcionalnosti i novog pilot projekta „Vršnjačko nasilje-NE u mojoj školi“ a koji je namijenjen djeci, njihovim roditeljima i profesionalcima iz osnovnih škola KS – ističe Šaljo.</p><p>Sve realizirane aktivnosti i pružene usluge za 18.832 korisnika u 2023. iznio je jedan mali tim velikih profesionalaca koji čine ovu Ustanovu. Kako bi na najljepši način proslavili rođendan njihove kuće kao i fantastične rezultate rada, menadžment ustanove sa uposlenicima organizirao je zajedničko druženje u prostorijama Ustanove.</p>

Sve realizirane aktivnosti i pružene usluge iznio je jedan mali tim velikih profesionalaca 

Šaljo: Podrške i pomoći roditeljima djece s poteškoćama

KJU "Porodično savjetovalište" proslavilo 23 godine postojanja: U 2023. imali 18.832 korisnika 

<p>Lamija Džigal-Bektešević, nakon 30 godina života u Nizozemskoj, vratila se u BiH, tačnije u Fojnicu. Kako je ispričala za „Dnevni avaz“, ona je tokom agresije na BiH, sa samo devet godina, otišla iz svoje domovine. Međutim, kako nam je kazala, nije dobrovoljno otišla iz Fojnice te je, i pored dobrog života u Nizozemskoj, želja za povratkom u BiH bila jača.</p><h2>Dug boravak</h2><p>- Naša mama je rekla da idemo u Nizozemsku kod moje tetke na godišnji odmor. Htjela nas je zaštititi od zbivanja koja su se dešavala tokom ratnih godina u BiH. U Nizozemsku sam otišla 1992. i mislila sam da ću biti kratko. Međutim, boravak tamo se odužio. Bilo mi je teško jer sam baš bila povezana s Fojnicom. Sjećam se, kad sam došla u Nizozemsku, kako je sve bilo ravno i ružno - priča Lamija.</p><p>Nakon što je završila škole, stekla zvanje holističkog terapeuta i menadžera u turizmu, te se udala za Bosanca, odlučila se vratiti u svoju domovinu. Lamija je po povratku u Fojnicu imala želju da posjeduje ergelu konja. Zahvaljujući suprugu Adnanu, sada to i ima.</p><p>- Povratak prirodi bio je moj san koji sam ostvarila. Volim inače sve životinje, ali konji su mi sad tu. Imam raznih projekata, a jedan od njih je očuvanje bosanskog brdskog konja i stvaranje ergele Fojnica koja nudi turu konjskom zapregom od Vladić vrha do Slapove Kozice - navodi Lamija.</p><p>U planu joj je, kaže, i da pokrene terapijsko jahanje specijalizirano za djecu.</p><h2>Terapijsko jahanje</h2><p>- Susrela sam se s dosta hendikepirane djece i ono što vidiš, ima utjecaj na dušu. Mnogo roditelja te djece me upitalo nudim li terapijsko jahanje. To me navelo na razmišljanje, tako da su to sve ideje koje će se i ostvariti. Sam boravak uz konje, druženje s njima, pletenje pletenica, dovoljno je da se dijete smiri - ističe Lamija.</p><p>Također, navodi da će, uz pomoć konja, proizvoditi i organsku hranu.</p><p>- Drago mi je što sam u srcu i duši Bosanka - kaže Lamija.</p><h2>Volim djecu</h2><p>- Ja sam žena koja nije nikad odrasla. Volim djecu, volim biti dijete i kroz dječije oči gledati ovaj svijet. Imam jako veliko, zeleno srce, volim prirodu. Zahvalna sam na tome što sam se rodila u ovakvom gradu okruženom planinama - kazala je Lamija Džigal-Bektešević.</p><p>Osim terapijskog jahanja, cilj mi je pružiti toj djeci priliku da se takmiče u parakonjičkom sportu.&nbsp;</p>

Drago mi je što sam u srcu i duši Bosanka

Lamija Džigal-Bektešević se iz Nizozemske vratila u Fojnicu: Povratak prirodi bio je moj san koji sam ostvarila

<p>U BiH posljednjih godina zabilježen je porast broja oboljelih od karcinoma. Ovo je za “Avaz” potvrdio prof. dr. Semir Bešlija, šef Klinike za onkologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, dodajući kako je ovaj rast zabrinjavajući.<br></p><h2>Stepen proširenosti</h2><p>- Kod nas je u posljednjih deset godina zabilježen porast broja novooboljelih od šest ili sedam posto. Broj novootkrivenih pacijenata s malignim oboljenjima je u skladu s podacima koje ima zapadni svijet. Zahvaljujući napretku dijagnostike i sve većem uspjehu u liječenju malignih bolesti, dolazimo u onaj kontekst koji zapadni svijet ima već dugo - kazao je dr. Bešlija.</p><p>Tokom posljednje tri godine, dodao je dr. Bešlija, broj onkoloških intervencija koje se pruže u Klinici premašuje 100.000 i u tom smislu mi spadamo u grupu velikih onkoloških centara. Dnevno se u Klinici za onkologiju liječi 500 do 550 pacijenata.</p><p>- Jedan od osnovnih problema s kojim se susrećemo u svakodnevnom radu je i stadij bolesti, odnosno veličina i stepen proširenosti maligne bolesti koji je u nas puno lošiji u odnosu na prosjek EU. Kada je u pitanju koji karcinom je najrašireniji, kod muške populacije su to pluća, debelo crijevo, prostata, a kod ženske dojka i debelo crijevo - istakao je dr. Bešlija.</p><p>U BiH će, naveo je ljekar, svaki četvrti muškarac oboljeti od maligne bolesti do 75. godine, a kod žena je vjerovatnost manja te će svaka peta žena do 75. godine oboljeti od maligne bolesti. Postoji procjena da će do 2035. godine svaka druga osoba na planeti do kraja svog života oboljeti od neke maligne bolesti. Procent izlječenja u BiH se kreće oko 50 posto i puno je lošiji u odnosu na zemlje zapadnog svijeta. </p><h2>Nema registra</h2><p>- Mi smo jedina država u Evropi, ne govorim o EU, koja nema nacionalni registar malignih bolesti, jedini smo u Evropi koji nemaju programe za promoviranje preventivnih aktivnosti, kao što su prestanak pušenja, konzumiranja alkohola, održavanje optimalne tjelesne težine, aktualizacija tjelesnog vježbanja i zdravog načina života. Mi smo jedina država koja nema optimiziran plan liječenja. Naš plan, govorim za FBiH, koji je bio dobro napisan, ali nikad implementiran, prestao je važiti 2020. i nikad nije usvojen novi - navodi dr. Bešlija. </p><p>Konačno, dodaje, jedina smo zemlja u Evropi koja isključivo zbog samodopadnosti i lijenosti onih koji donose odluke nema nikakav program da se novac od akciza za duhan i alkohol odvoji i usmjeri na prevenciju, ranu dijagnozu i liječenje malignih bolesti. </p><h2>Dva pristupa</h2><p>Postoje dva pristupa u tretmanu pacijenata s malignim oboljenjem. Prvi podrazumijeva lokalni tretman koji se obavlja korištenjem hirurških procedura. Drugi je radijacijski tretman. Trend u oba pristupa je povećati preciznost intervencije i smanjiti toksicitet koji procedure izazovu. Drugi podrazumijeva korištenje sistemskih terapija koje na bolest djeluju sistemski, a pružaju se korištenjem hemoterapije, hormonske terapije, ciljanih terapija, kao i imunoterapije.</p><p>- Prevencija podrazumijeva neke mjere, a to su da ne trebamo pušiti, biti gojazni, trebamo vježbati, raditi genetske testove ako u familiji postoji historija bolesti. Programi ranog otkrivanja bolesti su iznimno važni. Naprimjer, hoću da naglasim da je karcinom grlića maternice apsolutno preventabilan. Kad bi svaka žena išla jednom godišnje ginekologu i kada bismo vakcinisali tinejdžerice na virus koji izaziva karcinom, za pet godina nama bi to bio klinički nepoznat malignitet. Nažalost, karcinom grlića maternice kod nas je, po broju umrlih od malignih bolesti, na četvrtom mjestu - rekao je dr. Bešlija.<br></p><p><br></p>

Tokom posljednje tri godine broj onkoloških intervencija koje se pruže u Klinici premašuju 100.000, kaže prof. dr. Semir Bešlija

Šef Klinike za onkologiju KCUS-a: Dnevno od raka liječimo 550 pacijenata!

<p>Narednih dana u Bosni i Hercegovini bit će stabilno i pretežno sunčano vrijeme, a temperatura u postepnom porastu sa kulminacijom za dane vikenda i na početku sljedeće sedmice kada će biti najtoplije uz ljetne temperature.</p><p>Period od 06. do 10. aprila izdizanjem afričke anticiklone nad našu regiju donosi nam ekstremno visoke temperature za ovo doba godine koje bi uz pretežno sunčano vrijeme mogle dostizati lokalno i do 32 stepena. Ovog puta visoke temperature bez jakog vjetra, ali bit će malo saharskog pijeska i prašine u zraku.</p><p>- Uz front i padavine 10. aprila pristiže i saharska prašina koja će uz kišu završiti na zemlji. Nad zapadnu Evropu saharski zrak donosi znatne količine pijeska koji će se do kraja vikenda proširiti od Španije do Finske i Francuske, a početkom iduče sedmice, tačnije u srijedu, stiže i kod nas. Ono što se zna da će se saharska prašina izlučiti širom Evrope – kazao je meteorolog Bakir Krajinović.</p><p>Dodaje da će kiša biti prljava i ostavljat će tragove.</p><p>- Ovo je tipična sinoptička slika koja se dešava s vremena na vrijeme – naveo je Krajinović.</p>

Narednih dana u Bosni i Hercegovini bit će stabilno i pretežno sunčano vrijeme

Uz front i padavine 10. aprila pristiže i prašina 

Meteorolog Krajinović: Za Bajram kiša pomiješana sa saharskom prašinom

<p>Povodom Dana grada Sarajeva održan je svečani defile kulturno-umjetničkih društava od Baščaršijskog trga do Vječne vatre. </p><p>Također su održani i kratki nastupi društava na Baščaršiji kod Sebilja, na Trgu fra Grge Martića kod Katedrale i kod Tržnice.</p><p>Učestvovali su KUD „Baščaršija“, „Lola“ i „Proleter“, dobitnici Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva.</p>

Učestvovali su KUD „Baščaršija“, „Lola“ i „Proleter“, dobitnici Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva

Narodne nošnje uljepšale Baščaršiju

<p>Građani Kalinovika izašli su jutros na proteste, a razlog je loš  regionalni put R-433 koji još uvijek nije saniran. Tokom protesta oni su blokirali regionalni put R-433 Kalinovik-Ulog, kod mosta Tatinac. </p><p>Oni, kako navode, ovom blokadom traže od vlasti da se konačno put sanira, kao i most.&nbsp;<br></p><p>Više pogledajte u galeriji i videu.<br></p>

<p>Također su istakli da su pokušavali na razne načine ukazati da je cesta uništena i da je hitno potrebna sanacija, ali odgovora nije bilo.</p>

Oni, kako navode, ovom blokadom traže od vlasti da se konačno put sanira

Video / Građani blokirali regionalni put Kalinovik-Ulog: Traže sanaciju ceste

<p>Ugledni bivši bh. političar Bogić Bogićević smješten je u Opću bolnicu "Prim. dr. Abdulah Nakaš" nakon što je dobio moždani udar.&nbsp;</p><p>Kako je za portal „Avaza“ saopćeno iz Opće bolnice, njegovo stanje je stabilno.</p><p>- Radi se o blažem moždanom udaru s blagom lijevom hemiparezom. Lagano se počinje s fizikalnim tretmanom. Bogićević se fino oporavlja – rečeno je iz Opće bolnice za portal „Avaza“.</p>

Radi se o blažem moždanom udaru, rečeno je iz Opće bolnice

Bogićević bolje, počinje s fizikalnim tretmanom

<p>Koliko je važna snaga volje, dokazao je Marko Spaić iz Trebinja. Ovaj mladić od 27 godina boluje od hemofilije, rijetke i opasne bolesti krvi, ali to ga nije spriječilo da završi školu i nađe posao. Ono što je posebno pohvalno kod Marka je to što je uspio ustati iz invalidskih kolica i sada se kreće pomoću jedne štake.</p><p>Markova hrabrost i velika volja za životom i samostalnošću trebaju biti motivacija svim građanima ne samo Trebinja nego i cijele BiH. Danas Marko živi život kao i svi zdravi ljudi. Ide na posao, druži se i, ono što je najvažnije, uvijek je nasmijan.</p><p>Zadovoljan je svojim poslom, kao i klijenti koje svojim taksijem odvozi do željene destinacije. Naravno, ovaj mladić treba svima biti primjer kako se sve može kada se hoće, bez obzira na okolnosti koje nas zadese. Nema ne može, može sve, samo treba biti uporan i imati želju za životom. Marko je odličan primjer svega navedenog.</p>

Uspio ustati iz invalidskih kolica

Marko Spaić: Snaga volje može sve

<p>Zajedničku press konferenciju za medije danas u kampu Butmir održali su ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez i pomoćnik ministra za politike i planove Slaven Galić te&nbsp; komandant EUFOR-a generalmajor Laslo Stic (László Sticz).</p><p>Konferenciji je prisustvovao i brigadni general Tomo Kolenda, zamjenik načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH za resurse, a tema je bila raspoređivanje snaga strateške rezerve EUFOR-a.&nbsp;</p><p>- Strateške rezervne snage iz Francuske dolaze u narednoj sedmici u našu zemlju i bit će raspoređene otprilike mjesec.&nbsp; Za vrijeme svog boravka u BiH rezervne snage će izvoditi obuku s već raspoređenim snagama EUFOR-a i pripadnicima OSBiH naveo je na konferenciji Helez.</p><p>Također se zahvalio Sticu zbog podrške koju EUFOR  pruža BiH.</p><p>Generalmajor Stic je tokom konferencije istakao da se rezervne snage raspoređuju u BiH zbog izvođenja obuke, da bi bili upoznati s procedurama EUFOR-a u BiH, ali kako bi bili spremni ukoliko bude potrebno da se integriraju i završe određeni zadatak. </p><p>- EUFOR je jak, sposoban i dostojan partner BiH - kazao je Stic.&nbsp;</p><p><br></p>

Tema konferencije je bila raspoređivanje snaga strateške rezerve EUFOR-a

Helez: Rezervne snage iz Francuske izvodit će obuku s raspoređenim snagama EUFOR-a i pripadnicima OSBiH

<p><b>Sastojci</b>: 1 kg špinata, 80 g luka, 160 g riže, 80 g ulja, 20 g pirea od paradajza, 200 g kiselog mlijeka, malo peršuna, so, biber.</p><p><b>Priprema:</b></p><p>1. Sitno nasjeckani luk prepržite na ulju da omekša. Dodajte očišćeni, oprani i na rezance narezani špinat, malo ga prepržite pa mu dodajte rižu, pire od paradajza, peršun, biber, so.</p><p>2. Sve dobro izmiješajte pa ulijte vrelu vodu i stavite u vatrostalnu posudu. Stavite u zagrijanu rernu i pecite oko 20 minuta dok riža ne omekša i ne nabubri. Poslužite s kiselim mlijekom.</p>

Sitno nasjeckani luk prepržite na ulju da omekša

Uživajte u zdravom obroku: Zapečeni špinat s rižom

<p>Ubrzan način života, kao i dugotrajno sjedenje, mogu uzrokovati napetost i bolove u leđima i ramenom pojasu. Za one koji ne postižu da obave sve obaveze na vrijeme, ova vrsta napetosti rezultat je stresa. S druge strane, dugotrajno sjedenje konstantno opterećuje istu grupu mišića i zbog toga nastaje bol.</p><h2>Opuštanje mišića</h2><p>U oba slučaja mogu pomoći vježbe koje bi se trebale prakticirati ujutro. Riječ je o jednostavnom razgibavanju opuštenih mišića leđa i ramena, koje podstiču cirkulaciju i na taj način eliminiraju tenziju.</p><p>Ukrstite ruke ispred tijela i polako ih podignite iznad glave. Uz izdah ih lagano spustite u početni položaj. Ovu vježbu ponovite najmanje 10 puta. Postepeno povećavajte zamah rukama.</p><p>Istezanje - Prepletite prste iznad glave, okrenite dlanove prema gore i istegnite ruke što više možete. Ostanite u tom položaju dok izbrojite do deset. Opustite se pet sekundi. Spojite dlanove iza leđa i istegnite ih unazad što više možete. Ostanite u tom položaju dok izbrojite do deset. Opustite se pet sekundi pa uradite vježbu ispočetka. Ponovite nekoliko puta.</p><p>Kruženje - Snažno podižite ramena prema ušima, a zatim ih naglo opustite. Ponovite to 10 puta. Zatim opustite ruke pored tijela i zamahnite dok ne napravite cijeli krug. Ponovite to isto opet, praveći krug u suprotnu stranu. Napravite nekoliko krugova u jednu i drugu stranu.</p><h2>Koliko vježbati</h2><p>Preporučuje se da se svakog dana minimalno 30 minuta bavite nekom sportskom aktivnošću. To je minimum preporučene tjelesne aktivnosti za sve odrasle osobe.</p><p>Ako i nakon 30 minuta vježbanja dnevno ne uspijevate regulirati ili održati tjelesnu težinu, možete produžiti trening na 60 minuta dnevno.</p><h2>Koju aktivnost odabrati</h2><p>Studije pokazuju da osobe koje redovno hodaju, lako održavaju željenu tjelesnu težinu. Također, starije osobe koje svakodnevno hodaju, imaju poboljšanu funkciju hipokampusa, dijela mozga zaduženog za pamćenje.</p><p>Aerobni trening (hodanje, trčanje, vožnja bicikla) poboljšava stanje našeg kardiovaskularnog sistema. Vježbe snage smanjuju rizik od osteoporoze i gubitka mišićne mase, poboljšavaju stabilnost i smanjuju rizik od padova kod starijih osoba.</p><p>Intervalni treninzi visokog intenziteta (HIT) također su dobri za očuvanje zdravlja. Ovakav oblik treninga popravlja kondiciju i opće stanje organizma, smanjuje nivo šećera u krvi i rizik od dijabetesa te pomaže u regulaciji tjelesne težine.</p>

Dugotrajno sjedenje konstantno opterećuje istu grupu mišića i zbog toga nastaje bol

Ubrzajte oporavak organizma: Vježbanjem se oslobodite napetosti

<p>Znamo koliko je važno dijete pravilno zaštititi od sunca. Istraživanja pokazuju da pretjerano izlaganje suncu u dječijoj dobi, u kasnijem životu povećava rizik od obolijevanja kože. Zbog toga treba posebnu pažnju posvetite zaštiti dječije kože, pogotovo sada kada se bliži toplije vrijeme i kada sunce jače grije.</p><h2>Pamučna majica</h2><p>Evo nekoliko savjeta kako zaštititi djecu dok provode lijepe  dane u igri vani:</p><p>1. Izbjegavajte izlaganje suncu od 10 do 17 sati. Ovo je period u kojem su sunčeve zrake najjače te nanose najviše štete nježnoj koži djece;</p><p>2. Obucite bebama tanke pamučne majice i ne zaboravite šeširić što širega oboda;</p><p>3. Neka djeca budu u hladu. Prirodni hlad je najbolji, ali, ako ga nema, ni suncobrani nisu loši. Međutim, sunčeve zrake prolaze i odbijaju se i kroz krošnje drveća, a i kroz čvrstu tkaninu suncobrana;</p><p>4. Namažite dijete zaštitnom kremom. Izaberite odgovarajuću zaštitu za svoje dijete i namažite ga čak i kad ste u hladu. Posebnu pažnju obratite na osjetljive dijelove kao što su nos, obrazi, uši i jako osjetljiva, nježna dječija guza;</p><p>5. Nanesite balzam za usne, sa zaštitnim faktorom od najmanje 15. I usne vrlo lako izgore na suncu, a ovo će ih zaštititi.</p><h2>Zaštitite oči</h2><p>Dječije oči vrlo su osjetljive, a štetne UV zrake mogu ih dodatno nadražiti. Zbog prevelikog izlaganja suncu, bionjača se može zacrvenjeti i nateći. Oftalmolozi vjeruju da sunčane naočale koje nemaju UV zaštitu mogu naštetiti očima više nego ako se uopće ne koriste. Ako dijete ne voli nositi naočale ili niste u mogućnosti kupiti kvalitetne, potrudite se nabaviti šeširić sa što širim obodom, jer i na ovaj način možete djelotvorno zaštititi oči.</p><h2>Bez sunčanja</h2><p>1. Tanka dječija koža upija zaštitne kreme, pa ih kod beba mlađih od šest mjeseci nije preporučljivo previše koristiti. Iako ne postoje istraživanja sa dokazanom štetnosti za tako malu djecu, ipak ne postoje ni ona koja garantiraju stopostotnu sigurnost.</p><p>2. Male bebe ne treba izlagati suncu - preporučljivo je da uvijek budu u hladu.</p><p>3. Sunce sakriveno iza oblaka može opeći kožu, stoga ni za poluoblačnog vremena ne dopustite djeci golišavo trčkaranje uz obalu bez zaštitne kreme.</p><h2>Odgovarajuća zaštitna krema</h2><p>Potrudite se odabrati odgovarajuću zaštitnu kremu za svoje dijete. Evo nekoliko savjeta kako odabirati i upotrebljavati zaštitne kreme:</p><p>- Izaberite losion, mlijeko ili gel sa zaštitnim faktorom (SPF) između 15 i 30. Izbjegavajte proizvode koji sadrže previše alkohola, jer on može oštetiti nježnu kožu;</p><p>- Prije nanošenja zaštitne kreme i izlaganja suncu napravite probu, kako biste saznali odgovara li koži vašeg djeteta baš ta krema. Učinite to na malom dijelu kože i barem 24 sata prije nanošenja kreme na površinu cijelog tijela;</p><p>- Ako koža ne reagira loše, nanesite kremu pazeći da pokrijete svaki dio tijela, a pogotovo one najosjetljivije dijelove. Ne štedite na kremama, jer, u ovom slučaju, više je bolje;</p><p>- Nanesite zaštitnu kremu najmanje 30, a po mogućnosti i 60 minuta prije izlaganja suncu;</p><p>- Izaberite vodootporne zaštitne kreme, nanoseći ih svakih nekoliko sati, kako bi se vaša djeca mogla sigurno igrati i uživati u vodi.</p>

Posebnu pažnju obratite na osjetljive dijelove kao što su nos, obrazi i uši

Pravilna zaštita od sunca: Neka djeca budu u hladu

<p><b>Sastojci</b>: 1/2 kg mljevenog mesa, pileća šunka, malo kačkavalja, soli, pola kašičice sode bikarbone.</p><p><b>Prilog:</b> Krompir.</p><p><b>Priprema:</b></p><p>1. U meso dodati so, sodu bikarbonu i zamjesiti s kiselom vodom. Meso podijeliti na manje loptice.</p><p>2. Lopticu razviti u pljeskavicu pa na nju staviti malo pileće šunke i listove kačkavalja. Odozgo staviti drugu razvijenu pljeskavicu pa ušuškati sa strane. Redati u pleh koji ste obložili pek papirom.</p><p>3. Krompir posoliti, dodati malo suhog začina, 1 kašičicu začinske paprike i ulja. Sve promiješati. Sipati u plah i rasporediti pored pljeskavica. Peći na 220 stepeni.&nbsp;</p>

U meso dodati so, sodu bikarbonu i zamjesiti s kiselom vodom

Napravite ručak nabrzinu: Ukusna punjena pljeskavica 

<p>Hipospadija je urođen defekt mokraćne cijevi (urethra) i penisa čija je posljedica manjak uretre i spužvastog tijela (corpus spongiosum) različite veličine i nije rijetka. Karakterizira je abnormalno postavljanje vanjskog otvora mokraćne cijevi koji se ne nalazi na vrhu glansa, nego bilo gdje na prednjoj strani penisa od glansa do perineuma (regija analnog otvora), piše emeritus prof. dr. Salahudin Dizadarević za "Dnevni avaz".</p><h2>Nedostatak kože</h2><p>- Upravo pozicija otvora uretre definira anatomski tip hipospadije te prema poziciji hipospadičnog otvora mogu biti hipospadija glansa, korpusa, mošnji (scrotum) i perineuma. Kod teških oblika hipospadije, kao što su skrotalna i perinealna, penis je prema skrotalnoj kesi iskrivljen (povijen). Teški oblici hipospadije su penoskrotalne (dodir korijena penisa i skrotum), skrotalne i perinealne hipospadije.</p>

<p>Ovu anomaliju upotpunjuje karakterističan izgled kožice (praeputium) u obliku kapuljače koji ne skriva glavić. Za ovu djecu se kaže da su rođena obrezana. Kod ove anomalije može postojati savijen penis prema skrotalnoj kesi (kurvatura penisa). Uzrok kurvature penisa je nedostatak kože na prednjoj strani penisa ili češće usljed prisustva čvrste vezivne trake (horda).</p><h2>Teže forme</h2><p>Kod težih formi hipospadije muško dijete mokri iz čučećeg položaja. Ponekad se ova anomalija komplicira suženjem hipospadičnog otvora uretre pa dijete mokri s naporom, a mlaz mokraće je veoma tanak. Ukoliko se na vrijeme ne otkloni suženje hipospadičnog otvora, može doći do oštećenja bubrega.</p><h2>Kod koga se javlja</h2><p>Hipospadija je česta anomalija kod muškog novorođenčeta, a javlja se jedan slučaj na 160-500 novorođenčadi. Ova anomalija se može sresti kod djevojčica kao nedostatak mokraćne cijevi čiji se otvor nalazi u vagini.</p><p>Ova anomalija u ženskog djeteta prođe nezapažena ukoliko nije teža forma koja dovodi do nemogućnosti zadržavanja mokraće. U nastanku ove anomalije učestvuje više faktora, a genetski faktori i naslijeđe potvrđeni su u više studija.</p><p>ANOMALIJA se otkriva na rođenju, a uočavaju je ljekari i babice u porođajnoj sali.&nbsp;</p>

Kod težih formi muško dijete mokri iz čučećeg položaja

Šta je hipospadija i kako se liječi: Ukoliko se na vrijeme ne otkloni, može doći do oštećenja bubrega

<p>Potrošači u BiH od dana kupovine nekog proizvoda ili usluge imaju zakonski rok od 24 mjeseca tokom kojeg mogu izvršiti reklamaciju. Nažalost, ni po ovom pitanju građani u našoj zemlji nisu jednaki. Postoji zakonska regulativa na državnom nivou, međutim, zakon je donesen 2006. i poprilično je zastario.</p><h2>Različita pravila</h2><p>Kada su u pitanju zakoni na entitetskim nivoima, Republika Srpska je do sada već nekoliko puta doradila postojeći zakon i uskladila ga s direktivama Evropske unije. S druge strane, Federacija BiH nema zakon o zaštiti potrošača. Kako u razgovoru za „Dnevni avaz“ ističe Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača „Futura“, „dolazimo u situaciju da, ovisno o mjestu prebivališta, nemamo ista prava“.</p><p>- Mi iz Federacije se pozivamo na državni zakon, nemamo svoj, a RS se poziva na svoj. Tako da imamo nejednaka potrošačka prava na zajedničkom ekonomskom teritoriju, što je pomalo apsurdno. I to pravi probleme, kako potrošačima tako i poduzetnicima, jer se moraju različito ponašati, vrijede različita pravila igre. Osim potrošačima, to pravi problem i trgovcima koji posluju na teritoriji cijele BiH - govori Bago.</p><p>Kada je u pitanju zakon o zaštiti potrošača u FBiH, Bago dodaje da već postoji nacrt.</p><p>- Primjenjuju se zakoni u praksi, kao i sve drugo. Ne možemo reći da se ne primjenjuju, ali dosta potrošača nije informirano. Jedan od ključnih problema je taj što se ne informiraju na licu mjesta, gdje su došli po uslugu ili proizvod. Također, dosta trgovaca nije informirano. Dakle, poslije dugog niza godina naravno da se tu stvaraju razni problemi. Međutim, imamo zakonsku regulativu i možemo reći da su potrošači djelimično zaštićeni.</p>

<p>Uzimajući u obzir da je naša zemlja otvorila pregovore o pristupanju EU, usklađivanje zakona o zaštiti potrošača s regulativama evropske porodice je samo jedan od zadataka koji očekuju bh. vlasti. Kako Bago ističe, stvari su jednostavne, iako je nešto lakše reći nego uraditi.</p><h2>EU ne možete prevariti</h2><p>- Postoje evropske direktive za zaštitu potrošača, tako da mi moramo u suštini da izjednačimo zakone, cijeli proces se na to svodi. Mnoge oblasti spadaju pod zaštitu potrošača i u svakoj od njih će se morati ispoštovati direktive. Dakle, bit će potrebno zaista puno posla, puno rada da bismo sve ove stvari ne samo donijeli na papir nego i primijenili na terenu. Evropsku uniju ne možete prevariti pa napisati zakon i njime mahati. On mora biti primijenjen na terenu i morate položiti dokaze da se on primjenjuje. Slijedi nam jedan posao s puno odgovornosti, rada, dakle stvari na koje nismo baš navikli - zaključuje Bago.</p><h2>Oba zakona</h2><p>Murisa Marić, predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ iz Prijedora, ističe za „Dnevni avaz“ da su potrošači u RS u boljoj poziciji od onih u Federaciji.</p><p>- Ovo nije dobro za građanstvo naše zemlje, ali, evo, spletom okolnosti, RS ima ustavom definirano da može biti na entitetskom nivou zaštita potrošača, tako da mi u RS koristimo oba zakona. Znači, zavisno od momenta, koristimo onaj koji je pogodniji za potrošača. Ovdje se osjeti ta određena diskriminacija prema građanima u Federaciji koji imaju samo državni zakon koji nije dopunjen i dorađen. Nešto što je najinteresantnije, još imamo velike probleme s ekonomskim pružaocima usluga, to su javna komunalna preduzeća. Vidljivo je to u oba entiteta, da je to neuređena oblast.&nbsp;</p><p>Tu je, naravno, i trgovina, najčešće bijela tehnika i obuća, koje su definirane kao problematične oblasti vezano za kvalitet robe, za to ko su nam uopće ovlašteni serviseri, gdje možemo nabaviti rezervne dijelove, imamo li uopće način kada izvršimo neki povrat da dobijemo pravo stručno mišljenje, tako da su ovo problemi koje u narednom periodu država BiH mora da riješi - govori nam Marić.</p>

Mi iz FBiH se pozivamo na državni zakon, nemamo svoj, a RS se poziva na svoj, govori Bago 

Bago: Potrošači djelimično zaštićeni

Potrebno uskladiti regulative s EU: Prava potrošača u BiH ovise o mjestu prebivališta

<p>S periodom upisa u osnovnu školu aktuelan je i problem kratkovidnosti. Pojava i rast kratkovidnosti, govori Enesa Begović, oftalmologinja, među glavnim su oftalmološkim temama u razvijenim zemljama posljednjih godina.</p><h2>Gubitak vida</h2><p>- Iako se učestalost kratkovidnosti značajno razlikuje između populacije razvijenih gradova Azije (Singapur, Tajvan, Južna Koreja, Hong Kong), gdje iznosi i do 90 posto kod pacijenata dobi od 20 godina, i zemalja Evrope, gdje se procjenjuje da će oko 50 posto adolescenata do 2030. godine biti kratkovidno, brojke nisu nimalo optimistične kada se radi o pokušajima i mogućnostima zdravstvenih radnika i državnog aparata da ovu pojavu stave pod kontrolu - kazala je dr. Begović.</p><p>Kratkovidnost se, dodaje ona, prema vrijednostima dioptrija, dijeli na malu, srednju i visoku, a posljednja je udružena s povećanim rizikom od pridruženih bolesti oka, kao što su glaukom i bolesti retine koje imaju za posljedicu pad vida koji je često i ireverzibilan. </p><p>- Prema podacima kliničkih studija, u Aziji je, od ukupnog broja kratkovidnih mladih osoba, njih pet-šest posto s visokom kratkovidnošću. Procent osoba koje su izgubile vid usljed kratkovidnosti u Aziji je 20 posto i veći je od broja osoba koje imaju oštećenje vida uzrokovano glaukomom i dijabetestnom retinopatijom zajedno. U Evropi je ovaj procent niži i iznosi 6 posto, s tendencijom ubrzanog rasta - navela je dr. Begović.</p><h2>Spriječiti rast</h2><p>Napori oftalmologa, a i nacionalne strategije pojedinih zemalja koje su prepoznale ovaj problem su usmjereni upravo prema stavljanju kratkovidnosti pod kontrolu kako bi se spriječio rast dioptrije i smanjio broj osoba s očnim komplikacijama koje su udružene s visokom kratkovidnošću.</p>

<p>- Zanimljivo je da su, prema studijama, razlike u učestalosti kratkovidnosti između azijskih i evropskih zemalja više bile uvjetovane socioekonomskim faktorima i načinom života (rad na blizinu, upotreba digitalnih uređaja) nego razlikama u genetskom materijalu i eventualnim razlikama u građi tkiva retine. To znači da se i mjere kontrole kratkovidnosti trebaju odnositi prvenstveno na regulaciju u uspostavljanju novih životnih stilova - kazala je dr. Begović.</p><h2>Faktori rizika</h2><p>- Vrijeme koje se provodi u radu na blizinu je jedan od najčešće spominjanih faktora koji dovode do pojave i rasta kratkovidosti. Ovo se odnosi kako na upotrebu digitalnih uređaja tako i na svaki drugi oblik rada na blizinu, kao što su čitanje, pisanje, učenje i sl. - istakla je dr. Begović.</p>

Prema vrijednostima, dioptrija se dijeli na malu, srednju i visoku, a posljednja je udružena s povećanim rizikom od pridruženih bolesti

U Evropi procent oštećenja vida iznosi 6 posto 

KJU "Porodično savjetovalište" proslavilo 23 godine postojanja: U 2023. imali 18.832 korisnika

Lamija Džigal-Bektešević se iz Nizozemske vratila u Fojnicu: Povratak prirodi bio je moj san koji sam ostvarila

Šef Klinike za onkologiju KCUS-a: Dnevno od raka liječimo 550 pacijenata!

Meteorolog Krajinović: Za Bajram kiša pomiješana sa saharskom prašinom

Narodne nošnje uljepšale Baščaršiju

Video / Građani blokirali regionalni put Kalinovik-Ulog: Traže sanaciju ceste

Bogićević bolje, počinje s fizikalnim tretmanom

Marko Spaić: Snaga volje može sve

Helez: Rezervne snage iz Francuske izvodit će obuku s raspoređenim snagama EUFOR-a i pripadnicima OSBiH

Uživajte u zdravom obroku: Zapečeni špinat s rižom

Ubrzajte oporavak organizma: Vježbanjem se oslobodite napetosti

Pravilna zaštita od sunca: Neka djeca budu u hladu

Napravite ručak nabrzinu: Ukusna punjena pljeskavica

Šta je hipospadija i kako se liječi: Ukoliko se na vrijeme ne otkloni, može doći do oštećenja bubrega

Potrebno uskladiti regulative s EU: Prava potrošača u BiH ovise o mjestu prebivališta

Dr. Begović: 50 posto adolescenata do 2030. bit će kratkovidno

KJU "Porodično savjetovalište" proslavilo 23 godine postojanja: U 2023. imali 18.832 korisnika

Lamija Džigal-Bektešević se iz Nizozemske vratila u Fojnicu: Povratak prirodi bio je moj san koji sam ostvarila

Šef Klinike za onkologiju KCUS-a: Dnevno od raka liječimo 550 pacijenata!

Meteorolog Krajinović: Za Bajram kiša pomiješana sa saharskom prašinom

Narodne nošnje uljepšale Baščaršiju

Video / Građani blokirali regionalni put Kalinovik-Ulog: Traže sanaciju ceste

Bogićević bolje, počinje s fizikalnim tretmanom

Marko Spaić: Snaga volje može sve

Helez: Rezervne snage iz Francuske izvodit će obuku s raspoređenim snagama EUFOR-a i pripadnicima OSBiH

Uživajte u zdravom obroku: Zapečeni špinat s rižom

Ubrzajte oporavak organizma: Vježbanjem se oslobodite napetosti

Pravilna zaštita od sunca: Neka djeca budu u hladu

Napravite ručak nabrzinu: Ukusna punjena pljeskavica

Šta je hipospadija i kako se liječi: Ukoliko se na vrijeme ne otkloni, može doći do oštećenja bubrega

Potrebno uskladiti regulative s EU: Prava potrošača u BiH ovise o mjestu prebivališta

Dr. Begović: 50 posto adolescenata do 2030. bit će kratkovidno