<p>Označava dio gramatike u kojemu se proučavaju odnosi među jedinicama u nizu, odnosno odnosi među riječima i njihovim oblicima, odnosi među spojevima riječi, odnosi među rečenicama u složenoj rečenici, te odnosi među rečenicama u tekstu. Najjednostavnije rečeno, sintaksa je nauka o rečenici.</p><p>Rečenicu je moguće sagledati s dvije različite perspektive. Prvi je način da je shvatamo kao sintaksičku jedinicu i tada su njeni osnovni dijelovi subjekt, predikat, objekt i priloške odredbe. S druge strane, rečenicu je moguće promatrati i kao obavijesnu jedinicu. Tada su njene osnovne komponente tema i rema. A šta to znači?</p>

<p>Ako je neka obavijest poznata iz konteksta, tada je riječ o temi, dok se nova obavijest, koja nije poznata iz konteksta naziva remom. <br></p><p>Kako i sami zaključujete, sintaksa je neizostavni dio gramatike, ponajprije iz razloga što se bavi proučavanjem odnosa među spojevima riječi, kao i rečenicama, koje su temeljni dio svakog teksta. Iz tog razloga valja voditi računa o pravilima koje ona podrazumijeva, kako bi se izbjegle loše strukturirane konstrukcije, a samim tim i takav tekst.</p><p></p>

Naziv sintaksa potječe od grčke riječi syntaxis, što znači „red, slaganje, uređivanje, razmještaj, namještaj“

Šta je to sintaksa?

<p>Nažalost, veoma često nailazimo na pogrešan oblik ovog priloga, a razlog je što su mnogi nesigurni kad je riječ o pisanju ovih glasovnih grupa. A pravilo je jednostavno: ako je izgovor sloga dug, pišemo IJE, poput: bijel, cvijet, miješati, mlijeko, obavijestiti, odijelo, riječ, rijeka, svijet, prijevoz ... a ako je izgovor sloga kratak, piše se JE, kao u primjerima: čovjek, medvjed, djed, savjet, sjena, vjera... Kod većine riječi ova pravila vrijede, ali postoje i određeni izuzeci. Ali naš primjer nije izuzetak. Prilog oduvijek znači ‘od najstarijih vremena, od kada se pamti’, a kako je izgovor sloga dug, ispravno ga je pisati s glasovnom grupom IJE - oduvijek.</p><p></p>

Prva nedoumica koju nam je danas zadao naš jezik jeste kako se pravilno piše: oduvijek ili oduvjek?

Kako se piše: oduvijek ili oduvjek?

<p>U bosanskom jeziku česta je dilema u pisanju velikog i malog početnog slova. Sigurna sam da znate osnovna pravila o pisanju velikim početnim slovom početka rečenice, vlastitih imena i prezimena, nadimaka, te da se kolokvijalni nazivi za pripadnike nekih udruženja, stranaka, organizacija pišu malim početnim slovom. Također, imena stanovnika neke države ili pripadnika naroda pišu se velikim početnim slovom, ali pridjevi izvedeni od njih malim slovom, osim ako nisu prvi dio nekog naziva.</p>

<p>Kad je riječ o našem primjeru, Papa označava titulu rimskog biskupa kao vrhovnog poglavara Katoličke crkve. Ako uz naziv vjerskog poglavara stoji lično ime ili kakva odrednica poput taj, naš, tada je papa pravilno pisati malim slovom. Ako, s druge strane, uz titulu vjerskog poglavara nema ni imena ni odrednice, već je iz konteksta jasno na koga se naziv odnosi, tada ga iz poštovanja pišemo velikim slovom.</p>

Veoma često pročitamo imenicu Papa napisanu i velikim i malim početnim slovom

Kako je pravilno pisati: papa ili Papa?

<p>Ovakve dileme veoma su česte u bosanskom jeziku, jer je mnogima teško razlikovati Č i Ć. U našem primjeru riječ je o tvorbi od glagola voditi i sufiksa -ič.</p>

<p>Pravilno je pisati: vodič, vodiča, vodiču, vodičem, vodičima, vodički... Ista je tvorba i kod imenica gonič i ribič.</p>

Sa suglasnikom Č ili suglasnikom Ć?

Kako se kaže ili piše: vodič ili vodić?

<p>Vjerujem da već znate pravilo, a to je: ako je slog dug, pišemo IJE, a ako je izgovor sloga kratak, pišemo glasovnu grupu JE. U našem primjeru riječ je o glagolskom pridjevu trpnom zaslijepljen koji je nastao od glagola zaslijepiti.</p>

<p>A kako je izgovor sloga dug, prema pravilu koje sam navela, ispravno je pisati: zaslijepljen, zaslijepljena, zaslijepljeno, zaslijepljenim, zaslijepljenog… s glasovnom grupom IJE.</p>

S glasovnom grupom IJE ili JE?

Kako se piše: zaslijepljen ili zasljepljen?

<p>U bosanskom jeziku mnogi su često u dilemi kad je riječ o pisanju glasovnih grupa IJE i JE. Dok jedni tvrde da im je pisanje takvih primjera lagano, nekima to predstavlja veliku poteškoću. Pravilo kaže da ako je izgovor sloga dug, pišemo IJE, a ako je izgovor sloga kratak, pišemo JE. Iako kod većine riječi ta pravila vrijede, ipak postoje određeni izuzeci, ali to nije slučaj s našim primjerom koji dolazi od praslavenske imenice želbъ.</p>

<p>Naglašena je dugosilaznim akcentom pa je slog dug, te se prema navedenom pravilu piše: žlijeb, žlijeba, žlijebom, žlijebu – s vokalom I, odnosno glasovnom grupom IJE. Međutim, u množini imenica glasi: žljebovi, žljebova, žljebove, žljebovima, bez vokala I, odnosno s glasovnom grupom JE.</p>

S vokalom I ili bez njega, odnosno s glasovnom grupom IJE ili JE?

Kako se piše: žlijeb ili žljeb?

<p>Ovdje je riječ o tome provodi li se ili ne provodi glasovna promjena sibilarizacija, koju još nazivamo druga palatalizacija. Sibilarizacija je glasovna promjena u kojoj suglasnici K, G, H ispred vokala I prelaze u suglasnike C, Z, S. Provodi se kod, naprimjer, kratke množine (vuk – vuci), dativa i lokativa jednine (noga – nozi). Kao i kod drugih glasovnih promjena, i sibilarizacija ima svoje izuzetke, odnosno slučajeve kad se ne provodi. Naprimjer, kod imenica liga – ligi, kocka – kocki, vaga – vagi.</p>

<p>A i u našem primjeru se također ne provodi, pa je ispravno: baka – baki, a ne baci.</p>

Odnosno dativ i lokativ imenice ženskog roda baka

Kako se kaže: baki ili baci?

<p>Najpoznatijih pravila o pisanju velikim početnim slovom su da se tako piše početak rečenice, vlastitih imena i prezimena, nadimaka. Manje poznata pravila su da se kolokvijalni nazivi za pripadnike nekih udruženja, stranaka, organizacija pišu malim početnim slovom. S druge strane, imena pripadnika naroda pišu se velikim početnim slovom, a pridjevi koji završavaku na –ski i –čki pišu se malim početnim slovom. Ali ako su prva riječ nekog naziva, pridjevi na -ski i -čki se piše velikim početnim slovom: Bosanski kulturni centar – veliko B, Sarajevski aerodrom – veliko S i slično.</p>

<p>U našem primjeru riječ je o imenici muškog roda koja označava kršćanski period u liturgijskoj godini kada vjernici iščekuju dolazak Isusa Krista - advent. A pravilno ju je pisati malim početnim slovom: advent, adventa, adventu, adventom, advente…, osim ako nije na početku nekog zvaničnog naziva.</p>

U bosanskom jeziku česte su dileme u pisanju velikog i malog početnog slova

Kako se piše: advent ili Advent?

<p>Mnogima je pravilno pisanje IJE ili JE veoma teško, a pravilo je jednostavno: ako je izgovor sloga dug, pišemo IJE, kao u riječima: cvijet, rijeka, miješati, odijelo, mlijeko, riječ, svijet, bijel... A ako je izgovor sloga kratak, piše se JE, kao u primjerima: djed, čovjek, razumjeti, savjet, sjena, vjera...</p>

<p>Kad je riječ o dilemi u našem primjeru, važno je znati da imenica mjera dolazi od praslavenskog i staroslavenskog měra, s kratkosilaznim akcentom koji je zadržala i u bosanskom jeziku. Stoga ju je ispravno pisati s glasovnom grupom JE: mjera, mjere, mjeri, mjerom, mjerama. Također i: mjerač, mjerilo, mjeriti, mjerodavan, izmjeriti, odmjeriti…</p>

Kako se piše: mijera ili mjera?

<p>Veliki broj govornika koristi pogrešnu varijantu – vjerojatno, a razlog tome je jer ne mogu “čuti” razliku. U ovom primjeru radi se o tome da je prilog koji označava veliku mogućnost da se nešto dogodi ili izvrši u bosanskom jeziku pravilno pisati vjerovatno – sa suglasnikom V.</p>

<p>Imenica se također piše vjerovatnost, pridjevi vjerovatan i vjerovatna. Mnoge zbunjuje to što je u hrvatskom jeziku ispravno samo vjerojatno – sa suglasnikom J, a u medijima se također često može čuti i pročitati upravo ta pogrešna hrvatska riječ.</p>

Sa suglasnikom J ili suglasnikom V?

Kako se kaže ili piše: vjerojatno ili vjerovatno?

<p>Da biste bili sigurni da pišete riječ ispravno, možete se poslužiti nekim pravilima koja se primjenjuju na složenice. Jedno od takvih pravila je da se, u slučaju da su obje sastavnice jednako važne, između njih piše crtica. Drugo pravilo kaže da se složenice koje se sastoje od stranog i domaćeg izraza uvijek pišu s crticom. S obzirom na ova pravila, možemo zaključiti da se riječ top-model pravilno piše s crticom, jer se radi o složenici koja se sastoji od jednako važnih sastavnica, a označava osobu koja se smatra uzorom u modelingu.</p>

<p>A skoro svakodnevno smo u dilemi kako je ispravno napisati glagol promijeniti? S vokalom I ili bez njega, odnosno s glasovnom grupom IJE ili JE? Ovaj glagol dolazi od riječi mijena i u bosanskom jeziku je naglašen dugouzlaznim akcentom, odnosno slog je dug pa je, prema pravilu: ako je slog dug, piše se IJE, logično da je ispravno: promijeniti – s IJE.</p>

Ovdje je riječ o složenici koja se sastoji od dviju sastavnica

Kako se piše: top model ili top-model?

<p>Prema gramatici bosanskog jezika, oba&nbsp;glagola su ispravna i, mada su naizgled ista i često možemo čuti da se upotrebljavaju u istim kontekstima, među njima postoji itekako bitna razlika.</p><p>Glagol&nbsp;SELITI&nbsp;prelazni je glagol te stoga zahtijeva dopunu u akuzativu, odnosno kada upotrebljavamo glagol&nbsp;seliti&nbsp;uz njega obavezno moramo naglasiti šta tačno selimo.</p>

<p>S druge strane, glagol&nbsp;SELITI SE&nbsp;povratni je glagol, što znači da subjekt sam na sebi vrši radnju – u ovom slučaju seli samoga sebe.</p><p>Prema istom modelu ponašaju se i glagoli izvedeni iz prethodnih glagola.</p>

Prema gramatici bosanskog jezika, oba glagola su ispravna

Šta je ispravno: seliti ili seliti se?

<p>&nbsp;Mnogi misle da su ove dvije riječi sinonimi, ali varaju se, jer, iako je obje ispravno koristiti u bosanskom jeziku, one imaju potpuno različito značenje. U prvom slučaju riječ je o odnosnom, a u drugom o gradivnom pridjevu. Odnosno, pridjev&nbsp;papirnat&nbsp;označava nešto načinjeno od papira, a pridjev&nbsp;papirni&nbsp;nešto što se odnosi na papir.</p>

<p>Svakodnevno čujemo ili pročitamo glagole&nbsp;zahvaliti&nbsp;i&nbsp;zahvaliti se upotrijebljene u istim kontekstima, a to je pogrešno. Problem je što navedena dva glagola imaju vrlo različita značenja i znače gotovo oprečne stvari. Glagolom&nbsp;ZAHVALITI&nbsp;izražava se zahvalnost za nešto te stoga glagol ima pozitivno značenje, odnosno znači reći nekome hvala. Naprimjer, dobili ste poklon za rođendan i onda ste toj osobi zahvalili. S druge strane, povratni glagol&nbsp;ZAHVALITI SE&nbsp;ima negativno značenje i njime se označava odbijanje, drugim riječima, to znači pristojno odbiti ponuđeno. Stoga moramo paziti koji glagol upotrebljavamo, da ne bismo nehotice odbili nešto i izazvali neugodnost i sebi i osobi koja nam nešto nudi ili daje.</p>

U bosanskom jeziku je mnoštvo nedoumica koje nas svakodnevno more, a jedna od njih je šta je pravilno reći ili napisati: papirni ili papirnati?

Šta je pravilno: papirni ili papirnati?

<p>Najveći uzrok tome je što se mnoge riječi izgovaraju sastavljeno, a pravilno ih je pisati rastavljeno. S druge strane, kod nekih riječi pravilno je sastavljeno pisanje, ali kako su ti primjeri najčešće sastavljeni od više sastavnica, mnogi misle da ih je pravilno pisati rastavljeno.</p>

<p>U našem primjeru riječ je o dvjema različitim konstrukcijama. Nadesno - sastavljeno je prilog mjesta ili mjesni prilog i odgovara na pitanje gdje, a na desno - rastavljeno je prijedložna konstrukcija. Pa već i sami zaključujete da su u bosanskom standardnom jeziku pravilna oba oblika, ali se primjenjuju u različitim kontekstima.</p>

Kad je riječ o pravilima sastavljenog i rastavljenog pisanja u bosanskom jeziku, mnogi su nesigurni i čine greške u pisanju


Kako se piše: nadesno ili na desno?

<p>Ovdje je riječ o tome provodi li se ili ne provodi glasovna promjena sibilarizacija u dativu i lokativu imenice njega. Sibilarizacijom glasovi K, G i H ispred vokala I prelaze u C, Z i S.</p>

<p>Prema pravopisu i gramatici bosanskog jezika, pravilno je da se u dativu i lokativu imenice njega sibilarizacija provodi i ispravno je: njezi.</p>

Provodi li se ili ne provodi glasovna promjena?

Kako se kaže ili piše: njegi ili njezi?

<p>Imenica mladež označava mladost, mlade ljude - i naglašena je dugouzlaznim akcentom, a madež označava tamno obojenje kože i naglašena je kratkouzlaznim akcentom, tako da se u izgovoru razlikuju i u akcentima, ali, uprkos toj razlici, češće čujemo pogrešno mladež u značenju tamnog obojenja kože, odnosno urođene ili nastale mrljice na koži tamnije boje. Ova riječ dolazi od praslavenske riječi: madežь, pa je i u bosanskom jeziku pravilno reći ili napisati: madež, madeža, madežu, madežom…</p>

<p>A kako je pravilno napisati: nadamnom – sastavljeno ili nada mnom - rastavljeno? Ovdje je riječ o konstrukciji nastaloj od prijedloga nad(a) i lične zamjenice ja u instrumentalu - mnom. Kao takvu konstrukciju ispravno ju je pisati rastavljeno: nada mnom. Također se rastavljeno pišu: nada te, nada me, nada se, preda te, preda se, preda te… i tako dalje.</p>

Šta je to sintaksa?

Kako se piše: oduvijek ili oduvjek?

Kako je pravilno pisati: papa ili Papa?

Kako se kaže ili piše: vodič ili vodić?

Kako se piše: zaslijepljen ili zasljepljen?

Kako se piše: žlijeb ili žljeb?

Kako se kaže: baki ili baci?

Kako se piše: advent ili Advent?

Kako se piše: mijera ili mjera?

Kako se kaže ili piše: vjerojatno ili vjerovatno?

Kako se piše: top model ili top-model?

Šta je ispravno: seliti ili seliti se?

Šta je pravilno: papirni ili papirnati?

Kako se piše: nadesno ili na desno?

Kako se kaže ili piše: njegi ili njezi?

Kako se kaže ili piše: madež ili mladež?

Šta je to sintaksa?

Kako se piše: oduvijek ili oduvjek?

Kako je pravilno pisati: papa ili Papa?

Kako se kaže ili piše: vodič ili vodić?

Kako se piše: zaslijepljen ili zasljepljen?

Kako se piše: žlijeb ili žljeb?

Kako se kaže: baki ili baci?

Kako se piše: advent ili Advent?

Kako se piše: mijera ili mjera?

Kako se kaže ili piše: vjerojatno ili vjerovatno?

Kako se piše: top model ili top-model?

Šta je ispravno: seliti ili seliti se?

Šta je pravilno: papirni ili papirnati?

Kako se piše: nadesno ili na desno?

Kako se kaže ili piše: njegi ili njezi?

Kako se kaže ili piše: madež ili mladež?