Gosti večerašnjeg izdanja ekskluzivnog serijala "Đir sa Memom" su Kija Kockar i MC Stojan.Volan je preuzela Kija Kockar, a čekajući dok dođe MC Stojan otkrila nam je da je trenutno solo i da joj je super. Odmah je skrenula s teme.- Vidiš kako cvjetam, odmorila sam se otkako se pojavila korona. Zadrugu nisam ispratila do kraja. Ma ne bih da komentiram Lunu. Imam toliko stvari o kojima mogu da pričam. Moja mama je jedna gospođa, ona se onako nikada ne bi ponašala - rekla nam je Kija.Kada je stigao MC Stojan, Kija je upalila automobil i preuzela kontrolu.MC Stojan nam je otkrio da je tokom korone smršavio sedam kilograma.- Slomio sam prst na maloj nozi i nisam trenirao tri nedjelje.&nbsp;

Kija je otkrila da je čula da MC Stojan sprema hit.- Za dvije sedmice izlazi duet, a bit će još dvije pjesme - otkrio nam je MC Stojan.I Kija nam je rekla da snima tri pjesme.- Jedna je rep, druga dance, a treća polunarodnjak-retro. Izlaze brzo - kazala nam je Kija.

Gosti ekipe "Dnevnog avaza" su otkrili da rade na novim pjesmama

{Đir sa Memom} / Kija: Luna se ofira; MC Stojan: Ja sam vodolija i crazy sam

Gost večerašnjeg izdanja ekskluzivnog serijala "Đir sa Memom" je ekipa "Južnog vetra".&nbsp;Ekipa Avaz TV-a bila je na snimanju drugog dijela "Južnog vetra" i dobila ekskluzivni pristup iza scene. Šta će se sve dešavati u drugom dijelu ovog popularnog filma u ludom i urnebesnom điru ispričali su reditelj Miloš Avramović i Baćo Miodrag Radonjić.- U Beogradu smo snimili dobar dio serije. Odavde su naši junaci. Neće ostati na onome što je bilo, ali mislim da će biti dosta interesantnih situacija. Nemoj da otkrivam sve - rekao je Miloš Avramović.U još jednom serijalu "Đir sa Memom" Avramović otkriva koji će se glumci iz BiH priključiti.Premijera filma "Južni vetar 2" bit će u Skenderiji ili Zetri s pjevačima Rastom i Cobyjem.

Ekipa Avaz TV-a bila je na snimanju drugog dijela "Južnog vetra" i dobila ekskluzivni pristup iza scene

{Đir sa Memom} / "Južni vetar" i Baća: Stiže i bosanska mafija, ko će biti ubijen u novom nastavku

Vlada FBiH danas je usvojila jedan veoma bitan dokument, radi se o Programu ekonomske stabilizacije i oporavka Federacije 2020. – 2021., kazao je premijer FBiH <a href="https://avaz.ba/tag/222/fadil-novalic">Fadil Novalić</a>.On je pojasnio da je ovaj program sastavljen od kombinacije različitih mjera, koje je neophodno provesti, kako bi se se došlo do željenog ekonomskog oporavka, odnosno da bismo se vratili na nivo ekonomskog rasta od prije pandemije, te da bi se stvorili neophodni preduslovi za održiv i ubrzan ekonomski rast. - Ovaj dokument, između ostalog predviđa i daljnje jačanje danas uspostavljenog Garantnog fonda. Poznato je, da je pandemija koronavirusa izazvala ekonomsku krizu na globalnom nivou i direktno pogodila sektor koji stvara novu vrijednost, što je dodatno pogoršano kroz rigidne restriktivne mjere na strani potražnje. Došlo je do velikog poremećaja u lancima snabdijevanja, istovremeno i pada ponude i potražnje. Ni Bosna i Hercegovina nije izuzetak - kazao je Novalić.Gledajući procjene stranih i domaćih institucija, pad ekonomije u Federaciji, pa i u BiH, iznosit će, prema riječima Novalića, između 3,2 i 5 posto. - Kada u razmatranje uzmemo projektovani rast realnog BDP-a za ovu godinu, od prije ovih dešavanja, koji se trebao kretati na nivou od oko 2,8 posto, onda govorimo o padu ekonomske aktivnosti od 6 pa do nekih 7,8 posto. Za potrebe ovog dokumenta, napravljeno je mnogo simulacija, no kao osnov je korištena simulacija BDP-a prema rashodovnom principu, za koji smatramo da je optimalan u datom slučaju. Ovo je iz razloga što u ovaj obračun ulaze inputi na koji imamo najveći uticaj - rekao je Novalić.

Pojasnio je da smo sebi "zadali ključne ciljeve koje želimo postići kroz niz mjera i to":-&nbsp;&nbsp;&nbsp; Očuvati radna mjesta - kroz stabilizaciju i stimulisanje ekonomskog oporavka-&nbsp;&nbsp;&nbsp; Održati fiskalnu stabilnosti (penzije, invalidnine i drugi budžetski transferi)-&nbsp;&nbsp;&nbsp; Podržati izvoz-&nbsp;&nbsp;&nbsp; Reformisati javna preduzeća-&nbsp;&nbsp;&nbsp; Održati makroekonomsku stabilnost-&nbsp;&nbsp;&nbsp; Jačati zdravstveni sektor, sistem socijalne zaštite i zaštitu od gubitka posla-&nbsp;&nbsp;&nbsp; Te ubrzati provedbu javnih investicija.&nbsp; A kako bismo došli do ovih ciljeva, kroz Program su definisani sljedeći setovi mjera:-&nbsp;&nbsp;&nbsp; Mjere iz sfere fiskalne politike-&nbsp;&nbsp;&nbsp; Aktivne mjere zapošljavanja-&nbsp;&nbsp;&nbsp; Mjere u okviru finansijskog sektora, među kojima je uspostava i jačanje&nbsp; Garantnog fonda.Novalić je pojasnio da će ovaj fond imati veoma značajnu ulogu u kompletnom procesu ekonomskog oporavka. Tim povodom, Vlada je danas donijela i Uredbu o načinu finansiranja i upravljanja Garantnim fondom.- Kreditna sredstva iz ovog fonda će kroz odgovarajuće programe, privrednim subjektima omugućiti finansiranje tekuće likvidnosti, nabavku neophodnih obrtnih sredstava, dovršavanje već započetih investicija, kao i pokretanje investicija manjeg obima. Garantni fond Vlada uspostavlja pri Razvojnoj banci, koja će, u ime i za račun Federacije, davati garancije prema komercijalnim bankama, za sve firme u ciljanim sektorima, a posebno one čije su djelatnosti okarakterisane kao strateški sektori razvoja - naveo je Novalić. Pojasnio je da će za početak osigurati 100 miliona KM svojih sredstava, što će predstavljati garantni potencijal od 500 miliona KM.- Ovo bi trebalo ohrabriti banke da pojačaju kreditiranje privrede s kreditnim potencijalom od jedne milijarde KM. Ovaj potencijal neće biti moguće iskoristiti u ovoj godini, već bi se mogao iskoristiti do kraja naredne godine. Kako će Garantni fond funkcionisati na principu revolvinga, (kako se krediti budu otplaćivali, garantni potencijal će se obnavljati), on će postati dugoročni instrument Vlade za podršku privredi i ekonomskom razvoju - rekao je Novalić.Pojasnio je da će paralelno jačati već postojeće fondove, koji se vrlo uspješno provode preko resornih ministarstava.-&nbsp;&nbsp;&nbsp; Četvrti set mjera ima za cilj unapređenje poslovnog ambijenta, povećanje stepena konkurentnosti privrede i povećanje otpornosti ekonomije, a peti ubrzanu aktivaciju javnih investicija - naveo je Novalić.

Pojasnio je da će kombinacijom javne potrošnje, javnih investicija koje treba pratiti privatna potrošnja, omogućiti nam da se vratimo na nivo rasta ekonomije prije proglašenja pandemije.- Situacija i nije tako pesimistična, jer svaka kriza ujedno predstavlja i šansu, tako da ovaj period možemo iskoristiti da uradimo neke stvari, koje će nam osigurati dugoročnu stabilnost i željeni ekonomski rast. Samo jedan primjer. Lanci snabdijevanja, koje sam ranije spomenuo, su se poremetili. Mnoge firme iz razvijenih zemalja upravo će tražiti alternativne lance snabdijevanja i tu je velika šansa Zapadnog Balkana, a samim tim i naše zemlje - dodao je Novalić.Napomenuo je da naša radna snaga je i više nego dovoljno kvalifikovana da odgovori tim izazovima.- Intencija svih navedenih mjera je da unaprijede poslovni ambijent, podignu stepen konkurentnosti privrede, te stimulišu javnu i privatnu potrošnju. Ukoliko sve predloženo bude sinhronizovano provođeno, očekuje se da bi za 15 do 18 mjeseci mogli vratiti na nivo ekonomskog rasta od prije proglašenja pandemije, odnosno nivo iz februara ove godine. Da još jednom ponovim, cilj nam je uspostaviti pretpostavke za održiv i ubrzan rast u narednim godinama, ali i podići stepen otpornosti naše ekonomije na vanjske uticaje - zaključio je Novalić.

<h2>Ohrabrenje komercijalnim bankama</h2>

Na pitanje je li Garantni fond zakasnio i kako će se fond puniti Novalić je rekao:- Mislim da je u pravo vrijeme sada ga instaliraju i zemlje regiona. Srbija, Slovenija, Hrvatska. Međutim Garantni fond dolazi kada se počela dizati ekonomija.Do sad je bila stabilizacijska ekonomija, stabilizacijski fond, nećemo sva sredstva ni potrošiti. Zakonom o izvrsenju budžeta sredstva već postoje. Čim primijenimo uredbu na Razvojnoj banci. Garantiramo komercijalnim bankama plasman sredstava. Mi s ovim ohrabrujemo komercijalne banke za plasmane koje urade na tržišnoj osnovi. Po tim bankarskim pravilima koeficijent multiplikacije ide do 5. Potencijal je do 100 miliona - naveo je Novalić.

Na pitanje šta je sa državnim firmama poput Aerodroma Sarajevo, premijer je kazao:- Aerodrom je naš i mi ćemo uputiti potporu. Problem je specifičan, mi i prilike smo zatvorili aerodrome. U novim rebalansu budžeta ćemo vršiti sredstva za podrsku svim aerodromima iz budžeta. Tu granu ne smijemo pustiti da propadne - napomenuo je Novalić.Na pitanje zbog čega misli da se tek sada mogu očekivati otkazi Novalić je rekao da pokazatelji govore da ih je bilo manje nego što su očekivali.- Prije svega naš broj otpuštenih radnika zaustavili smo na 27.000 - dodao je Novalić.Kada je riječ o raspodjeli sredstava nižim nivoima vlasti, Novalić je pojasnio da će sve općine i gradovi u Federaciji dobiti isto novca bez obzira radili se, naprimjer, o Sapni ili Zenici.

Ovaj dokument, između ostalog predviđa i daljnje jačanje danas uspostavljenog Garantnog fonda, rekao Novalić

Novalić: Moramo oporaviti ekonomiju

Iz goraždanskog sela Ljubljevići kilometrima je pješačila do ceste gdje je čekala autobus, po povratku iz škole pomagala roditeljima u poljoprivrednim radovima, a potom učila do kasno u noć. Na kraju devetogodišnjeg školovanja Eldina Efendić proglašena je učenicom generacije&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/18013/skola">Osnovne škole "Prača"</a>.&nbsp;&nbsp; - Moje školovanje bilo je teško, jer smo ustajali u šest ujutro ili ranije, da bismo stigli na vrijeme. Dva kilometra smo išli pješice, da bi se u autu presvlačili i automobilom nastavljali dalje. Nekada bi napadao snijeg pa bi babo auto ostavljao na Barama i onda bismo išli pješice i sedam kilometara – kaže Eldina. 
U istu školu ide i njen mlađi brat Dževad. Dvoje djece jedino je u ovom selu, u kojem porodica Efendić sama provede zimu. Zimi je i najteže, dodaje Eldina, jer je sa ocem i bratom morala gaziti dubok snijeg.&nbsp;- Kući nemamo baš puno vremena za učenje, jer pomažemo roditeljima oko prikupljanja sijena, ali i povrća i voća. Trudila sam se i znala sam do neko doba naveče ostati budna da bih naučila gradivo koje je potrebno za sutrašnji dan. Svi su iznenađeni jer mnogi moji vršnjaci žive blizu, čak im je kuća pored puta, a nemaju tako dobre ocjene kao moj brat i ja – priča nam vrijedna djevojčica.

Najbliža škola im je u Ilovači kod Goražda, ali Eldina i Dževad idu u Praču, jer na sedmom kilometru od kuće imaju autobus kojim putuju još petnaestak kilometara.&nbsp;– U ovo doba godine može se s autom, ali kad dođe zima znali smo sedmicama ići pješice. Ja im uzmem opremu i ispred njih. I ja se pitam kako smo izdržali. I ja sam išao pješice 13 kilometara do škole, ali je tada bilo 20 djece iz ovih sela, pa to i ne osjetiš. Sad je puno teže, ali djeca su toliko uporna. Znao sam im reći da danas ne idemo u školu, a oni tužni. Kad se zaglavimo s autom zovemo vozača autobusa, koji nas sačeka po sata. Uglavnom, djeca mi dana izostanka nemaju sa nastave – kaže ponosni otac.

Mirsad i njegova supruga Irma davno su odlučili da adresu stanovanja neće mijenjati. Svjesni su da većina stremi ka gradovima, ali kažu da se na selu može lijepo živjeti. Posjeduju stado ovaca, obrađuju zemlju, bave se i voćarstvom.&nbsp;– Solidno živimo, jedini je problem sa djecom, što općina i kanton trebaju malo više ove puteve održavati. Na ostalo se ne bih puno žalio. U zadnjih nekoliko godina zasadio sam oko 300 stabala voća. Taj život na selu nije toliko strašan koliko ljudi govore – kaže Mirsad.
Dževad će nastaviti ići u Praču, a Eldina svoje školovanje nastavit će u srednjoj školi u oko 50 kilometara udaljenom Goraždu. Upisala je smjer poslovno – pravni tehničar, jer želi raditi u administraciji.&nbsp;– Ova nagrada mi je satisfakcija za sve što smo prošli. Obratio sam se i ministru, ako može nekakvom stipendijom da mi pomogne, ali ako i ne htjednu ja ću za svoju djecu činiti sve što mogu – ističe Efendić.

Dvoje djece jedino je u ovom selu, u kojem porodica Efendić sama provede zimu

Učenica generacije kilometrima pješačila na putu do škole i nazad

Gošća večerašnjeg izdanja ekskluzivnog serijala "<a href="https://avaz.ba/tag/67312/dir-sa-memom">Đir sa Memom</a>" je pjevačica koja se nakon četiri godine medijske pauze u velikom stilu vratila na muzičku scenu&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/3139/ana-nikolic">Ana Nikolić</a>.&nbsp;- Zaključala sam frižider i probušila kašiku - kaže pjevačica na početku đira po Beogradu, objašnjavajući kako je vratila vitku figuru nakon što se tokom trudnoće ugojila do nevjerovatnih 105 kilograma, zbog čega je često bila na meti javnosti.&nbsp;- Zanimljivo je da su mi neki dan pokazali Adel, prije i poslije, i ja tek tada kapiram koliko je to ljudima fascinantno jer ja sam sebe navikla bila u toj kilaži. Ovo je moja normalna, djevojačka kilaža. Koja je to promjena na Adel, ja mogu da zamislim kako mene ljudi gledaju čudno, ali meni to nije bilo ništa čudno - kaže Ana.&nbsp;I kod jedne i kod druge, kako sama kaže, kada je riječ o gubitku kilograma, dvije su ključne riječi "nakon razvoda".- To je bilo iz inata - kaže Ana.&nbsp;

Ističe da je sinonim za "nekog ko izgleda lijepo i zdravo", ali je, dok ponosno govori o svom gubitku kilograma, ometa Memina vožnja.&nbsp;- Nepropisno skrećemo! Uhapsit će nas....jao majko moja - uzviknula je Ana.&nbsp;Ali, prebrodila je i teže trenutke u životu. Osim na vožnji, pjevačica je zamjerala i na štedljivosti, pa je tražila klimu zbog vrućine, ponudivši da ona plati gorivo.&nbsp;Govoreći o albumu kojim se vratila na estradnu scenu, ističe da je svaki pokušaj da je neko "izminira i ukanali" završio bezuspješno.&nbsp;- Imam Boga koji stoji uz mene i ne može mi niko ništa - poručila je Ana svima onima koji misle da joj naude, a bilo je, kaže, i takvih.

Za Anu su, kako ističe, "umrle" kolegice koje su se radovale njenom razvodu i debljini.&nbsp;- Predaja nije opcija, to je moja životna filozofija - kaže Ana, dodavši&nbsp;kako ima plan za uništenje estrade.Sprema tri nove pjesme za koje tvrdi da će biti ljetni hitovi, a jednu od njih snimit će u Sarajevu.&nbsp;Otkrila je i kako izgleda njen dan, šta priprema za kćerkicu Taru te šta je kuhala dok je bila u braku s Rastom.&nbsp;- Ali izgleda da nije dobro, kome ja umijesim ne valja. Nije meni Bog dao - kaže Ana.&nbsp; U koga je zaljubljena Ana Nikolić, s kim priprema "nove hitove" te kako&nbsp;imitira predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i&nbsp; predsjednika Skupštine grada Jagodine Dragana Markovića Palmu pogledajte u priloženom videu.&nbsp;

U urnebesnoj vožnji imitirala srbijanske političare i borila se protiv "nevidljivog neprijatelja"

{Đir sa Memom} / Ana Nikolić: Imam plan da uništim estradu naljeto

Kapaciteti Oružanih snaga (OS) BiH vrlo su niski i ograničeni. Oprema stara i nije u pogonu. Bosna i Hercegovina ove godine na raspolaganju ima dva helikoptera za gašenje požara, ali jedno uže. Dakle, u punom pogonu jednu letjelicu, upozorio je Mijo Krešić, zamjenik ministra odbrane BiH, u razgovoru za „Avaz“. Naveo je da su ostali helikopteri prizemljeni dijelom jer nema novca za njihov remont, a dijelom zbog politike.&nbsp;&nbsp;

- Onemogućeni smo i suočit ćemo se ovog ljeta, koje će, prema najavama, biti toplo, s izazovima, nećemo moći odgovoriti zahtjevima civilnih struktura. Samo jedan helikopter kapaciteta 455 litara može biti uključen - rekao je Krešić.&nbsp;&nbsp; Helikopterima većeg kapaciteta su istekli sati letenja i prije remonta ne smiju biti podignuti u zrak. Novca nema, a i procedure za servisiranje su duge. 
U proceduri je nabavka četiri nova helikoptera. No, u BiH neće stići prije naredne godine.&nbsp;&nbsp;S obzirom na to da oko 10 posto sredstava, od 36 miliona maraka, koliko koštaju letjelice, treba osigurati BiH, ostaje neizvjesno hoće li ikada i stići do naše zemlje. Riječ je o američkim helikopterima koji se nabavljaju uz podršku vojske SAD. 
- Sredstva su nam ograničena, planirani budžet je oko 300 miliona KM. Bez dodatnih 350 miliona KM, sve što smo planirali za modernizaciju ostat će mrtvo slovo na papiru - kazao je Krešić.

Krešić ističe da je pred Ministarstvom i druga faza realizacije obaveza iz Pregleda odbrane, što je u suštini plan rada do kraja ove godine. I ovdje je presudna politička odluka, naročito kada je riječ o smanjenju broj pripadnika Oružanih snaga s 10.000 na 9.200.&nbsp;&nbsp; - U odluci Predsjedništva BiH jasno je definirano da je dan aktivacije MAP-a i početak smanjenja broja vojnika. Znamo da tu imamo različita viđenja je li aktiviran ili nije, mi ćemo morati donijeti tu odluku i ne vezati je za MAP - kaže Krešić. 
Istakao je da se i kod knjiženja perspektivne vojne imovine politički razišlo na relaciji predstavnika naroda. 
- To nije trebao biti uvjet našeg pristupanja NATO-u zato što je sva imovina u BiH. Strašno je što je implementacija presuda Ustavnog suda BiH prepuštena političkoj ili dobroj volji nekoga - istakao je.&nbsp;&nbsp;

Prije dva dana u ''Službenom listu'' objavljen je izmijenjeni Zakon o plaćama i naknadama u institucijama BiH, kojim su profesionalnim vojnim licima povećane plaće u rasponu od 7 do 10 posto.&nbsp;&nbsp;Krešić kaže da je novac osiguran te se nada boljim danima za bh. vojsku.&nbsp;&nbsp;



U ponedjeljak&nbsp;se zatvara konkurs za prijem novih vojnika. Krešić je pozvao mlade da se prijave i grade karijeru u OSBiH.&nbsp;

Istekli sati letenja, nije obavljen remont, politika i novac helikoptere drže na zemlji

Krešić za "Avaz": Na požare idemo s jednim užetom i dva helikoptera

Od aprila 2002. godine, kada su se <a href="https://avaz.ba/tag/21313/povratak">vratili</a>&nbsp;u svoju kuću u Bjelogorcima, Asim i Sadija Durmišević žive u mraku. Njihovu djelimično obnovljenu kuću do sada su zaobilazili projekti elektrifikacije, a dvoje starih ljudi nikome se ne mogu ni obratiti, jer da bi došli do <a href="https://avaz.ba/tag/7129/rogatica">Rogatice</a>&nbsp;moraju platiti taksi.&nbsp;- Prije rata smo <a href="https://avaz.ba/tag/15547/struja">struju</a>&nbsp;imali. Nisam ja stubove izrezala i odvukla ih. Tri puta su nam iz Rogatice dolazili i kad smo im rekli koliko smo dugo bez struje samo odmahuju rukama. Rekli su nam da moramo tražiti donatore, mi ili oni. A ja bolesna, ne mogu, platim auto da me odvuče da kupim podmire – kaže Sadija.&nbsp;

Početkom rata, pješačeći šumama s troje djece, preko Pokrivenika su stigli do Goražda. Zbog gladi su preko Grebka stigli i do Tarčina, a onda preko Igmana do Sarajeva. Sadija je tamo ranjena haubičkom granatom u čiji je krater, nakon eksplozije, „auto moglo stati".&nbsp;Zbog toga se danas teško kreće. Dvoje starih kažu da noć provedu „u mraku, sjedi i ćumuraj“, ali najteže im je za hranu, jer šta god uspiju kupiti ne može dugo stajati.&nbsp;- Kažu treba održati povratak. Ovo nije nikakav održaj povratka, ovo je nazor život. Evo imam 50 duluma zemlje, a nikakve mašine da je obradim. Plaćamo sve. Sad mi dvojica sinova ostala bez posla, ovdje bi da dođu, ali nemaju s čim da rade. Tolike godine bez struje. Išao u električno, pitao, kažu to je tvoje da tražiš donatora. A gdje da ga ja nađem – pita se Asim Durmišević.


&nbsp;

Na probleme porodice Durmišević već danima pokušava ukazati njihov komšija Milan Kozić iz obližnjih Kozića. Godinama je radio u nevladinim organizacijama, pa mu je ostala „navika“ da ne može mirno posmatrati tuđu nevolju, a da ne pokuša pomoći.&nbsp;Kako vrijeme prolazi narod sve teže živi, kaže Milan.&nbsp;

– Malo se posvećuje tom veselom povratku, malo se ulaže da bi ljudi mogli opstati, živjeti. Kamo puste sreće kad bi vlasti malo više pažnje posvetili povratnicima i socijalno ugroženim. Kad sam nedavno vidio da ova porodica nema struju iznenadio sam se. Obavijestio sam novinare, razne organizacije, javljaju se ljudi s dosta strana, obećavaju, pa koliko će se ispoštovati, vidjet ćemo – dodaje Kozić.&nbsp;

Njihovu djelimično obnovljenu kuću do sada su zaobilazili projekti elektrifikacije, a dvoje starih ljudi nikome se ne mogu ni obratiti

Asim i Sadija Durmišević 18 godina bez struje: Ovo nije povratak, ovo je nazor život!

Moje Indire više nema, džaba mi sad sve. Ovako novinaru „Dnevnog avaza“ počinje svoju gorku priču Elvedin Hozanović iz Grabovca kod <a href="https://avaz.ba/tag/2221/velika-kladusa">Velike Kladuše</a>, suprug umrle Indire Hozanović, čija je smrt potresla javnost u BiH i regiji. Kako kaže Elvedin, nekoliko puta je išla u Dom zdravlja u Velikoj Kladuši, odakle su je svaki put slali kući uz riječi "nije joj ništa".&nbsp;Indira je trpjela velike bolove, a kad su je ljekari napokon poslali u bihaćku bolnicu, za nju je bilo prekasno, jer joj je pukla žuč.

Nažalost, Indira je preminula. Iza nje je ostao suprug Elvedin s četvero djece: Esnaf, Admajla, Adila i Arnela.
- Kada sam ih vidio pored njenog tabuta... - drhtavim glasom počinje priču Elvedin. 
Dok razgovaramo, ispred njegove kuće u Grabovcu neprestano stižu dobri ljudi. Razgovaraju s njim. Svi su ogorčeni. Ljuti. Ljudi mu pomažu. Neko u novcu, neko u namirnicama. 
- Hvala ljudima, ali ništa nju sad ne može vratiti. Ja ću tužiti Dom zdravlja, direktora, doktore, sve ću ih tužiti. Neka moja nesreća bude posljednja u ovoj državi, za koju su mnogi živote dali - odlučan je Elvedin. 
Kćerkice dolaze do njega i stidljivo ga pitaju što ovi ljudi dolaze. Dječak Esnaf spava. A Elvedin nam je otkrio i kakvo ga je zlo jučer ujutro snašlo. 
- Izašao sam da napasem kravu na livadi. Kad tri policijske patrole dolaze pred kuću. Pitam ih "šta je, momci", kažu "prijetio si doktorima". Zamolim ih da izađu iz avlije i da više ne dolaze. Eto gdje mi živimo. Ubili su mi rahmetli suprugu i sad me još terete da sam nekome prijetio što sam rekao istinu. Tužit ću ih, ako nisam u pravu, neka mene zatvore - ogorčen je Elvedin Hozanović. 
U kući je Indirina sestra koja se brine i o djeci. 
- Ona im je druga majka. Ne znam šta me snašlo. I ranije je bilo problema kada se mali Esnaf rodio. Bili su otpisali dijete. Da ga nismo prebacili u Sarajevo, ne bi preživio. Ovo je Divlji zapad - priča Hozanović.

Avlija je puna igračaka. Ali niko se ne igra. Djevojčice se ne odvajaju od oca. 
- Zahvaljujem svim dobrim ljudima koji su pomogli. Ne znam kako ću izdržati. S njom je sve bilo lakše, borili smo se za djecu zajedno. Sada ne znam kako ću ih sam izvesti na pravi put - dodaje na kraju Hozanović.

<h2>Iz Doma zdravlja negiraju optužbe </h2>

Sve što je Elvedin Hozanović rekao prethodnih dana, iz Doma zdravlja u Velikoj Kladuši odbacuju kao neosnovane optužbe. 
- Neka nas vode na poligraf pa da vidimo ko laže. Ja imam sve papire kada je ona bila u Domu zdravlja, kada se javljala i kada su je primali. Samo sam tražio da je pregledaju. Sada bi možda bila živa - kaže on.

Neka moja nesreća bude posljednja u ovoj državi, za koju su mnogi živote dali

Elvedin sa svoje troje djece, dok je najmanje na spavanju

Elvedin Hozanović: Ne znam kako ću djecu izvesti na pravi put bez Indire

Gost večerašnjeg izdanja ekskluzivnog serijala "<a href="https://avaz.ba/tag/67312/dir-sa-memom">Đir sa Memom</a>" je <a href="https://avaz.ba/tag/71532/kristijan-golubovic">Kristijan Golubović</a>, jedini preživjeli iz dokumentarca "Vidimo se u čitulji", umjetnik i učesnik rijalitija.U emisiji pogledajte kako se čovjek visok 192 cm smjestio u Fiću, od čega je najviše strahovao tokom vožnje, te koliko ljudi brine o njegovoj sigurnosti u Kraljevu.Kako je poznato Kristijan voli da crta, a inspiracija ga je, kako kaže, od mladosti vodila ka Starom mostu u Mostaru. U emisiji koju, kako je rekao, snima "za braću Bosance", prisjetio se i skoka u Neretvu.&nbsp;- Druže moj izašao u neke šimšire, zmije, pauci, žabe...odnijela me Neretva nizbrdo - ispričao je Kristijan.&nbsp;

Otkrio je i s kojim Sarajlijama se družio, ko su šmekeri s kojima se viđao u inozemstvu, te koju bh.&nbsp;muzičku zvijezdu je zaštitio od "kvazi patriota".&nbsp;- Bila je neka priprema da mu je*u mater, ja kažem čovjek je umjetnik, ispade hoće da biju jednog muzičara četiri lokalna zvrkoša, tu ih malo našamaram. Nikad mi praktično njemu nismo rekli da smo ga u tom smislu zaštitili, ali takvu jednu legendu, šmekera, boema i vašeg i našeg prijatelja, nismo dozvolili da ga diraju mangupi - rekao je Golubović.&nbsp;U zatvoru je proveo 24 godine i to je, kako kaže, ozbiljno vrijeme koje je ipak kvalitetno iskoristio.&nbsp;- Drugačije je kada grizeš nokte, štrikaš nogom i izigravaš Ranka Rubežića u prazno. Ja ti pričam za ljude koji odu psihički zdravi i pravi i izađu još jači napolje. Oni kao floskulu uzmu rečenicu od Fridriha Ničea: "Šta me ne ubije, to me ojača". Pa, kako te ne ojača, izašao si sav u porama, krezav, ružan, s heroina prešao na tablete, nabildovao se na korpi pasulja i istetovirao ekserom tri nove slike Vikinga po rukama, ne može to brate. Moraš da čitaš i da se edukuješ, da od teškog minusa kao što je zatvor, napraviš veliki plus - kaže Kristijan.&nbsp;

Kristijan je govorio i o odgajanju kćerke, istakavši kako ona mora biti princeza roditeljima, a ne da učestvuje u rijaliti programu.&nbsp;- Da se ka*aš tamo pred ocem i majkom u rijaliti šou - kaže Kristijan.Prokomenitao je i Jelenu Karleušu, istakavši da je "šifra" koja sama sebe naziva divom.&nbsp;- Meni je komšija bio Bekenbauer, rođen sam u Minhenu, odrastao u Milanu... - rekao je Kristijan, ispričavši kako je živio u vili i jeo školjke i rakove ispod palme, dok je Karleuša s kvazi kriminalcima nosila lance i katance imitirajući njega.&nbsp;Otkrio je i pod kojim uvjetima bi ponovo ušao u rijaliti, a i ovog puta se na pitanje voditelja osvrnuo na Staniju, istakavši da ga "žena ubije kišobranom" kada je spomene.&nbsp;- Tamo sam se s njom razvlačio kao žvaka u jarčevim ustima - kaže Kristijan.&nbsp;Sve o uličnoj hijerarhiji u Srbiji, na kojem mjestu je bio Legija, a na kojem on, ko mu je od poznatih kriminalaca nosio torbu na "fer tuče i čuvao lijevu gumu na blindi", te kakav utisak je Memina vožnja ostavila na Kristijana, pogledajte u videu.&nbsp;

Čovjek od 1,92 metra u Fići govori o 24 godine zatvorskog života, estradi te uličnoj hijerarhiji

Đir sa Memom / Kristijan Golubović: Šamarao sam mangupe zbog Merlina, kriminalci su se furali na mene

<a href="https://avaz.ba/tag/518/fahrudin-radoncic">Fahrudin Radončić</a>, lider SBB-a kako je ranije najavljeno obratio se novinarima na pres-konferenciji u holu Parlamentarne skupštine BiH te je iznio argumente zbog čega se odlučio ponuditi ostavku na mjesto <a href="https://avaz.ba/tag/9507/ministarstvo-sigurnosti-bih">ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine</a>.&nbsp;Nakon uvodnog pozdrava Radončić je kazao:-&nbsp; &nbsp;Vjerovatno ste čuli da ću ja danas podnijeti ostavku na mjesto ministra sigurnosti u Vijeću ministara BiH. Razlozi su potpuno principijelne prirode, nema nikakvih tenzija, nikakvih nervoza, polemika. Ja se prvo zahvaljujem Stranci demokratske akcije što je omogućila i meni i SBB-u da budemo u parlamentarnoj većini i u Vijeću ministara. Međutim, što je potpuno politički legitimno, pojavile su se političke razlike u odnosu na neka strateška pitanja unutar Bosne i Hercegovine. Kao što znate ja sam tražio da migrantsku riješimo legalnim, naglašavam, legalnim deportacijama i da sam na ovom mjestu spomenuo da imamo problem s Pakistanom i njegovom ekselencijom u Sarajevu koji ne želi da nam pomogne da deportiramo više od 9.500 migranata koji su ogromni sigurnosni rizik - pojasnio je Radončić.U nastavku obraćanja lider SBB-a je također kazao:- Imali smo situaciju da je tada predsjedavajući Predsjedništva gospodin Džaferović, pa ministrica vanjskih poslova primila tog ambasadora, ogradili se od mene kao ministra sigurnosti i mog plana, i u svakoj normalnoj zemlji već tada bi svaki ministar sigurnosti podnio ostavku, zato što predsjedavajući odnosno šef države staje na stranu jednog ambasadora, a da nije saslušao argumente Ministarstva sigurnosti. Ja sam zaista tada rekao i upoznao neke ljude da ćemo se mi povući iz Vijeća ministara. To nisam uradio iz prostog razloga što sam čekao da se završe dvije stvari: da se završi vrijeme pandemije i da ministarstvo sigurnosti dobije svog zamjenika kako ne bi bio pravni diskontinuitet.&nbsp;Kao poseban razlog zbog kojeg se odlučio dati ostavku Radončić je naveo prijetnje koje su upućene kompletnom pravosuđu:- Drugi razlog za ovaj čin je jedno strateško neslaganje vezano za aferu „Respiratori“. Ja sam bio politički žrtvovan, ja sam imao politički proces i jako držimo do toga da je svako nevin dok se ne dokaže na sudu, ali ne mislim da jedna brutalna krađa od 10,5 miliona maraka uništenog novca ne treba da ima svoj pravni epilog. Nisam taj koji smatra da je gospodin Novalić kriv, ne pada mi na pamet da se bavim krivcima, ali principijelno ne mogu kao ministar sigurnosti prihvatiti opciju da se na jedan jednostranački, a ponekad i nacionalistički način prijeti kompletnom pravosuđu BiH.

Odgovarajući na novinarska pitanja Radončić je pojasnio kada će zvanično prestati njegov angažman u Ministarstvu sigurnosti te je pojasnio:-&nbsp; Gospodinu Izetbegoviću sam ovaj stav očitovao ranije. Rekao sam mu to i za vikend. Danas sam o tome oficijelno upoznao i gospodina Tegeltiju. Procedura je jako jednostavna. Danas će sjednica Vijeća ministara biti u 15 sati. Čim se završi ja ću što imam pravo po zakonu Vijeća ministara dati neopozivu ostavku i od tog trenutka ja nisam ministar.Na novinarsko pitanje da li će opstati koalicija na državnog i federalnom nivou Radončić je odgovorio:&nbsp;-&nbsp;Morate biti na mom mjestu legalisti, SDA, HDZ i SNSD imaju dovoljno ruku da u državnom Parlamentu provode svoju politiku i mislim da je boravak odnosno participacija SBB na državnom nivou završena priča. Što se tiče Federalnog nivoa vlasti, svi znate da smo tamo u tehničkom mandatu i da faktički nismo dio vladajuće koalicije osim da odrađujemo posao dok HDZ i SDA ne naprave novu koaliciju i ne znamo do kada će to trajati. Neće biti ishitrenih poteza. Što se tiče Vlade u TK i Sarajevskom kantonu one su za sada stabilne.&nbsp;&nbsp; Novinare je interesiralo da li se ovaj postupak može protumačiti kao predizborni potez, a Radončić je pojasnio: - Molio bih Vas da mi vjerujete da ovo nije predizborni potez. Mi ćemo se truditi i danas sam razgovarao sa Tegeltijom. Mi smo uvjereni da će lokalnih izbora biti. Nas dvojica o tome ne odlučujemo nego neko treći. Nije ovo nikakav predizborni potez, radi se o potezu koji ne treba dramatizirati koji je normalan u svim evropskim i zemljama svijeta ako imate stratešku razliku sa svojim koalicionim partnerom i ako je on zadužen jer je dobio više glasova na izborima da provodi tu politiku potpuno je korektno da izađe i kažete ja se ne slažem sa tim nema nikakvih polemika, svađa, zli krvi, svako radi svoj posao. Uvijek ću se truditi da svojim prijateljima iz SDA da pomognem gdje mislim da rade korist iz opšteg dobra.&nbsp;

Zatraženo je i Radončićevo mišljenje oko održavanja izbora u Mostaru, na šta je kazao:- Mišljenja sam da se izbori u Mostaru zaista moraju da se dogode i da je užasna je činjenica da se to ne dešava već previše godina. Očekujem što se tiče SBB i mene napraviti jedna koalicija za Mostar po principu kako je to urađeno za Srebrenicu. Na pitanje novinara da li će njegovim izlaskom iz Vijeća ministara, mjesto ministra sigurnosti predati onima koji dolaze iz Republike Srpske, Radončić je kazao: - Nemojte biti maliciozni. Ministarstvo sigurnosti je, prema podjeli među strankama, dobila SDA i, to je mjesto, na šta sam se ja već zahvalio, prepustila SBB-u. Ne vidim niti jednog razloga da već na prvoj sjednici Predstavničkog doma ne bude imenovan Bošnjak iz SDA za nasljednika i za ministra – rekao je Radončić.Komentirajući zastoj u aranžmanu s MMF-om, ministar Radončić je ponovio da je njegov stav uvijek bio isti.- Da je nedopustivo da nam 330 miliona eura i plus 250 miliona eura od Evropske unije stoje na računima, a da je privreda u kolapsu i da su građani praktično gladni, da pada veliki broj otkaza. Nadam se da ćemo danas, i imam takve naznake, doći do rješenja da se aktivira ta kreditna linija MMF, od 330 miliona eura – kazao je Radončić.

Nije ovo nikakav predizborni potez, radi se o potezu koji ne treba dramatizirati, koji je normalan u svim evropskim i zemljama svijeta, kazao novinarima Radončić

Radončić: Ne mogu pristati na prijetnje tužiocima

Radončić: Participacija SBB-a na državnom nivou vlasti je završena priča

U sklopu Jedinice za saobraćaj <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=MUP%20KS&amp;sortiranje=najnovije&amp;">Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo</a> nalaze se i policajci na <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Motocikli&amp;sortiranje=najnovije&amp;">motociklima</a>, koji su noćna mora, prije svega, ljubiteljima dvotočkaša. Alen Delić i Nijaz Tahto, naši domaćini s kojima je na ulicama bh. prijestonice boravila <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Avazova+patrola">ekipa „Avaza“</a>, s dolaskom proljeća, zajedno s kolegama, izlaze na teren i imaju pune ruke posla.

Delić i Tahto nisu stigli ni da nam objasne osnovne pojedinosti svog posla kada se začuo zvuk bijesne mašine iz pravca Marindvora. Motociklista je napravio najčešći prekršaj koji rade ljubitelji dvotočkaša - prošao je između dvije trake kolonu vozila i stao na čelo, čime je doveo i sebe i druge u opasnost.Policajci vade „lizalo“ i zaustavljaju motociklistu. Bezuspješno se trudi pravdati kako nije ušao u prekršaj. Policajcima je za oko zapela još jedna stvar - registarska tablica je preklopljena, tako da se ne vidi. Na taj način, pričaju nam policajci, motociklisti pokušavaju izbjeći da budu „žrtve“ radara.- Znaju i čarapu navući preko tablice ili je u potpunosti skinu. Služe se različitim trikovima - otkrivaju nam policajci, dodajući da je situacija poboljšana kada je riječ o registraciji motocikala, nošenju opreme...Policajci kažu da motociklisti nerijetko vole „zavrnuti u crveno“, odnosno dati pun gas prilikom kretanja ili u stanju mirovanja, što stvara nesnosnu buku koja smeta i prepada šetače ili ljude koji žive uz glavnu saobraćajnicu. Policajci su i takvima stali ukraj, jer je kazna čak 500 KM.

I da ne zaboravimo, kontrolirani motociklista je, naravno, ''počašćen'' prekršajnim nalogom. Iako je dan i lijepo je vrijeme, nema mnogo motociklista, pa su naši domaćini, koji danonoćno kruže čitavim Kantonom Sarajevo, jer nemaju teritorijalno ograničenje, krenuli da patroliraju sarajevskim ulicama.- U suštini smo na glavnoj saobraćajnici. U smjeni prijeđemo od 60 do 100 kilometara. Znamo napisati samo jedan nalog, a nekada ih bude i po 15 - pojašnjavaju policajci.Nismo dugo morali čekati na akciju. U naselju Dolac-Malta motociklista pretječe kolonu vozila u traci za skretanje. Ovog puta vozač je odmah priznao prekršaj te bez problema preuzeo prekršajni nalog.

Policajci su dužili motocikle bavarskog giganta - BMW. Delić je bio na nešto „slabijem“ motociklu od 600 kubika, dok je Tahto upravljao pravom zvijeri od čak 1.200 kubika. Osim oznaka, policijski motocikl od civilnog se razlikuje i po tome što ima ugrađene zvučne i svjetlosne signale. Tahto nam priča da još nije sreo motocikl koji nije mogao stići.- Nema tu ganjanja. Oni obično stanu, a olovka je najjače oružje - zaključio je Tahto.

Policajci na motociklima su poznati i po tome što prilikom dolaska visokorangiranih službenika ili delegacija iz svijeta, po nepisanom pravilu, budu na čelu kolone. Njihove kolege, zbog praktičnosti i brzine, učestvuju u „raščišćavanju“ raskrsnica i puta. Nijaz Tahto pohvalio nam se da je čak pratio i poglavara Katoličke crkve.

Alen Delić i Nijaz Tahto, koji već 19 godina „plovi“ na dva točka, kažu nam da je, osim što moraju biti vrsni vozači, koncentracija na prvom mjestu. Tokom dosadašnje službe imali su na desetine kritičnih situacija, jer je motociklista, osim pješaka i biciklista, najranjivija kategorija u saobraćaju.- Mene je jedan dedo udario. Sreća, bez posljedica. Zato kažemo da je koncentracija na prvom mjestu - dodaje Tahto.

Policajci kažu da motociklisti nerijetko vole „zavrnuti u crveno“, odnosno dati pun gas prilikom kretanja ili u stanju mirovanja, što stvara nesnosnu buku

Policija zaustavlja nesavjesnog motociklistu

Avazova patrola: Kako motociklisti varaju radare

Ako je patriotizam "ko ne skače, mrzi Bosnu", onda je patriotizam i otići u <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=zemaljski%20muzej%20&amp;sortiranje=najnovije&amp;">Zemaljski muzej BiH</a>. Najznačajniju kulturno-historijsku instituciju naše države. A historija i kultura su lična karta jednog naroda, zemlje, podneblja. I dok svi s velikim nestrpljenjem očekuju otvaranje kafana, ugostiteljskih objekata, obavještavamo javnost da je Zemaljski muzej otvoren! I to od prošle sedmice.&nbsp;&nbsp;

Reporter "Avaza" jučer je posjetio ovaj muzej. Zbog pandemije koronavirusa, bio je zatvoren od 17. marta. Uposlenike je to podsjetilo na mračni period u historiji ove institucije, kada su ulaz u Muzej "ukrašavale" dvije letve na iks i natpis "Zatvoreno" od 2012. do 2015. godine. 


Samir Avdić, kustos i naš vodič kroz muzejska odjeljenja, otkrio nam je nekoliko novih ideja koje planira Uprava s direktorom Mirsadom Sijarićem na čelu.&nbsp;&nbsp; 

- Plan nam je da iskoristimo našu botaničku baštu za razne kulturne manifestacije, književne večeri, promocije. To ide ovog ljeta - kaže Avdić. 


Na ulazu u Muzej postavljena je suvenirnica. Sve inovacije i pokušaji da muzej oživi, da ne bude institucija hladnih zidova među kojima je nešto izloženo, mogu se pripisati novoj energiji koju je unio direktor Sijarić.&nbsp;&nbsp; 

- Naše odjeljenje za prirodne nauke ujedno je i najveće. Pokušali smo ga približiti najmlađim posjetiocima, da im bude interesantno kada uđu, a ne da muzej doživljavaju kao kaznu - govori Avdić.&nbsp;
Uvijek je ljudima koji nemaju veze s kulturnim institucijama upitnik iznad glave otkud, naprimjer, jedan kustos u muzeju crpi snagu i volju za radom kada ga na kraju mjeseca dočeka mizerija od plaće.

- Mi smo svi dobili minimalac. Direktorova plaća, što je i objavljeno, bila je 624 KM. Ja ovdje radim od 2007. godine. Ali optimista sam. Nekako je poslije otvaranja kod naroda proradila svijest i dolazak u muzej su shvatali čak kao patriotski čin. I sada imamo dobru povratnu informaciju i na društvenim mrežama od običnih ljudi - dodaje Avdić. 



Uobičajeno, adekvatan odnos onih koji bi najviše trebali voditi računa - vlasti uvijek izostaje. Samo stotinjak metara od Zemaljskog muzeja, primjera radi, državni parlamentarci svakog mjeseca inkasiraju hiljade maraka. Čak i onda kada ništa ne rade.&nbsp;&nbsp;

Cijena ulaznica za odrasle je 8 KM, a za penzionere i djecu 3 KM. Za djecu predškolskog uzrasta ulaz je besplatan.&nbsp;

I dok svi s velikim nestrpljenjem očekuju otvaranje kafana, ugostiteljskih objekata, obavještavamo javnost da je Zemaljski muzej otvoren

Posjetiti Zemaljski muzej najviši je čin patriotizma

Gost večerašnjeg izdanja ekskluzivnog serijala "<a href="https://avaz.ba/tag/67312/dir-sa-memom">Đir sa Memom</a>" je Aleksandar Cvetković, poznat i kao Sale Tropiko.Pjevač grupe <a href="https://avaz.ba/tag/39434/tropico-band">Tropico band</a> govori o svom braku sa Jovanom Pajić, roditeljstvu, profesionalnim planovima, ali i novim trendovima.&nbsp;- Pojavljuju se novi ljudi, to je normalno. Glupo bi bilo da se samo jedni vrte, to bi dosadilo ljudima realno - smatra ovaj pjevač, dodavši kako u svojoj muzici neće ništa mijenjati.&nbsp;Bend sprema novu pjesmu "Ja pijem vino, vino pije mene", frontmen je pojasnio kako će spot biti neobičan i da će ga snimiti za vrijeme odmora "kao svi normalni ljudi".&nbsp;

Kao bend nemaju jasno isprofilirani muzički pravac, a za razliku od većine svojih kolega s estrade, neće sarađivati sa reperima.&nbsp;- Nismo reperi, nismo pop muzika, nismo narodna. Reperi nisu naš par cipela, mi radimo finu muziku i ćao - poručuje Sale.&nbsp;Na novom albumu ponovo će kaže ponuditi "nešto dobro".&nbsp;- Bit će i brzih i sporih pjesama i mnogo dobrih tekstova i mnogo fine muzike. Bit će i par pjesama onako nekih, nisu dječije, ali su veselije. Poslije "Ciao bella" i "Paranoja" shvatili smo da publika to voli, a i nama prija - rekao je pjevač.&nbsp;

Sale otkiva i svoje želje iz djetinjstva, od sportskih planova do pjevača. Prisjetio se i kako ga je otac savjetovao te kako mu je srušio snove.&nbsp;- I laganica, od 14. godine sam na stolu u kafani - rekao je frontmen grupe Tropico band.&nbsp;Kaže da ne zna šta su jutjuberi, ali zato odlično poznaje starlete. Njegovu zanimljivu rekaciju na pitanje o "plastičnim djevojkama", kao i tajne o uljepšavanju, šeširima te planovima o proširenju porodice, pogledajte u priloženom videu.&nbsp;

Kaže da ne zna šta su jutjuberi, ali zato odlično poznaje starlete

Đir sa Memom / Sale Tropiko: Reperi nisu naš par cipela, radimo finu muziku i ćao

Selo Božići kod Fojnice krije u sebi pravog filozofa i životnog savjetnika ili, moderno rečeno, “life coacha” - baku Maru.
Mara Trogrančić. Kao da je pohađala čuvenu Sorbonu. Reporter “Avaza” posjetio je ovu staricu koja je sa svojih 80 ljeta vitalnija od nekih današnjih djevojaka.

Obradovala se, kao i svakom drugom putniku namjerniku.&nbsp;&nbsp;- Prokleta korona, niko mi nije tri mjeseca vrata otvorio. K'o da je sve pomrlo. A od nečeg se mora mrijet'. I šta kaže, opasno za stare? Pa, starom sve smeta. K'o da je red da mlad čovjek mre prije starog - dočekuje nas baka Mara.&nbsp;&nbsp;Treći je dan Bajrama. 
- I prvi dan sam obilazila komšije muslimane, ovi što žive naniže. Što mi donesu namirnice kad ja ne mogu hodati. To je moja obaveza, da im idem na Bajram, tako treba - priča baka. 
Jesenas je jedva dobila drva. 
- Ja kukala, a eno mi po' šupe drva ostalo. Ne treba samo kukati i žaliti se. Dobro je, koliko ima, ima - dodaje ova žena, čiju pamet mnogi s fakultetima teško da će dokučiti. 
Kaže da čovjek ne može glavom kroz zid. I ne može ništa sam. 
- Dobijem penziju, dok se režije plate, ostane nešto. Ali ne žalim se jer me obilaze dobri ljudi. I šta ja imam sad od toga da se žalim. Ko ga j*** - sočno opsova Mara.

Iza kuće je posijala krompir, luk, salatu... Ima i jagode.&nbsp;&nbsp; 

- Hajde ti sad kakvu mladu natjeraj da ovo radi! Ma nećeš moći ni puškom. Kad one samo gledaju da se udome, udaju i onda uzjašu svog konja - kroz smijeh govori mudra Mara. 
Ispratila nas je nasmijana. 
- Sretno i dođite opet - ostade Mara na svom prijelazu ispraćajući nas.

<h2>Nakon 26 godina rodilo se jedno dijete </h2>

I selo Božići, kao i mnoga druga širom BiH, skoro je pusto. Nakon 26 godina, prvi put rodilo se jedno dijete.&nbsp;
Prošle godine su Alija i Ajla Bukvić dobili sina Ilhana.

K'o da je red da mlad čovjek mre prije starog, dočekuje nas baka Mara

Baka Mara: Prokleta korona, tri mjeseca mi niko nije vrata otvorio

Pedeset <a href="https://avaz.ba/tag/4745/migranti">migranata</a> se grupiše na uvali blizu otoka, dolazi glas na motorolu šefa specijalnog tima <a href="https://avaz.ba/tag/5407/granicna-policija">Granične policije BiH</a>. 

Velikom brzinom se upućujemo na obalu <a href="https://avaz.ba/tag/2342/drina">Drine</a> u <a href="https://avaz.ba/tag/852/zvornik">Zvorniku</a>, gdje nas čeka čamac. Ukrcavanje usporava jedino reporter „Avaza“, koji je proveo jedan dan sa specijalnim timom. Eldin, Alija, Emir i Nermin. Tim specijalaca koji je posebno angažiran i pored kojeg, kako kažu ostali graničari, ni muha ne može proći.

Prebacujemo se do mjesta sigurnog za pristajanje čamca i iskrcavamo se što je brže moguće. Kroz šumu se krećemo u pognutom položaju, a na dijelovima i puzeći. 
Dolazimo do mjesta gdje bi krijumčar, koji priprema čamac za prijevoz migranata, trebao pristati uz obalu. Razrađuje se strategija.

- Ući ćemo u vodu. Kada se približi na dovoljnu razdaljinu, iskačemo i vučemo ga na obalu. Odmah alarmiramo naše ljude koji su na vodi u čamcu da im prilaze sleđa. Sve treba trajati vrlo kratko - samo je dio dogovora specijalaca. 
S druge strane Drine je Loznica, Srbija. Migranti čekaju znak „svog“ krijumčara da krenu put Zvornika, put BiH. Za to vrijeme neki od njih se brčkaju. Čekamo. Sat. Dva. Tri. Krijumčar pokreće čamac i odlazi, ne prelazeći sredinu rijeke Drine. Drži se srbijanske obale.- Da li su nas primijetili kada smo dolazili - pita se jedan od specijalaca.

Možda su imali i dojavu. Nije trebalo dugo da specijalci primijete dvoje staraca kako dvogledom nadgledaju bosansku obalu. 
- Nema problema ako su nas i primijetili. Djelovali smo preventivno i odbili smo krijumčara u njegovoj nakani - dolazi smirujući glas na motorolu.

Pada odluka da čekamo noć. Termovizijskom kamerom osmatramo srbijansku obalu. Vidljiva su kretanja, ali nema čamca. Pala je noć. Lavež kerova dolazi sa srbijanske strane. Sve su to znakovi da se možda neko kreće. 


S obzirom na to da potpisnik ovih redova nije u formi, teren smo napustili sat poslije ponoći. Migranti su ostali na srbijanskoj obali. Misija kompletirana.&nbsp;

Ljepo vrijeme je pogodno za kretanje migranata. S tim u vezi pojačan je i pritisak na istočnu granicu BiH. S druge strane, srbijanske, niko od lokalnog stanovništva njihovoj policiji nije prijavio grupu od pedesetak migranata kako se spremaju ilegalno ući u BiH.

Prebacujemo se do mjesta za sigurno pristajanje čamca i iskrcavamo se što je brže moguće

"Avaz" u Zvorniku sa specijalnim timom: Lov na krijumčare migranata

Na ovoj zemlji živimo, ali ona nije naša, priča nam nana Fatima Turulja, pokazujući zarasle livade u selu Rosijevići kod <a href="https://avaz.ba/tag/219/gorazde">Goražda</a>. Kada bude vakat otići će ostavljajući iza sebe sve što su stekle, dodaje, te nastavlja kako i sama čeka da kucne čas kada će i biti spuštena u mezarje do kojeg više ne može pješačiti, a posjećivala ga je po dva puta svakog ramazana.&nbsp;– Ovdje sam se rodila i život proživjela i ako Bog da tamo ću, vidio si tamo onaj brijeg. Tamo su mi đede, majka, brat, sestra i ostala familija – kaže nana Fatima. 
Sa komšinicom Fazilom, Fatima je jedina stanovnica sela u kojem brojne kuće, uglavnom građene od čerpića, zarastaju u korov. Mnogi su pomrli, a mlađi otišli za boljim životom, koji je u brdovitom kraju ispod Hranjena uvijek bio težak. Uništeni seoski put niko ne popravlja ni danas, kao da su se svi, i vlasti, i oni koji povremeno dođu, pomirili s tim da su Rosijevići još jedno od goraždanskih sela koje nije uništeno u ratu, ali je nestalo u miru. 
- Nekad je ovdje bilo 13 kuća, a u nekoliko kuća i po dvije familije. Puno naroda, puno djece bilo, slagalo se i fino se živjelo za ondašnji vakat. Sve kuće su se jednom prepravile, ali evo ih došle do rušenja opet. Ha se ne stanuje, ha nema niko, gotovo je, obara se, a kad se ništa ne popravlja još je gore. Nema nikog. Ha nema djece, nema ništa. Zato su djeca važna. I kad kažu da neće djece mnogo!? Djece nikad nije mnogo, svako svoju nafaku ima – kaže Fatima Turulja.

I pucnjevima iz pušaka noć uoči <a href="https://avaz.ba/tag/7083/bajram">Bajrama</a>&nbsp;dočekivao se najveći praznik, kuhalo se i pripremalo za porodični ručak nakon što bi muškarci došli iz džamije u Brajlovićima, a prvog dana organiziran je i teferič. Fatimi je žao što je zdravlje ne služi pa je postila samo desetak dana Ramazana, nedostaje joj nekadašnja bajramska atmosfera, da joj neko u pustom selu bar na Bajram na vrata pokuca, ali se za svaki Bajram pripremi kao da je selo puno i kao da će Rosijevićima opet odjeknuti pjesma.&nbsp;– Dođe Fazila meni, odem ja njoj na pobajramicu. Posjedimo, popričamo, popijemo po kahvu. Jest da mi je rukama zorli dok je upržim, ali napravim i halvu. Kao što sam i dočekivala. Isto ko da je puna kuća – priča nam ova dobra žena. 
Fatima nema svoje porodice. Živi od stotinjak maraka socijalne pomoći, ali skromna i ponosna starica ističe da joj ništa ne fali. Živi u kući od čerpića i drveta, ali kaže da, dok god može sebi pripremiti obrok, ne želi nigdje ići. Sjeća se vremena kada nije bilo ni zaprega, ni automobila, već je sav teret preko ruku prelazio. Zbog toga je danas često bole ruke i bez štapa ne može ni u avliju. Pamti dobro i zlo, ali na pragu devete decenije života zna da sreća nije u dunjaluku, platama i nekretninama.&nbsp;– Allah nas je dao, Allah će nas i primiti. Rodbinu, komšije, pa daljnju familiju obiđi. Ne traži tebi niko ništa, ali uzmi za šteku. Ne možeš sjesti, ne moraš. Ti si zijaret učinio čim si došao na vrata. Koliki je to sevap, Allah jedini zna – poručuje nana Fatima.&nbsp;&nbsp;

{Đir sa Memom} / Kija: Luna se ofira; MC Stojan: Ja sam vodolija i crazy sam

{Đir sa Memom} / "Južni vetar" i Baća: Stiže i bosanska mafija, ko će biti ubijen u novom nastavku

Novalić: Moramo oporaviti ekonomiju

Učenica generacije kilometrima pješačila na putu do škole i nazad

{Đir sa Memom} / Ana Nikolić: Imam plan da uništim estradu naljeto

Krešić za "Avaz": Na požare idemo s jednim užetom i dva helikoptera

Asim i Sadija Durmišević 18 godina bez struje: Ovo nije povratak, ovo je nazor život!

Elvedin Hozanović: Ne znam kako ću djecu izvesti na pravi put bez Indire

Đir sa Memom / Kristijan Golubović: Šamarao sam mangupe zbog Merlina, kriminalci su se furali na mene

Radončić: Participacija SBB-a na državnom nivou vlasti je završena priča

Avazova patrola: Kako motociklisti varaju radare

Posjetiti Zemaljski muzej najviši je čin patriotizma

Đir sa Memom / Sale Tropiko: Reperi nisu naš par cipela, radimo finu muziku i ćao

Baka Mara: Prokleta korona, tri mjeseca mi niko nije vrata otvorio

"Avaz" u Zvorniku sa specijalnim timom: Lov na krijumčare migranata

Selo sa dvije stanovnice: Nana Fatima peče halvu i čeka Bajram kao da je pun komšiluk

{Đir sa Memom} / Kija: Luna se ofira; MC Stojan: Ja sam vodolija i crazy sam

{Đir sa Memom} / "Južni vetar" i Baća: Stiže i bosanska mafija, ko će biti ubijen u novom nastavku

Novalić: Moramo oporaviti ekonomiju

Učenica generacije kilometrima pješačila na putu do škole i nazad

{Đir sa Memom} / Ana Nikolić: Imam plan da uništim estradu naljeto

Krešić za "Avaz": Na požare idemo s jednim užetom i dva helikoptera

Asim i Sadija Durmišević 18 godina bez struje: Ovo nije povratak, ovo je nazor život!

Elvedin Hozanović: Ne znam kako ću djecu izvesti na pravi put bez Indire

Đir sa Memom / Kristijan Golubović: Šamarao sam mangupe zbog Merlina, kriminalci su se furali na mene

Radončić: Participacija SBB-a na državnom nivou vlasti je završena priča

Avazova patrola: Kako motociklisti varaju radare

Posjetiti Zemaljski muzej najviši je čin patriotizma

Đir sa Memom / Sale Tropiko: Reperi nisu naš par cipela, radimo finu muziku i ćao

Baka Mara: Prokleta korona, tri mjeseca mi niko nije vrata otvorio

"Avaz" u Zvorniku sa specijalnim timom: Lov na krijumčare migranata

Selo sa dvije stanovnice: Nana Fatima peče halvu i čeka Bajram kao da je pun komšiluk