Učesnici okruglog stola „Deponija otpada u Goraždu: Kako su nam vlasti riješile problem“ zatražili su od nadležnih da se pod hitno izdvoje sredstva za izgradnju nove deponije u Goraždu.&nbsp;Tokom diskusije u organizaciji Udruženja oboljelih od karcinoma dojke i drugih malignih oboljenja istaknuto je da ni postojeća deponija Šišeta, ali ni Trešnjica, na koju se planira odlaganje otpada, nemaju okolišne dozvole.

- Ključni problem deponije Šišeta, na koju se već godinama odlaže smeće iz Goražda, jeste njena blizina gradskoj jezgri - kazao je Anes Podić, predsjednik organizacije „Eko akcija“ iz Sarajeva.&nbsp;Tokom nedavnog požara na deponiji reakcija nadležnih bila je spora, dodao je Podić, te istakao da se u takvim situacijama djeca, trudnice i respiratorni bolesnici trebaju izmjestiti iz okolnog područja. Vode iz deponija, dim iz požara na deponiji koji sadrži neke od najotrovnijih supstanci, deponijski plin, samo su neki od rizika koje nose divlje deponije poput one u Šišetima.&nbsp;Podić je podsjetio da su ova i slične deponije, na osnovu Zakona o zaštiti okoliša FBiH, trebale biti zatvorene do 2008. godine, a da je njime propisana izgradnja regionalnih deponija.&nbsp;Prema procjenama švedske agencije SIDA, izgradnja jednog regionalnog centra za upravljanje otpadom u BiH koštala bi oko 4 miliona dolara, tako da Podiću nije jasna cifra od 43 miliona KM koja se spominje u dvogodišnjim najavama izgradnje deponije na Trešnjici.&nbsp;Osim Goražda, kao loše primjere u BiH on je naveo i Konjic, gdje je deponija na 400 metara od centra grada, USK s osam neuređenih deponija, te Široki Brijeg, u kojem i komunalno preduzeće i privatne firme same pale otpad u blizini grada.&nbsp;Kao pozitivan primjer naveo je Banju Luku, gdje je u izgradnju regionalne deponije investirano 18 miliona KM, a deponija ostvaruje godišnji profit od pola miliona KM.&nbsp;

Investirano 18 miliona KM u Banjoj Luci

Hitno izdvojiti sredstva za izgradnju regionalne sanitarne deponije u Goraždu

Blizu sedam mjeseci pauze u zasjedanjima vladajućoj većini nije bilo dovoljno da pripremi dnevni red, pa je njegovo usaglašavanje u Skupštini BPK trajalo do popodnevnih sati. Prvobitno predloženih 35 tačaka dodatno je prošireno, uprkos primjedbama pojedinih poslanika da tako obimne materijale nisu u stanju ni pročitati. 
- Neodržavanje sjednica više od pola godine najbolje govori o funkcioniranju vlasti i odgovornosti parlamentarne većine u BPK Goražde. Vrijeme će pokazati koje će biti posljedice nebrige aktuelne vlasti za ovaj kanton. Vjerujem da građani to prepoznaju i da neće dati nove prilike istim vlastodršcima – kazao je Sanel Mušović, poslanik SBB-a u Skupštini BPK Goražde.
Posljednju sjednicu Skupština BPK Goražde održala je 31. januara, a onda su uslijedile svađe unutar vladajuće većine, koju predvodi SDA.&nbsp;– Došlo je do netrpeljivosti u koalicionim odnosima. Znate da je SDA, kao glavni akter u vlasti, imala problema i oni nikada nisu splasnuli. Podijelili su se u 3-4 ešalona, na skupštinama se ujedine. To se odrazilo na koaliciju – pojasnio je Rasim Mujagić iz Novog pokreta. 
Predsjednik Kluba poslanika SDA Adis Agović prihvata kritike opozicije zbog neodržavanja sjednica Skupštine BPK.&nbsp;– Problem je u radu kolegija. SDA je sve vrijeme insistirala da se sjednice održavaju, ali u koaliciji nije bilo sluha – kaže Agović. 
Edita Velić iz Demokratske fronte tvrdi da je Vlada BPK postala biro za zapošljavanje i privatna firma za finansiranje predizborne kampanje.&nbsp;- Između članova Vlade i koalicione većine radi se zavrtanje ruku u vezi odluka o zapošljavanjima i finansijama. Ovo su štetočine za BPK. Vidi se to i po tačkama dnevnog reda, gdje javno priznanje BPK treba dobiti i član s liste SDA Adnan Efendić (direktor stambenog fonda KS i kandidat SDA za Predstavnički dom PFBiH, op. a.) ili se pojedini direktori i upravni odbori trebaju smijeniti, a postaviti „svoji ljudi“ – ističe Velić. 
Nerad proteklih mjeseci predstavlja i kršenje Poslovnika o radu Skupštine, koji nalaže najmanju jednu sjednicu mjesečno.&nbsp;– Sve je to vladajuća većina prekršila. Ovdje ustvari ne postoji većina. Ovdje Vlada BPK održava sjednice, a 7 mjeseci nema podršku Skupštine. Mi danas imamo oko 50 predloženih tačaka danas. To je predizborna kampanja i pokušaj da se dodvore biračima, da se usvoje neka rješenja da bi se prikupio neki poen – kaže Suad Došlo iz SDP-a.

Vrijeme će pokazati koje će biti posljedice nebrige aktuelne vlasti za ovaj kanton

Sjednica nakon više od sedam mjeseci nerada i ucjena unutar većine

Premijer Bosansko-podrinjskog kantona (BPK) Goražde Emir Oković i načelnik općine Foča u FBiH Zijad Kunovac danas su potpisali ugovor o realizaciji projekta sanacije i asfaltiranja putne komunikacije Cvilin - Kožetin.

Projekt vrijedan 99.000 KM najvećim dijelom finansira Federalno ministarstvo za izbjegla i raseljena lica, a dio sredstava osigurala je i Kantonalna vlada.

Prema riječima premijera Okovića, potpisivanjem ugovora stekli su se uvjeti za početak dugoočekivanog projekta koji je od velikog značaja posebno za stanovnike na desnoj obali Drine u općini Foča u Federaciji BiH.&nbsp;Sanaciju i asfaltiranje putne komunikacije Cvilin - Kožetin sa 70.000 KM finansirat će Federalno ministarstvo za izbjegle i raseljene osobe, dok će Kantonalna vlada, koja je aplicirala s ovim projektom prema Federalnoj vladi, izdvojiti 29.000 KM.

- To je projekt koji je duže vrijeme kandidiran od lokalne zajednice i stanovništva koje gravitira u tom dijelu općine. Drago mi je da smo ove aktivnosti uspjeli dovesti do same realizacije i vjerujem da će radovi koji će ubrzo početi biti okončani do rane jeseni, a podrazumijevaju sanaciju i asfaltiranje puta u dužini od jednog kilometra - kazao je premijer BPK Goražde.
U općini Foča u FBiH zadovoljni su što su viši nivoi vlasti prepoznali značaj ovog projekta na koji, kako ističu, stanovnici čekaju već godinama.
- Zahvaljujemo i Kantonalnoj i Vladi Federacije na podršci ovom projektu koji je od velike važnosti posebno za stanovnike u tom dijelu općine. Na ovaj način stječu se i uvjeti za bolje iskorištavanje turističkih potencijala, posebno rijeke Drine, i vjerujem da ćemo, u saradnji s Gradom Goraždem, nastaviti ovaj projekt, kako bi dvije lokalne zajednice bile povezane kvalitetnom putnom komunikacijom sve do naselja Osanica - kazao je Zijad Kunovac.

Podsjetio je da je do sada asfaltirano oko tri km putne komunikacije na desnoj obali te da je preostalo još toliko kako bi naselja u tom dijelu bila povezana kvalitetnom putnom komunikacijom. Poslovi sanacije i asfaltiranja dionice Cvilin - Kožetin povjereni su goraždanskoj firmi "Okac“ koja bi s radovima trebala početi u narednih desetak dana.

Projekt duže vrijeme kandidiran od lokalne zajednice

Potpisan ugovor o realizaciji projekta sanacije puta Cvilin - Kožetin

U Goraždu je u 10 sati počela sjednica Skupštine Bosansko-podrinjskog kantona. Zanimljivo je da je ova sjednica zakazana nakon više od osam mjeseci nerada. Više informacija u toku dana.

U 10 sati zakazana sjednica

Skupština Bosansko-podrinjskog kantona zasjeda nakon punih osam mjeseci

Fotografije i videosnimci čovjeka u invalidskim kolicima koji s čekićem i dlijetom pokušava ukloniti ivičnjak na jednoj od goraždanskih saobraćajnica, preplavile su internet i izazvale lavinu osuda sadašnjih urbanističkih rješenja u ovom, ali i u drugim bh. gradovima. Potresni prizor s raskrsnice na Mostu žrtava genocida u Srebrenici, slučajno zabilježen, skrenuo je pažnju na često zaboravljene probleme osoba s invaliditetom. 

Kako kaže Mirsada Ćulov, predsjednica Udruženja oboljelih od cerebralne, dječije paralize i distrofije Bosanskopodrinjskog kantona Goražde, grad je u odnosu na period od prije desetak godina prilagođeniji kretanju osoba s invaliditetom, ali je još mnogo ulica gdje je to nemoguće, dok osobe u invalidskim kolicima nemaju pristup ni većini javnih institucija i ustanova.

- Kao pozitivan primjer treba izdvojiti Titovu ulicu, a nedavno su nam uredili i pristup zgradi “Potkovica”, gdje se nalaze i prostorije Udruženja. No, mnogo je mjesta koja su katastrofa. Neki ljudi još ne razumiju šta znači grad po mjeri čovjeka – kaže Ćulov. 


U zgradama Gradske i Kantonalne uprave nema liftova, a Ćulov izdvaja i primjer gradnje parka u Omladinskoj ulici, koji je bio namijenjen i djeci s invaliditetom, ali su ivičnjaci oko njega prepreka preko koje kolica ne mogu prijeći.

Invalid čekićem lupao ivičnjak da u kolicima može sići na ulicu

Gradski odbor Saveza za bolju budućnost Goražde pozvao je gradonačelnika Muhameda Ramovića da prizna da od izgradnje sanitarne deponije smeća nema ništa i da se radi o praznom predizbornom obećanju te da sa svim nadležnim organima i sa svim resursima Gradske uprave, u konsultacijama sa stručnjacima iz ove oblasti, hitno riješi ovaj veliki problem građana Goražda.&nbsp;Podsjetimo, u septembru 2016. godine, tokom kampanje za općinske izbore, Ramović je s predstavnicima Bahrain Management Centra potpisao sporazum o izgradnji Centra za upravljanje otpadom na Trešnjici, ali od najavljenih 43 miliona KM ulaganja u ovaj projekt do danas nema ništa.&nbsp;SBB je odmah po potpisivanju sporazuma izrazio sumnju u njegovu realizaciju, ali nije bio smetnja aktivnostima gradskih službi, te je ministrici okoliša i turizma FBiH Editi Đapo predložio da podrži projekt izgradnje pristupnog puta ka Trešnjici. Odobreno je 108.000 KM, ali ni taj dio posla još nije završen.

- U septembru 2016. godine direktor Fonda za zaštitu okoliša FBiH (Fuad Čibukčić, op. a.) je svim Goraždanima poručio kako je ugovor o izgradnji deponije u ovoj vrijednosti predizborni trik. Fond, kao centar stručnjaka iz ove oblasti, ovaj projekt je ocijenio kao predimenzioniran i neizvodiv. Zamišljena deponija trebala bi servisirati 300.000 stanovnika, a svi smo svjesni koliko nas ima u BPK i regiji – podsjetio je predsjednik GO SBB-a Goražde Muradif Kanlić.

 

Nakon požara koji je prije nekoliko dana zahvatio deponiju smeća u Šišetima, na koju se već godinama odlaže smeće iz Goražda, SBB poziva sve političke aktere, bez obzira na poziciju i nadležnost, da što aktivnije i hitno djeluju da bi se riješio problem ove „ekološke bombe“ nadomak grada.&nbsp;- Smatramo da je greška Gradske uprave što je samostalno krenula u realizaciju ovog projekta, jer bez aktivnog učešća svih političkih faktora, bez obzira na stranačku pripadnost, rješenje ovog problema nije i još dugo neće biti moguće. Potrebno je da zajedno sa svima nama pronađu najbolje moguće rješenje, a ne da troše sredstva na privlačenje investitora koji ne poštuju odredbe ugovora. Vrijeme je da se konačno kontaktira Fond za zaštitu okoliša i da nadležni stručnjaci odrede lokaciju za izgradnju deponije – ističe Kanlić.

Iz SBB-a podsjećaju da je Klub vijećnika ove stranke na posljednjem kolegiju podržao zahtjev SDP-a da se, zbog novonastale situacije na deponiji Šišeta, zakaže vanredna sjednice Gradskog vijeća, ali podrške iz većine, koju predvodi SDA, nije bilo.&nbsp;Problem odlaganja smeća ocijenili su prioritetom svih prioriteta, a nadležne organe pozvali da istraže okolnosti izbijanja požara na deponiji Šišeta i utvrde odgovornost svih onih koji su svojim neradom i nemarom ugrozili zdravlje i živote građana Goražda, posebno onih koji žive u blizini deponije.

Utvrditi odgovornost svih koji su nemarom i neradom ugrozili zdravlje i živote građana

Dan nakon što je požar na divljoj deponiji u Šišetima kod Goražda ugašen, oglasio se i direktor Uprave za inspekcijske poslove BPK Mithat Hadžiomerović, koji je na konferenciji za novinare istakao da se u istragu o otvaranju i korištenju deponije te posljedicama na zdravlje stanovnika treba uključiti i Tužilaštvo. On je podsjetio da je deponija na lokalitetu Šišeta otvorena 2010. godine, „bez projekta, odluke i bilo kakve dokumentacije“.&nbsp;&nbsp; - Mi smo pokušali prevenirati ovu situaciju na vrijeme. Tri puta smo postavljali pečat na deponiju, koji je uklanjan i kroz to se vidjelo koliko se propisi i zakoni ove države poštuju. Tadašnje Općinsko vijeće odlaganje smeća na Šišetima proglasilo je javnim interesom, iako mi tu odluku napismeno nemamo, ali to je prihvaćeno rješenjem Suda. Tako da mi postojeću deponiju više ne smijemo zatvarati. Koliko će ovaj posljednji incident uzeti maha ne možemo nagađati, ali krajnje je vrijeme da se obave adekvatne istražne radnje, jer neko mora snositi odgovornost za ovo što nam se dešava – kaže Hadžiomerović.&nbsp;On dodaje da je problem s odlaganjem smeća u Goraždu prevazišao nadležnosti kantona.
Kantonalna uprava za inspekcijske poslove u maju prošle godine je upozorila da deponija Šišeta predstavlja ekološku bombu nadomak grada. Prema tadašnjim mjerenjima koje je izvršio laboratorij Agencije za vodno područje slivova rijeke Save, u vodama Šišetskog potoka pronađene su nedozvoljene količine žive, olova, mangana i bakra. 
Komentirajući najave da će za najdalje dva mjeseca sve biti spremno za odlaganje smeća na Trešnjici, kao novoj lokaciji, Hadžiomerović je izrazio sumnju da su kapaciteti komunalnog preduzeća i njegov vozni park u stanju transportirati otpad na tu udaljenost. On smatra da se lokacija za izgradnju adekvatnog odlagališta otpada treba odrediti u konsultacijama sa stručnjacima Fonda za zaštitu okoliša FBiH i nadležnih agencija te da nova deponija treba biti izgrađena na osnovu prethodno urađenog projekta i odluke koja vrsta otpada se na njoj zbrinjava te fizički osigurana i nadzirana.

Problem sa odlaganjem smeća u Goraždu prevazišao nadležnosti kantona

Mithat Hadžiomerović: Krajnje je vrijeme da se u istragu o deponiji smeća u Šišetima uključi i Tužilaštvo

U ratu i nakon rata devastiran spomen – kompleks na Hranjenu kod Goražda ovih dana dodatno je oskrnavljen izgradnjom hair česme na njegovom ulazu, te uzurpacijom dijela kompleksa. Spomen kompleks na Hranjenu izgrađen je 50-tih godina prošlog stoljeća a njegov dio je i partizansko groblje. U njemu počivaju pripadnici partizanskih brigada poginuli u januaru 1942. godine u borbama za oslobođenje Goražda, čime je prekinut četnički pokolj nad civilima na mostu u centru grada.&nbsp;&nbsp; - Ovih dana smo obaviješteni od građana, a neki su nam čak i čestitali da smo počeli obnovu, i na terenu smo vidjeli da se gradi hajr česma na postojećoj česmi i ulazu u groblje – kaže Uzeir Živojević, predsjednik UABNOR-a Goražde.

Prema njegovim riječima, za izgradnju hair česme ne postoje odobrenje, koje se, na prijedlog gradonačelnika, može izdati samo uz saglasnost Gradskog vijeća.&nbsp;- U Udruženju vlada veliko nezadovoljstvo, jer ovo je najveće spomen obilježje i partizansko groblje na ovom području. Taj spomenik je trebalo sanirati a sada je to nezamislivo. Pokrenut ćemo postupak kod nadležnih službi da se izgrađeni objekat izmjesti jer se ušlo u posjed i da se traži odgovornost ljudi koji su to uradili – ističe Živojević.
U Udruženju antifašista i boraca NOR-a ističu kako nemaju ništa protiv izgradnje hair česme, ali i da je to trebalo uraditi na drugoj lokaciji.

Goražde: Oskrnavljen partizanski spomenik na Hranjenu

Pripadnici Profesionalne vatrogasne jedinice Goražde angažirani su na gašenju požara koji je izbio jučer na glavnoj gradskoj deponiji u Šišetima. Pretpostavlja se da se požar aktivirao na dubini od desetak metara.

Prema informacijama Gradske službe za Civilnu zaštitu i mjesne zajednice, zahvaljujući naporima vatrogasaca i uposlenika Javnog komunalnog preduzeća (JKP) “6.mart”, požar je stavljen pod kontrolu te je onemogućeno njegovo širenje na okolno rastinje.&nbsp; 
Samira Drakovac, pomoćnica gradonačelnika za Civilnu zaštitu, ističe da je od jučer angažiran značajan broj ljudi i materijalno-tehničkih sredstava, kako bi se izbjegle veće posljedice.

- Ozbiljno smo pristupili situaciji i ono što je bilo urgentno je da spriječimo širenje požara oko deponije. Čitavu noć smo obilazili deponiju, pratili situaciju i od jutros opet nastojimo iskontrolirati situaciju da se požar ne proširi na šumu. Osim nas, tu je prisutno i JKP „6. Mart“, koje s ljudima i svojom cisternom pomaže i činimo sve da situacija ne izmakne kontroli. Pozvali smo i JP Bosansko-podrinjske šume da nam naprave šumski put sječenjem okolnog drveća kako bi i sami vatrogasci imali sigurniju situaciju pri prilasku deponiji, jer je deponija u donjem dijelu jako rizična te može doći do pomjeranja određenih dijelova što sigurno ugrožava sigurnost naših ljudi - kazala je Drakovac.&nbsp; 
Prema njenim riječima, od Ministarstva unutrašnjih poslova BPK Goražde zatraženo je da upostave zabranu pristupa građana deponiji, radi njihove sigurnosti.

- Mi ćemo učiniti sve da se situacija drži pod kontrolom koliko je moguće, međutim, sama deponija gori iz unutrašnjih dubina, te na taj način ni gašenje požara nije moguće predvidjeti niti situaciju odrediti, ali najozbiljnije smo pristupili ovom problemu i nadam se da će biti dobro riješen. Očekujemo da će požar uskoro biti lokaliziran i ugašen te za sada nema bojazni od većih posljedica - istakla je pomoćnica gradonačelnika za Civilnu zaštitu i mjesne zajednice Goražda.

Goražde: Požar na deponiji Šišeta pod kontrolom

Na deponiji smeća Šišeta danas je jutarnjim satima buknuo požar, a na koju se godinama odlaže komunalni otpad iz Goražda.&nbsp;&nbsp; Prema riječima direktora JKP „6. mart“ Sadika Silajdžića, vatra je zahvatila dvije trećine deponije, a po svemu sudeći, radi se o samozapaljenju koje je tinjalo u nižim dijelovima odlagališta, na dubini od tridesetak metara.

– Radnici već dva–tri dana osjete miris sagorijevanja iz dubine deponije i zato mislim da je došlo do samozapaljenja i da je nije niko zapalio – kaže Silajdžić.
Tokom sagorijevanja ogromnih količina smeća povremeno su se čule i slabije detonacije, najvjerovatnije od odbačenih boca pod pritiskom, a plamen u podnožju izazivao je povremene odrone otpada sa većih visina.&nbsp;Komunalci i pripadnici Profesionalne vatrogasne jedinice Goražde, uporedo sa gašenjem požara, sprečavali su njegovo širenje na šumu u neposrednoj blizini.

– Teško je odlagati smeće na ovu deponiju, teško je održavati, a problem odlaganja smeća rješava se već 20 godina, a nikako da se riješi. Ovo je problem broj jedan grada i kantona, ali nadležni organi koji bi se trebali uključiti imaju druge prioritete – ističe Silajdžić.

Gore stotine tona smeća, komunalci i vatrogasci sprečavaju širenje požara

Ministrica turizma i okoliša FBiH Edita Đapo obećala je tokom posjete Goraždu nastavak podrške projektima koji budu kandidirani iz BPK.&nbsp;&nbsp;Ministarstvo na čijem je čelu pokazalo je izuzetnu osjetljivost prema problemima stanovnika jednog od finansijski neodrživih kantona te za različite projekte u protekloj godini izdvojilo blizu milion maraka. 
Đapo je izrazila zadovoljstvo saradnjom s kantonalnim i gradskim institucijama Goražda, a posebno političkim jedinstvom poslanika iz ovog kantona u borbi za interese građana iz BPK. Naime, iako je SBB opoziciona stranka u Skupštini BPK Goražde, većina inicijativa za rješavanje niza dugogodišnjih problema u Goraždu došla je od vijećnika i poslanika iz ove stranke. 
- Došla sam u kontrolu, da vidim na koji način se realiziraju ti projekti. Prošle godine smo investirali u izgradnju parka kod Goražda, a u naselju Vitkovići je u projektu energetske efikasnosti u toku izgradnja krovova na stambenim zgradama. Imali smo i niz projekata u oblasti turizma, a kroz projekt energetske efikasnosti Goražde je povuklo značajan iznos za obnovu škola i javnih institucija. Na prijedlog poslanika iz SBB-a, Vlada FBiH je odobrila 100.000 KM za sanaciju krova Sportske dvorane, kako bi se mladi mogli nesmetano i sigurno baviti sportom – kazala je Đapo. 
Đapo je posjetila i Vitkoviće, gdje je u toku sanacija krovova na 15 stambenih zgrada. Iako je bilo planirano da projektom budu obuhvaćene 24 zgrade, nakon tenderske procedure odobrena sredstva nisu bila dovoljna.&nbsp;Tokom susreta s korisnicima potkrovnih stanova koji još prokišnjavaju, Đapo je obećala da će učiniti sve da se odobre i dodatna sredstva kako bi i njihovi problemi bili riješeni. Ona je najavila i nastavak podrške kroz druge projekte, posebno u oblasti razvoja turizma na Drini, rijeci koja predstavlja veliki potencijal.
- Blizu milion maraka lokalne vlasti, BPK i javna preduzeća su povukle u proteklom periodu iz Ministarstva. Zbog toga, ovo je Federalno ministarstvo koje je opravdalo svoje postojanje i mislim da su sredstva adekvatno uložena – od projekata utopljavanja naših osnovnih i srednjih škola, sanacije dvorane, tri projekta u Memorijalnoj šumi 8372 na Posestri do utopljavanja i pokrivanja zgrada u Vitkovićima. Ministrica Đapo je u svakom momentu dobro došla u ovaj kanton – istakao je kantonalni ministar obrazovanja, mladih, nauke, kulture i sporta Damir Žuga.

Edita Đapo: U BPK investirano blizu milion maraka, obećana i dodatna sredstva za krovove zgrada u Vitkovićima

Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo u posjeti je Goraždu.
U toku je sastanak sa zvaničnicima BPK, a najavljen je i susret s predstavnicima gradskih vlasti, ali i stanovnicima naselja Vitkovići, gdje je, zahvaljujući Ministarstvu okoliša FBiH, u toku sanacija krovova stambenih zgrada. 
Ovo je samo jedan od projekata koje Ministarstvo s Editom Đapo na čelu podržava na području BPK.&nbsp;

Edita Đapo u posjeti Goraždu

Rat u Goraždu bio je težak, ponekad je ličio na puko preživljavanje, ali je tada bilo mnogo više sloge bez obzira na nacionalnost, sjeća se Drago Nemec, pripadnik ARBiH i član Vojnog orkestra. 

&nbsp;Eksplozija granate 

Završio je Srednju tehničku školu, ali je muziku uvijek volio, do rata bio član Gradskog muzičkog centra, pa je i eksplozije granata u opkoljenom gradu pokušavao nadjačati zvucima svog saksofona.

- Bilo je primirje, tri dana ništa, a onda odjednom čuješ ispaljene dvije. Znali smo da imamo 20 sekundi da se sklonimo bilo gdje. Neki su pošli na drugu stranu, a ja i prijatelj zapravo smo krenuli prema mjestu gdje će ona pasti. Moja noga ostala je van zaklona, da sam imao još pet sekundi, sve bi bilo dobro - sjeća se Drago trenutka koji je zauvijek promijenio njegov život. 

Iz Goražda je evakuiran dok su učesnici pregovora krojili karte u Dejtonu. Najprije u Sarajevo, potom Zagreb, a na kraju u SAD. Brzo se uklopio u novu sredinu. 

- Jednom su me tamo odveli na neku proslavu i tu je svirao orkestar. Toliko me se to dojmilo da sam sjeo ispred i slušao. Jedan od njih je primijetio i prišao mi. Kada je čuo da sam svirao 20 godina, pozvao me na probu, dao mi svoj saksofon i tako sam počeo svirati i tamo - kaže Drago.

Strastveni je ribolovac, pa je i u Minesoti, državi sa 10.000 jezera, oživio još jednu ljubav iz mladosti. S ribolovom su obnovljene i veze s magazinima za koje je ranije pisao, pa je uz tekstove radio i fotografije. Od tada se ne odvaja od kamere. Član je Udruženja profesionalnih fotografa SAD i nekoliko fotoklubova, osvajač niza nagrada, a pokreće i vlastiti fotoklub u Pelikan Rapidsu, gradu u kojem živi.
- Ovdje sam rođen, ovo je moj grad, ma gdje bio i koje god državljanstvo uzeo. Još sam Bosanac, imam bosanski pasoš, opirem se, a ne znam do kada ću moći. Fasade se mogu zakrpiti, ali ono što u čovjeku ostane ne. Ovdje je dosta zla počinjeno i razumijem da još ima dosta ogorčenih ljudi, ali i onih koji znaju da svi ljudi u jednom narodu nisu isti - komentira situaciju u Goraždu i BiH, kojima se svake godine vrati.
&nbsp;Mora se dalje
Dodaje da sve ono što se dogodilo u Goraždu i BiH ne treba zaboraviti, ali smatra da se mora ići dalje.
Porijeklo porodice 
Drago kaže da je njegovo prezime porijeklom iz Poljske, ali da su generacije Nemeca rođene u BiH. Njegov djed bio je poznati mesar u Goraždu, a otac još poznatiji električar. Osim poljske i bosanske, kroz njegove vene teku i austrijska te slavonska krv.
- Baka mi je Austrijanka, kćerka vlasnika pilane na Palama. Ona je bila svjedok Sarajevskog atentata. Pričala mi je da je s prijateljicama, uoči posjete prestolonasljednika, obukla najljepšu haljinu i izašla na obalu.
Nije bila blizu mjesta atentata, ali je pričala o haosu koji je nastao poslije, kada su ljudi počeli bježati – priča Nemec.
&nbsp;Bez torova
Nemec ističe da za sebe uvijek kaže da je Bosanac.
- Najveća greška ljudi ovdje je što, kada kažu da si pravoslavac, odmah si Srbin, a ako si katolik, moraš biti Hrvat. Ne. Pitajte te ljude kako se osjećaju i nemojte ih u torove vezati - ističe Drago Nemec.

Ranjeni borac iz Goražda danas je nagrađivani fotograf u SAD

Članovi Kantonalnog odbora Saveza za bolju budućnost Goražde organizirali su akciju čišćenja i uređenja zapuštenog i zaboravljenog Rimskog mosta na Kožetinu kod Ustikoline. 

&nbsp;Velika vrijednost 

U novoj dobrovoljnoj akciji, koja postaje tradicija, od šikare i korova još jedanput je oslobođen ovaj bh. nacionalni spomenik, koji je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH proglasila spomenikom od neprocjenjive vrijednosti zbog njegove starosti, načina gradnje i obradi kamena od kojeg je sagrađen. 

- Historijski tragovi od neprocjenjive su vrijednosti. U svakom od njih leži dio hiljadugodišnjeg života našeg naroda i zemlje. Briga o njima je obaveza institucija, ali i svakog pojedinca - kazao nam je profesor historije Nihad Gabela, predsjednik OO SBB-a Foča u FBiH.
&nbsp;Trgovački put 

Nije poznato kada je tačno izgrađen Rimski most ili Kamena ćuprija, kako ga zovu stanovnici ovih prostora, ali je sličan Rimskom mostu na Ilidži, pa se pretpostavlja da potječe iz tog perioda. Bio je dio starog trgovačkog puta ka Mediteranu. Širok je 3,3 metra, a raspon luka mosta iznad Gabeličkog potoka iznosi 5,5 metara.

&nbsp;3,3 

metra je širok Rimski most na Kožetinu kod Ustikoline 

5,5

metara iznosi raspon luka mosta iznad Gabeličkog potoka

Rimski most na Kožetinu zaboravljen od svih

Članovi Kantonalnog odbora Saveza za bolju budućnost Goražde organizirali su akciju čišćenja i uređenja zapuštenog i zaboravljenog Rimskog mosta na Kožetinu kod Ustikoline. U novoj dobrovoljnoj akciji, koja postaje tradicija, od šikare i korova još jednom je oslobođen ovaj bh. nacionalni spomenik, koji je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH proglasila spomenikom od neprocjenjive vrijednosti zbog njegove starosti, načina gradnje i obradi kamena od kojeg je sagrađen. Historijski tragovi od neprocjenjive su vrijednosti U svakom od njih leži dio hiljadugodisnjeg života našeg naroda i zemlje. Briga o njima je obaveza institucija, ali i svakog pojedinca - kazao nam je profesor historije Nihad Gabela, predsjednik OO SBB Foča u FBiH.&nbsp; Nije poznato kada je tačno izgrađen Rimski most ili Kamena ćuprija, kako ga zovu stanovnici ovih prostora, ali je sličan Rimskom mostu na Ilidži, te se pretpostavlja da potiče iz tog perioda. Bio je dio starog trgovačkog puta ka Mediteranu. Širok je 3,3 metara, a raspon luka mosta iznad Gabeličkog potoka iznosi 5,5 metara.

Članovi KO SBB-a Goražde u akciji uređenja Rimskog mosta

Zahvaljujući podršci Ministarstva okoliša i turizma FBiH, u naselju Vitkovići u Goraždu počela je sanacija krovova na 15 stambenih zgrada, čime bi konačno trebao biti riješen problem prokišnjavanja potkrovnih stanova. Vrijednost radova je 217.568 KM, a 150.000 KM osiguralo je ministarstvo na čelu s Editom Đapo (SBB).&nbsp;&nbsp; 
Brojni zahtjevi 

- Projekt je od nemjerljivog značaja posebno za populaciju smještenu u potkrovnim stanovima. Uglavnom je riječ o demobilisanim borcima i mladima slabijeg socijalnog statusa, kojima je Vlada BPK davno obećala da će krovovi biti sanirani iz sredstava prikupljenih prodajom tih stanova, što se nije desilo – kazao je predsjednik MZ Vitkovići Dževad Bekrija.
Njegov zahtjev pretočen je u inicijativu Kluba vijećnika SBB-a u Gradskom vijeću Goražde koju je delegat Doma naroda PFBiH Sanel Mušović prezentirao i na federalnom nivou. Podrška je stigla od resorne federalne ministrice.
&nbsp;- Imali smo zahtjeve velikog broja građana da se riješi ovaj problem, a zahvaljujući razumijevanju ministrice Đapo, realiziramo ovaj projekt – kazao je gradonačelnik Muhamed Ramović.
Iako je bilo dogovoreno da Grad Goražde i vlastitim učešćem sanira sve krovove zgrada u Vitkovićima, obnovljena tenderska procedura je obuhvatila 15 od ukupno 24 objekta, pa će kante za prikupljanje kišnice i opasnost od spojeva na instalacijama u devet zgrada i dalje biti prisutna. Predstavnici SBB-a BPK Goražde posjetili su Vitkoviće. 
&nbsp;Poništen tender 
- Građani negoduju zbog prethodno poništenog tendera i izostavljanja njihovih zgrada. Ističu da je stanje krovova jednako loše u svim zgradama i da nijedna zgrada nema prednost u odnosu na drugu. Imao sam priliku ministricu Đapo upoznati sa situacijom na terenu i očekujem njen dolazak u Goražde. Uvjeren sam da će se prije jeseni iznaći sredstva kako bi ova priča bila zaokružena i jednako sretna za sve stanovnike – kazao nam je Mušović.
Sportska dvorana&nbsp;Vijećnici SBB-a tražili su da konačno bude saniran i krov Sportske dvorane „Mirsad Hurić“, koji prokišnjava već 21 godinu. Osim što izlažu opasnosti sportiste i publiku, oborinske vode i rupe na krovu koje su se pojavile odmah nakon obnove objekta dokaz su nemara i nesposobnosti odgovornih i bruka cijelog grada. Nakon što je Vlada FBiH za sanaciju krova izdvojila 100.000 KM, u Gradskoj upravi su nam kazali da je u toku izrada projekta, ali da odobrena sredstva neće biti dovoljna.

Hitno izdvojiti sredstva za izgradnju regionalne sanitarne deponije u Goraždu

Sjednica nakon više od sedam mjeseci nerada i ucjena unutar većine

Potpisan ugovor o realizaciji projekta sanacije puta Cvilin - Kožetin

Skupština Bosansko-podrinjskog kantona zasjeda nakon punih osam mjeseci

Invalid čekićem lupao ivičnjak da u kolicima može sići na ulicu

Utvrditi odgovornost svih koji su nemarom i neradom ugrozili zdravlje i živote građana

Mithat Hadžiomerović: Krajnje je vrijeme da se u istragu o deponiji smeća u Šišetima uključi i Tužilaštvo

Goražde: Oskrnavljen partizanski spomenik na Hranjenu

Goražde: Požar na deponiji Šišeta pod kontrolom

Gore stotine tona smeća, komunalci i vatrogasci sprečavaju širenje požara

Edita Đapo: U BPK investirano blizu milion maraka, obećana i dodatna sredstva za krovove zgrada u Vitkovićima

Edita Đapo u posjeti Goraždu

Ranjeni borac iz Goražda danas je nagrađivani fotograf u SAD

Rimski most na Kožetinu zaboravljen od svih

Članovi KO SBB-a Goražde u akciji uređenja Rimskog mosta

Počela obnova krovova zgrada u Vitkovićima vrijedna više od 200.000 KM

Bosansko-podrinjski kanton

Hitno izdvojiti sredstva za izgradnju regionalne sanitarne deponije u Goraždu

Sjednica nakon više od sedam mjeseci nerada i ucjena unutar većine

Potpisan ugovor o realizaciji projekta sanacije puta Cvilin - Kožetin

Skupština Bosansko-podrinjskog kantona zasjeda nakon punih osam mjeseci

Invalid čekićem lupao ivičnjak da u kolicima može sići na ulicu

Utvrditi odgovornost svih koji su nemarom i neradom ugrozili zdravlje i živote građana

Mithat Hadžiomerović: Krajnje je vrijeme da se u istragu o deponiji smeća u Šišetima uključi i Tužilaštvo

Goražde: Oskrnavljen partizanski spomenik na Hranjenu

Goražde: Požar na deponiji Šišeta pod kontrolom

Gore stotine tona smeća, komunalci i vatrogasci sprečavaju širenje požara

Edita Đapo: U BPK investirano blizu milion maraka, obećana i dodatna sredstva za krovove zgrada u Vitkovićima

Edita Đapo u posjeti Goraždu

Ranjeni borac iz Goražda danas je nagrađivani fotograf u SAD

Rimski most na Kožetinu zaboravljen od svih

Članovi KO SBB-a Goražde u akciji uređenja Rimskog mosta

Počela obnova krovova zgrada u Vitkovićima vrijedna više od 200.000 KM