Merima Dželilović (18) je učenica Srednje škole Konjic koja je, zahvaljujući programu razmjene učenika, proteklu školsku godinu u trajanju od deset mjeseci provela u Kini. Nedavno se vratila u svoj rodni grad s prelijepim utiscima iz najmnogoljudnije zemlje na svijetu.- Živjeti i školovati se u Kini za mene je predstavljalo veliko životno iskustvo, jer sam upoznala sasvim drugi svijet, koji se potpuno razlikuje od našeg života u BiH. Porodica kod koje sam bila smještena veoma lijepo me ugostila, kao i profesori i učenici u razredu - kazala je Dželilović.Posebno ponosna Nastavu je, ističe, pohađala na engleskom jeziku, ali i na kineskom, što je u početku bilo posebno teško. No, svakodnevno učeći i uz pomoć profesora uspjela je naučiti ovaj strani jezik i dobiti certifikat za 4. stepen, na što je posebno ponosna. Upoređujući obrazovni sistem u Kini i kod nas, ova srednjoškolka kaže da je tamošnji puno zahtjevniji, jer učenici u školi provode cijeli dan, od sedam sati ujutro do deset navečer.- Bilo se teško naviknuti na takav način pohađanja nastave, ali, s druge strane, ima i svoje prednosti, jer sve školske obaveze završite u školi i onda imate cijeli vikend slobodan za druge aktivnosti - kaže ova mlada Konjičanka.Upoznala tradicijuSlobodno vrijeme je, dodaje, koristila da upozna kinesku kulturu, običaje i tradiciju. Posjetila je gradove Peking i Šangaj, ali i provinciju Junan, kojoj pripada i dio Tibeta.- Posebno bih izdvojila Šangaj, jer je baš prelijep grad. Posjetila sam i Kineski zid i druge znamenitosti. Također, veoma mi se svidjela kineska kuhinja, tako da sam naučila i da jedem njihovim štapićima – ističe Dželilović.Spremna za izazove Dželilović je bila primljena na programe razmjene i u Italiju i Maleziju, ali, s obzirom na to da nije dobila punu stipendiju, odlučila je prihvati onu polovičnu koja se odnosila na Kinu.Kako kaže, nije se pokajala, jer je za deset mjeseci u toj dalekoj zemlji upoznala zanimljive ljude i novi način života. Sve to je doprinijelo da postane odgovornija, strpljivija i spremnija za nove životne izazove.

Živjeti i školovati se u Kini za mene je predstavljalo veliko životno iskustvo, jer sam upoznala sasvim drugi svijet, kaže Dželilović

Nezaboravno iskustvo iz Kine

Kantonalna bolnica „Dr. Safet Mujić“ u Mostaru teški je gubitaš, pokazao je izvještaj Ureda za reviziju institucija u Federaciji BiH.Da dijagnoza ove mostarske bolnice nije nimalo dobra, govori činjenica da je, kako stoji u nalazu federalnih revizora, ova ustanova konstantno u periodu od 2012. do 2017. godine ostvarivala gubitke u poslovanju, koji su rezultirali akumuliranim gubitkom u iznosu od čak 16,4 miliona KM i to na dan 31. decembar 2018. godine.Uplata doprinosaTako su revizori utvrdili da iskazani akumulirani gubitak prelazi visinu kapitala bolnice za iznos od 3,6 miliona KM.Oni su, češljajući poslovanje bolnice, utvrdili da od 2013. do 2017. nisu redovno uplaćivani doprinosi za penzijsko osiguranje prilikom isplate plaće, tako da su na posljednji dan protekle godine te obaveze iznosile 6,7 miliona KM. Troškovi plaća i naknada plaća zaposlenima iznosili su 12,6 miliona maraka i najveći dio rashoda bolnice u iznosu od 20,2 miliona KM odnosio se na troškove bruto plaća. Ukupni prihodi bolnice iskazani su u iznosu od 20,3 miliona KM.Najviša neto plaća isplaćena u 2018. godini iznosila je 4.358 KM, najniža 395 KM, dok je prosječna neto plaća iznosila 1.345 KM.Također, revizori nisu mogli potvrditi utemeljenost zaključivanja ugovora o djelu za redovne poslove koji se obavljaju u kontinuitetu tokom cijele godine, na što je lani potrošeno 171.029 KM. Zanimljivo je da su se ugovori zaključivali u iznosima od 25 do 800 KM po pregledu, 200 KM do 350 KM po radnom danu, odnosno dežuri, 250 KM do 1.500 KM po dolasku, 900 KM do 1.000 KM na mjesečnom nivou...Upućeni dopisiČinjenica je i da se direktor bolnice, kako stoji u izvještaju, tokom 2017. pismeno obraćao nadležnim institucijama u HNK ukazujući na to da je bolnici neophodna finansijska pomoć, kao i da bolnica nikad nije dobila odgovore na upućene dopise.Bez programa saniranjaNo, s druge strane, revizori su primijetili da u bolnici nisu sačinili plan i program saniranja dugova, niti su im prezentirane aktivnosti na poduzimanju mjera štednje i racionalizacije poslovanja bolnice.- Nije prezentirana ni dokumentacija koja bi potvrdila da je Upravni odbor poduzeo konkretne aktivnosti u vezi s ovako teškim finansijskim položajem bolnice- istakli su revizori. Prijem 27 zaposlenikaU protekloj godini izvršen je prijem 27 zaposlenika, a revizorima nije prezentirana dokumentacija iz koje bi se moglo utvrditi na koji način se vrši izbor osoba za prijem u radni odnos. Konstatirano je, pak, da je prijem svih 27 zaposlenika izvršen&nbsp; prije stupanja na snagu zakonskih rješenja kojima je propisano da se prijem u radni odnos vrši nakon provedene procedure obveznog javnog oglašavanja.

Ugovori zaključivali u iznosima od 25 do 800 KM po pregledu, 200 KM do 350 KM po radnom danu, odnosno dežuri

Kantonalna bolnica „Dr. Safet Mujić“: Dužni za PIO 6,7 miliona KM

Bolnica „Dr. Safet Mujić“ duguje 16,4 miliona maraka

Neodgovorni vozači i prekoračenje dozvoljene brzine kretanja u našoj zemlji postali su svakodnevica.Svakodnevno se na bh. cestama dešavaju stravične saobraćajne nesreće.&nbsp;Nije izuzetak ni Hercegovačko-neretvanski kanton.&nbsp;Tako je u Čelebićima, u općini Konjic, u blizini osnovne škole koja se nalazi tik uz glavnu cestu jedan od "Avazovih" čitalaca zabilježio&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/69837/preticanje" style="color: rgb(255, 0, 0);">pretjecanje</a> automobila, i to ni manje ni više nego na punoj liniji.&nbsp;Na ovom su se mjestu, nažalost, već dešavale saobraćajne nezgode, ali lokalne vlasti nisu ništa poduzele kako bi se ta situacija popravila.&nbsp;&nbsp;- Ovdje nema ni patrole, ni kamere, niti ležećih policajaca, ovo je sramotno - kazao je za "Avaz" nezadovoljni čitalac.&nbsp;

Neodgovorni vozači i prekoračenje dozvoljene brzine kretanja u BiH postali su svakodnevnica

Pretjecanje na punoj liniji ispred osnovne škole: Lokalne vlasti ništa ne poduzimaju

Ni u Službi za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanskog kantona nisu ostali imuni na zapošljavanje bez konkursa. Kako su to češljanjem dokumentacije utvrdili federalni revizori, prijem zaposlenika u 2018. godini je vršen bez raspisivanja javnog konkursa i to na osnovu pojedinačnih odluka direktora Službe. Javni prihod - Na ovaj način nije osigurana transparentnost kod zapošljavanja u Službi za čiji rad se osiguravaju sredstva iz doprinosa za zapošljavanje, a predstavljaju javni prihod - potcrtali su revizori.Radni odnos u Službi je u 2018. godini zasnovalo 17 uposlenika i to 13 na određeno, od čega 10 pripravnika u skladu s Planom prijema pripravnika, i četiri uposlenika na neodređeno, na osnovu odluka direktora bez raspisivanja javnog konkursa, utvrdili su revizori.Također, revizori su konstatirali da određeni broj odluka direktora u vezi s javnim nabavkama i dodjelom transfera za iznose veće 10.000 KM nisu donesene u skladu s odredbama Statuta. Naime, Upravni odbor odlučuje o odlukama čiji su iznosi veći od 10.000 KM, što to nije bio slučaj, kako je navedeno u izvještaju.Pravilnik o poklonimaNajveća plaća u Službi iznosila je 3.773 KM, a najniža 1.218 KM, dok je, pak, prosječna bila 1.7161 KM.Zanimljivi su podaci koji se odnose na izdatke reprezentacije u iznosu od 23.592 KM, gdje je utvrđeno da „Služba nije postupila u skladu sa Pravilnikom o poklonima i reprezentaciji“. Poslovni prostoriTakođer, revizori, koji su inače Službi iskazali mišljenje s rezervom, između ostalog su naveli da je u finansijskim izvještajima na poziciji stalnih sredstava iskazano osam poslovnih prostora. Za njih Služba ne posjeduje adekvatnu knjigovodstvenu dokumentaciju.

Najveća plaća iznosila je 3.773, a najniža 1.218 maraka

Služba za zapošljavanje HNK: Pojedinačne odluke direktora

Zapošljavali bez konkursa i u Službi za zapošljavanje

Stanovnici ulice Mile Budaka u <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Mostar">Mostaru</a>&nbsp;primijetili su u rascjepu stijena na nepristupačnom dijelu korita rijeke Neretve zarobljeno štene, saopćeno je iz <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=GSS%20u%20BiH&amp;sortiranje=najnovije&amp;">GSS-a u BiH</a>. Pozvali su u pomoć Gorsku službu spašavanja te su dva pripadnika HGSS-a Mostar izvukli psa i odveli ga veterinaru na hospitalizaciju.

Pas bio u rascjepu stijena na nepristupačnom dijelu korita rijeke Neretve

Pripadnici GSS-a spasili štene zarobljeno u stijeni

Zbog krivičnog djela teška krađa, <a href="https://avaz.ba/tag/73291/admir-bislimi">Admir Bislimi</a> zvani Ado iz <a href="https://avaz.ba/tag/18/mostar">Mostara</a>&nbsp;osuđen je na 11 mjeseci zatvorske kazne. 
Kazna mu je izrečena u Općinskom sudu Mostaru i to na osnovu nagodbe o priznanju krivice.
Bislimi se, kako smo pisali, 9.juna u prijepodnevnim satima u ulici Husnije Repca u Mostaru, kretao iza S.K., inače profesorice u penziji, kada ju je pred ulazom zgrade u kojoj stanuje zaskočio i naglo rukama s njenog vrata zgrabio zlatnu ogrlicu te joj je otrgnuo. Potom je joj je trznuo i uzeo novčanik iz ruku te se trčeći udaljio s lica mjesta.
- Na taj način je pribavio sebi protupravnu imovinsku korist u vidu zlatne ogrlice „Cartier“ sa privjeskom, te je oštećenoj S. K. pričinjena šteta u ukupnom iznosu od 3.020 KM, dok je dokumente, i to osobnu kartu na ime oštećene i bankovnu karticu, kao i novčanik, bacio-naveli su danas iz Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Kazna izrečena na osnovu nagodbe o priznanju krivice

Admir Bislimi iza rešetaka će provesti 11 mjeseci

Drugi dan avgusta u Mostaru su još od davnih vremena na poseban način poštovali, kao datum kada se u rijeci Neretvi ne smije kupati. Brojne starije generacije posebno pamte riječi koje su im upućivale njihove majke i nene, a koje im i danas odzvanjaju u ušima: „Danas nećeš na kupanje. Neretva riče!“&nbsp; &nbsp;Čudni šum
Ta zabrana kupanja na ovaj datum vuče korijene iz legende koja kaže da svakog 2. avgusta Neretva svojim čudnim šumom, a neki se zaklinju da je to rika, doziva svoje žrtve. 
&nbsp;- Iz dubokih virova i brzaca tada dopire rika čudesnih podvodnih bića koja se okupljaju i odabiru svoju žrtvu - kaže legenda.
Šemsudin Zlatko Serdarević, poznati mostarski novinar i hroničar, potvrđuje nam da se uvijek poštovao ovaj datum, možda najviše iz razloga, kako navodi, što je baš tada u dalekoj prošlosti zabilježeno mnogo slučajeva utapanja.
Međutim, Serdarević iznosi da ova legenda donosi i objašnjenje za čuvenu mostarsku uzrečicu „Nadrlj'o ko Žuti“.
Kako nam govori, često se prepričavalo da se nekada u Mostaru baš 2. avgusta pojavio mladić kojeg su građani zbog svoje plave kose prozvali Žuti. Niko nije znao, kaže Serdarević, kako se zove i otkuda je stigao, a plijenio je svojom uglađenošću, dobrotom i obrazovanjem.
Brojne verzije
&nbsp;- Ne znajući za riku Neretve, Žuti je, iscrpljen od vrućine, zaplivao Neretvom i utopio se. Ili, kako Mostarci kažu, „hajrovala ga Neretva“. Uzaludno su vješti mostarski plivači tražili njegovo tijelo, jednostavno Žuti je nestao kako je i došao - kaže nam Serdarević.
Ipak, kazuje on, legenda o Neretvi koja riče i o Žutom ima brojne verzije.

Uvijek se poštovao ovaj datum, možda što je u dalekoj prošlosti zabilježeno mnogo slučajeva utapanja

Navodi se da je iz dubokih virova i brzaca dopirala rika podvodnih bića

Kako je Neretva čudnim šumom dozivala svoje žrtve

Zbog donošenja nove liste lijekova kojom su proširena prava osiguranika, na sjednici Upravnog odbora Zavoda zdravstvenog osiguranja (ZZO) Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) usvojen je novi Pravilnik o sufinansiranju troškova liječenja, nabavke lijekova i medicinskih sredstava.Tako su sada na Pozitivnoj listi lijekovi za epilepsiju, okskarbazepin, topiramat, pregabalin, gabapentin, levetiracetam, Na-valproat i lijekovi za duševne bolesti, aripiprazol, kvetiapin i escitalopram.Podnijeti zahtjevTakođer, s Pozitivne liste lijekova skinuti su somatotropin (hormon rasta) i alfa dornaza (lijek za cističnu fifrozu), a bit će, rečeno je u ZZO-u, finansirani preko Pravilnika u stopostotnom iznosu. Za finansiranje ovih lijekova osiguranici mogu podnijeti zahtjev nadležnim područnim uredima Zavoda. Uz to, izmjene Pravilnika odnose se i na povećanje prava osiguranika u liječenju niskomolekularnim heparinima, gdje je odobreno razdoblje liječenja povećano sa četiri na šest sedmica nakon poroda.Kada je riječ o liječenju pothranjenosti kod djece i omladine do navršene 26. godine života, učešće Zavoda povećano je sa 100 KM na 500 KM mjesečno, a najduže šest mjeseci.Pomoć djeci - Za sve osiguranike Zavoda koji se liječe od amiotrofične lateralne skleroze postotak učešća Zavoda povećan je sa 50 na 100,&nbsp; a povećana su prava djece oboljele od bulozne epidermolize – kazali su iz ZZO-a HNK.Prihodi od 73,9 miliona KMŠestomjesečni izvještaj o finansijskom poslovanju ZZO-a pokazao je da su ostvareni prihodi u iznosu od 73,9 miliona KM. To je 53,57 posto od iznosa predviđenog ovogodišnjim planom, dok su rashodi, kako je rečeno, manji od planiranih budući da je realizacija razvojnih projekata ZZO-a planirana za drugu polovinu godine.

Na Pozitivnoj listi lijekovi za epilepsiju, okskarbazepin, topiramat, pregabalin, gabapentin, levetiracetam, Na-valproat i lijekovi za duševne bolesti, aripiprazol, kvetiapin i escitalopram

Osiguranicima u HNK veće pogodnosti u liječenju

Generacija konjičkih maturanata koja je završila Gimnaziju u školskoj 1973./1974. godini obilježila je 45 godina mature. Njih dvadesetak se okupilo u Konjicu, a pojedini su doputovali iz nekoliko bh. gradova, ali i iz Hrvatske i Crne Gore. Za obilježavanje godišnjice mature zadužen je bio Vahid Alibegović, koji i danas živi i radi u Konjicu.- Lijepo se vratiti u đačke dane i evocirati uspomene na taj period života. Bili smo jedna od uspješnijih generacije konjičke Gimnazije, jer smo većinom završili fakultete i danas imamo uspješne poslove - kazao je Alibegović. Uloga profesoraGodišnjici mature prisustvovao je i prim. dr. Jovo Vasiljević. Posljednjih 45 godina živi i radi u Jablanici i, kako kaže, ponosan je na svoju generaciju.- Naša generacija je bila jedna od najuspješnijih, a za to su zaslužni naši profesori koji su visoko držali rejting konjičke Gimnazije. Bio sam jedan od učenika koji je osvajao prva mjesta u Jugoslaviji, zatim sam bio asistent na fakultetu u Beogradu kao najbolji student - prisjetio se prim. dr. Vasiljević.Prvi dolazakJarmila Tomić danas živi i radi u Gradcu u Hrvatskoj. Prvi put je, kaže, došla na obilježavanje godišnjice mature svoje generacije.- Mnoge od njih nisam vidjela 45 godina i zato sam presretna što mi se ukazala prilika da ih vidim. Žao mi je što nisam i ranije dolazila na ovakva druženja - navela je Tomić.Stekli prijatelje Obilježavanju godišnjice mature svojih nekadašnjih učenika odazvao se i profesor Vladimir Boričić, koji je doputovao iz Berana iz Crne Gore.- U Konjicu sam proveo 14 godina. Tu sam zasnovao porodicu i stekao mnoge prijatelje i lijepe uspomene. Izveo sam nekoliko generacija i sretan sam što me svi oni redovno pozovu na svoja druženja, a ja se rado odazovem - istakao je Boričić.

Lijepo se vratiti u đačke dane i evocirati uspomene na taj period života, kaže Vahid Alibegović

Za neke je ovo bio prvi susret nakon 45 godina

Radmila Komadina, glavna savjetnica gradonačelnika Mostara demantirala je za „Avaz“ navode koji su danas izrečeni na pres-konferenciji <a href="Gradska uprava naručila elaborat u kojem je navedeno da mulj na pročistaču sadrži opasne i kancerogene materije">Mreže „Naše društvo“</a>.
- Nije tačno da smo dokument držali u ladici, naša obaveza je bila da naručimo elaborat, kako to stoji u okolinskoj dozvoli, a koju je izdalo Federalno ministarstvo okoliša i turizma i, tačnije, bili smo obavezni imati Plan upravljanja , tretmana i odlaganja otpada s prečistača. Kada smo ga dobili od Građevinskog fakulteta, uvidjeli smo da taj dokument ima određene nedostatke i da nisu obrađene sve frakcije, odnosno, proizvodi koji nastaju u procesu pročišćavanja otpadnih voda. Stoga, elaborat smo vratili na doradu Građevinskom fakultetu, nakon čega su oni uradili ispravke. Taj dokument, kao Plan upravljanja, dobili smo dan prije godišnjeg odmora i odmah smo ga sutradan uputili Federalnom ministarstvu, s obzirom na to da, kako stoji u okolinskoj dozvoli, suglasnost na plan daje Federalno ministarstvo okliša i turizma. U dopisu smo naveli da nam daju eventualne primjedbe i sugestije, jer su oni jedino mjerodavni da plan ocijene kako bi u konačnici dobili sugalsnost. I, to je taj postupak-pojasnila je Komadina.
Također, navela je da u Gradskoj upravi i dalje stoje iza tvrdnji o tome da „nijedan gram mulja nije odložen na deponiju „Uborak“. Poručila je da će u Gradskoj upravi i dalje istrajati u tome da dokažu da su bili upravu, ali i da će zatražiti odgovornost svih onih osoba koje su rekle da se na deponiju odložio mulj.
- S obzirom na to da smo imali situaciju koja je počela od aktivnosti Udruge „Futura“, odnosno Mreže „Naše društvo“, a potom građana Inicijative „Jer nase tiče“ i nespretne izjave, da tako kažem, direktora JP „Deponija“, koji je rekao da se tu deponirao mulj, kao i federalne inspektorice koja se zatekla na deponiji u aprilu, kad dovezen otpad s prečistača, ponovit ću da se radilo o pijesku koji mora biti crne boje, s obzirom na sve primjese koje se nalaze u kanalizaciji –kazala je ona te dodala kako je činjenica da je, nakon te situacije, Federalna inspekcija zabranila odlaganje mulja.
Osvrnuvši se na informacije o tome da se mulj na pročistaču suši na zraku, Komadina je kazala da su, s obzirom na činjenicu da je mjesto za deponiranje mulja na postrojenju, koje je predviđeno prema okolinskoj dozvoli prepuno, posegnuli za traganjem rješenja u saradnji sa svim nadležnim instancama.
- Napravili smo idejno rješenje projekta solarnog sušenja mulja koji je svugdje dopušten, samo izgleda nije u Mostaru izgleda i, Federalno ministarstvo okoliša nam je izdalo, budući da imamo okolinsku dozvolu, dopunsko rješenje kojim se dozvljavama takav način tretiranja mulja-rekla je Komadina.
Navela je i da sva postrojenja pročistača u BiH imaju problem odlaganja mulja, „ali da je samo Mostar u fokusu“. Također, poručila je da će ubrzo biti poznati rezultati analize koju je naručila Vlada Federacije BiH i ne prejudicirajući šta će taj dokument pokazati, je li otpad na pročistaču opasan ili nije, s tim izaći u javnost.

Komadina: Dobili saglasnost za solarno sušenje mulja

Radmila Komadina: Ne držimo dokument u ladici, gram mulja nije odvezen na deponiju

Nakon što su nedavno obznanili da se mulj s postrojenja prečistača otpadnih voda, koji sadrži opasne materije, odvozi na napoznatu lokaciju i da se to krije od javnosti, predstavnici Mreže „Naše društvo“ su na današnjoj pres-konferenciji iznijeli informacije o tome, kako su rekli, da je cijela Gradska uprava bila upoznata o opasnim tvarima nađenim u mulju.&nbsp; Husein Oručević, jedan od predstavnika Mreže naveo je da 16.aprila gradonačelnik Ljubo Bešlić, donio odluku o izradi elaborata „Plan upravljanja, tretmana i odlaganja mulja s postrojenja prečistača otpadnih voda“. Taj dokument je izradio tim stručnjaka sa Građevinskog fakulteta u Mostaru. Podsjetimo, iz Mreže su koncem maja iznijeli informacije o tome da mulj na prečistaču sadrži opasne i kancerogene materije te da je nekoliko tona tog mulja odloženo na deponiju „Uborak“, što su gradske vlasti negirale.
- U tom elaboratu je navedeno da se, prema analizi Federalnog agropoedološkog zavoda u mulju nalaze opasne, kancerogene, mutogene materije. Ovaj elaborat se, upravo, odnosi na informacije koje smo krajem maja iznijeli u javnost. Dakle, ako je nekome upitno ko smo mi, strančice, nebuloze, neodgovorni, da smo oni koji lažu i straše ljude po Mostaru, hajde da pitamo ko je napravio ovaj elaborat na koji je potrošeno 6.000 KM i u kojem stoje mnogo teže riječi nego smo ih mi spominjali - rekao je Oručević.
Naglasio je da je jedna od ključnih stvari navedenih u elaboratu to da su u kanalizaciju ispuštene tvari i spojevi koji su se na kraju procesa pročišćavanja otpadnih voda pojavili u povećanim koncentracijama.
- Na temelju izloženog jasno je da su PAH, TPH, PCB, HCH spojevi koji su na nedozvoljen način ušli u sistem kanalizacije pa je potrebno utvrditi izvore ispuštanja u sistem kanalizacije i spriječiti dalji unos ovih spojeva u sistem gradske kanalizacije. Također, ovaj elaborat jasno dokazuje da u mulju ima PCB-a. Namjerno ne govorim piralen, ali govorim o glavnom sastojku emulzije ulja piralena koji je PCB koji je mutogen i kancerogen - pojasnio je Oručević.
Također, naveo je da je u elaboratu jasno naznačeno da je „hittno zbrinjavanje mulja moguće samo na način da se on izveze iz BiH i spali na odgovarajućim spalionicama“. Uz taj dokument, rekao je, priložene su tri ponude za zbrinjavanje mulja, a u svakoj je navedeno da će „transport biti organiziran specijalnim vozilima“.
Marin Bago, također, jedan od predstavnika Mreže osvrnuo se na spinove koji dolaze iz Gradske uprave o tome da je mulj bezopasan i da nije odložen na „Uborak“ te da takve informacije prema predsjednku Federalne vlade i ministrici okoliša , dok s druge strane postoji nalaz Federalne inspekcije u kojem, rekao je, stoji sljedeće.
- Zatekli smo na licu mjesta kamion „Parkova“, ime vozača, registarske oznake i šest tona mulja na deponiji „Uborak“. Dakle, uhvatili su ih na licu mjesta i to gradonačelnik zna, a nama priča da nema otrova. To priča ministrica Đapo, kao i gospodin Novalić. Mi postavljamo pitanje jesu li oni prevareni ili su saučesnici u ovoj priči. Riječ je o jako opasnim otrovima, na razini bojnih - poručio je Bago.
On je, također, pozvao Federalnu inspekciju da hitno djeluju budući da se mulj na pročistaču „suši na suncu“, ali i odvozi na nepoznate lokacije.
Također, Bago je naveo da traže klasifikaciju svih otpadnih voda u Mostaru, kao i detaljnu analizu, sistematske preglede radnika na postrojenju te pozvao uposlenike Gradske uprave da se hitno vrate s kolektivnog godišnjeg odmora.
On je iznio i zahtjev prema vladajućim strankama da smijene svoje kadrove ili neka u suprotnom, kazao je, preuzmu odgvornost za vrlo ozbiljno stanje u gradu.

Dokument je izradio tim stručnjaka sa Građevinskog fakulteta u Mostaru

Gradska uprava naručila elaborat u kojem je navedeno da mulj na pročistaču sadrži opasne i kancerogene materije

<a href="/tag/72571/tarik-dzevdetbegovic">Tarik Dževdetbegović</a>&nbsp;živio je 25 godina u Americi i po povratku u BiH svake godine dođe u mjesto Glavatičevo u ribolov endemske vrste mekousne pastrmke, koja se može upecati samo u rijeci Neretvi.

- U Glavatičevo sam stigao prije sedam noći, mislio sam ostati još 10-tak, međutim, kad sam vidio u kakvom je stanju biser rijeka Neretva, svoj odmor sam morao prekinuti i spakovati se. Danas odlazim kući, ne razumijem ove ljude, zašto ovo rade - kazao je Tarik. 

<a href="/tag/72572/mirsad-tresnjo">Mirsad Trešnjo</a>, vlasnik rafting agencije i kampa Tajo raft u mjestu Glavatičevo, turističke usluge pruža već 18 godina i ove godine prvi put sezonu zatvara prije vremena.&nbsp;
- Čitavo jutro me zovu, otkazuju rezervacije za smještaj, ribolov i rafting, ovo je veliki gubitak za našu zajednicu i za turizam u Konjicu. Turistička sezona u našem gradu na rijeci Neretvi je završena, a po mojoj procjeni, najveći krivac za ovaj problem jeste Agencija za Jadranski sliv, koja nije prilikom izdavanja dozvole za rad u gornjem koritu rijeke Neretve precizirala vremenski period izvođenja radova, odnosno van turističke sezone - kazao je Mirsad za ''Avaz''. 

Kako neslužbeno saznajemo, izvođači će radove izvoditi u gornjem koritu rijeke Neretve i za dane vikenda.&nbsp;

Izvođači će radove izvoditi u gornjem koritu rijeke Neretve i za dane vikenda

Turistička sezona na Neretvi je uništena: Svoj odmor sam morao prekinuti i spakovati se

Jedna od najpoznatijih sportsko-turističkih manifestacija u regiji, tradicionalni skokovi sa <a href="https://avaz.ba/tag/865/stari-most">Starog mosta</a>&nbsp;u <a href="https://avaz.ba/tag/18/mostar">Mostaru</a>, 453. po redu, bit će održani u nedjelju, 28. jula, s početkom u 16 sati.&nbsp; Potvrđeno je to na današnjoj pres-konferenciji u Klubu skakača u vodu „Mostari“, koji tradicionalno organiziraju ovu prestižnu manifestaciju.
Kao i svih prethodnih godina, tačan broj skakača, kako je to rekao portparol Kluba Saša Oručević, bit će poznat na dan održavanja skokova, nakon ljekarskog pregleda, a naveo je da ih, prema dosadašnjim prijavama, veliki broj dolazi van Mostara, tačnije iz svih dijelova bivše države.

Ovi skokovi su specifični i po tome što je Lorens Listo, višestruki šampion, najavio svoj oproštaj od takmičenja ako odnese pobjedu 13. put. Naime, toliko trofeja ima legendarni skakač Emir Balić i Listo, u slučaju pobjede, na taj način želi iskazati poštovanje prema Baliću.
- Kada vidim Lorine skokove, ja vidim sebe. Njegove riječi su za mene kompliment. Listo je prije svega dobar čovjek i jedan veliki sportista koji, osim skokova, inače, puno trenira i ja bih volio da on nastavi dalje u takmičarskom dijelu, ali to je na kraju njegova stvar - prokomentirao je legendarni Balić.
Listo je, pak, potcrtao „kako niko nije rekao da ću ja pobijediti“.&nbsp;- Prvo moram prvi skok proći bez povreda, pa onda slijedi drugi skok, koji je puno teži i vidjet ćemo, naravno, hoću li pobijediti. Ali ja ću skakati dok ne pobijedim. Ako pobijedim, oprostit ću se od takmičenja - poručio je Listo.
Predsjednik Kluba Semir Drljević Lovac, također, u svom stilu se osvrnuo na tu specifičnost.
- Za nedjelju je najavljeno olujno nevrijeme u popodnevnim satima. Mi bismo ga, da nije, možda i dozvali. Jer šampion sustiže živog i zdravog šampiona. Dolazimo do te magične brojke 13 - rekao je on.
Također, naveo je da se stanje u društvu odražava i na skokove, budući da se svakog 1. jula, kazao je, iz nadležnih zavoda počnu plasirati informacije o tome da rijeka Neretva nije za kupanje. Pogotovo, oštre kritike je uputio prema nadležnima, ustvrdivši da se o Starom mostu, koji je pod zaštitom UNESCO-a, ne odnose na adekvatan način. Jer, kako je naveo, problem smeća, prljavštine i zapuštenosti je dosegnuo kritičnu tačku.
- Odavno vjerujemo da je Stari most simbol bijele magije. Isto tako vjerujemo i u crnu magiju. Ona dolazi sa svih strana, pa je ispod i oko mosta mnogo prljavštine, smeća i peksinluka. Ali skakači će, bude li trebalo, skakati i u piralen - rekao je Drljević.
Inače, na ovogodišnjim skokovima su planirani brojni popratni sadržaji. Tako će posjetioci i ove posljednje nedjelje u julu u Mostaru moći piti kafu iz Vispak džezve, od čije se promocije za Ginisovu knjigu rekorda navršilo 15 godina. Također, uoči manifestacije bit će otvoren i zipline od Lučkog do Starog mosta. 
U subotu navečer bit će prikazan dokumentarac Džimija Džejmsa (Jimmy James) pod nazivom „Antifašista“, i to povodom Dana ustanka naroda BiH.
Džejms je iznio kako je sretan što je nakon dugo godina ponovo u Mostaru sa svojim prijateljima koje je upoznao u najtežim danima za grad. 
Također, bit će održani i koncert i promocija novog materijala ''Mo Army'' benda. Kako je rekao lider benda Saša Đermanović, riječ je o pjesmama koje su nastale u teškim ratnim vremenima, ali koje nikoga ne vrijeđaju, jer, to su tekstovi o ljubavi, o gubitku i o životu, uopće.
Tradicionalno, bit će održan i turnir u tavli, dok će manifestaciju zatvoriti skokovi s bakljama.

Svi skokovi su specifični i po tome što je Lorens Listo, višestruki šampion, najavio svoj oproštaj od takmičenja

Sve je spremno za nedjeljni spektakl u Mostaru

U prostorijama Organizacije sportskih ribolovaca općine <a href="https://avaz.ba/tag/281/konjic">Konjic</a>&nbsp;završen je sastanak predstavnika Agencije za Jadranski sliv, Udruženja raftera s rijeke <a href="https://avaz.ba/tag/24383/neretva">Neretve</a>&nbsp;i ribolovaca. 
Predstavnik Agencije za Jadranski sliv Anel Nurković, rukovodilac sektora za zaštitu od štetnog djelovanja voda, na sastanku je predočio sve potrebne dozvole za izvođenje radova na gornjem dijeli rijeke Neretve te upoznao prisutne da do obustave radova neće doći.
- Radovi na gornjem djelu Neretve u mjestu Lađanica kod Konjica izvodit će se po planu 60 radnih dana, ma da postoji mogućnost da se i ranije završe - kazao je na sastanku Nurković.
Federalno ministarstvo je još 2015. godine naložilo Agenciji za Jadranski sliv da o svim radovima u toku rijeke Neretve mora obavijestiti sve zainteresirane strane, između ostalog i Organizaciju sportskih ribolovaca općine Konjic, što ovaj put nije učinjeno.
Predsjednik Udruženja rafting klubova Samir Krivić je na sastanku kazao kako je nastavak rafting sezone na rijeci Neretvi pod upitnikom te naglasio da se od tog posla hrani na stotine porodica. 
- Promocija raftinga na rijeci Neretvi je između ostalog i pitka rijeka Neretva tokom vožnje. Kako objasniti gostima zašto je Neretva puna mulja, kakvu poruku šaljemo u svijet - kazao je Krivić na sastanku.
Dok je sastanak trajao, kroz grad je prošlo još nekoliko teških građevinskih mašina koje su upućene u gornji sliv rijeke Neretve.

Kako objasniti gostima zašto je rijeka puna mulja

Rafting sezona pod upitnikom: Nastavljaju se radovi u gornjem toku rijeke Neretve

Prvi upisni rok na fakultete <a href="https://avaz.ba/tag/18311/univerzitet-dzemal-bijedic">Univerziteta „Džemal Bijedić“</a> u <a href="https://avaz.ba/tag/18/mostar">Mostaru</a> je završen. Od planiranih 1.130 studenata na prvom ciklusu, prijavilo se njih 752, potvrđeno nam je iz ove visokoškolske ustanove.&nbsp; Budući studenti su i ove godine, kako se to i očekivalo, najviše interesa iskazali za <a href="https://avaz.ba/tag/72148/fakultet-informacijskih-tehnologija">Fakultet informacijskih tehnologija</a> (FIT) koji je odabralo njih čak 240.
Iznad očekivanja 
Također, nakon prvog upisnog roka pokazalo se da veliko interesiranje vlada, kao i prethodnih godina, za dva univerzitetska studija, a to su Zdravstvena njega, gdje je prijavljenih 52 i za Poslovnu informatiku koju je odabralo 46 budućih studenata.

- Možemo biti zadovoljni prvim upisnim rokom. U odnosu na plan, prijavljenih je 67 posto, što je u odnosu na prošlu godinu povećanje za 17,3 posto, tako da je ovo iznad naših očekivanja. Jer, generalno, svi javni univerziteti bilježe pad studenata, a od svih javnih univerziteta u BiH, mi imamo najniži pad - kazao nam je prof. dr. Elvir Zlomušica, rektor Univerziteta „Džemal Bijedić“.&nbsp;Humanističke nauke
Dok se mladi sve više okreću ka informacijskim tehnologijama te im je, uz FIT, privlačan i Kompjuterski inžinjering na Mašinskom fakultetu, dotle iz godine u godinu opada interesiranje za humanističke nauke. 
Tako su im književnost i jezici sve nezanimljiviji pa ih se na Fakultet humanističkih nauka, na sve odsjeke, prijavilo tek nešto više od 50.
Slabo interesiranje za pedagoge&nbsp;Kada je riječ o Nastavničkom fakultetu, najviše ih je prijavljenih na Odsjeku za psihologiju i sociologiju, a najmanje na Pedagogiji. S prijavama su, kažu u Rektoratu, zadovoljni i na Pravnom te na Ekonomskom fakultetu, a potpuna slika upisa na sve fakultete bit će poznata nakon drugog upisnog roka.

U odnosu na plan, prijavljenih je 67 posto, što je u odnosu na prošlu godinu povećanje za 17,3 posto, kaže rektor Zlomušica

Konačni podaci bit će poznati nakon drugog upisnog roka

Budući studenti najviše žele biti IT stručnjaci

Krajem juna na evidenciji Službe za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanskog kantona bile su evidentirane 28.134 nezaposlene osobe, što je u odnosu na prošli mjesec manje za 123 osobe ili 0,5 posto.Najmanje u RavnomNajveći broj registriranih nezaposlenih osoba je u Mostaru, njih&nbsp; 13.680. U Konjicu je nezaposlenih 3.651, Čapljini 2.787, Čitluku 2.258, a u Jablanici 1.950. Stolac ima 1.788 nezaposlenih, Prozor/Rama 1.739, Neum 245, a 36 ih je u Ravnom.&nbsp; U proteklom mjesecu je evidentirana 781 novoprijavljena osoba. Također, zbog zaposlenja je brisano 665 osoba. Međutim, od ukupnog broja novoprijavljenih njih 515 se javilo na biro zbog prestanka radnog odnosa.Zdravstvenu zaštitu preko Službe je koristila 22.101 osoba, a evidentirano je i 1.156 korisnika novčane naknade, što je u odnosu na prethodni mjesec više za 1,4 posto.Treći stepen Kada je riječ o kvalifikacijskoj strukturi, najveći broj čine osobe s trećim stepenom obrazovanja, a njih je 9.307. U ukupnom broju na posao do godinu čekaju 6.454 osobe, a više od devet godina njih 8.311.Na evidenciji nezaposlenih do 30 godina starosti su 7.152 osobe, a njih 9.062 imaju više od 50 godina.Od prodavača do politologaOd onih 665 koji su pronašli posao najviše njih zaposlilo se ugostiteljstvu, trgovini i prerađivačkoj industriji, prijevozu. Tako je posao pronašlo 55 radnika za jednostavne poslove, 47 prodavača, 46 maturanata gimnazije, 44 ekonomska tehničara, 23 kuhara. Posao u junu je pronašlo i šest ekonomista, pet profesora engleskog jezika, četiri politologa, četiri pravnika...

Od 28.134 nezaposlenih na posao više od devet godina čeka njih 9.062

Najviše osoba bez radne knjižice je u Mostaru

Nezaboravno iskustvo iz Kine

Bolnica „Dr. Safet Mujić“ duguje 16,4 miliona maraka

Pretjecanje na punoj liniji ispred osnovne škole: Lokalne vlasti ništa ne poduzimaju

Zapošljavali bez konkursa i u Službi za zapošljavanje

Pripadnici GSS-a spasili štene zarobljeno u stijeni

Admir Bislimi iza rešetaka će provesti 11 mjeseci

Kako je Neretva čudnim šumom dozivala svoje žrtve

Osiguranicima u HNK veće pogodnosti u liječenju

Za neke je ovo bio prvi susret nakon 45 godina

Radmila Komadina: Ne držimo dokument u ladici, gram mulja nije odvezen na deponiju

Gradska uprava naručila elaborat u kojem je navedeno da mulj na pročistaču sadrži opasne i kancerogene materije

Turistička sezona na Neretvi je uništena: Svoj odmor sam morao prekinuti i spakovati se

Sve je spremno za nedjeljni spektakl u Mostaru

Rafting sezona pod upitnikom: Nastavljaju se radovi u gornjem toku rijeke Neretve

Budući studenti najviše žele biti IT stručnjaci

Radno mjesto u junu izgubilo 515 osoba

Hercegovačko-neretvanski kanton

Nezaboravno iskustvo iz Kine

Bolnica „Dr. Safet Mujić“ duguje 16,4 miliona maraka

Pretjecanje na punoj liniji ispred osnovne škole: Lokalne vlasti ništa ne poduzimaju

Zapošljavali bez konkursa i u Službi za zapošljavanje

Pripadnici GSS-a spasili štene zarobljeno u stijeni

Admir Bislimi iza rešetaka će provesti 11 mjeseci

Kako je Neretva čudnim šumom dozivala svoje žrtve

Osiguranicima u HNK veće pogodnosti u liječenju

Za neke je ovo bio prvi susret nakon 45 godina

Radmila Komadina: Ne držimo dokument u ladici, gram mulja nije odvezen na deponiju

Gradska uprava naručila elaborat u kojem je navedeno da mulj na pročistaču sadrži opasne i kancerogene materije

Turistička sezona na Neretvi je uništena: Svoj odmor sam morao prekinuti i spakovati se

Sve je spremno za nedjeljni spektakl u Mostaru

Rafting sezona pod upitnikom: Nastavljaju se radovi u gornjem toku rijeke Neretve

Budući studenti najviše žele biti IT stručnjaci

Radno mjesto u junu izgubilo 515 osoba