Konjic je grad izuzetno bogat i sportskim talentima, a zahvaljujući sportskim radnicima i entuzijastima u ovom gradu, djeluje veliki broj klubova koji mlade uče zdravom stilu života.&nbsp;Mladi talenti 
Ipak, gimnastika je u poslijeratnom periodu bila tek želja pojedinih mladih talenata koji su prije godinu ponovo dobili priliku za vježbanje u ovoj oblasti. 
Zahvaljujući, prije svega, magistru tjelesnog odgoja i sporta Adnanu Džumhuru, koji je u ovom gradu pokrenuo školu gimnastike, danas dva puta sedmično 50 djevojčica vrijedno trenira.
- Drago nam je da se gimnastika vratila u Konjic. Vrijedno radimo i već smo savladali osnovne elemente ovog sporta. Učestvovali smo i na 3. bh. gimestradi, međunarodnom takmičenju u Sarajevu. Gimnastika je zahtjevna sportska disciplina i potrebno je mnogo rada i upornosti da bi se postigli i rezultati. Mi imamo u planu da ova škola preraste i u klub, koji će, nadamo se, u budućnosti postići i dobre rezultate - istakao je Džumhur.
&nbsp;U okviru škole u Konjicu trenira se isključivo sportska gimnastika i velika pažnja se posvećuje svakoj od polaznica škole.
Skupe sprave- Tek smo na početku svog rada, a želja nam je da animiramo i ljude dobre volje da nam pomognu u nabavci sprava, koje su izuzetno skupe, a nedostaju nam kako bi kvalitetno radili s mladim bh. talentima u ovoj oblasti - ističe Džumhur.
Roditelji djevojčica koje su se odlučile za gimnastiku ističu da su veoma sretni što je u Konjicu otvorena škola u kojoj će se zasigurno pronaći i novi talenti.
&nbsp;Rado treniraju&nbsp;&nbsp; - Volim gimnastiku. Uživam u svakom treningu. Obradovala sam se kada je otvorena ova škola u Konjicu i ne propuštam treninge - kazala nam je Naida Husić, sedmogodišnja Konjičanka. 
Tara Puhalo, također, kaže da je gimnastika posebno zanimljiva.
- Sretna sam i rado treniram - kazala nam je Puhalo.

Školu gimnastike pokrenuo je magistar tjelesnog odgoja i sporta Adnan Džumhur . 50 djevojčica vrijedno trenira dva puta sedmično, a već su učestvovale na međunarodnom takmičenju u Sarajevu

S jednog od treninga škole gimnastike u Konjicu

Gimnastika se vratila u Konjic!

U Zavodu zdravstvenog osiguranja (ZZO) Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) napravili su novi iskorak u digitalnom smjeru te su kreirali novu internet-stranicu koja će osiguranicima pružiti bolju informiranost, ali i transparentnost u radu ove institucije. 
Tako su danas predstavljene nova unaprijeđena Knjiga standarda, internet i Facebook stranica ZZO, a u izradi je i mobilna aplikacija, koja će u rad biti puštena početkom naredne godine.
 
Rade Bošnjak, direktor ZZO HNK, na pres-konferenciji je ukazao na važnost primjene savremenih tehnologija, ali i pravodobnog i cjelovitog informiranja osiguranika. 

- Na ovaj način je osigurana mogućnost direktne komunikacije svih posjetilaca naše stranice direktno sa službama Zavoda, mogućnost elektronskog slanja popunjenog zahtjeva za izdavanje potvrde o statusu osiguranja s pripadajućom dokumentacijom i mogućnost da traženu potvrdu osiguranik zaprimi elektronski, uz informaciju u kojem je područnom uredu može preuzeti i u papirnatom obliku, te praćenje uplate doprinosa i trajanja osiguranja u realnom vremenu. No, to su samo neke od novih funkcionalnosti unaprijeđene internet-stranice koje govore u prilog kontinuiranog zalaganja Zavoda za poboljšanje komunikacije sa osiguranicima - kazao je Bošnjak. 

Senadin Čatrnja, rukovoditelj Sektora informatičkih tehnologija, i Mijo Džalto, vanjski saradnik koji je radio na unapređenju internet-stranice, prikazali su način na koji funkcioniraju sve uvedene novine Zavoda.

Predstavljena nova unaprijeđena Knjiga standarda, internet i Facebook stranica ZZO, a u izradi je i mobilna aplikacija, koja će u rad biti puštena početkom naredne godine

S današnje pres-konferencije: Nove internet i Facebook stranice

U Zavodu zdravstvenog osiguranja HNK olakšali komunikaciju sa osiguranicima

o što listu najtraženijih zanimanja već duže vrijeme predvode konobari i kuhari prepoznali su u Općini Čapljina, u kojoj su osnivanjem Centra za obuku i prekvalifikaciju htjeli pružiti dodatnu, praktičnu, edukaciju onima koji su se školovali za ova zanimanja, ali i svima drugima koji se žele baviti tim poslovima.Pet ciklusaTako je do sada u okviru Centra održano pet ciklusa obuke za zanimanja kuhar i konobar. Obuku je završilo 89 polaznika iz skoro cijele BiH, a najviše Mostara i Čapljine, nakon čega je njih 40 pronašlo zaposlenje.Većina njih je u protekla dva dana na konferenciji pod nazivom „Mogućnosti zapošljavanja u sektoru ugostiteljstva“, a koja je održana u okviru završetka i promocije projekta uspostave centra za obuku i prekvalifikaciju Čapljina imala priliku da da svoja znanja i vještine predstavi potencijalnim poslodavcima.Da su učili od najboljih govori i činjenica da je jedan od predavača bio i chef Goran Raguž, hercegovački kuhar sa 30-godišnjim iskustvom rada u prestižnim restoranima u Belgiji, od kojih su i dva nagrađena Michelin zvjezdicom.- Deficit radnika u turizmu, ali i nekim drugim djelatnostima, izazov je s kojim se cijela regija susreće u posljednjih nekoliko godina. Ubrzan rast turizma doveo je do povećane potražnje za kvalitetnim kadrovima u ugostiteljstvu, a Općina Čapljina je to prepoznala i pokušala riješiti problem na najbolji mogući način - izjavio je Smiljan Vidić, čapljinski načelnik.On je izrazio nadu da će Centar u narednom periodu dostići veći nivo te biti oslonac, kako je naveo, svim poslovnim subjektima iz regije u regrutiranju i obučavanju kadrova u ugostiteljstvu.Temelj razvoja- Vjerujem da će biti i izlaz iz krize nezaposlenim osobama koje su spremne da se prekvalificiraju ili dokvalificiraju te sreću potraže u ovom brzo rastućem sektoru koji mora biti temelj razvoja turizma u regiji Hercegovina, ali i šire - naveo je Vidić.Panel-diskusijePrvog dana konferencije odRžana je panel-diskusija „Potrebe sektora turizma/ugostiteljstva za radnom snagom“, a jučer panel-rasprave o temi „Lokalna partnerstva za zapošljavanje“ i „Obrazovanje odraslih/Dualno obrazovanje“.

Ubrzan rast turizma doveo je do povećane potražnje za kvalitetnim kadrovima u ugostiteljstvu, kaže Vidić

Konobari i kuhari se predstavili potencijalnim poslodavcima

Mještani ulice Kolonija u Konjicu, koja važi za jednu od najopasnijih saobraćajnica u BiH, već godinama apeliraju na nadležne da riješe ovaj problem. Jasna statistika Njihovo nezadovoljstvo je kulminiralo prošle sedmice kada su na ovom dijelu magistralnog puta M-17 u razmaku od samo nekoliko sati povrijeđena dva pješaka, 14-godišnja djevojčica i 28-godišnji mladić.Predstavnici Savjeta Mjesne zajednice Novo Naselje, kojem pripada ulica Kolonija, u oktobru prošle godine su poslali dopis JU „Ceste FBiH“ u kojem su tražili da se semafori, postavljeni prije nekoliko godina, poprave.Iz „Cesta“ su ih uputili na Općinu Konjic, koja kao investitor ima obavezu da održava signalizaciju.No u Službi za prostorno uređenje, građenje i obnovu Općine Konjic navode da nadležnost regionalnih i magistralnih puteva pripada Hercegovačko-neretvanskom kantonu i nadležnom resornom ministarstvu, pa samim time i dionica u Koloniji. - Ono što je bilo u našoj nadležnosti mi smo uradili, a to je osvjetljavanje obje strane te ulice. Na toj dionici se trebaju postaviti stacionarni radari, a to je posao Vlade HNK i Ministarstva unutrašnjih poslova HNK. Mi da imamo nadležnost nad time, ja bih odmah sutra predložio načelniku da postavimo radare bez imalo razmišljanja - kazao je Esad Omerović, pomoćnik načelnika iz Službe za prostorno uređenje, građenje i obnovu Općine.Bez odgovoraPoslali smo upit MUP-u HNK u vezi s postavljanjem stacionarnih radara no do zaključenja ovog broja odgovor nismo dobili.Istraživanje BIHAMK-aBIHAMK je prije dvije godine izradio mapu rizika magistralnih cesta u Federaciji BiH, a na osnovu statističkih pokazatelja sigurnosti - broja poginulih, broja teško povrijeđenih, frekvencije saobraćaja.Označena su 122 opasna mjesta, od čega 22 crne tačke, a kao najopasnija navedena je upravo ulica Kolonija u Konjicu.

Predstavnici Savjeta Mjesne zajednice Novo Naselje, kojem pripada ulica Kolonija, poslali dopis preduzeću JU “Ceste FBiH” u kojem su tražili da semafori poprave

Zloglasna ulica Kolonija u Konjicu: Česte saobraćajne nesreće

Mještani najopasnije ulice u BiH traže semafore i radare

U gradu na Neretvi večeras je otvoren Zimski grad- Winterville. Tako je Mostar dobio svoju zimsku čaroliju, a svečanoj ceremoniji na Šetalištu prisustvovao je veliki broj građana. 
Tako je ovu manifestaciju, koja će trajati sve do 5.januara naredne godine otvorenom proglasio Ljubo Bešlić, gradonačelnik Mostara.
- Winterville je blagdansko vrijeme, koje želimo iskoristiti da sve građane dovedemo u ovaj centralni dio grada, jer cilj nam reurbanizacija Mostara. Nadasve želimo da se građani lijepo osjećaju, da imaju kulturne programe, da se mogu počastiti, popričati, i ugodno osjećati. Budući da je Mostar ušao u drugi krug kandidature za evropsku prijestonicu kulture, mi i na ovaj način, zajedno sa našim sugrađanima, želimo Evropi pokazati da to, uistinu, možemo i postati - rekao je Bešlić.
Semir Temim, zamjenik direktora Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona ocijenio je da će Zimski grad svojim bogatim programom, kao i skorašnje otvaranje zimske sezone na Rujištu privući veliki broj turista.
Svečanost otvorenja kroz koje su Mostarce vodili glumci Ajla Hamzić i Bojan Beribaka, započela je nastupom Mostarskih mažoretkinja, a potom je mađioničar Stefano, razveselio najmlađe Mostarce. Za nastavak sjajne atmosfere pobrinuo se popularni splitski sastav TBF.
Inače, u narednih mjesec i po Mostarce će zabavaljati Zoster, Letu štuke, Elemental, Psihomodo Pop i brojni drugi bendovi, a u novogodišnju noć će ih uvesti S.A.R.S. i Zabranjeno pušenje.

Želimo Evropi pokazati da to, uistinu, možemo i postati

Mostar dobio svoju zimsku čaroliju

Klub borilačkih sportova „Balkan“ iz Konjica formiran je 2008. godine i kroz njega su do sada prošle stotine boraca. U klubu je trenutno aktivno 40 boraca, a u sklopu kluba djeluje i teretana koju članovi zovu i svojom drugom kućom.&nbsp;&nbsp;
Sedam djevojaka 

Trener ovog kluba Asmar Imamović ističe kako je ovaj klub iznjedrio neke najboljih boraca koji su redovno prvaci države i donose medalje s internacionalnih turnira.

- Trenirao sam Anela Macića kada je postao amaterski prvak svijeta WKU u Londonu 2014. godine, kao i kad je postao viceprvak svijeta u Španiji 2015 godine. Uz Enida Špagu kad je postao viceprvak Evrope 2014. u Italiji. Naš rezultat je i Sanid Imamović, odnosno njegov profesionalni debi u FFC-u - kazao je Imamović.
 
Imamović je, između ostalog, istakao i kako članovi KBS Balkan redovno rade i treniraju s našim najvećim bh. šampionima kao što su Dževad Poturak, Elmir Mehić i Dženan Poturak.

Da ovaj sport vole i djevojke uvjerili smo se u ovome klubu, koji ima sedam aktivnih članica. Jedna od tih djevojaka je i Almina Sultić, prvakinja države u dvije kategorije, K1 i lou-kiku, i viceprvakinja u kategoriji ful-kontakt.

&nbsp;Druga porodica 

- Kad bih znala odgovoriti na pitanje zašto volim ovaj sport, onda to ne bi bila prava ljubav prema njemu već interes. Nisam ga izabrala, naprimjer, da bih smršavila i slično, već mi se zaista sviđa kao vrsta sporta. Članica kluba sam već dvije i po godine i slobodno mogu reći da je ovo moja druga porodica – kazala nam je Sultić.
Filmovi kao motiv&nbsp;&nbsp; 
Ali Bajić je trostruki prvak države u kategorijama K1, lou-kik i ful-kontakt.&nbsp;&nbsp; 
- Od malena sam volio gledati borilačke filmove i oni su me motivirali da se počnem baviti ovim sportom. Prije dvije godine sam odlučio doći u KBS Balkan, odakle i počinje moja karijera. Tokom sedmice odradim pet do šest treninga u ovome klubu, a dodatne radim kod kuće – kazao je Bajić.

Članovi redovno donose medalje s internacionalnih turnira.  Formiran je 2008. godine, a trenutno ima 40 aktivnih članova

Članovima „Balkana“ klub i teretana su druga kuća

„Balkan“ je iznjedrio žestoke borce i državne prvake

U naselju Urbanovo, mjesto Jasenica, Kantonalna uprava civilne zaštite HNK obaviještena je da je pronađena avionska bomba udaljena 100 metara od naseljenog područja, a 50 metara od puta.&nbsp;&nbsp; Kako ne bi došlo do neželjenih posljedica za stanovništvo na ovom području, Federalna uprava civilne zaštite, u dogovoru s Policijskom upravom Mostar, poduzet će aktivnosti na 24-satnom osiguranju mjesta pronalaska bombe, dok uposlenici Federalne uprave civilne zaštite ne poduzmu sve aktivnosti na njenom uklanjanju.

Udaljena 100 metara od naseljenog područja, a 50 metara od puta

Poduzet će aktivnosti na 24-satnom osiguranju

U Mostaru pronađena još jedna aviobomba

Federalnoj upravi civilne zaštite u petak je prijavljen pronalazak aviobombe zaostale iz Drugog svjetskog rata u mostarskom naselju Jasenica.&nbsp;Na lokaciju su odmah upućeni uposlenici Federalne uprave civilne zaštite i ustanovili da se radi o avionskoj bombi AN64 500 libri.&nbsp;&nbsp; Do pronalaska avionske bombe je došlo prilikom odrona zemlje i kamenja usljed kišnih padavina.
U petak je, također, Kantonalni operativni centar CZ HNK primio dojavu građana o pronalasku tri ručne bombe&nbsp;u ulici Kralja Tomislava. Po primljenoj informaciji sve potrebne mjere&nbsp;za uklanjanje eksplozivnih sredstava&nbsp;poduzeli su uposlenici Federalne uprave civilne zaštite.&nbsp;

Pronađena prilikom odrona zemlje i kamenja usljed kišnih padavina

Bomba pronađena usljed odrona zemlje i kamenja

U Mostaru pronađena avionska bomba

Kako se turistička sezona u gradu na Neretvi približava svom završetku, tako opada broj onih čija su glavna meta u Mostaru strani i domaći gosti.&nbsp;&nbsp;
Dolaze ciljano 

Riječ je o džeparošima i prosjacima kojih je, u odnosu na ljetne mjesece, manje i koji, ciljano, iz svih krajeva BiH, ali i drugih zemalja, dolaze upravo u Mostar.

Ipak, veći broj njih odlučuju zimu provesti u Mostaru, a uprkos kiši i hladnim danima, slike odraslih i pogotovo djece na raskrsnicama, većim tržnim centrima i parkinzima s ispruženom rukom su svakodnevnica.
Potvrđuje nam to Dubravka Andrić iz humanitarne organizacije „Altruist“ Mostar u kojem pružaju dnevnu zaštitu djeci i porodicama većinom romske populacije.
No, oni sa svojim korisnicima, kaže Andrić, rade po preporuci Centra za socijalni rad Mostar.

- Boravak kod nas je na dobrovoljnoj osnovi, odnosno djeca mogu boraviti kod nas, ali uz pristanak roditelja. Tu se mogu okupati, dobiti obrok, igrati se, učiti. Jer, mnogi od njih su željni znanja i učenja, ali nemaju to od koga naučiti - govori ona.

Naglašava kako je neophodno sistemsko rješenje problema, jer, kako pojašnjava, institucije nisu adekvatno uvezane.
Alternativno rješenje
- Treba pronaći alternativne smještaje, nadležno ministarstvo treba reagirati ako dijete ne ide u školu, a i policija treba imati veće ovlasti - iznosi ona.
Prema riječima Ljudevita Marića, portparola MUP-a HNK, kada je riječ o prosjačenju u Mostaru, to je najizraženije na raskrsnici Bulevar, odnosno ulazu u staru gradsku zonu prema Franjevačkoj crkvi. Iako je policija posljednjih mjeseci poduzela niz mjera i radnji na sprečavanju prosjačenja, u konačnici sve se svelo na izdavanje prekršajnih naloga.&nbsp;Prijava protiv oca&nbsp;
- Pripadnici Policijske stanice centar izdali su 85 prekršajnih prijava, a neki od njih su zatečeni u više navrata u istim radnjama. No, uputili smo izvještaj prema Tužilaštvu HNK protiv dvije osobe koje su navodile na prosjačenje. U jednom slučaju riječ je o ocu koji je svoju djecu prisiljavao na to - kaže Marić.

To je najizraženije na raskrsnici Bulevar, odnosno na ulazu u staru gradsku zonu prema Franjevačkoj crkvi, kaže Marić.  Djeca prosjaci utočište često traže u dnevnom centru

Svakodnevna slika u Mostaru: Djeca s ispruženim rukama na ulicama

U Mostaru se broj prosjaka ne smanjuje

Na području općine Konjic u poslijeratnom periodu broj Hrvata manji je za oko 10 hiljada u odnosu na popis iz 1991. godine. 
&nbsp;Važna uloga
Od samog nastanka Konjica, koji se prvi put u zapisima spominje 1382. godine i u kojima se ističe njegova multikulturalnost, veoma važnu ulogu imali su i Hrvati. 
Kako danas žive Hrvati u ovome gradu i čime se sve bave za 'Avaz' je govorio 57-godišnji gvardijan Franjevačkog samostana u Konjicu fra Ferdo Boban, koji je službu u konjičkoj crkvi preuzeo prije dvije godine.
- Konjic kao izuzetno lijep grad mi se uvijek dopadao još od srednjoškolskih dana. Dvije godine provedene u ovome predivnom gradu malo je vremena da bih spoznao međusobni odnos i život Hrvata u njemu. Međutim, iz mnogih razgovora shvatio sam da su se ljudi otuđili jedni od drugih. Imam lični primjer u zajednici gdje susjed susjeda ne poznaje – kazao je fra Ferdo.

Konjički gvardijan je naglasio da je poslije rata ovaj grad napustilo dosta ljudi, najviše ih je otišlo u južnu i zapadnu Hercegovinu.
- U Konjicu danas, prema mome popisu, ima oko 770 Hrvata katolika. Većina njih živi u ruralnim područjima i bave se stočarstvom i poljoprivredom, od čega i žive, dok manji dio Hrvata živi u gradu i većinom su penzioneri. Po popisu crkve, mladih Hrvata u Konjicu ima tek 33. Njih 19 pohađa srednju školu, dok ih je 14 u osnovnoj – kazao je gvardijan.
&nbsp;Opća slika 
Kako nam je još kazao, opća slika života Hrvata u Konjicu je dobra, nema puno onih koji su u socijalnoj krizi. Posjećuje ih i općinski načelnik Emir Bubalo, kojeg je i sam gvardijan fra Ferdo pohvalio.
&nbsp;Činiti dobro 
- Biti čovjek u ovome vremenu je vrlo teško. Smatram da čovjek može to biti u pravom smislu riječi samo ako živi u nekoj vjeri, bez obzira kako se ona zvala. Ta mu vjera daje motiv da čini dobro drugima. Vjera popravlja ljude i mijenja ih nabolje – dodao je fra Ferdo.

U Konjicu danas, prema mome popisu, ima oko 770 Hrvata katolika, većina njih živi u ruralnim područjima i bave se stočarstvom i poljoprivredom, od čega i žive, kaže fra Boban

Franjevački samostan u Konjicu: Sjedište duhovnog života konjičkih Hrvata

Ljudi su se otuđili, susjed susjeda ne poznaje

Ugovor o izgradnji poddionice Buna – Počitelj potpisan je 18. maja 2018. godine, a izvođač radova je "Hering d.d." Široki Brijeg.&nbsp;Nadzor nad gradnjom vrši kompanija "Aecom S.L.U." iz Španije, vrijednost ugovora za izgradnju je 25.692.383,53 eura sa PDV-om, a sredstva su osigurana putem Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).&nbsp;Rok za završetak radova je 18 mjeseci.&nbsp;
Poddionica Buna - Počitelj je duga 7,2 kilometra i dio je dionice autoceste na Koridoru 5C Mostar Jug – Počitelj.
 Ova poddionica je locirana na geološki i morfološki izuzetno povoljnom i relativno ravnom terenu.&nbsp; 
Ona počinje na oko 4 kilometra južno od sela Hodbina. Trasa autoceste je položena tako da ne presijeca gušće naseljena područja, nego prolazi iznad kanjona Neretve u blizini nekoliko naseljenih mjesta i završava neposredno ispred petlje Počitelj. Trasa uključuje dva natputnjaka, jedan podputnjak i dva prolaza za životinje, kao i izgradnju dvostranog odmorišta Rotinski potok.
Propisno upravljanje u cilju zaštite okoliša bit će usmjereno na prikupljanje i tretman sanitarnih otpadnih voda, predtretman oborinskih voda s parkinga, održavanje uljnih separatora kao i upravljanje komunalnim otpadom.
Trasa ne prolazi kroz nijedno zaštićeno područje prirode niti kulturno-historijskog naslijeđa, dok je vlažno stanište Hutovo blato (Ramsarsko područje i IBA područje) udaljeno oko 8 kilometara južno.
Izvođač je započeo s mobilizacijom i pripremnim aktivnostima na licu mjesta. Prvi korak bio je obilježavanje linije eksproprijacije, nakon čega je počelo uklanjanje grana i drveća s lokacije. Na pozicijama objekata na trasi (nadvožnjaci, podvožnjak i prolaz za životinje) završeno je izvođenje i započet je rad na zemljištu. U isto vrijeme, izvođač je započeo s uklanjanjem površinskog sloja na ostatku trase, evidentiranjem nultog stanja terena i pripremom za iskopavanje.

&nbsp;

Ugovor o izgradnj potpisan 18. maja 2018. godine

Izvođač radova da poddionici autoputa Buna - Počitelj započeo sa pripremnim aktivnostima izgradnje

U Mostaru je danas predstavljena aplikacija za poređenje cijena električne energije, uporedistruju.ba, koju su zajedno izradili USAID-ov projekt „Investiranje u sektor energije“, Nacionalna asocijacija regulatornih komisija SAD (NARUC), Državna regulatorna komisija za električnu energiju (DERK), Regulatorna komisija za energiju u FBiH (FERK) i Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske (RERS).&nbsp;
Ovo je prva aplikacija ovog tipa u BiH, kako je to rečeno, koja kupcima električne energije, na jednom mjestu, pruža osnovne informacije o ulogama u sektoru električne energije, daje uputstva o racionalnom korištenju električne energije, kao i o uputstva za promjenu snabdjevača.


- Sretni smo zbog predstavljanja ove aplikacije, odnosno, alata ili instrumenta za poređenje cijena struje. Ovo je prvi takav instrument u regiji i nadam se da će ovo biti model za druge zemlje. Na razvoju ove aplikacije počeli smo raditi 2016. godine, a ovaj alat predstavit će cijene koje nude snabdjevači na jedan jasan i transparentan način da bi korisnici odnosno potrošači električne energije mogli sami donositi odluku - izjavio je Endrju Begel (Andrew Boegel), direktor ekonomskog sektora USAID misije u BiH.&nbsp;
Milorad Tuševljak, predsjednik DERK-a, naveo je da je ovom aplikacijom načinjen svojevrsni pomak kada je riječ o educiranju javnosti, odnosno krajnih potrošača, domaćinstava i malih komercijalnih potrošača.

- Sada oni u svakom momentu mogu doći do željene informacije o tome ko šta radi u elektroenergetskom sektoru, kako se formira cijena, šta je struktura računa, šta daju za obnovljivu energiju, a šta za energetsku efikasnost, koji dio za regulatora, operatora i niz drugih podataka iz sfere energetike, tako da je to veliki pomak u smislu educiranja naših potrošača od kojih mi na kraju svi živimo - kazao je on.&nbsp;

Sanela Pokrajčić, predsjedavajuća FERK-a, kazala je da su kupci, iako su ostali vjerni elektroprivredama nakon otvaranja tržišta električnom energijom, ipak dobili mogućnost da pregovaraju o cijenama.
- Trenutno imamo nekoliko hiljada kupaca koji su po tržišnim uvjetima zaključili ugovore o isporuci električne energije s elektroprivredama, tako da nisu ostali na onim tarifama koje su ranije bile zacementirane i utvrđene od regulatora - kazala je Pokrajčić.
Istaknula je da ova aplikacija, konkretno kad je riječ o malim komercijalnim kupcima, može ponuditi kvalitetnu alatku da mogu usporediti kakve se to cijene nude od elektroprivreda i koje su formirane u okviru univerzalne usluge. 
- To je za početak jedna sigurno dobra metoda i alat da bismo mogli vidjeti šta ih čeka, a u budućnosti, iskreno se nadam, da će i ostali opskrbljivači koji nađu interes da se bave prodajom i opskrbom kupaca ponuditi svoje cijene tako da će kupcima stvarno biti na izboru veći broj opskrbljivača i moći će sami odabrati kojeg opskrbljivača žele. U BiH ih imamo registriranih dvadesetak, a u Federaciji je aktivnih šest - naglasila je Pokrajčić.

Ovo je prvi takav instrument u regiji i nadam se da će ovo biti model za druge zemlje, kazao je direktor ekonomskog sektora USAID misije u BiH

U Mostaru predstavljena aplikacija za poređenje cijena električne energije

Projekcijom filma „Sam samcat“ Bobe Jelčića večeras je počelo 12.izdanje Mostar Film Festivala (MOFF). Ovim ostvarenjem, ujedno je, započeo i glavni, takmičarki program u okviru kojeg će do 3.decembra, do kada traje Festival biti prikazano 13 najrecentnijih filmova u regionu u ovoj godini.&nbsp; -Dvanaest godina ustrajavamo na ovoj pozornici, održavajući ovu manifestaciju koja je prerasla Mostar i BiH. Idemo dobrim putem, borimo se i nije lako.Trudimo se i trudit ćemo se da vratimo film u Mostar. Smatram da je ovogodišnji program festivala jako zanimljiv i da ce Mostarci uživati sljedećih tjedan dana- kazao je na svečanosti otvorenja Slaven Knezović, direktor Festivala.
Festival je proglasio otvorenim gradonačelnik Mostara, Ljubo Bešlić, koji je podsjetio na to da je prvo izdanje MOFF-a, tada filmske revije pod nazivom „Dani filma Mostar“ otvoreno u periodu kada grad na Neretvi nije imao kino.
-Posebno me danas veseli da i politička struktura u gradu koja je vrlo složena jedinstvena u tome da kulturu propagiramo i da je zajednički živimo. Ovaj Festival jedan je u nizu kulturnih stvari koje su se dogodile Mostaru. Mi radimo na kandidaturi za Evropsku prijestonicu kulture 2024., a MOFF je jedan biser u nizu koji će tu prestižnu titulu, iskreno se nadam, donijeti u Mostar - kazao je Bešlić.
Na otvorenje MOFF-a stigao je i glumac Velibor Topić, koji više od 20 godina živi i radi u Londonu. Kao jedan od osnivača MOFF-a te 2007.godine, zajedno sa Mirom Barnjakom, koji je predsjednik ovogodišnjeg žirija i Slavenom Knezovićem, Topić je rekao kako tada, zapravo, niko nije vjerovao da će ta ideja prerasti u ovo što je danas. 
-Svaka čast Slavenu što je istrajao sve ove godine u toj namjeri.Prije dvije godine, kad sam bio u žiriju, posjećenost je bila jako slaba i to mene boli. Pozivam ljude da dođu, pomognu i uživaju u filmovima-rekao je Topić.
Uz Branjaka u žiriju su Jelena Jovanova i Branka Bešević Gajić. Na kraju Festivala bit će dodijeljene nagrade za najbolje muške i ženske uloge, kao i sporedne te debitantske.

Na otvorenje MOFF-a stigao je i glumac Velibor Topić, koji više od 20 godina živi i radi u Londonu

Bešlić: Prvo izdanje MOFF-a otvoreno u periodu kada grad na Neretvi nije imao kino

Projekcijom ostvarenja „Sam samcat“ započeo takmičarski program Mostar Film festivala

Prema podacima Agencije za vodno područje Jadrana, nivo rijeke Neretve po mjerenju u šest sati u stanici u Mostaru iznosio je 314 centimetara. Prema posljednjem mjerenju ove agencije, nivo Neretve na ovoj mjernoj stanici se povećao za 252 cm te aktuelni vodostaj Neretve iznosi 566 i ima blagi trend rasta.&nbsp;&nbsp; Na području Hercegovine na snazi je narandžasto upozorenje Federalnog hidrometeorološkog zavoda FBiH zbog obilnih padavina. Iz Zavoda prognoziraju da se u Hercegovini očekuju intenzivne padavine lokalno i do 70 litara po kvadratnom&nbsp;metru.Prema prognozi FHMZ-a, prestanak padavina u Hercegovini se očekuje krajem ove sedmice.

Na području Hercegovine na snazi je narandžasto upozorenje Federalnog hidrometeorološkog zavoda FBiH zbog obilnih padavina

Nivo Neretve od jutros povećan za 252 centimetra

Polaganjem cvijeća i odavanjem počasti borcima stradalim u Drugom svjetskom ratu danas je na Partizanskom groblju u Mostaru započelo obilježavanje Dana državnosti BiH.
Predsjedavajući Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona Šerif Špago iznio je mišljenje o tome da se danas, više nego ikad, treba vratiti na odluke ZAVNOBiH-a.

- Te odluke su temelj za daljnju izgradnju BiH, koja bi trebala u narednom periodu postati ravnopravna članica modernih zemalja, odnosno Evropske unije. Jer, bez obzira na to šta ko predstavlja, mislim da BiH, i uz niz problema koje ima, politika i onih koji osporavaju državnost BiH, odnosno ne smatraju BiH svojom državom, polako ide ka Evropskoj uniji. Što prije neki ljudi shvate da je svima cilj da građani BiH bolje žive, prije ćemo postići rezultate u toj oblasti - poručio je Špago.

Predsjednik UABNOR-a Mostar Sead Đulić potcrtao je da su ideju ZAVNOBiH-a u posljednjih 25 godina sačuvali oni koji su od aktuelne vlasti protjerani, koji su omalovažavani, marginalizirani i kojih, naveo je, nema nigdje.- ZAVNOBiH i njegove tekovine treba živjeti 365 dana jer ono što je u Mrkonjić-Gradu i Sanskom Mostu doneseno je izuzetno tačno i dobro. Ali, ako to ne znamo kapitalizirati i napraviti svjetskim dokumentom i time biti ponosni, onda nam je džaba što ćemo 25. doći, čestitati jedni drugima, položiti cvijeće i pričati o Danu državnosti, a ne pričati o suštinskoj ideji ZAVNOBiH-a - rekao je Đulić.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić naveo je da zasjedanje ZAVNOBiH-a treba cijeniti, prije svega, kao jednu izuzetnu viziju.Inače, posjetu Partizanskom groblju osiguravale su jake policijske snage.Obilježavanje Dana državnosti BiH je nastavljeno na mostarskim Šehitlucima, a potom u Narodnom pozorištu Mostar, gdje će biti održana svečana akademija.

Posjetu ove lokacije osiguravale su jake policijske snage

Brojne delegacije na Partizanskom spomen-groblju u Mostaru

Učenici tehničko-kreativne sekcije Prve osnovne škole Konjic, uz mentorstvo svoje nastavnice Melihe Mustafić, dobili su svjetsku nagradu. 
Poslali poruku 
Riječ je o takmičenju o temi „Svemir - zajedničko naslijeđe čovječanstva“, koje je povodom 50. godišnjice prve konferencije Ujedinjenih naroda o istraživanju i upotrebi oružja u svemiru, a i u svijetu, upriličila organizacija „Peace and Cooperation“.
- Naši učenici su od pristiglih 5.000 radova iz 37 zemalja svijeta osvojili posebnu nagradu za najbolje urađen rad. Ova nagrada mi je podsticaj da i dalje vrijedno radim s djecom - istakla je Mustafić. 
Ona podsjeća da su urađena dva rada. Prvi je nosio poruku da svi moramo čuvati i njegovati planetu Zemlju, ali i svemir, a drugi rad je poslao poruku da ništa nije tako dobro složeno kao naše planete i međuplanetarni prostor.
- Mi smo ovim radom htjeli da podstaknemo i drugu djecu da budu kreativni, jer tako mogu osvojiti svijet - kazala je jedna od članova kreativnog tima Hana Bubalo.

Njen školski kolega Emir Pirija je, također, sretan zbog ove velike nagrade, a kaže da svi trebamo čuvati okolinu, da se brinemo o zajedničkom naslijeđu čovječanstva.
Ranija iskustva 
Podsjećamo, ovo je čak četvrta svjetska nagrada koja stiže u Prvu osnovnu školu Konjic. „Svi protiv klimatskih promjena - zaštitimo planetu Zemlju“, bila je tema 2011. godine, kada je nastavnica Meliha Mustafić sa svojim učenicima dobila prvu nagradu, druga je uslijedila 2014. godine, a prošle godine također su učenici o temi „Gledajući zvijezde - budućnost svijeta i sada“ osvojili nagradu na ovom takmičenju svjetskog ranga.
Imena kreativaca 
Kreativci nagrađenog rada su učenici Enisa Nuhić, Hana Bubalo, Nejra Boloban, Rizah Mustafić, Džana Macić, Nejra Begović, Kanita Daguda, Velid Alihodžić, Ahmed Mujić, Emma Fišić, Emir Pirija, Amalija Korić i Maida Biber.

Takmičenje upriličila organizacija „Peace and Cooperation“, a pristiglo je 5.000 radova iz 37 zemalja <195> Ranije već osvojili tri nagrade na ovom takmičenju

Učenici koji su učestvovali u izradi nagrađenog rada

Gimnastika se vratila u Konjic!

U Zavodu zdravstvenog osiguranja HNK olakšali komunikaciju sa osiguranicima

Konobari i kuhari se predstavili potencijalnim poslodavcima

Mještani najopasnije ulice u BiH traže semafore i radare

Mostar dobio svoju zimsku čaroliju

„Balkan“ je iznjedrio žestoke borce i državne prvake

U Mostaru pronađena još jedna aviobomba

U Mostaru pronađena avionska bomba

U Mostaru se broj prosjaka ne smanjuje

Ljudi su se otuđili, susjed susjeda ne poznaje

Izvođač radova da poddionici autoputa Buna - Počitelj započeo sa pripremnim aktivnostima izgradnje

U Mostaru predstavljena aplikacija za poređenje cijena električne energije

Projekcijom ostvarenja „Sam samcat“ započeo takmičarski program Mostar Film festivala

Nivo Neretve od jutros povećan za 252 centimetra

Brojne delegacije na Partizanskom spomen-groblju u Mostaru

Osnovci iz Konjica dobili nagradu svjetskog ranga

Hercegovačko-neretvanski kanton

Gimnastika se vratila u Konjic!

U Zavodu zdravstvenog osiguranja HNK olakšali komunikaciju sa osiguranicima

Konobari i kuhari se predstavili potencijalnim poslodavcima

Mještani najopasnije ulice u BiH traže semafore i radare

Mostar dobio svoju zimsku čaroliju

„Balkan“ je iznjedrio žestoke borce i državne prvake

U Mostaru pronađena još jedna aviobomba

U Mostaru pronađena avionska bomba

U Mostaru se broj prosjaka ne smanjuje

Ljudi su se otuđili, susjed susjeda ne poznaje

Izvođač radova da poddionici autoputa Buna - Počitelj započeo sa pripremnim aktivnostima izgradnje

U Mostaru predstavljena aplikacija za poređenje cijena električne energije

Projekcijom ostvarenja „Sam samcat“ započeo takmičarski program Mostar Film festivala

Nivo Neretve od jutros povećan za 252 centimetra

Brojne delegacije na Partizanskom spomen-groblju u Mostaru

Osnovci iz Konjica dobili nagradu svjetskog ranga