Iz Ljubinja, gradića na istoku Hercegovine, stiže pozitivna priča o preradi ljekovitog bilja te načinima kako su se lokalni proizvođači izborili s promjenama na svjetskom tržištu. I dok se očekuju nove prilike za izvoz, raste broj lokalnih proizvođača, a, uprkos izazovima, u Ljubinju su istrajni da naprave iskorak i napreduju.
- Bavimo se otkupom i primarnom preradom samoniklog ljekovitog aromatičnog i začinskog bilja. Proizvodimo čajeve, sadnice, eterična ulja, biljne kapi i kozmetičke proizvode. Najvažnije za nas je da smo zaokružili proces proizvodnje, od sjemena do gotovog proizvoda - kazao je direktor kompanije "LjBilje" Branko Baroš.
Nakon prve godine postojanja primijetili su nedostatak pojedinih biljnih vrsta, što ih je navelo da počnu s podizanjem plantažnih zasada. To je bila ključna tačka u njihovom daljnjem rastu. Fokus rada bio im je širenju kooperantske mreže i osiguranju sjemenskog i sadnog materijala.
- U ljetnom periodu, pod užarenim hercegovačkim nebom, sabiremo plodove svog rada, aktuelna je žetva lavande, smilja, ruzmarina, žalfije. Ubrano bilje dijelom destiliziramo, dijelom sušimo u vlastitom pogonu - dodao je Baroš. 
USAID/Sweden FARMA II projekt im je omogućio nabavku opreme za proizvodnju kozmetičkih preparata.
&nbsp;- Sada se na tržištu može naći dnevna krema od smilja i lavande, a radimo na razvoju i novih proizvoda. Ključna poruka je da ''tuđe nije bolje''. Prepoznati, cijeniti i s ljubavlju moramo ulagati u ono što nam je priroda dala. Poljoprivrednici svoju priliku trebaju tražiti u udruživanju i zajedničkom nastupu na inozemnom tržištu. Kvalitet i znanje su naši najveći aduti - naveo je Baroš.
Dok u Ljubinje dolaze potencijalni partneri za distribuciju proizvoda na regionalnom i globalnom nivou, zajednica vjeruje da ovakve investicije mogu donijeti novu priliku za razvoj cijele istočne Hercegovine - saopćeno je iz USAID/Sweden FARMA II projekta.

I dok se očekuju nove prilike za izvoz, raste broj lokalnih proizvođača, a, uprkos izazovima, u Ljubinju su istrajni da naprave iskorak i napreduju

U Ljubinju se rađa nova grana privrede

Uprkos visokim temperaturama drugog dana Bajrama, ulice najljepšeg grada u Hercegovini su pune ljudi.Brojni turisti iz cijelog svijeta izabrali su baš Mostar kao destinaciju koju će obići tokom trajanja muslimanskog blagdana.Fotografije svjedoče o ogromnim gužvama ljudi koji uživaju u ovom hercegovačkom biseru.

Ogromne gužve na ulicama

Mostar za Bajram pun turista

Hadžija Ahmet Mešić rođen je prije 95 godina u selu Ravna, Općina Jablanica. Otac je sedmero djece, tri sina i četiri kćerke, djed 17 unučadi i 20 praunučadi.&nbsp;&nbsp; Životni i radni vijek proveo je radeći u Sloveniji, Italiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini do 1980 godine kada se ponzionisao. Tokom posljednjeg rata u BIH 1993. godine ostao je bez sina Kemala koji je bio pripadnik ARBIH. Danas živi sa Kemalovim sinom , unukom Mahirom i njegovom suprugom i dvoje praunučadi. 
Hadžija Ahmet nam priča svoju priču - kao dječak i najstariji sin u porodici ostao sam bez oca, a živjeli smo u zajednici i bavili se stočarstvom, a kada sam imao 14 godina ulovio sam prvu kunicu. U to vrijeme, a i kasnije za dvije kunice mogao sam kupiti četiri vola.
- 1941. godine spretno sam izbjegao mobilizaciju za okupatorsku Njemačku vojsku. Prilikom ukrcavanja iz kamiona u voz malo smo odmarali pored puta i kad je pala noćstražari menisu opazili krenuo sam da preplivam Neretvu i tu me opazio jedan poznanik koji nije znao plivati tako da se držao za mene dok sam preplivao Neretvu i tako smo se spasili, dva mjeseca sam živio u šumi blizu kuće, ni žena mi nije znala za mene, kasnije sam se priključio partizanima, priča nam još uvijek veoma aktivan hadžija.
Hadžija u ofanzivama 
Hadžija se često prisjeća svoje prošlosti pa nam priča o ofanzivama u Drugom svjetskom ratu.
- Učestvovao sam u ofanzivama na Neretvi i Sutjesci gdje sam vidio Savu Kovačevića, tokom izvlačenja iz obruča dobili smo naređenje da se spašavamo kako znamo i ono što će mi trajno ostati u sjećanju jeste da sam sa Sutjeske preko Crvnja i Prenja išao tri dana i tokom ta tri dana pojeo sam kožu od koje su se pravili opanci. Kad sa stigao blizu Draganjske planine tu su me zarobili četnici, a ja sam se tokom izvlačenja preobukao u stočarsku odjeću tako da nisu znali da sam partizan, tako da sam Božijom voljom ostao živ. Kasnije sam se ponovo priključio partizanima i kraj rata sam dočekao u Sloveniji .

Odlazak na hadž

O svom odlasku na hadž Ahmet nam priča - Bog mi je dao u životu dobru nafaku i berekt u njoj, tako da sam 2009 godine odlučio da obavim hadž. Te godine bio sam najstariji hadžija iz BIH. Tokom boravka u Medini i Meki upoznao sam dosta mladih hadžija koji su mi pomagali da obavim hadžske obrede, ne samo meni već i drugim starijim hadžijama. I na hadžu sam doživio jedno iskušenje, nakon dana provedenog na Arefatu, i pola noći na Muzdelifi kada smo krenuli prema Mini u putu sam shvatio da sam se odvojio od svoje grupe hadžija, međutim priključio sam se nekoj drugoj grupi s kojom sam bacio kamenčiće na Mini i nastavio dalje u harem Kabe gdje sam klanjao sabah i bajram namaz. Kasnije su me turske hadžije vratile u hotel u kojem sam bio smješten. Po povratku u hotel svi su mi se radovali, mnogi su mislili da sam možda umro.&nbsp;&nbsp;
- Kao i svaki drugi hadžija osjetio sam neki poseban doživljaj kada sam vidio Kabu, jednostavno moram biti zahvalan Allahu što mi je omogućio da obavim hadž i gledam u Kabu i činim tavaf oko nje, priča nam o svom susretu sa Allahovom kućom hadžija.

Da sam mlađi i boljeg zdravlja možda bih ponovo odlučio da obavim hadž, ovako nastojim da ovo života što mi je preostalo provedem u miru sa porodicom, unučadima i praunučadima i želim da i oni u budućnosti ako Bog da obave hadž i budu na pravom putu, kazao nam je 95-ogodišnji Hadžija Ahmet Mešić.



Vrijedni bosanski djed

Ahmet Mešić je vrijedni bosanski djed koji i danas uživa u obrezivanju i kalemljenju voćaka, čovjek sa velikim životnim iskustvom, antifašista i prvoborac NOB-a od 1941 -1945, još uvjek jedan od preživjelih učesnika čuvenih bitki na Neretvi i Sutjeci.

Hadžija učesnik NOB-a: Od Neretve i Sutjeske do Meke i Medine

Stanovnici mostarskog naselja Drežnica, smještenog u kanjonu između planina Čvrsnice i Čabulje, ponose se svojim precima sokolarima koji su u vrijeme osmanske vladavine na ovim prostorima baš zbog toga imali poseban status i bili oslobođeni plaćanja poreza.&nbsp;&nbsp;
&nbsp;Trgovački ugovori&nbsp;&nbsp;
Fadil Nurkić, član Lovačke organizacije „Lovac“ iz Mostara, navodi da je u slučaju Drežnice cijela nahija bila u povlaštenom položaju u vrijeme Osmanskog carstva, za razliku od ostalih mjesta, gdje su samo pojedinačno porodice sokolara bile oslobođene poreza.

- Sokolarstvo u Drežnici poznato je i odranije, tako da imamo naučne dokaze da su Drežnjaci još 1381. godine, tačnije njihov knez Radoslav Mesnović, njegovi sinovi i nećaci primljeni u redove dubrovačkih građana, jer su Drežnjaci za Dubrovnik hvatali i dresirali sokolove. A Dubrovčani su posebno cijenili takve usluge, jer su 300 godina na taj način osiguravali povoljne trgovačke i političke ugovore s drugim evropskim državama - kaže Nurkić, inače odličan poznavalac historije Drežnice i njene okolice.

Kako nam Fadil kaže, u ta stara vremena Drežnjaci se nisu mnogo raseljavali, ali se u Drežnicu nije bilo lako ni doseliti. Stanovnici Drežnice tu su rado ostajali jer su kao carski sokolari imali poseban status, a drugima upravo zbog tog statusa nisu dali da se dosele.

Slavni dani 


Stanovnici Drežnice i danas se ponose statusom nekadašnjih sokolara i veoma rado sebe nazivaju „Drežanski sokolovi“, a i lokalni fudbalski klub nosi naziv Soko. Danas u Drežnici, nažalost, nema više sokolara, ali pojedini se mještani tih slavnih dana prisjećaju i korištenjem motiva sokola na različite načine, pa oni na kapiji čuvaju ulaz u dvorište.


Legenda o sokolu Ćori


Jedna od zapisanih legendi o sokolarstvu u Drežnici je ona o sokolu Ćori koju su zabilježili etnolozi iz Zenice od 1979. do 1981. godine. Legenda govori da je neki Fijo Toma hvatao sokola na stijeni Sokolina (Gornja Drežnica) i, braneći se, iskopao oko sokolu. 


Kada je vidio da je soko bez oka, vratio se da uhvati drugog, a tad su vile zavikale: “Ajde doma, Fijoviću Toma, dosta je danas tvoga lova.“ Vile su zatim prekinule uže i on je pao i poginuo. Ovaj ćoravi soko poslan je u Beč da se bori i kada je oborio sve sokolove i orlove, kažu da je sedam godina danak bio ukinut na Bosnu i Hercegovinu te da niko nije plaćao nikakav porez.

Drežnica je zbog sokolara imala poseban status

Na samo nekoliko kilometara sjeverno od Mostara nalazi se netaknuti biser prirode za koji malo ko zna, mostarska Bijela, pritoka Neretve, koja se niz padine Prenja ulijeva u jezero Salakovac. 
Stručna pomoć
Divlja ljepota zabačenog, nepristupačnog i od ljudskog oka skrivenog uskog kanjona koji je isklesala rijeka Bijela, oduvijek je plijenila pažnju istraživača koji su htjeli da ga prođu i istraže.
Ovih dana u tome je najdalje otišao Alen Vrce, istraživač amater i odličan poznavalac mostarske Bijele.
Nakon početnih istraživanja gornjih i donjih dijelova kanjona „zapeo“ je na sredini i trebala mu je stručna i tehnička pomoć u istraživanju i prolasku kroz kanjon, a pronašao ju je u Gorskoj službi spašavanja - Stanica Mostar.
Iz GSS-a su mu se u ovoj avanturi ubrzo pridružili Nadin Kevelj i Džemal Ćesir te je tročlana ekspedicija uspješno stigla do cilja.
S ovog avanturističkog putovanja donijeli su i fascinantne fotografije koje prikazuju impresivnu i divlju ljepotu ovog kanjona, koje su odlučili podijeliti s javnošću.
Tvrde da tokom svog zanimljivog petosatnog podviga nisu pronašli dokaze o tome da je kanjonom ranije kročila ljudska noga te da se njihov prolazak može smatrati prvim.
- Dužina kanjona je oko 1.200 metara. Na dijelovima je širok metar i po i djeluje impresivno, zadivljujuće i skoto zastrašujuće u svojoj ljepoti. Većina kanjona nalazi se u sjeni litica visokih 50 metara. Da se sigurno spustimo do dna kanjona, bilo je potrebno sedam puta se spustiti niz uže i skoro pet sati - navode u svom zapisu s putovanja.
Ističu da, kada se jednom spusti u kanjon i krene niz vodu, „nema bježanja“ i povratka, jer je kretanje niz njega fizički i tehnički zahtjevno i nije moguće bez sidrišta, užadi i tehničke opreme.
Nizak vodostaj
- Osim dobre volje, za prolazak nam je trebao i nizak vodostaj i odgovarajuća oprema, glavna i pomoćna užad, bušilica, kacige, pojasevi, prusike i ostalo silno željezo. Konfiguracija terena i stijena bez pukotina nije dozvoljavala upotrebu klinova pa smo bili primorani da bušimo sidrišta - ističu iz GSS-a.
1.200 
metara iznosi dužina kanjona rijeke Bijele
1,5
metar na nekim je dijelovima širok
50
metara je na pojedinim dijelovima visina litica iznad kanjona

U kanjon rijeke Bijele prvi put kročila ljudska noga

To što Mostar godinama nema zakonodavnu vlast ostavlja nesagledive posljedice u svim sferama. Negativno mišljenjeŠtaviše, brojni procesi su blokirani, što potvrđuje činjenica da od 12 javnih preduzeća njih šest, zapravo, nema legalne nadzorne odbore. U brojnim preduzećima već odavno je direktorima mandat istekao. Skupštine skoro svih javnih preduzeća ne mogu biti održane, jer članove imenuje Gradsko vijeće. Nažalost, godinama je stanje takvo i o tome svi šute.Iako javnost godinama nema informacije o stanju u tim preduzećima, finansije u jednom, u ovom slučaju Aerodromu Mostar, prečešljali su federalni revizori, čije su se ocjene nakon izvršene revizije za 2017. kretale od negativnog do mišljenja s rezervom.Tako su revizori utvrdili da ovo društvo u 2017. godini nije tačno iskazalo pozitivan finansijski rezultat. U ovom preduzeću je iskazana dobit od 41.083 KM, a revizori smatraju da je precijenjen&nbsp; za iznos od najmanje 145.308 KM. - Nisu knjiženi troškovi u iznosu od najmanje 126.916 KM, u čemu su troškovi za marketinške usluge 92.016 KM, i nisu tačno iskazani troškovi amortizacije. Prihodi su više iskazani za 18.392 KM, a nije moguće kvantificirati iznos pogrešnog iskazivanja prihoda od donacija - navedeno je u izvještaju Ureda za reviziju institucija u FBiH.Dotakli su se revizori i problema sa Skupštinom i Nadzornim odborom (NO) Aerodroma te je podvučeno da finansijski izvještaji o poslovanju nisu usvojeni od 2013. do 2017. godine! No, zanimljivo je da su iskazani troškovi naknada članovima NO u iznosu od 14.305 KM. Naknada za predsjednika NO je 400 KM, a članovima 300 KM. Iako je u julu 2016. godine istekao mandat NO, u 2017. godini održane su dvije sjednice, a naknade su obračunate za svaki mjesec!Troškovi plaćaTroškovi plaća i ostalih ličnih primanja iskazani su sa 1,4 miliona KM i čine 51 posto poslovnih rashoda. Prosječna neto plaća u ovom preduzeću je 1.180 KM, a najniža 649 KM. Topli obrok je tokom cijele godine iznosio 16,60 KM, a u pojedinačnim slučajevima uposlenik je imao mjesečnu naknadu za topli obrok od 498 KM?!Zanimljivo je da su prihodi od subvencija i donacija veći od prihoda koje Društvo ostvaruje obavljanjem redovnih poslovnih aktivnosti i čine 53 posto ukupno ostvarenih prihoda. &nbsp;„Croatia Airlinesu“ popust od 75 postoIzmeđu ostalog, u zaključenim ugovorima s avioprijevoznicima utvrđeni su i popusti na cijenu usluge, pa je tako navedeno da je za redovnu liniju Mostar - Zagreb dat popust „Croatia Airlinesu“ od čak 75 posto, no, kako su naveli revizori, nije dokumentiran način odobravanja popusta. Također, provedenom revizijom su uočene brojne nepravilnosti kod provođenja postupka javnih nabavki.

Članovi Nadzornog odbora naplaćivali sjednice iako im je mandat istekao

Na magistralnom putu M-17 u mjestu Podorašac mnogi putnici zastanu i dive se „kućici u cvijeću“ koju je uredila Jasmina Mehić, Konjičanka, koja je u svojoj avliji zasadila cvijeće u 180 vaza.
Životna filozofija 
- Prvo cvjetanje jorgovana je u martu, a onda dolaze razne vrste ruža, hadžibega, petonija, sulfinija, đurđina,... - počinje nam svoju cvjetnu priču Jasmina. 
Ono što je zanimljivo jeste da je Jasmina staru kuću „okitila saksijama cvijeća“.
- Moja životna filozofija je da gdje god pogledam u svom vrtu vidim cvijeće. Jednostavno, uživam kada sadim cvijeće, ali i dok ga njegujem. Ono nam vraća svu poklonjenu pažnju svojom ljepotom i raskoši - kaže Jasmina.
Potvrđuje nam da mnogi zaustavljaju automobile i fotografiraju se pored njene kućice. Ističe da je mnogo ljepše živjeti u kući nego u stanu. Zato je udaju u Podorašac doživjela i kao priliku da uredi svoj vrt.

&nbsp;Vrt je zahtjevan 

- Kao djevojka živjela sam u stanu i uređivala sam balkon, ali su kuća i vrt mnogo zahtjevniji te i pružaju puno više mogućnosti za uređenje – ističe Jasmina i dodaje da je svaku saksiju koju je zakačila na kućicu sama napravila, kao i korpicu.

Ručni radovi 


Mehić ima i vješte ruke za ručne radove. Članica je ženske organizacije „Udružene“ iz Sarajeva i svakog petka donosi novi materijal za pletenje, a predstavnicama organizacije predaje ručne radove, kape, šalove, rukavice,...


- Kad hoćeš raditi, uvijek sebi možeš posla naći. Pošto nemam stalnog zaposlenja, izradom ručnih radova zaradim ponešto da imam za svoje potrebe - kaže Jasmina.

Kućici u cvijeću Jasmine Mehić prolaznici se dive

Opremanje školaraca za novu školsku godinu svake godine brine roditelje jer udžbenici i pribor dosta koštaju. Zbog ovih problema je mostarsko Udruženje roditelja „Naša djeca 2014.“ pokrenulo akciju razmjene i prodaje polovnih udžbenika.Podrška djece - I djeca su jednako kao i roditelji zainteresirana za ovakav vid nabavke udžbenika budući da kupovina novih kod većine porodica predstavlja pravi finansijski udar na kućne budžete. Iz tog razloga se djeca rado odazivaju učestvovanju u nabavki polovnih udžbenika, a roditelji ih bezuvjetno u tome podržavaju – kazala nam je portparol Udruženja Mirjana Laganin.Laganin je, također, istakla da se razmjena obavlja brže jer je proces dinamičniji za razliku od kupovine novih udžbenika, kada smo često prisiljeni dugo čekati u redovima ispred knjižara. Pri svemu tome djeca se uče cijeniti novac iznalazeći načine kako ga štedjeti.

Cijene polovnih udžbenika su znatno niže od onih koje se nude u knjižarama za nabavku novih.
- Najniža cijena udžbenika koji se može nabaviti na ovaj način iznosi 2 KM, a prodajnu cijenu utvrđuju djeca u zavisnosti od očuvanosti udžbenika – rekla je Mirjana i dodala da u akciji razmjene udžbenika djeca razvijaju vještine i usvajaju nova znanja.
Amela Hrnjić, majka učenice četvrtog razreda, kaže nam da svaka nova školska godina nosi i dozu stresa, kako zbog objavljivanja spiska odobrenih knjiga tako i kupovine.
- Ukoliko je moguće nabaviti, uglavnom se odlučujem za polovne knjige, dok vježbanke moramo kupiti nove – kaže Hrnjić.
Besplatno izlažu
Djeca i roditelji na štandovima mogu besplatno izlagati, prodavati, mijenjati ili kupovati udžbenike 21. avgusta 2018. u SPC Rondo Mostar u vremenu od 9 do 18 sati.
Pomoć za porodice
Udruženje roditelja „Naša djeca 2014.“ je posebno ponosno na svoju akciju 4+ koju već nekoliko godina organiziraju s namjerom osiguranja pomoći porodicama s više školske djece.
- Uz nesebičnu pomoć naših donatora prikupljamo finansijska sredstva za koja kupujemo udžbenike i školski pribor kako bismo opremili po jedno dijete u porodicama koje broje četvero i više školaraca – navodi Laganin.

Razmjenom i prodajom udžbenika može se mnogo uštedjeti

Brzom intervencijom policije i pripadnika Hercegovačke gorske službe spašavanja (HGSS) Čitluk – Međugorje sinoć je na brdu Crnica u Međugorju spašen 75-godišnji kanadski državljanin.&nbsp; 
Kanađanin domaćeg porijekla u nedjelju je posljednji put viđen oko 18 sati, kada se pozdravio s bratom i krenuo na brdo Križevac.&nbsp;
Nakon što se do mraka nije vratio, porodica je alarmirala policiju, a potraga za njim krenula je oko 23 sata.

Policija je uskoro pronašla izgubljenog muškarca, a pripadnici HGSS-a pomogli su u njegovom prebacivanju u Hitnu pomoć Čitluk na pregled.&nbsp;
U akciji su učestvovali i momci iz zajednice Cenacolo iz Međugorja. Akcija je završena 25 minuta poslije ponoći, saopćeno je iz HGSS-a Čitluk – Međugorje.

U Međugorju spašen izgubljeni kanadski državljanin

Na lokalitetu Debelo brdo kod Nevesinja za desetak dana bit će završena gradnja rezervoara kapaciteta od 1.200 kubika, koji je dio distributivnog sistema vodosnabdijevanja općine Nevesinje iz pravca izvorišta “Jama – Udbina”.
Siguran kvalitet 
Prema riječima Ilije Tamindžije, izvršnog direktora HET-a za proizvodnju i tehničke poslove, vodovod “Udbina” jedan je od najznačajnijih projekata za stanovništvo općine Nevesinje u posljednjih 50 godina. 
- U sklopu gradnje Hidroelektrane “Dabar” planirana je i gradnja vodovoda “Udbina”, dijelom za potrebe samog projekta Hidroelektrane, a dijelom za snabdijevanje grada vodom, jer Nevesinje nema uredno vodosnabdijevanje, posebno u ljetnim mjesecima, kad su česte nestašice vode - pojasnio je Tamindžija.
Dodao je da se Nevesinje do sada snabdijevalo s jezera Alagovac pa će izgradnjom ovog vodovoda postati jedna od rijetkih općina koja će imati vodosnabdijevanje sa dva izvorišta, što povećava i sigurnost i kvalitet vodosnabdijevanja.
&nbsp;Trajno rješenje
- Ukupna vrijednost projekta je skoro sedam miliona, a do sada su realizirana skoro četiri miliona. Završetak radova očekuje se do kraja septembra. Ovim će se trajno riješiti problem snabdijevanja pitkom vodom općine Nevesinje - istaknuo je Tamindžija.

Nevesinje će imati redovno snabdijevanje vodom i ljeti

Hercegovački geolog Goran Glamuzina, koji odranije tvrdi da je kod Neuma pronašao megalitske piramidalne gomile i kiklopske zidine, u svom najnovijem istraživanju navodi da je na području Parka prirode Blidinje, u blizini svetišta Dive Grabovčeve, pronašao fascinantne fosilne ostatke gigantskih srcolikih školjki, starih 220 miliona godina!Fosilno srceTvrdi da se na ovom mjestu, na visini iznad 1.500 metara, doslovno nalazi okamenjeno more s bezbroj divovskih školjki iz roda megalodon, dimenzija 35 i 40 centimetara.

Nazvao ih je „Blidinjsko fosilno srce“, koje će, kako ističe, zasigurno biti novi turistički brend Blidinja. Većina eksponata bit će izložena u budućem muzeju na Masnoj Luci.Glamuzina je detaljno istraživanje uz fotografije pronađenih ostataka objavio na svom blogu „Hercegovina-geoarheo“, gdje navodi da je s ovim vrhunskim paleontološkim nalazištem, koje tek treba opsežno istražiti do kraja, na vidjelo izašla nevjerovatna činjenica da se na ovom mjestu kriju milijarde okamenjenih primjeraka školjki.One su, dodaje, prije 220 miliona godina, u periodu gornjeg trijasa, živjele u pradrevnom plitkom tropskom moru koje je postojalo na ovom mjestu, na visini iznad 1.500 metara!&nbsp; Iščezli svijet- Zaista jedan fascinantan uvid u izgled ovog pradavno iščezlog svijeta koji je na prvi pogled većini laika vrlo teško zamisliv i shvatljiv za ovo visoko planinsko područje, ali upravo i jest velika atrakcija to da gotovo bezbrojni fosili divovskih školjki megalodona te drugih pratećih fosila u istim ovim stijenama neporecivo dokazuju postojanje jednog takvog plitkog grebenskog morskog okoliša s vrlo toplim morem, te isto tako jako toplom tropsko-suptropskom klimom - naglašava Glamuzina u istraživanju.Mamac za turiste- Osim svih neporecivih prirodnih elemenata koji sačinjavaju cijeli Park prirode i ostalih prisutnih sadržaja, geološka zbirka sa svojim fosilima, stijenama, mineralima i kristalima sa šireg prostora Blidinja, predstavljat će zasigurno jedan potpuno novi ne samo atraktivni nego i jedinstveni sadržaj Parka prirode Blidinje, koji će privlačiti sve veći broj ljudi da posjete ovaj prekrasni planinski raj Hercegovine - navodi Glamuzina.

Na Blidinju okamenjeno more divovskih srcolikih školjki

Nevrijeme praćeno kišom, grmljavinom i jakim vjetrom pogodilo je u poslijepodnevnim satima Mostar.&nbsp;U prijepodnevnim satima Mostarce i turiste je iznenadilo nevrijeme. Ulice, čaršija i Stari most ostali su pusti, bez posjetilaca.Iako su iz Hidrometeorološkog zavoda najavili da će u Hercegovini veći dio dana biti pretežno vedro, pljusak je ipak oprao ulice Mostara.Kako saznajemo saobraćaj do Mostara odvija se usporeno zbog jakog nevremena i kiše koja pada u Hercegovini.

Jak vjetar, praćen kišom i grmljavinom, u poslijepodnevnim satima pogodio Mostar

Kao i svakog vikenda, Mostar je centralna turistička destinacija u našoj državi.Veliki broj turista posjetio je Stari grad u Mostaru i uživao u svim turističkim sadržajima koje nudi ovaj grad na Neretvi.&nbsp;Najposjećenija turistička atrakcija u ovom gradu je Stari most.Podsjetimo, veliki broj posjetilaca večeras će ostati na koncertu Dine Merlina, koji će se održati ispod Starog Mosta.

Mostar preplavljen turistima

Gradska banja u Mostaru, dragulj graditeljske baštine, svakog dana je u sve lošijem stanju.Rok trajanja Kao i sve druge građevine, iako je izgrađena od kvalitetnih materijala, i Gradska banja ima rok trajanja, a ako se uskoro ne poduzme nešto u vezi s njenom rekonstrukcijom, ovaj zaštićeni spomenik kulture na Musali doživjet će još goru devastaciju.Da je ova arhitektonska ljepotica svakog dana, naočigled cijele javnosti, u sve lošijem stanju, slažu se i u Sportskom savezu grada Mostara, kojem je Gradska uprava Mostar dala objekt na korištenje.Od najava iznesenih prije tri godine na stranici Grada da će Ambasada Italije i tamošnje organizacije osigurati 120.000 eura za prvu fazu obnove, i to za sanaciju krova, kao i za ventilacioni sistem, očito nema ništa.

- Predstavnici Ambasade Italije u BiH i organizacije “Cooperazione Italiana” radili su 2016. godine predračune i dovodili inžinjere, koji su na licu mjesta procjenjivali šta bi trebao biti prioritet u sanaciji Banje. Nažalost, onako kako smo planirali i, zapravo, bili uvjereni da će oni uraditi tu željenu rekonstrukciju kako bi se Banja sačuvala od daljnjeg propadanja, nema ništa - kazao nam je Dženan Šuta, viši sportski menadžer u Savezu.
On je podsjetio na to da jedan dio objekta, odnosno bazene, koriste plivački klubovi Velež i Orka, kao i da su u prizemlju prostorije Mostarskog teatra mladih (MTM).
Ništa konkretno
- Banja je definitivno objekt od mnogo veće vrijednosti i značaja za Mostar i stoga nam je veoma krivo što se ne iznađe rješenje za njenu rekonstrukciju. Za to su, istina, bili zainteresirani određeni privatni subjekti, koji su bili spremni uložiti novac, a zauzvrat dobiti prostor u kojem bi kreirali razne sadržaje, ali ni tu još nema nešto konkretno - otkrio nam je Šuta.
Najmodernije javno kupatilo na Balkanu
Gradska banja na Musali ili, službeno, Gradsko kupatilo, ubraja se među najznačajnija građevinska ostvarenja nastala tokom mandata čuvenog gradonačelnika Mujage Komadine. Kako se iznosi, Banja je bila najmodernije tadašnje javno kupatilo na Balkanu. Izgrađena je 1914. godine, a s egipatsko-maurskog, stil se pretače ka secesiji. Zgrada je uništena tokom rata, a obnovu u izvornom obliku je finansirala vlada Italije.

Italijani obećali novac za obnovu Gradske banje na Musali pa porekli

Spomenik prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu otkriven je danas na istoimenom trgu u Tomislavgradu.&nbsp;
Na spomeniku, koji je djelo hrvatskog kipara Ilije Skočibušića, zapisane su riječi koje je Tuđman rekao 1993. godine prilikom posjete Tomislavgradu: "Ovdje je rođena i ovdje se brani Hrvatska."U ime porodice Tuđman spomenik je otkrio Miroslav Tuđman, a u ime porodice poginulih hrvatskih branitelja časna sestra Matija Pačar, saopćeno je iz Službe za odnose s javnošću Vlade HNK.
Svečanom otkrivanju spomenika prisustvovali su Ivić Pašalić, direktor Fondacije "Dr. Franjo Nevistić", izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske Ivana Perkušić, izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Ante Deur, zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Mladen Bošković te ministri u Vladi HNK Stipan Šarac i Petar Galić.
- Podizanjem ovog spomenika hrvatski narod iskazuje svoju zahvalnost prvom hrvatskom predsjedniku za sve dobro što je učinio za svoj hrvatski narod - navodi se u saopćenju.
Otkrivanje spomenika organizirali su Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata općine Tomislavgrad, Udruga Hrvatskih vojnih invalida domovinskog rata općine Tomislavgrad, Fondacija "Dr. Franjo Nevistić" iz Zagreba i Općina Tomislavgrad.

U Tomislavgradu otkriven spomenik Franji Tuđmanu

Odred izviđača “Neretva” Konjic bio je domaćin i organizator tradicionalnih susreta generacija u kampu na Boračkom jezeru. Okupili su veliki broj ljubitelja prirode i “izviđačke škole života”.

&nbsp;Lijepo druženje 

- Drago nam je da smo u kampu okupili izviđače raznih generacija, oživjeli sjećanja i uspomene, ali i kroz aktivnosti ukazali na značaj svega što radimo za buduće generacije, koje će kampovati na Boračkom jezeru i nastaviti našu priču - istaknuo je Haris Hadžizukić, starješina Odreda izviđača “Neretva” Konjic. 

Midhat Buljubašić, prvi predsjednik Skupštine Saveza izviđača u BiH, ističe da mu dolazak u ovaj izviđački kamp budi lijepa sjećanja, koja oživljava na ovim susretima s drugarima iz mladosti. Esad Ibišević, dugogodišnji član izviđačke organizacije, naglašava da bi svako dijete trebalo proći izviđače, u kojima se uči kako čuvati i voljeti prirodu, ali i savladati razne vještine.

- Izviđači su nešto posebno, to je teško opisati. Drago mi je da se organiziraju ovakvi susreti, gdje vidimo stare prijatelje i družimo se - kazao nam je Alija Preljević, starješina Izviđačkog odreda “6. april” iz Sarajeva.

Selma Hadžihuseinović je kao petogodišnja djevojčica prvi put došla u izviđače, koji su danas dio njenog života.

- Ljubav prema izviđačima prenosi se s generacije na generaciju i tako je rastao naš izviđački odred - kaže Selma, koja danas obavlja funkciju načelnice Odreda izviđača “Neretva” Konjic. 

Konjičanin Emir Hadžizukić rado dolazi na susrete generacija na Boračko jezero, a kaže nam da već treća generacija njegove porodice živi izviđačku priču.

Trajna prijateljstva

- Ljubav prema izviđačima prenio sam na svoje kćerke, a sada i moje unuke učestvuju u izviđačkim aktivnostima u Konjicu - kaže nam Hadžizukić, koji naglašava da su izviđači prilika za nova trajna prijateljstva te da se mladi trebaju uključivati u ovu organizaciju.

Na susretu generacija na Boračkom jezeru pojeo se i tradicionalni grah te je organizirano i svečano postrojavanje.

 Nove aktivnosti&nbsp;&nbsp;
Hadžihuseinovoć najavljuje i niz aktivnosti nakon logorovanja na Boračkom jezeru, koje će startati od septembra. U tim aktivnostima će, kaže, učestvovati više od 100 mladih izviđača iz ovog grada.

U Ljubinju se rađa nova grana privrede

Mostar za Bajram pun turista

Hadžija učesnik NOB-a: Od Neretve i Sutjeske do Meke i Medine

Drežnica je zbog sokolara imala poseban status

U kanjon rijeke Bijele prvi put kročila ljudska noga

Članovi Nadzornog odbora naplaćivali sjednice iako im je mandat istekao

Kućici u cvijeću Jasmine Mehić prolaznici se dive

Razmjenom i prodajom udžbenika može se mnogo uštedjeti

U Međugorju spašen izgubljeni kanadski državljanin

Nevesinje će imati redovno snabdijevanje vodom i ljeti

Na Blidinju okamenjeno more divovskih srcolikih školjki

Jak vjetar, praćen kišom i grmljavinom, u poslijepodnevnim satima pogodio Mostar

Mostar preplavljen turistima

Italijani obećali novac za obnovu Gradske banje na Musali pa porekli

U Tomislavgradu otkriven spomenik Franji Tuđmanu

Izviđači su škola života koju svako dijete treba proći

Hercegovačko-neretvanski kanton

U Ljubinju se rađa nova grana privrede

Mostar za Bajram pun turista

Hadžija učesnik NOB-a: Od Neretve i Sutjeske do Meke i Medine

Drežnica je zbog sokolara imala poseban status

U kanjon rijeke Bijele prvi put kročila ljudska noga

Članovi Nadzornog odbora naplaćivali sjednice iako im je mandat istekao

Kućici u cvijeću Jasmine Mehić prolaznici se dive

Razmjenom i prodajom udžbenika može se mnogo uštedjeti

U Međugorju spašen izgubljeni kanadski državljanin

Nevesinje će imati redovno snabdijevanje vodom i ljeti

Na Blidinju okamenjeno more divovskih srcolikih školjki

Jak vjetar, praćen kišom i grmljavinom, u poslijepodnevnim satima pogodio Mostar

Mostar preplavljen turistima

Italijani obećali novac za obnovu Gradske banje na Musali pa porekli

U Tomislavgradu otkriven spomenik Franji Tuđmanu

Izviđači su škola života koju svako dijete treba proći