Nakon što je Hrvatska sinoć pobijedila Englesku i plasirala se u finale Svjetskog prvenstva u nogometu, pobjeda se, osim u Hrvatskoj, slavila i širom BiH.Pobjedi su se najviše obradovali u Mostaru i Širokom Brijegu, gdje se slavilo do jutarnjih sati, ali dodaju i kako je u jednom trenutku slavlje u Mostaru izgledalo sramotno.
Naime, dok su navijači prolazili ulicama, jedan dječak je snimljen kako uzvikuje: "Nož, žica, Srebrenica!" Podsjetimo, jučer je obilježena 23. godišnjica genocida u Srebrenici.
Navodno je i dio navijača uzvikivao ustaški pozdrav "Za dom spremni".

Nakon pobjede Hrvatske, dječak u Mostaru slavio uz povik: "Nož, žica, Srebrenica"

U znak sjećanja na genocid u Srebrenici, tačno u 11 sati i sedam minuta, mostarski "ikar", Ermin Sarić izveo je skok bez aplauza s UNESCO-ovog spomenika, Starog mosta, a njegove kolege bacili su ljiljane u Neretvu.
Ovaj član Kluba skakača u vodu "Mostari" osmi put zaredom skočio je za Srebrenicu.
-	Ovo je nešto neopisivo za mene i najdraže mi je skakati za Srebrenicu. Skok posvećujem žrtvama genocida u Srebrenici i svim poginulim borcima Armije RBIH, borcima Mostara koji su dali život za nas, za most, za skakače - kazao je Sarić.
Ovim činom Mostarci su s UNESCO-ovog dragulja poslali u svijet poruku da se genocid u Srebrenici nikad ne smije zaboraviti.

Također, zbog Dana žalosti, zastave su na zgradama institucija (op.a. zgradama Vlade FBiH, Vlade HNK i mostarske Gradske vijećnice) kao i drugim spuštene na pola koplja.

Skokom bez aplauza Mostar odao počast nevinim žrtvama genocida u Srebrenici

Tek nešto više od 15 dana prošlo je otkako je mostarski zip-line, koji sajlom u dužini od 560 metara povezuje brda Fortica i Stolac, pušten u rad, a već je stotinjak posjetioca isprobalo ovu adrenalinsku atrakciju.&nbsp;&nbsp; 
Iz Brdsko-biciklističkog udruženja MTBA Mostar, koje je iniciralo gradnju ovog adrenalinskog parka i najvećeg zip-linea u državi, ističu da za sami početak te brojke nisu nimalo beznačajne.

Najviša tačka 

- Posjećenost je dobra i možemo reći da smo zadovoljni. Imamo dosta posjeta iz Bosne, regije, ali i stranih turista, mada u narednom periodu očekujemo da će broj stranaca biti veći, dok se sazna za naš park - kaže nam Bećir Mustafi iz MTBA. 

Ističe da je u međuvremenu u neposrednoj blizini novog planinskog doma napravljen i dječiji zip-line dug oko 30 metara, koji privlači malu raju.

- On je odignut od zemlje toliko da se uglavnom može nogama dohvatiti tlo, a 2,5 metara najviša je tačka. Napravili smo ga da se mala raja uči, a usput i ako je nekoga od odraslih strah, da isproba i stekne dojam onoga što ga očekuje na našoj velikoj atrakciji - dodaje Mustafi.

U planu je, navodi, i gradnja povratnog velikog zip-linea, s brda Stolac prema Fortici. 


- Nismo tu još ništa radili, za sada je sve u planu, ali namjera nam je, jer želimo biti još atraktivniji - ističe Mustafi. 


Cijena spusta, koja uključuje i povratak automobilom na početnu tačku kod doma, iznosi 20 KM. Mustafi kaže da je za nekoga to možda i skupo, ali za većinu nije. 


Velika razlika


- Taj doživljaj ne može se platiti. U regiji spust dvostruko kraćim zip-lineom košta 75 eura, a u svijetu se to plaća i do 160 eura. U poređenju s naših 20 KM, to je velika razlika - napominje Mustafi. 


 

Domaći specijaliteti


Amra Mustafi, koja je zadužena za planinski dom, gdje se nalazi početna tačka spusta zip-lineom, kaže da svi koji dođu posjetiti ovaj adrenalinski park mogu isprobati i domaće specijalitete. U ponudi su uštipci, peksimeti, izljevak, sir iz mijeha, ajvar, ali i domaći sokovi od zove, kadulje i višnje.

Zip-line već isprobalo više od 100 ljubitelja adrenalina

Baš kao i prije šest godina, kada je Amela Rebac, mostarska novinarka, promovirala knjigu „Svjedok vremena“, brojni njeni sugrađani su pohrlili jučer u Centar za kulturu, gdje je održana promocija njene knjige „Mostarski kuhar“, s podnaslovom „Hrana za dušu i tijelo“.&nbsp; Jer, kako je kazao jedan od promotora i recenzenata, mostarski novinar Boris Čerkuč, ova knjiga je mali vremeplov. Gastronomsko, ali i, zašto to ne reći, demografsko putovanje u vrijeme kada se živjelo sporije, voljelo više, cijenilo bolje.
- „Mostarski kuhar“ će vas odvesti u vrijeme kada su ljudi i njihove kapije i vrata bili širom otvoreni i kada se miris ručka širio, kako to i Amela sugerira, komšilukom. A, komšiluk je bio prva domovina - istakao je Čerkuč.
Govoreći o tome zašto je napisala „Mostarski kuhar“, Rebac je iznijela da je Mostar uvijek bio multietnički grad u kojem su se, spletom okolnosti, ispreplitale kako životne tako i prehrambene navike građana, od Beča, Dubrovnika, Moskve, Budimpešte...
- Nema grada kao što je Mostar, ni humora kakav je mostarski, umiljat, a ljut, peckav, a blag, baš kao i naša hrana neuravnotežena, a izbalansirana između Mediterana, Beča i Istanbula, zapada i istoka, sjevera i juga, mora i planina, iskričava, drugačija i posebna, baš kao što su Mostarci drugačiji od svih građana BiH - navela je Rebac.
Na kraju je poručila da će „s knjigom morati put Sarajeva kako bi dokazala da buredžici nisu burek preliven kiselim mlijekom“.
Osim Čerkuča, o knjizi su govorili novinar Emil Karamatić, prof. dr. Ahmed Džubur, prof. dr. Zdravko Grebo, dok je moderator promocije bila novinarka Adla Dizdar.

Amela Rebac s knjigom mora put Sarajeva kako bi dokazala da buredžici nisu burek preliven kiselim mlijekom

Kada glumac Sergej Trifunović dođe u svoj rodni Mostar, kao što je to bilo večeras, gdje je gostovao u Centru za kulturu, onda se, definitivno, traži mjesto više.&nbsp; 
Tako je dvorište Centra doslovno bilo krcato, a masa ljudi je nešto duže od sat uživala u programu koji im je priredio Trifunović.

- Ja, inače, nemam tremu. Nikad. Ali, večeras imam užasnu tremu. Organizatori, Narodno pozorište Mostar, pitali su me je li imam neki program koji bih sam izveo. Rekao sam im da nikad u životu nisam imao nikakav program, koji bih sam izveo, ali sma rekao:smislit ćemo nešto. Pošto sam glumac. Razmišljao sma kako je vrhunski teatar, pozorište, zapravo poezija i nekako mi je u Mostaru najlogičnije da to bude poezija- rekao je Sergej na početku svog sjajnog programa.

Uz stihove, Laze Kostića, čiji je veliki fan, kako je to rekao, Trifunović je govorio poeziju Mehmeda Begića,Damira Avdića, Pere Zupca...ali i „Uspavanku“, Maka Dizdara, čija je izvedba posebno dojmila publiku.

- Ovo je za moju majku. Majko, hvala ti što si se vratila da me rodiš u Mostaru- kazao je Sergej.

Zanimljivo je i da je svoje sugrađane počastio svojom pjesmom.

Veliki dio te pjesme, kazao je, nastao je tokom vožnje prema Beču, u kojem je 1919.godine umro Kostić, a godinu ranije napisao je svoju najljepšu pjesmu „Santa Maria della salute“. To je Sergeju, otkrio je, najljepša pjesma.

- Moja pjesma se zove u „U osvit trećeg svjetskog rata“ i vrlo sam siguran da tu pjesmu nisam pisao ja, nego da mi je izdiktirao Laza Kostić. A, mislim da, ako negdje trebam pročitati svoju pjesmu, onda neka to bude u mom rodnom gradu, pa ako treba da poginem, neka poginem od svojih- kazao je Trifunović, na što mu je publika uzvratila gromoglasnim apaluzom.

U izjavi za novinare uoči programa, on je odgovarajući na naše pitanje kada će ljudi iz sredina kao što je Mostar iskoračiti iz apatije, kazao da to treba pitati njih. 

- Svi smo mi u teškoj i debeloj apatičnosti, i mi u Srbiji, i u Hrvatskoj, a pogotovo ovdje. Jedina dobra stvar koja se desila je ovo što se dešava nakon jedne užasne stvari – ubistva jednog mladog dečka u Banjoj Luci. Mislim da je taj protest nešto što generiše tu neku zdravu snagu kojoj je prekipjelo, samo je pitanje koliko će to da potraje. Ako to počne da pada ići će kao spojeni sudovi-istakao je Trifunović. 

Dodao je kako društvene mreže poprilično ublažavaju mogućnost da se nešto desi, jer, kako je naveo, sva revolucija se dešava na društvenim mrežama i „svi nešto komentarišu i jedu govna, uključujući i mene“.

- Ako situacija zajaše lahor koji se dešava povodom „Pravde za Davida“, svašta može da se desi. Cijela ova ekipa, Dodik, Čović i Bakir, svi bi oni negdje zapalili i uživali u tim parama koje su pokrali, ali sad, je.. ga, ne mogu... I njima je više prekipjelo, samo je pitanje šta su dalji koraci- rekao je Trifunović.

Sergej Trifunović: Ako trebam poginuti, neka to bude od svojih

Mostar je već debelo uplovio u turističku sezonu, pa je i danas staro gradsko jezgro, na temperaturi od 30 stepeni, koliko je izmjereno u 15 sati, i lagani povjetarac, vrvjelo turistima sa svih strana svijeta.&nbsp; Uz brojne kulturno-historijske znamenitosti, za sve njih je nezaobilazna destinacija Stari most, jedinstveni monument u svijetu.
Poseban trenutak za turiste su svakako skokovi koje izvode članovi Kluba skakača u vodu „Mostari“, svojevrsni čuvari višestoljetne tradicije.
Nijedan skok, poput onog kojeg smo zabilježili danas, ne može proći bez uzdaha divljenja turista načičkanih na Starom mostu, koji svojim kamerama i fotoaparatima bilježe te fascinantne izvedbe.
Inače, mostarski „ikari“ se polako pripremaju i za tradicionalnu manifestaciju i kulturni fenomen - Skokove sa Starog mosta, koji se svake godine održavaju posljednje nedjelje u julu.
Skokovima će 23. jula prethoditi obilježavanje 14. godišnjice godišnjice obnove Starog mosta.
Mostarski „kameni luk“ je 15. jula 2005. godine, na zasjedanju UNESCO-a u Južnoafričkoj Republici u Durbanu, upisan na listu zaštićenih spomenika kulture UNESCO-a.

Gužva u Mostaru: Stari most i skokovi turiste ostavljaju bez daha

Biser u kamenu, izletište podno vodopada Kravice kod Ljubuškog i ovog je ljeta nezaobilazna destinacija turista. U proteklom periodu uradilo se mnogo na uređenju izletišta i infrastrukture, obogaćivanje sadržaja kao i marketingu i promociji, koji itekako daju rezultate. Jedan od najljepših vodopada u svijetu u međuvremenu je osvijetljen LED rasvjetom, što mu daje na atraktivnosti. 

Veći troškovi

JP „Parkovi“ Ljubuški, koje upravlja ovom turističkom zonom, samo je lani prodalo više od 200.000 ulaznica, a odličnu posjećenost bilježe i ove sezone, bez obzira na povećanje cijena ulaznica.

Naime, odlukom Općinskog vijeća Ljubuški cijena ulaznice za odraslu osobu ove godine u jeku sezone (od 1. jula do 1. septembra, op. a.) iznosi čak 10 KM, dok je u 2015. godini iznosila četiri marke. 

Iz Općinskog vijeća Ljubuški obrazložili su potrebu za povećanjem cijena karata.

- Usljed povećanih materijalnih troškova koje JP „Parkovi“ imaju, a s obzirom na proširenu ponudu turistima, pojavila se potreba za reguliranjem cijena kako je navedeno u dispozitivu - navode iz Općinskog vijeća.

Cijena ulaznica, u koju je uključena i posjeta vodopadu Koćuša te muzeju i samostanu na Humcu, nešto su niže u ostalim mjesecima. 

Tako je u junu i septembru cijena karte osam KM, a šest maraka će turisti platiti za ulaz u periodu od 1. oktobra do 1. juna. 

Za grupe koje broje više od 25 učenika, tj. posjetioca, cijene se, ovisno o vremenskom periodu posjete, kreću od tri do pet KM, dok djeca do sedam godina imaju pravo na besplatan ulaz. Isto vrijedi i za vozače autobusa te vodiče grupa koje broje 25 ili više posjetioca.

&nbsp;Domaći negoduju

I dok turistički radnici ističu da stranim turistima povećanje cijena karata ne smeta jer su Kravice bajkovite, domaći negoduju jer nisu prilagođene standardu. Ipak, osigurane su i pogodnosti za osobe koje imaju prebivalište na području Općine Ljubuški. Oni, naime, prema istoj odluci, imaju pravo na godišnju kartu po cijeni od 10 KM.
 
Angažirani zaštitari&nbsp;&nbsp;
&nbsp;- Zbog povećanog broja turista, posebno u ljetnom periodu, a u cilju održavanja sigurnosti, pojavila se potreba za angažiranjem zaštitarske službe koja će se brinuti za održavanje reda na lokalitetu Kravica, kojim upravlja JP „Parkovi“, te je u skladu s ovim odlučeno kao u dispozitivu - obrazložili su odluku iz Općinskog vijeća. Inače, uz ulaznicu naplaćuje se i parkiranje po cijeni od dvije marke za prvi sat i jednu KM za svaki naredni. Za autobuse cijena parkiranja u prvom satu iznosi 10 KM, a za svaki sljedeći pet KM.

Ulaz na područje vodopada Kravice 10 KM u jeku sezone

Članovi Glavnog vijeća (GV) Hrvatskog narodnog sabora (HNS) na današnjoj su se sjednici u Mostaru izjasnili o Prijedlogu zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta FBiH, koji su usaglasili SDP BiH, DF, SDA, SBB i Naša stranka, a u čijem usvajanju nisu učestvovali zastupnici HNS-a u Zastupničkom domu.&nbsp; - Ovo vidimo kao napad na ustavno-pravni poredak i vladavinu prava BiH. Pet bošnjačkih stranka je, suprotno presudi Ustavnog suda BiH i suprotno Ustavu BiH, pokušalo presudu u slučaju "Ljubić" riješiti u Parlamentu FBiH. Iz presude Ustavnog suda, prema ovoj apelaciji, jasno je da je Parlamentarna skupština BiH jedina institucija koja ima ustavne i zakonske mogućnosti provesti odluku Ustavnog suda prema mojoj apelaciji. Kako bi bio potpuno jasan, stavljajući entitet iznad države, entitetski paralament iznad državnog parlamenta i entiteski zakon iznad državnog zakona, ovih pet bošnjačkih stranaka su prijedlogom ovog zakona o takozvanim izbornim jedinicama izvele entitetski udar na državu – rekao je na pres-konferenciji nakon sjednice predsjednik GV HNS-a Božo Ljubić.
Stoga će, dodao je, kao GV HNS-a, uputiti otvoreno pismo svim političkim subjektima u BiH i međunarodnoj zajednici kako bi upozorili na sve opasnosti koje prijete BiH.

Članica GV HNS-a, ministrica finansija FBiH Jelka Milićević je navela da je Prijedlog zakona o izbornim jedinicama dobio i podršku Vlade, čija je sjednica, kazala je, sazvana mimo samog Poslovnika o radu Vlade i bez mišljenja Ministarstva pravde i Ministarstva finansija, kao i Ureda za zakonodavstvo.
- To je bila demonstracija sile u tom trenutku i mislim da će stvoriti problem u daljnjem radu – navela je ona.
Bariša Čolak, voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja HNS-a, izrazio je uvjerenje o tome da „taj zakon ne može proći“.
- Postavlja se pitanje šta dalje? Mi ovaj problem moramo riješti, jer, kako ćemo nakon provedbe izbora formirati vlast – kazao je Čolak.

Božo Ljubić: Pet bošnjačkih stranaka izvelo entitetski udar na državu

Od početka Svjetskog prvenstva, u znak podrške reprezentaciji Hrvatske, brojni ugostiteljski objekti u Mostaru okićeni su zastavama naše susjedne države, ali i tzv. Herceg-Bosne. Među njima je bio i kafić u zgradi Federalne vlade, čiji je vlasnik, pak, o čemu smo pisali, ipak uklonio zastave na intervenciju policije.&nbsp; No, danas su otpočele i pripreme za javno praćenje utakmice Hrvatska - Rusija, koja se igra večeras u 20 sati, što do sada nije bila praksa.
Javno gledanje utakmice bit će organizirano kod zgrade „Projektant“, a zanimljivo je da će u periodu od 19 do 24 sata doći do potpune obustave saobraćaja na tom području.

Uoči večerašnje utakmice, Mostar okićen zastavama Hrvatske

Već treću godinu Jedinstvena organizacija boraca - branilaca Konjica organizira odlazak na "Marš mira Nezuk – Potočari".&nbsp;Iz Konjica su krenuli jutros u 11 sati autobusom sa Trga državnosti Alije Izetbegovića, a prije dolaska u Nezuk odat će počast ubijenoj tuzlanskoj mladosti.&nbsp;U Nezuku će se sastati sa četvoricom Konjičana, koji su 28. juna krenuli pješice prema Potočarima, odakle će dalje zajedno pješačiti stotinjak kilometara do mjesta gdje će biti klanjana dženaza za ubijene Srebreničane.&nbsp;Učesnicima "Marša" bit će redovno dostavljana hrana i voda, a za Konjičane koji nisu mogli krenuti na ovaj marš bit će organiziran prijevoz u Potočare na dan dženaze - 11. jula.&nbsp;

Konjičani kreću prema Nezuku, odakle će se 30 učesnika priključiti koloni za Potočare

Poljoprivrednici u dolini Neretve su očajni. S teškom mukom uzgajane plodove kavade (paradajza), karpuze (lubenice) i pipuna (dinje), ali i ostalog voća i povrća teško mogu prodati, jer uvoz u potpunosti uništava domaću proizvodnju. 
&nbsp;Čemu poticaji 
Potvrđuje nam to Marijan Brajković, poljoprivredni proizvođač iz Višića kod Čapljine i predsjednik poljoprivredne zadruge „Matica“, ističući da je poljoprivreda u ovom kraju skoro na koljenima.
- Svake godine je gore. Doslovno smo preplavljeni uvozom odsvuda, od Albanije, Makedonije do Srbije, otkud iz Leskovca dolazi paradajz. Taj uvoz voća i povrća je došao do te mjere da ovo više nema smisla. Jer, nemoguće je ekonomski pratiti sve to, a država ma baš ništa ne čini da rješava ove naše probleme. Kažu nam eto imate poticaje. Ma, čemu poticaji, ne trebaju nam kad ne možemo prodati svoje proizvode - ogorčen je Brajković.
Naglašava da je uvoz najviše uništio prodaju paradajza, ali i da stanje nije puno bolje kada je riječ o drugim poljoprivrednim kulturama.
- Prodaja paradajza je totalno ugušena, pa dalje sve redom kako šta dospijeva, od lubenice do dinje. Općepoznato je da mi znamo proizvoditi kvalitetno povrće i voće, naši prinosi su standardni i zadovoljavamo sve parametre, međutim, cijena je takva da je to ispod svake razine isplativosti proizvodnje - govori nam on.
Tako je, naprimjer, trenutna prodajna cijena paradajza 30 feninga i, kako iznosi Brajković, u silaznoj je putanji, dok je cijena uvoznog, koji je kudikamo stigao ranije od njihovog, bila i 2 KM.
Obaranje cijena 
- Čim je naš paradajz dospio, cijena je oborena. U najkraćem, ne možemo konkurirati, a poznato je da masa ljudi u skoro cijeloj Hercegovini živi od poljoprivrede - iznosi on.
&nbsp;Tretiranje hemikalijama&nbsp; - S druge strane, postavlja se pitanje šta to naši ljudi jedu, odnosno, kakvo voće i povrće, jer bez obzira na geografski položaj, nemoguće je da bez tretiranja raznim kemikalijama paradajz iz uvoza dozrijeva tako rano. Istina, u posljednje vrijeme je prisutan trend da naši kupci prate domaću proizvodnju, ali, ipak, borba postaje nemoguća. Nažalost, naši političari sve to vide, ali se prave ludi, jer, kad mi probamo izvesti, dočeka nas milion zapreka - kaže Brajković.

Domaći paradajz, karpuza i pipun propadaju zbog uvoza

Bračni par Šljivo iz Konjic, Šefik i njegova supruga Sedija, primjer su kako se treba boriti kroz život i kada dođu teški dani.&nbsp;
&nbsp;Netaknuta priroda

- Imao sam 50 godina kada sam ostao bez posla. Nekako u tom periodu i suprugu je zadesila ista sudbina. Razmišljali smo šta i kako dalje, a onda na jednoj parceli, koju smo kupili na putu ka selu Repovci, počeli smo ostvarivati egzistenciju za život. U početku je to bila sadnja malina, kasnije šumske jagode, a kako je u konjičkoj općini turizam u ekspanziji, naši novi pokušaji upravo su u ovoj branši - počinje nam svoju priču Šefik, kojeg smo posjetili u njihovoj „Ljetnoj bašti Lisin“, kako su nazvali ovo svoje imanje. 

I zaista smo se uvjerili u to koliko Šefik ima zlatne ruke, jer su upravo njegovo djelo od drveta napravljeni šadrvani te svi drugi predmeti koji krase ovaj mali raj u netaknutoj prirodi borove i bukove šume.

I Sedija je, uz svog supruga, kao vrsna kuharica već oduševila one koji su posjetili ovaj dio konjičke općine, koji će zasigurno u budućnosti biti prava turistička atrakcija. Upravo s njihovog imanja može se ući u duboku šumu i zaboraviti na svakodnevne životne probleme i brzi tempo života te obilježenom stazom za šetnju uživati uz cvrkut ptica. 

- Nekoliko godina smo živjeli od uzgoja malina. Ipak, zbog cijene otkupa, taj posao nije bio isplativ te smo se morali orijentisati na nešto drugo kako bismo preživjeli. Trudimo se da što uspješnije radimo ovaj novi posao i nadamo se da će građani to i prepoznati. Svima koji nas posjete, ljubazno ćemo otvoriti vrata naše ljetne bašte - kaže Sedija.

&nbsp;Novi pokušaj

I dok mnogi odlaze iz naše zemlje, neki prkos Šljive je zadržao u BiH. 

- Mogao sam otići vani, ali u ovim godinama, teško se negdje ponovo adaptirati. Odlučili smo ovdje nastaviti život s nekim novim pokušajima, pa ćemo vidjeti - kaže Šefik. 

&nbsp;Imaju i ribnjak&nbsp;&nbsp;
Kada su kupili parcelu, to je bila zapuštena livada, ali malo-pomalo pretvorili su je u pravu oazu ljepote i mira. Na imanju imaju i mali ribnjak.

Nakon što su ostali bez posla, Šefik i Sedija Šljivo se okrenuli sadnji malina i jagoda

Nekadašnji hercegovački gigant „Hepok“ iz Mostara, osnovan davne 1956. godine, predstavio je danas novo poglavlje u svom poslovanju. 
Kompaniju je 2016. godine preuzela grupacija "Zeraa Agriculture Investment", koja je u vlasništvu istoimenog fonda iz Dubaija i otada do danas su u nekadašnji hercegovački kombinat uložili više od 20 miliona KM. 
S ciljem predstavljanja nove poslovne vizije kompanije, brenda i novog asortimana proizvoda, danas je upriličen obilazak "Hepokove" plantaže sjeverno od Mostara, Željuše, kao i podruma Vinarije na Bišću polju.
Željuša je, inače, najveći vinograd u BiH, prostire se na 450 hektara zemljišta od čega je 240 hektara pod vinovom lozom, različitih sorti grožđa. 
Na drugoj "Hepokovoj" plantaži, na samom ulazu u Blagaj, na 50-ak hektara uzgajaju dvije sorte. 
Nedim Marić, direktor "Hepoka", je tokom obilaska plantaže Željuša, na kojoj osim autohtone žilavke i blatine uzgajaju još sedam sorti, kazao da je grožđe s ovog područja vrhunske kvalitete.
- S ove pozicije možemo vidjeti tek trećinu plantaže, no ona je tolika da kad bi se dužina redova nanizala, dosegnuli bi do Minhena - ponosno je istakao Marić. 
Nakon obilaska plantaža, upriličena je i posjeta Vinariji. 
Damir Ferović, direktor Grupacije "Zeraa Agriculture Investment", naveo je da je po preuzimanju "Hepoka" prioritet bio da se osigura kontinuitet u procesu proizvodnje a, nakon što su to uspjeli, sada je cilj "Hepok" razviti u jednu modernu i tehnološki naprednu kompaniju.
- Posljednju godinu intenzivirali smo više od 3 miliona u nabavku procesne opreme koja omugućava da proizvodimo kvalitetna i vrhunska vina i destilat velikog kvaliteta koji dalje koristimo u proizvodnji naših jakih alkoholnih pića i likera. Tu je i novi logo "Hepoka", koji predstavlja simbol Mostara, Stari most, u našoj verziji sačinjen od dvije autohtone sorte grožđa, žilavke i blatine - kazao je Ferović.
"Hepokovu" Vinariju obišao je i gradonačelnik Ljubo Bešlić, koji je kazao kako vjeruje da će ova kompanija, koja ima dugu i uspješnu prošlost, s novim brendom pronijeti slavno ime Mostara diljem svijeta kao što je to i ranije činila.
- Nadam se da će biti i novih zapošljavanja i da će time doprinijeti razvoju Mostara i BiH kao i ostanku mladih ljudi. Ovo je novi početak koji neće biti lagan i sigurno je izazov - zaključio je Bešlić.

"Hepokova" Željuša: Kad bi se redovi vinove loze nanizali, dosegnuli bi do Minhena

Ako postoji savršeno ujedinjenje rada ljudskih ruku i prirode, onda se to najbolje vidi na primjeru malog i širom svijeta poznatog Počitelja.&nbsp;&nbsp;
- Ovo je čarobno – kažu Kanađanke Miranda i Grejs (Grace). 

Tepaju mu tako turisti širom svijeta. Ko god krene u Mostar, zastane skoro 20 kilometara dalje i svrati u Počitelj. Ima gdje parkirati vozilo, ući, popiti kahvu. Pravu bosansku. I obrnuto. Ko god krene na more, zastaje u ovom kamenom raju. Osvježit će se voćem koje prodaje ljupka Nina Zukanović. 

Briga o džamiji 

- Sve je domaće – govori ona na najmanje sedam stranih jezika. 

Odmah pored malog suncobrana i stola sa pregršt voća, ljetna bašta. Krcata. Takva lepeza glasova, orkestar stranih jezika može se čuti samo na mjestima poput Počitelja. Ni kiša koja pomalo pada, nikoga ne uznemirava. 

Dino Kerić je turistički vodič iz mostarske agencije. Kaže da vodi grupu turista iz Italije. 

- Oduševljeni su građevinama u Počitelju, kamenom, ovim mirisom. Planirali smo ostati sat, ali smo, evo, već tri sata tu. Ne mogu da ih okupim, uživaju na Pašinoj tabiji, neki su još u Gavrankapetanovića kući. Ostat ćemo u Počitelju na ručku, odlična je hrana – govori nam Kerić. 

Do kule, čovjek ne može a da ne zastane kod svakog štanda. Vezene torbice, keramički suveniri sa motivima Počitelja, prirodni sokovi, voće, razni oblici magneta, sve je šarmantno lijepo i privlačno. Sve do 5 eura. 

Nura i Fadila prodaju i zavjese te bluze s vezenim motivima. 

- Ove bluze kupuju svi, lagane su i odlične za ljeto – govore. 

Ulaz u Hadži Alijinu džamiju, sagrađenu 1563. godine, plaća se 3 KM ili 1,50 eura. Novac od ulaza koristi se za njeno održavanje i čišćenje. Za djecu je ulaz besplatan. Brigu o džamiji na sebe je preuzeo Džemal ef. Gadara. 

- Trudimo se da sve bude čisto. Što treba da se popravi, popravljamo. Lijepa je kuća u koju ulaze ljudi – kaže ef. Gadara. 

Treba spomenuti i Šišman-Ibrahin pašinu medresu s originalnim bakrenim kupolama i Sahat-kulu iz 17. stoljeća i hamam. 

Srećemo Martina i Patrisiju (Patricia). 

- Bili smo u Mostaru i recepcionar u hotelu nam je rekao da moramo posjetiti Počitelj. Zaista je bio u pravu, ovo se mora posjetiti. Kao da smo u nekoj bajci – govore. 

Da nije tako, ne bi umjetnici, slikari dolazili u Počitelj i u miru i u prelijepom okruženju, gdje samo pjevanje ptica i orkestar insekata razbijaju duboku tišinu, slikali. Pitamo za velikog slikara Safeta Zeca. 

- Nema ga, otišao je jutros u Sarajevo – govore nam u restoranu “Počitelj”. 

Šteta. Podno kule je kultna kafana rahmetli Mustafe Alagića Mute. On je preminuo prije četiri godine, ali je njegova supruga Raifa u Počitelju. 

- Imam apartman, noćenje je 15 eura. Živim ovdje. I da imam igdje drugo da odem, ne bih otišla – kaže Raifa, što je u potpunosti razumljivo.

Prazni tanjiri 

Pravi Raifa i sokove od ruže, nane, zove. 

U restoranu “Počitelj” ručaju svi. I Majkl (Michael) i Kolin (Colin) iz Velike Britanije. Ćevapi, miješano meso, lignje, neretvanska pastrva, ražnjići i baklava za kraj – sve je to na meniju.

- Naši prijatelji su nam pričali o ovom mjestu. Odlično je sve. Prelijepo. Hrana je preukusna – kažu Majkl i Kolin, a potvrđuju to i prazni tanjiri ispred njih. 
&nbsp;&nbsp;
Nobelovac o Počitelju 

I nobelovac Ivo Andrić pisao je o Počitelju. 

“Počitelj. Na jednoj nozi stoji, jednim se stopalom drži zemlje, i to ne celim. Nije lak ni udoban položaj. Nije vesela mogla biti istorija ovog čudnog utvrđenog naselja čiji je sav smisao bio oduvek u tom da je utvrđeno, a naselje je samo po nuždi i uzgred. Za šest vekova biti grad od kamena, u strmoj, krševitoj i tesnoj dolini Neretve, na teškom i izloženom mestu (“zemlji na ćenaru”) nije laka stvar ni zavidna sudbina.”

Počitelj - čarobni gradić na obali Neretve

Mostar i Hercegovina ugostit će pjesnike hrvatskog porijekla na osamnaestim po redu susretima Hrvatske izvandomovinke lirike, koji će se održati od 4. do 8. jula.

Pjesnici, ujedno i članovi značajnih hrvatskih zajednica širom svijeta, koji dolaze s raznih kontinenata, povezat će se s Društvom hrvatskih književnika Herceg-Bosne i ogrankom Matice hrvatske u Čitluku, kao i Simfonijskim orkestrom Mostar.

Tokom trajanja manifestacije planirane su dvije pjesničke večeri, 5. jula u Mostaru, u Galeriji kraljice Katarine Kosače, s početkom u 20 sati, te dan kasnije u Majčinom selu u Međugorju, s početkom u 20.15 sati (nakon večernje mise), najavili su organizatori.

Planirane su i posjete Međugorju, Čapljini, Mostaru, Ljubuškom, Širokom Brijegu, Rami i ostalim mjestima u Hercegovini, gdje će se u petodnevnom druženju gosti upoznati s kulturnom tradicijom i historijskim znamenitostima.

U programu sudjeluju 23 pjesnika, i to Željka Marija Čorak (Vankuver, Kanada), Ivan Gerić (Detroit, SAD), Nasja Bošković Mayer (Sejnt Luis, SAD), Ivanka Sabolić Rukavina (Kent, SAD), Mate Tafra (Lausane, Švicarska), Suzana Tkalčić (San Pedro, SAD), Ivan Župa (Beč, Austrija), Branka Grakalić (Vil, Švicarska), Nadica La Rosa (Farum, Danska), Ivanka Madunić Kuzmanović (Grindale, SAD), Anica Markov (Karakas, Venecuela), Pero Rotim (Insbruk, Austrija), Ana Petrović (Beč, Austrija), Florijan Bebić (Beč, Austrija), Enđi Luburić (Angie, Australija), te pjesnici iz DHK HB: Ivan Sivrić, Miljenko Stojić Mića, Joso Živković Soja, Grgo Mikulić, Marina Kljajo Radić, Ivan Vrljić, Marela Jerkić Jakovljević, Antun Lučić, Ivan Baković i Anita Martinac.

Susreti Hrvatske izvandomovinke lirike krenuli su 2000. godine, kada su se prvi put okupili pjesnici u Njujorku u želji da povežu kako hrvatske zajednice diljem Amerike i Kanade tako i pojedince koji njeguju hrvatski jezik.

Pozitivna energija prenosi se i na nova odredišta, gradove u kojima još žive aktivne hrvatske zajednice i umjetničke skupine, te okuplja nove članove iz SAD, Kanade, Evrope, Južne Amerike, Australije, pa čak i Južne Afrike.

Pjesnici najčešće pišu o tipično iseljeničkim temama – čežnji za rodnom kućom, nevinošću djetinjstva, boli rastanka, ali i o onim općeljudskim – smislu života, ljubavi, prolaznosti i vjeri.

Hrvatski pjesnici iz cijelog svijeta dolaze u Hercegovinu

U Bosni će danas prevladavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a u Hercegovini pretežno sunčano.
U Bosni će povremeno padati slaba kiša, lokalni pljuskovi i grmljavina. Vjetar slab do umjeren u Hercegovini i na zapadu Bosne jugozapadni, a u ostalim područjima sjeveroistočni. Dnevne temperature od 22 do 28, na jugu od 27 do 32 stepena.
Temperature zraka u 11 sati: Bjelašnica 12 stepeni, Ivan-sedlo 15, Sarajevo 19, Bugojno, Jajce, Sanski Most, Tuzla, Zenica 20, Bihać, Brčko, Gradačac 21, Livno 22, Mostar 26, Grude 28 i Stolac 30, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

Nakon pobjede Hrvatske, dječak u Mostaru slavio uz povik: "Nož, žica, Srebrenica"

Skokom bez aplauza Mostar odao počast nevinim žrtvama genocida u Srebrenici

Zip-line već isprobalo više od 100 ljubitelja adrenalina

Amela Rebac s knjigom mora put Sarajeva kako bi dokazala da buredžici nisu burek preliven kiselim mlijekom

Sergej Trifunović: Ako trebam poginuti, neka to bude od svojih

Gužva u Mostaru: Stari most i skokovi turiste ostavljaju bez daha

Ulaz na područje vodopada Kravice 10 KM u jeku sezone

Božo Ljubić: Pet bošnjačkih stranaka izvelo entitetski udar na državu

Uoči večerašnje utakmice, Mostar okićen zastavama Hrvatske

Konjičani kreću prema Nezuku, odakle će se 30 učesnika priključiti koloni za Potočare

Domaći paradajz, karpuza i pipun propadaju zbog uvoza

Nakon što su ostali bez posla, Šefik i Sedija Šljivo se okrenuli sadnji malina i jagoda

"Hepokova" Željuša: Kad bi se redovi vinove loze nanizali, dosegnuli bi do Minhena

Počitelj - čarobni gradić na obali Neretve

Hrvatski pjesnici iz cijelog svijeta dolaze u Hercegovinu

U Stocu u 11 sati izmjereno 30 Celzijevih stepeni

Hercegovačko-neretvanski kanton

Nakon pobjede Hrvatske, dječak u Mostaru slavio uz povik: "Nož, žica, Srebrenica"

Skokom bez aplauza Mostar odao počast nevinim žrtvama genocida u Srebrenici

Zip-line već isprobalo više od 100 ljubitelja adrenalina

Amela Rebac s knjigom mora put Sarajeva kako bi dokazala da buredžici nisu burek preliven kiselim mlijekom

Sergej Trifunović: Ako trebam poginuti, neka to bude od svojih

Gužva u Mostaru: Stari most i skokovi turiste ostavljaju bez daha

Ulaz na područje vodopada Kravice 10 KM u jeku sezone

Božo Ljubić: Pet bošnjačkih stranaka izvelo entitetski udar na državu

Uoči večerašnje utakmice, Mostar okićen zastavama Hrvatske

Konjičani kreću prema Nezuku, odakle će se 30 učesnika priključiti koloni za Potočare

Domaći paradajz, karpuza i pipun propadaju zbog uvoza

Nakon što su ostali bez posla, Šefik i Sedija Šljivo se okrenuli sadnji malina i jagoda

"Hepokova" Željuša: Kad bi se redovi vinove loze nanizali, dosegnuli bi do Minhena

Počitelj - čarobni gradić na obali Neretve

Hrvatski pjesnici iz cijelog svijeta dolaze u Hercegovinu

U Stocu u 11 sati izmjereno 30 Celzijevih stepeni