Predstavnici Regionalnog odbora „Merhameta“ iz Goražda dopremili su pakete prehrambenih proizvoda za povratnike s prostora Žepe, Han-Pijeska, Luke i Kruševa Dola kod Srebrenice, te Rogatice. Paketi su kupljeni iz sredstava Agana Hodžića, humaniste koji je milion KM ostavio Narodnoj kuhinji Stari Grad, Crvenom križu i Merhametu za kupovinu hrane ljudima koji je sebi ne mogu priuštiti.

- Ovo je donacija Agana Hodžića, koji je porijeklom s ovih prostora, iz Kovanja kod Rogatice. Njegova posljednja želja je bila da se paketi s hranom podijele povratnicima u RS, i mi to i činimo. Fizički ne možemo stići tokom ramazana, ali nadam se da ćemo do kraja juna posjetiti i Sokolac i okolna sela, Foču, Čajniče, Rudo i Višegrad. Nadam se da će ovo ljudima dobro doći – kazao nam je Šemsudin Kuljuh, menadžer RO „Merhameta“ Goražde.

U Žepu je stiglo 220 paketa, a u ovom mjestu namirnice su preuzeli i povratnici iz sela sa prostora općine Han-Pijesak, te dva sela koja pripadaju Srebrenici, ali su mnogo bliže Žepi. 


– Kada smo se trebali vratiti, obećali su nam i stoku, mašine za obradu zemlje, ali kad sam se vratio, ni krampu nisam dobio. Uvjeta za opstanak nemamo - nikakvih. Nemamo prodavnice, ljekara, bilo čega. Ovaj kamion što je danas došao, kap je vode u moru, ali nama dosta, jer znači da nismo zaboravljeni od nekoga. Neko se sjetio tih Žepljaka ili Srebreničana – kaže Bajro Otajagić iz sela Pripećak kod Žepe.

Pred dušu skromnog, humanog čovjeka Agana Hodžića, koji je i, uz bogatstva koje je posjedovao, preminuo u staračkom domu, povratnici su proučili Fatihu.

Od novca koji je ostavio Agan Hodžić: Paketi za povratnike iz Žepe i okolnih mjesta

Dopisnik „Dnevnog avaza“ iz Banje Luke Ognjen Matavulj dobitnik je godišnje nagrade za najboljeg novinara koju dodjeljuje Klub novinara Banja Luka. Matavulj je ovo priznanje dobio kao novinar crne hronike koji je otkrio nekoliko velikih afera, ali i najveći broj činjenica u slučaju smrti Davida Dragičevića.Matavulju je nagradu na šestom neformalnom druženju novinara „Off The Record“ uručio Đorđe Vuković, profesor banjalučkog Fakulteta političkih nauka i predsjednik deveteročlanog žirija koji je imenovao Upravni odbor Kluba novinara. Vuković je istakao da je ponosan na mlade novinare, jer je među njima mnogo onih kojima je predavao i bio urednik.- Ne dešava se često da novinar crne hronike dobije ovakvo priznanje, ali i to nam, nadam se, nešto govori. Drago mi je što je neko prepoznao naš rad, jer su novinari crne hronike uglavnom na margini kada su ovakva dešavanja u pitanju - kazao je Matavulj.

Ognjenu Matavulju godišnja nagrada banjalučkog Kluba novinara

Na malom gradskom trgu u Prijedoru jučer je počela sedmodnevna izložbeno-prodajna manifestacija “Dani jagoda” na kojoj učestvuje deset uzgajivača s područja prijedorske regije.Bez nakupacaIlinka Macura, predsjednica Skupštine Udruženja voćara Prijedor, koje je i organiziralo “Dane jagoda”, kaže da je ovo odlična prilika da se bez nakupaca proizvod direktno proda kupcu.- Sve ove jagode koje su danas izložene na trgu su svježe, jutros ubrane, mada je interes kupaca, moguće i zbog vremena, kiše, nešto manji. Neki, doduše, i ne znaju da je manifestacija otvorena pa ih pozivam da dođu i vide šta nudimo – kazala je Macura.Dodaje da je ponuda, bar kada je riječ o broju proizvođača, slična onoj u proteklim godinama. Tatjana Marić, šef Odsjeka za unapređenje poljoprivrede u Gradskoj upravi, rekla je da se na području Prijedora proizvodnjom jagodičastog voća bavi oko 60 proizvođača. Organizirano predavanje Tokom manifestacije za proizvođače će biti organizirano i predavanje o temi “Problemi i rješenja u proizvodnji jagodičastog voća”. Kilogram jagoda na trgu je jučer koštao tri marke.

Odlična prilika da proizvođači direktno prodaju voće kupcima

Banju Luku je prije nekoliko minuta pogodio zemljotres, koji se osjetio u svim dijelovima grada i trajao je nekoliko sekundi. 
Zemljotres jačine 3,6 stepeni po Rihteru registriran je s epicentrom na području Potkozarja.
Pomjeranje tla je registrirano u 15.40 sati.

Zemljotres od 3,6 stepeni zatresao Banju Luku

Otvaranjem izložbe glinenih predmeta, akcijom ''Učlani se i čitaj'', promocijom Udruženja žena „Podrinjka“ iz Skelana, muzičkim koncertom grupe „Garavi sokak“, turnirom u malom fudbalu i takmičenju u navlačenju konopca danas je u Srebrenici počela 15. privredna i kulturno-sportska manifestacija „Dani Srebrenice 2018“.
- Manifestacija koja će trajati narednih deset dana imat će 40 programskih sadržaja. Tu su i izložbe slika i fotografija, promocija knjiga, dječiji igrokazi i recitacije, koncert KUD-a „Vaso Jovanović“ iz Srebrenice te niz sportskih takmičenja - pojasnio nam je Vladan Milovanović, direktor ove manifestacije.
U završnici manifestacije na igralištima pored osnovne i srednje škole bit će održan koncert grupe „Hari Mata Hari“ i produkcija „Yugoarta“ iz Beograda.
Veliko interesiranje privlači regionalno takmičenje lovaca u gađanju glinenih golubova na Vitezu i na jezeru Perućac, takmičenje ribara u pecanju na plovak.

''Dani Srebrenice 2018'' sa 40 programskih sadržaja

Osim već najavljenih letova za Memingen u Njemačkoj i Šarloa pored Brisela u Belgiji, kompanija „Rayanair“ sa banjalučkog aerodroma letjet će i za Štokholm u Švedskoj.
Letovi na ove tri destinacije počet će u oktobru, a karte se već mogu kupiti po cijeni od 19,99 eura. Kako su rekli predstavnici „Rayanaira“, plan je da s banjalučkog aerodroma na ove destinacije godišnje bude prevezeno oko 100.000 ljudi.
Predsjednica Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović razgovarala je u Banjoj Luci s predstavnicima aviokompanije "Rayaner" Denisom Barabasom i Ologom Pavlnokom.

Od Banje Luke do Štokholma za 19,99 eura

U Trebinju je jučer zvanično pušten u rad sistem videonadzora koji se sastoji od 41 antivandal kamere. U gradskom parku postavljena je 31 kamera, 10 na ključnim raskrsnicama u užem centru grada.&nbsp;
Tri faze 

Prema riječima gradonačelnika Luke Petrovića, Trebinje je prvi grad u RS koji je u svrhu bolje sigurnosti građana i imovine finansirao videonadzor.

- Projekt se sastoji iz tri faze i u prvoj je instalirana 41 kamera, a u druge dvije grad će biti pokriven sa još 66 kamera koje će 24 časa snimati najprometnije ulice, škole, bolnicu, policiju, vrtiće, stari grad i sve institucije - pojasnio je Petrović.

Videonadzor ima dvije kontrolne sobe. U jednoj je server i smještena je u Policijskoj upravi, gdje njeni pripadnici nadgledaju 24 sata kamere i čuvaju snimke 21 dan. Druga soba nalazi se u JU “Ekologija i bezbjednost”, u čijoj nadležnosti su Civilna zaštita i Centar za obavještavanje, pa mogu reagirati i pozvati potrebnnu službu, no oni nemaju mogućnost snimanja. 

Žarko Laketa, načelnik PU Trebinje, kaže da je ovaj projekt vrlo značajan iz razloga što će Policijska uprava imati mogućnost da 24 sata snima određene dijelove grada, a snimci će se čuvati 21 dan. 

- Ovo je vrlo značajno jer će policijski službenici od sada imati uvid u sva zbivanja u užoj gradskoj jezgri i od 0 do 24 će pratiti situaciju, a samim tim će imati i mogućnost brže reakcije - rekao je Laketa i dodao da će koristiti za poboljšanje stanja sigurnosti i da se zaštiti imovina građana.

Visoka rezolucija

Kamere su visoke rezolucije, na njima se prepoznaju registracijske oznake, lica, pa čak i sitni detalji, a mogu snimati i po mraku. 

&nbsp;Do sada potrošeno 200.000 KM&nbsp; 
Prva faza projekta, koja je finansirana iz gradskog budžeta, koštala je oko 200.000 KM, dok će druge dvije faze biti realizirane tokom 2018. i 2019. godine, što će ukupno iznositi oko 520.000 KM ulaganja u videonadzor u gradu Trebinju.

Dešavanja u Trebinju snima 41 kamera

Iako je spomenik na banjalučkim Šehitlucima proglašen nacionalnim spomenikom prije pet godina, on je i dalje u veoma lošem stanju. Sanacija pristupnih stepenica kod spomenika počet će ove sedmice, a radovi bi trebali biti završeni do 27. jula, kada se obilježava Dan ustanka protiv fašizma. Vrijednost radova iznosi oko 45.000 KM.&nbsp;
&nbsp;Trošak Grada

Načelnik Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu Grada Banja Luka Dragomir Keserović rekao je da je tokom vremena došlo do oštećenja na spomeniku, ali i na pristupnim stepenicama.

- Spomenik palim Krajišnicima nalazi se na spisku spomenika od interesa za RS i BiH i njegovu obnovu mora odobriti Vlada RS, a potrebna su i velika sredstva da bi se to ostvarilo. Odlučili smo da obnovimo pristupne stepenice o trošku Grada kako bi se omogućio nesmetan pristup spomeniku prilikom obilježavanja važnih istorijskih datuma - rekao je Keserović.

Naglašava da su sredstva za obnovu stepenica izdvojena iz gradskog budžeta odnosno iz granta za održavanje spomenika i spomen-obilježja.
Građani okupljeni oko „Rekreativne zona“ godinama upozoravaju na ozbiljnost i opasnost penjanja na spomenik na Šehitlucima. Mnogo je onih koji se penju na spomenik s čijeg se vrha pruža jedan od najljepših pogleda na Banju Luku. 

Kvalitetan kamen

- U izgradnji spomenika korišten je dobar i kvalitetan kamen, ali ne za ova područja s niskom temperaturom i velikom vlagom – rekao je Tihomir Dakić iz „Rekreativne zone“. 

&nbsp;Autor Augustinčić&nbsp; 
Spomenik je djelo akademskog vajara Antuna Augustinčića i podignut je u znak sjećanja na nekoliko hiljada krajiških boraca koji su poginuli u Drugom svjetskom ratu. Svečano je otvoren na Dan ustanka naroda BiH 27. jula 1961. godine, iako je odluka o podizanju ovog spomenika donesena još 1953. godine.

Za obnovu stepenica odobren novac, a spomenik na Šehitlucima još čeka

Štićenici Doma za mušku djecu i omladinu ometenu u razvoju u Čirkin Polju kod Prijedora imaju mini pogon za proizvodnju šampinjona, dva oveća plastenika i parcelu na kojoj uzgajaju sve vrste povrća... Četiri ciklusaIzmeđu je voćnjak, a u blizini mini pekara iz koje svakodnevno izlazi 300 vrućih vekni hljeba. Sve ide za potrebe kuhinje doma, a ono što preostane u mini hladnjaču kapaciteta oko pet tona. Rajko Drinić, direktor ovog doma, pojašnjava da im je pogon za proizvodnju šampinjona prije dvije godine donirala japanska vlada.&nbsp; Do sad su u četiri ciklusa ubrali oko šest tona kvalitetnih gljiva.- Na ovim poslovima u radnookupacionoj terapiji angažovano je između šest do osam korisnika zajedno sa stručnim osobljem. Štićenici rade prema svojim mogućnostima i potrebama. Najviše posla ima za vrijeme berbe i kad se vreće slažu na police - kaže Drinić. Viškova nema, jer je proizvodnja isključivo prilagođena potrebama doma. - Zato su i određena četiri ciklusa, mada ih je realno moglo biti i više - kaže Drinić. Dom za mušku djecu i omladinu u Čirkin Polju vjerovatno je jedina ustanova ovakvog tipa u BiH koja funkcionira na ovom principu, što, prema Drinićevim riječima, ima dvostruke efekte, angažiranje korisnika i svojevrsne uštede.Potrebe kuhinje Na ovećoj parceli u blizini stambenih objekata doma posađeno je 230 kilograma luka i više od 250 kilograma sjemenskog krompira, a u plastenicima su krastavci.- I to je sve samo za potrebe naše kuhinje - kaže Predrag Gnjatović, jedan od stručnih saradnika doma.&nbsp;&nbsp; &nbsp; 193 stanara U domu trenutno borave 193 štićenika iz BiH, Crne Gore i Hrvatske. Za šest štićenika, državljana Hrvatske, posljednjih 15-ak godina&nbsp; niko ne plaća boravak. - Pokušavali smo dva puta da to riješimo preko nadležnih ministarstava. No, nismo dobili neke pozitivne odgovore, tako da je taj problem još neriješen. Ali smo ih ostavili u domu. Imaju sve uvjete kao i drugi korisnici. Oni su naši, „domski“ ljudi - kaže Drinić.

Štićenici sami uzgajaju sve što je potrebno za kuhinju doma

Gordana Jekić, direktorica Javne ustanove Dječiji vrtić „Radost“&nbsp; iz Prijedora, kaže da će ove godine nakon konkursa koji će biti raspisan krajem ove sedmice primiti stotinjak mališana. Liste čekanja Ova ustanova, osim centralnog, ima još pet vrtića u gradskim naseljima Pećani i Urije te u Kozarcu i Omarskoj.- Svake godine 50 djece ostane neupisano. No, grupe u vrtićima su preopterećene, što znači da bi, ukoliko bismo ih rasteretili, još 50 mališana ostalo bi bez svog mjesta. Sada u tri vrtića u gradu imamo slobodna 82 mjesta, a najviše u centralnom vrtiću, 53 - pojašnjava Jekić i dodaje da vrtići u Kozarcu i Omarskoj imaju princip internih konkursa.Prednost za upis u vrtić dobit će roditelji koji su na takozvanim listama čekanja, oni koji već imaju dijete u vrtiću pa sad žele upisati drugo, potom samohrani roditelji...- Dok ispoštujemo ove prioritete te liste čekanja i djecu korisnika, dešava se da već popunimo kapacitete - kaže Jekić.Dodaje da roditelji između baka i deka servisa i vrtića biraju uglavnom ovo drugo.- Nije mi jasno zašto velik broj roditelja izbjegava da djecu ostavi na čuvanje kod baka i djedova. Kao da će ta ljubav pokvariti dijete. Lično smatram da nisu u pravu, jer ljubav nikad ništa nije pokvarila. Pogotovo ne u jasličkom uzrastu, kada je, prema meni, idealno da, kad se to može, dijete bude u svojoj kući, gdje će se pratiti njegov bioritam, kada ustaje, jede, kada spava... - kaže Jekić.Cijena smještaja U vrtićima u Prijedoru trenutno boravi 450 mališana. Cijena smještaja se nije mijenjala posljednjih nekoliko godina i mjesečno iznosi 150 maraka.&nbsp; &nbsp;&nbsp;Bolesti i navikavanje Jekić ističe da bi se određeni broj mjesta trebao osloboditi tokom septembra ili oktobra. - U tom periodu bude ispisan jedan broj djece, neka zbog bolesti, a druga zbog nemogućnosti da se naviknu na vrtić. Tad upisujemo onu s liste čekanja koja su najduže kod jasličkog uzrasta - kaže Jekić.

Prijedor: Bez mjesta u vrtiću ostat će najmanje 50 djece

Supružnici Minka i Emir Purković iz Dubrava kod Bosanske Gradiške bave se proizvodnjom povrća već treću deceniju. 

&nbsp;Sedam plastenika

U sedam plastenika i na 20 dunuma na otvorenom Purkovići proizvode skoro sve povrtlarske vrste. Osim povrća, proizvode i kvalitetan rasad paprike, paradajza, lubenica, cvijeća i drugih vrsta.

- Počeli smo berbu krastavca. I paprike su stigle. Imamo prvoklasno povrće uzgojeno na zdrav način, bez prekomjerne hemije - kaže Minka.

Većinu sjemena za uzgoj povrća Purkovići nabave u inozemstvu, a specijalizirali su se i za domaće autohtone sorte.

- Sjeme paprike, paradajza, krastavaca, krompira i drugog povrća nabavljamo iz Mađarske, Holandije ili Njemačke. Pažljivo uzgajamo domaće autohtone sorte, koje su veoma otporne i od njih već godinama prenosimo sjeme - priča Minka.

Prošla godina im nije bila dobra, suša je odradila svoje, a najviše štete imali su na krompiru. Ove godine se nadaju boljem urodu i zaradi.

Dobar plasman 

- Svakodnevno prodajemo povrće, praktično snabdijevamo cijelo gradsko područje našim proizvodima. Nemamo problema s plasmanom, jer su ljudi navikli na nas. Tu smo na ovom štandu tokom cijele godine, hranimo brojne porodice u gradu, a i oni hrane nas - kaže kroz smijeh Minka.
Nekontroliran uvoz 

Purkovići kažu da im zdrava konkurencija ne stvara probleme, već nekontrolirani uvoz povrća iz Evrope, koji po kvalitetu zaostaje za lijevčanskim plodovima.

- E kad bismo imali podršku države kao što je imaju evropski proizvođači, gdje bi nam bio kraj. Ali i ovako je dobro, samo da ne bude suše, grada i oluja. Lijevčanski poljoprivrednici su izdržljivi, obučeni i skromni i to nam je prednost - priča Minka.

Purkovići proizvode povrće za pola grada: Supružnici već decenijama žive od poljoprivrede

Povodom završetka mektebske nastave Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Srebrenica, večeras je organizirao iftar za 150 djece, koja su redovno pohađala mektebsku nastavu u šest džemata ove općine. 
Djeca su s transparentima i balonima prodefilirala gradom, zatim u čaršijskoj džamiji klanjali akšam namaz, a nakon toga svi zajedno iftarili.
-Od 300 djece koja pohađaju nastavu u šest džemata ove općine, iftar je organiziran za njih 150, jer ostali sa sela nisu mogli doći. Sva djeca koja idu u mekteb, rođena su u Srebrenici i ovo je poruka da ovdje ima djece i budućnost za mlada pokoljenja - kazao je glavni srebrenički imam Damir ef. Peštalić.
Na zajedničkom iftaru prošlašeni su najbolji ovogodišnji učenici mektebske nastave. U starijoj grupi najbolji učenici su: Amina Peštalić, Dženita Ibrišimović i Amra Muminović. U mlađoj grupi najbolja je Zejneb Malić, Senada Hasanović i Amila Efendić.

Iftar za 150 polaznika mektebske nastave u Srebrenici

Mirna Jovanović, mlada i perspektivna glumica bez stalnog angažmana, glumu je diplomirala u klasi Juga Radivojevića, na Slobomir P univerzitetu 2013. godine. Rođena je i odrasla u Doboju, ali je stjecajem okolnosti 2009. godine došla u Bijeljinu i upisala glumu. Da posjeduje očigledan dar za umjetnost dokazuje i svojom sklonošću ka likovnoj umjetnosti. Voli klasikeRadila je godinama minijature, a odnedavno se više posvetila slikanju ikona.- Ni u glumačkoj, kao ni u ovoj slikarskoj profesiji, nemam stalno zaposlenje, siguran angažman. Kad se nešto u životu voli, vjerovatno će se namjestiti neka prilika. Iskreno, vjerujem da će Bijeljina u dogledno vrijeme imati svoje pozorište. Mladi ljudi ne mogu puno toga planirati u životu, jer je takvo vrijeme nastupilo – naglašava Jovanović.Kaže da u glumačkoj umjetnosti voli klasike, iako nema ništa ni protiv „lakih“ komada i lakih komedija. Dobri profesori- Akademiju sam završila zbog Dostojevskog, Šekspira, Nušića, Sterije, zbog velikih imena i pozorišnih pisaca. Jeftino nasmijavanje publike me ne privlači. U Bijeljini je iškolovano 40-ak dobrih glumaca. Imali smo dobre profesore, među kojima je bio i vrhunski profesor dikcije Radovan Knežević. Očekivali smo da će Bijeljina dobiti pozorište, jer smo ovdje imali puno talentovanih mladih glumaca – ističe Jovanović.Prema njenim riječima, bilo je i nekog entuzijazma među njima. Međutim, to traje sve dok ne počnu sami plaćati račune za struju i vodu jer „kada zakorače u svijet odraslih, onda važe neka druga pravila“.Prodavala rukotvorineIzrađivala je rukotvorine koje je prodavala na gradskom trgu. Uglavnom, željela je da nakon studija ne bude više „na grbači roditeljima“. &nbsp;Iznenađeni JapanciKada su pozorišni umjetnici iz Japana gostovali u Bijeljini, kaže da su bili iznenađeni. Razlog je činjenica da Bijeljina ima pozorišnu akademiju i talentovane glumce, a nema pozorište.

Mladi ljudi ne mogu puno toga planirati u životu

Ponašanjem mimo Ustava i zakona, zajedničke institucije vrše "državni udar", jer se Savjet ministara ponaša kao vlada, iako je samo pomoćni organ, izjavio je predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, u emisiji "Ukrštenica" na RTRS televiziji.
-BiH je u permanentnoj krizi sistema odlučivanja i nadležnosti, a problemi sa migrantima koje je Evropa riješila prije nekoliko godina, Bosnu i Hercegovinu su sada zatekli - istakao je Dodik.
Ponovio je da na teritoriji Republike Srpske neće biti stacioniran niti jedan prihvatni centar.
-Mi imamo suštinski problem, a to je što je granica oduzeta entitetima. Entiteti nemaju mogućnost da upravljaju granicom, a onda zajednički nivo kaže – mi smo nadležni. Ako ste nadležni, što nam servirate te probleme, zašto ne obezbijedite granicu, zašto ne zaustavite ulazak u BiH? Naravno tih odgovora nema, a uvijek i sve pokušava se nametnuti kao osnovno unutrašnje pitanje za borbu nadležnosti - rekao je Dodik.
Poruke Bakira Izetbegovića prilikom posjete Redžepa Tajipa Erdoana jasan su znak dobrodošlice izbjeglicama sa Bliskog istoka, tvrdi Dodik. Sporno je i pojavljivanje zastava BiH u sarajevskoj Zetri, a priča o navodnom predizbornom skupu Erdogana, smatra predsjednik RS, samo je podvala za domaću javnost.
-Turska je pomagala Aliju Izetbegovića još tokom rata, i Turska i danas stoji žestoko iza svih politika koje provodi Bakir Izetbegović i SDA u cjelini. Kao što ste mogli da čujete Erdoana koji je rekao: "Mi odavde otići nećemo", a ko ih je zvao ovdje? Mi nismo, a ako nisu ni Hrvati – onda ih nije zvala BiH nego Bakir Izetbegović i njegova politika - istakao je Dodik.
Sastanak sa Putinom
Sa Putinom će Dodik, kako kaže, u petak na Ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu razgovarati o daljnoj ekonomskoj saradnji, ali i opredjeljenju o vojnoj neutralnosti u kojoj Srpska u stopu prati Srbiju.
Predsjednik Dodik rekao je da RS ne želi vojnu granicu na Drini, ukoliko se neko u BiH opredijeli za taj put.
-Razgovarat ćemo i o prethodnim izborima, ovdje je jasno i ja želim da predsjednika Putina upoznam sa činjenicom da u okviru američkih struktura je predviđeno 12 miliona dolara da se plate mediji koji njima odgovaraju u BiH, i da ambasada ima na raspolaganju šest miliona dolara za program sprečavanja ruskog uticaja na Balkanu - kaže Dodik.
Poručio je da Evropa nije ono što je bila prije pet ili deset godina, i da nije tako obećavajuće mjesto jer se sada suočava sa brojnim unutrašnjim problemima. RS je, dodaje, opredijeljena za evropski put, ali mora ostati vidljiva u tom procesu.
O smrti Davida Dragičevića
Govoreći o slučaju tragično staradalog Davida Dragičevića, Dodik je rekao da svi žele istinu.
Kao predsjednik manjeg bh. entiteta, pokušao je, dodaje, sve da ojača institucionali pristup tom slučaju. Institucijama treba dati šansu da završe taj posao, to je jedini način, zaključuje Dodik.

Dodik: Na teritoriji RS neće biti nijedan prihvatni centar

U instituciji Ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine registriran je predmet povodom tragične smrti Davida Dragičevića iz Banje Luke te žele, kako je saopćeno, jasno i nedvosmisleno iskazati svoje opredjeljenje u smislu utvrđivanja pune istine. 
O svim preduzetim radnjama i njihovim rezultatima ombudsmeni će upoznati roditelje pokojnog Davida Dragičevića i javnost. 
U toj instituciji, navodi se u saopćenju, u skladu sa zakonskim nadležnostima, razmatraju sve mogućnosti koje im stoje na raspolaganju s jasnim ciljem kako bi se u konkretnom slučaju utvrdile sve relevantne činjenice i okolnosti.
Podsjećaju da su nezavisna institucija, uspostavljena s ciljem promoviranja dobre uprave i vladavine prava i sloboda fizičkih i pravnih osoba, kako je zagarantirano Ustavom Bosne i Hercegovine i međunarodnim sporazumima koji se nalaze u dodatku tog ustava.
S tim u vezi, Institucija ombudsmena nadgleda aktivnosti institucija Bosne i Hercegovine, njenih entiteta i Distrikta Brčko BiH.
Porodica banjalučkog mladića Davida Dragičevića, koji je pronađen 24. marta na ušću u Vrbas u Banjoj Luci, tvrdi da je ubijen te su pokrenili svakodnevna okupljanja na kojima traže da se utvrdi, kako navode, istina i počinoci.

Ombudsmeni BiH opredijeljeni za utvrđivanje pune istine u „slučaju Dragičević“

U selu Obrijež kod Janje sačuvana je kuća stara više od dva stoljeća. Mladen Radić (40), u čijem se dvorištu nalazi ovaj svojevrsni spomenik bosanskohercegovačke arhitekture i graditeljstva, kaže da je u toj kući odrastao njegov pradjed Milić Radić, koji je živio pune 94 godine.
Vremenske nepogode 
- U ovoj kući odrastao je i moj otac Čedo. I on je poživio 92 godine. Prema njihovim kazivanjima, kuća je stara više od dva vijeka - kaže Radić. 
Dodaje da je stara kućica izdržala brojne vremenske nepogode i oluje te da je ostala čitava u vrijeme jačih zemljotresa. Ipak, zub vremena načeo je zidove i pojavile su se prve pukotine.
- Učili su nas stariji, a u to smo se i mi mlađi uvjeravali, da su ovakve kuće bile idealne za život. Zimi je u njima bilo toplo, ljeti je bilo ugodno provoditi vrijeme u ovakvim objektima. U pitanju su prirodni materijali, drvena konstrukcija i zemlja, najčešće ilovača, u koju bi se, obično, umijesila pšenična pljeva - kaže on.
Zadnja strana 
Mladen ističe da je na ovoj staroj kući postojao i izlaz sa zadnje strane, ali je u međuvremenu zazidan. U slučaju neke nevolje i opasnosti, mještani bi se sklanjali u obližnju šumu, izlazeći na vrata sa zadnje strane objekta. Koliko će još ova kuća izdržati, teško je pretpostaviti. Mladen kaže da su procjene građevinskih stručnjaka potvrdile da bi svako ulaganje u ovoliko star objekt bilo izlišno i nepraktično. 
&nbsp;Seoski knez&nbsp;&nbsp; Mladen ističe da je njegov pradjed Milić nekad bio seoski knez.&nbsp;&nbsp;- Prošao je Albansku golgotu u Prvom svjetskom ratu. Odlično je poznavao njemački jezik te je pomogao mnogim mještanima tokom Drugog svjetskog rata od progona. U našoj kući ostalo je predanje i o tome da je i njega spasio jedan komšija Bošnjak iz Janje u Drugom svjetskom ratu, pomogavši da ne bude interniran u Jasenovac. Volio je da popije poneku čašicu rakije. Konzumirao je duhan, ali je i u 94. godini života novine čitao bez naočara – objašnjava Mladen.

Od novca koji je ostavio Agan Hodžić: Paketi za povratnike iz Žepe i okolnih mjesta

Ognjenu Matavulju godišnja nagrada banjalučkog Kluba novinara

Odlična prilika da proizvođači direktno prodaju voće kupcima

Zemljotres od 3,6 stepeni zatresao Banju Luku

''Dani Srebrenice 2018'' sa 40 programskih sadržaja

Od Banje Luke do Štokholma za 19,99 eura

Dešavanja u Trebinju snima 41 kamera

Za obnovu stepenica odobren novac, a spomenik na Šehitlucima još čeka

Štićenici sami uzgajaju sve što je potrebno za kuhinju doma

Prijedor: Bez mjesta u vrtiću ostat će najmanje 50 djece

Purkovići proizvode povrće za pola grada: Supružnici već decenijama žive od poljoprivrede

Iftar za 150 polaznika mektebske nastave u Srebrenici

Mladi ljudi ne mogu puno toga planirati u životu

Dodik: Na teritoriji RS neće biti nijedan prihvatni centar

Ombudsmeni BiH opredijeljeni za utvrđivanje pune istine u „slučaju Dragičević“

U kući staroj dva stoljeća stanari su lako dočekivali devetu deceniju

Republika Srpska

Od novca koji je ostavio Agan Hodžić: Paketi za povratnike iz Žepe i okolnih mjesta

Ognjenu Matavulju godišnja nagrada banjalučkog Kluba novinara

Odlična prilika da proizvođači direktno prodaju voće kupcima

Zemljotres od 3,6 stepeni zatresao Banju Luku

''Dani Srebrenice 2018'' sa 40 programskih sadržaja

Od Banje Luke do Štokholma za 19,99 eura

Dešavanja u Trebinju snima 41 kamera

Za obnovu stepenica odobren novac, a spomenik na Šehitlucima još čeka

Štićenici sami uzgajaju sve što je potrebno za kuhinju doma

Prijedor: Bez mjesta u vrtiću ostat će najmanje 50 djece

Purkovići proizvode povrće za pola grada: Supružnici već decenijama žive od poljoprivrede

Iftar za 150 polaznika mektebske nastave u Srebrenici

Mladi ljudi ne mogu puno toga planirati u životu

Dodik: Na teritoriji RS neće biti nijedan prihvatni centar

Ombudsmeni BiH opredijeljeni za utvrđivanje pune istine u „slučaju Dragičević“

U kući staroj dva stoljeća stanari su lako dočekivali devetu deceniju