Kreditom Evropske investicione banke (EIB) u iznosu od 55 miliona eura finansira se projekt „Hitne pomoći i zaštite od poplava u Republici Srpskoj“.
Ukupna vrijednost do sada ugovorenih radova je 39,1 milion eura, a o napretku u realizaciji projekta danas je s predstavnicima EIB-a razgovarao ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS-a Stevo Mirjanić.
Osim ugovorenih radova, u toku je evaluacija ponuda za projekt „Rehabilitacija kanalske mreže u Bijeljini“ i raspisan je tender za projekt „Sanacija savskog nasipa u Gradišci“, a vrijednost ova dva projekta je oko 10 miliona eura, saopćeno je iz entitetskog resornog ministarstva.
Također, spremni su i projekti „Sanacije savskog nasipa u Srpcu“ i „Regulacija rijeke Miloševice i Gomjenice“, tako da bi sa ovim projektima vrijednost ugovorenih radova bila oko 54 miliona eura. Ocijenjeno je da se realizacija svih projekata odvija dosta dobro.
Posebno je bilo riječi o projektu „Rehabilitacija crpnih stanica“, gdje je izabrani izvođač uveden u posao u martu prošle godine, a rok za izvođenje radova je dvije godine. Obostrano je ocijenjeno da postoje određena kašnjenja u realizaciji ovog projekta od izvođača radova, zbog čega su dogovoreni pravci u kojim će se dalje odvijati aktivnosti na njegovoj realizaciji.

Za zaštitu od poplava u RS-u 55 milona eura kredita EIB-a

Iz Srpske demokratske stranke (SDS) danas su pozvali ministra unutrašnjih poslova RS Dragana Lukača da objasni kako to da su njemu i njegovom šefu Miloradu Dodiku „preko noći postali bliži američki instruktori i turski radari od ruskih“.
Pitaju i zašto se odriču Protokola o saradnji između MUP-a RS i Državnog ministarstva unutrašnjih poslova Ruske Federacije kojim je predviđeno da specijalne jedinice iz RS prolaze obuku s ruskim specijalcima.
- Godinama iz Dodikovog propagandnog štaba, čiji dio je i Lukačev kabinet, slušamo kako američki bezbjednjaci i obavještajci ovdje spremaju 'narandžastu revoluciju', 'vruću jesen', 'obojeno proljeće', 'ukrajinski i makedonski scenario', a sada ministar priznaje da oni ustvari obučavaju policiju RS. Da li to znači da je i policija RS dio 'obojenih revolucija' ili, pak, i sam Lukač nesvjesno priznaje da su svi ti scenariji bili plod mašte, klevetanja opozicije i zastrašivanja naroda - navodi se u saopćenju SDS-a. 
Pozivaju predsjednika RS Milorada Dodika, da balast sankcija pod kojima se našao i strah od američke administracije, „ne lomi pranjem ruku od saradnje s prijateljskom ruskom policijom koja je jedna od najbolje obučenih na svijetu“.
Od ministra Lukača očekuju da pokaže hrabrost i nastavi saradnju s ruskim instruktorima i njihovom policijom u skladu s onim što je 2015. godine potpisao.
- U suprotnom, i Lukač i Dodik će pokazati da nisu ni proamerički ni proruski nastrojeni, već da ih isključivo vode lični interesi - tvrdi se u saopćenju SDS-a.

SDS : Dodik i Lukač da objasne zašto su im bliži američki od ruskih instruktora

Odjeljenje za inspekcijske poslove grada Banje Luke tokom januara obavilo je 1.139 inspekcijskih nadzora. Zbog utvrđenih nepravilnosti izdato je 40 prekršajnih naloga, na osnovu kojih su izrečene novčane kazne u iznosu od 41.000 KM.

Inspekcija za hranu je izvršila 91 inspekcijski nadzor, tokom kojeg je izdala pet prekršajnih naloga. U oblasti prometa roba i usluga tržišni inspektori su u obavljenih 86 kontrola izdali 11 prekršajnih naloga.
Inspekcija rada je u oblasti rada i zaštite na radu izvršila ukupno 48 inspekcijskih nadzora. Zatečeno je šestero neprijavljenih radnika kod poslodavca, zbog čega su izdati prekršajni nalozi.

Poljoprivredna inspekcija je obavila 73 nadzora, a vodna inspekcija 71, od kojih se najveći broj kontrola odnosio na zaštitu voda i uređenje vodotoka.

U oblasti zdravstvene zaštite životinja i veterinarske djelatnosti inspekcija je izvršila 221 nadzor. Saobraćajni inspektori u oblasti javnih puteva i drumskog saobraćaja proteklog mjeseca imali su 233 kontrole.
 
Urbanističko-građevinska inspekcija je u oblasti prostornog uređenja i građenja izvršila ukupno 147 inspekcijskih nadzora. Zbog utvrđenih nepravilnosti, izdali su pet prekršajnih naloga i donijeli tri rješenja o rušenju objekata i jedno rješenje o rušenju zbog izgradnje suprotno izdatoj građevinskoj dozvoli.&nbsp;

U januaru izdali 40 prekršajnih naloga u iznosu od 41.000 KM

U proteklih sedam godina na području općine Srebrenica rođeno je 340 djece, što je, u prosjeku, 50 beba godišnje, navedeno je u evidenciji Odjeljenja za društvene djelatnosti općine. 
Najviše djece rođeno je 2013. godine, kada su u matične knjige rođenih upisana 64 novorođenčeta. Prošle godine rođeno je 54, što je za četvero djece manje nego 2016. godine.

„Avaz“ saznaje da ovi podaci nisu relevantni jer se u mnogim slučajevima radi o djeci čiji su roditelji prijavljeni u Srebrenici, a žive u Federaciji BiH i Srbiji. Zbog toga je teško utvrditi stvarni broj novorođene djece u ovoj općini. Podaci Odjeljenja za društvene djelatnosti sačinjeni su na osnovu zahtjeva za novčanu pomoć novorođenoj djeci koju Općina isplaćuje u iznosu 150 maraka po djetetu. 

Općinskim budžetom je za ovu godinu za porodilje predviđeno 5.000 maraka. 

U Odjeljenju za opću upravu raspolažu podacima da su u prošloj godini na području ove općine umrle 72 osobe, od kojih je 31 redovno upisana u matične knjige umrlih, dok je 41 naknadno upisana, što znači da su umrli van Srebrenice, u mjestima u kojima su boravili.

U srebreničkom Domu zdravlja nema porodilišta pa se trudnice s urednim uputnicama šalju, po njihovoj želji: u Zvornik, Tuzlu, Sarajevo, Loznicu, Bajinu Baštu i Užice u Srbiji. Hitni porođaji obavljaju se u Ljuboviji, Srebrenici najbližem porodilištu. 

&nbsp;Uloga doktora Begića 

I prije rata srebreničke majke porađale su se van ovog grada. Ta praksa prekinuta je početkom 1980. godine, kada je, zahvaljujući Općini Srebrenica i doktoru Sabitu Begiću, ovdašnji dom zdravlja dobio savremeno porodilište. Nakon rođenja djece, roditelji su ih upisivali u matične knjige mjesta rođenja, pa su nakon rata imali dosta problema u vezi s dobivanjem ličnih isprava.

Srebrenica bez porodilišta: Trudnice se zbog poroda upućuju u FBiH i Srbiju

Poslanici vladajuće većine u Narodnoj skupštini RS usvojili su danas Odluku o prihvatanju zaduženja RS u iznosu od 47 miliona eura prema Evropskoj investicionoj banci (EIB) za dodatno finansiranje po projektu izgradnje autoputa Banja Luka - Doboj, po hitnom postupku.
Opozicija nije podržala ovaj kredit, jer tvrde da je Vlada jedne podatke dostavila na ratifikaciju u Vijeće ministara BiH, koji govore da će autoput koštati oko 600 miliona eura, dok je u dokumentima dostavljenim parlamentu RS-a navedeno da će s dodatnim zaduženjem od 47 miliona eura iznositi ukupno 402 miliona eura, što je povećanje od 15 posto u odnosu na prvobitno ugovorenu cijenu.
Pomoćnica ministra saobraćaja i veza RS-a Nataša Kostić je odgovorila na prozivke opozicionara, navodeći da je kreditno zaduženje RS-a kod EBRD-a za izgradnju prve dionice autoputa 185 miliona eura, dok se kod EIB-a zadužila za 160 miliona eura, s tim da se sada dodatno zadužuje za 47 miliona eura, te još 10 miliona dodatno od EBRD-a. Kostić je navela da je dosad za izgradnje autoputa povučeno 402 miliona eura, te priznala i da je RS vlastita sredstva uložila za eksproprijaciju i ostalu pripremu tehničke dokumentacije, građevinskih dozvola i drugo.
Usvojen je i Zakon o prestanku važenja Zakona o naknadama za korištenje prirodnih resursa u svrhu proizvodnje električne energije - po hitnom postupku.
Sjednica Skupštine RS-a je nakon glasanja prekinuta, a bit će nastavljena 20.februara razmatranjem Prijedloga odluke o prihvatanju zaduženja RS-a prema Svjetskoj banci po Projektu restruktuiranja Željeznica RS-a - po hitnom postupku.

Parlament RS prihvatio novi kredit za izgradnju autoputa

Poslanici vladajuće većine u Narodnoj skupštini RS usvojili su danas Odluku o prihvatanju zaduženja RS u iznosu od 47 miliona eura prema Evropskoj investicionoj banci (EIB) za dodatno finansiranje po projektu izgradnje autoputa Banja Luka - Doboj, po hitnom postupku.
Opozicija nije podržala ovaj kredit, jer tvrde da je Vlada jedne podatke dostavila na ratifikaciju u Vijeće ministara BiH, koji govore da će autoput koštati oko 600 miliona eura, dok je u dokumentima dostavljenim parlamentu RS navedeno da će s dodatnim zaduženjem od 47 miliona eura iznositi ukupno 402 miliona eura, što je povećanje od 15 posto u odnosu na prvobitno ugovorenu cijenu.
Pomoćnica ministra saobraćaja i veza RS Nataša Kostić&nbsp; odgovorila je na prozivke opozicionara, navodeći da je kreditno zaduženje RS kod EBRD-a za izgradnju prve dionice autoputa 185 miliona eura, dok se kod EIB-a zadužila za 160 miliona eura, s tim da se sada dodatno zadužuje za 47 miliona eura, te još 10 miliona dodatno od EBRD-a. Kostić je navela da je do sada za izgradnju autoputa povučeno 402 miliona eura, te priznala i da je RS vlastita sredstva uložila za eksproprijaciju i ostalu pripremu tehničke dokumentacije, građevinskih dozvola i drugo.
Usvojen je i Zakon o prestanku važenja Zakona o naknadama za korištenje prirodnih resursa u svrhu proizvodnje električne energije - po hitnom postupku.
Sjednica Skupštine RS je nakon glasanja prekinuta, a bit će nastavljena 20. februara razmatranjem Prijedloga odluke o prihvatanju zaduženja RS prema Svjetskoj banci po Projektu restrukturiranja "Željeznica RS" - po hitnom postupku.

Parlament RS prihvatio kredit od 47 miliona eura za izgradnju autoputa

Potpredsjednik bh. entiteta RS Ramiz Salkić danas je izjavio da je nedopustivno to što entitetski predsjednik Milorad Dodik ponovno negira i relativizira presuđeni genocid nad Bošnjacima u "zaštićenoj zoni“ UN-a Srebrenica.
Podsjetio je da su sve relevantne međunarodne i domaće pravosudne institucije, u redovnoj proceduri dokazivanja, utvrdile da je počinjen genocid nad Bošnjacima u julu 1995. godine.
Salkić je naveo da je Međunarodni sud pravde u Hagu 26. februara 2007. godine donio presudu u predmetu Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore, kojom je utvrđen genocid, a u kojem su učestvovali vojska i policija RS, saopćeno je iz kabineta entitetskog potpredsjednika.
- Sud Bosne i Hercegovine i Haški tribunal su za genocid i zločine počinjene u julu 1995. godine u Srebrenici osudili 39 osoba, na ukupno 637 godina zatvora i četiri doživotne kazne zatvora. Ratko Mladić, bivši komandant Vojske RS, krajem prošle godine je u Hagu osuđen na doživotnu robiju zbog genocida i drugih zločina, dok je Radovan Karadžić, prvi predsjednik RS, također zbog genocida, osuđen na 40 godina zatvora – podsjetio je Salkić.
U Hagu je ranijih godina osuđeno 14 osoba. Tri su osobe osuđene na doživotne kazne – bivši pripadnici Glavnog štaba VRS Zdravko Tolimir i Ljubiša Beara, kao i nekadašnji oficir za sigurnost Drinskog korpusa Vujadin Popović. Ostalih 11 osoba osuđeno je na ukupno 189 godina zatvora.
- Zbog toga, umjesto što pokušava negirati i relativizirati počinjeni genocid, predsjednik bh. entiteta RS bi trebao prihvatiti neupitne historijske činjenice, konačno se suočiti s njima, i biti predvodnik srpskog naroda u činjenju katarze, kako je to svojevremeno i govorio. Katarza, prije svega predstavnika srpske politike, treba biti priznanje počinjenog genocida i iskreno distanciranje od počinilaca i zločinaca.
Katarza se treba desiti i u pogledu prihvatanja činjenice da su Bošnjaci i Hrvati konstitutivan narod u ovom entitetu, da se treba osigurati pravo na bosanski, ali i hrvatski jezik u obrazovnom procesu, te da institucije ovog entiteta budu otvorene za zapošljavanje Bošnjaka i Hrvata – rekao je Salkić.
Samatra da katarza treba da se desi u glavama onih koji vode srpski narod i da shvate da ovaj dio Bosne i Hercegovine nije samo entitet Srba, nego i Bošnjaka, i Hrvata i svih drugih građana koji žive ovdje.
- U skladu s tim, vlast u ovom entitetu treba početi donositi zakone koji su u interesu svih građana, a ne samo građana srpske nacionalnosti - smatra Salkić.

Salkić: Srpskim političarima je potrebna katarza

Iz Ministarstva za izbjeglice i raseljene osobe Republike Srpske (RS) najavljuju da bi projektom zatvaranja kolektivnih centara i alternativnog vida smještaja trebalo da se stambeno zbrinu ukupno 694 najugroženije porodice u 15 lokalnih zajednica u RS.
- Korisnici kolektivnih vidova smještaja su najugroženija kategorija raseljenih osoba i izbjeglica, a samim tim i "Projekt zatvaranja kolektivnih centara i alternativnih smještaja putem osiguranja javnih stambenih rješenja“ (CEB 2), kojim će biti riješeno njihovo stambeno pitanje, predstavlja jedan od najhumanijih projekata, kada se govori o zbrinjavanju ovih kategorija stanovništva - navode iz entitetskog resornog ministarstva.
U okviru ovog projekta, počela je i potpuna rekonstrukcija objekta “Stare bolnice”, budućeg Gerontološkog centra u Derventi u koji će biti smješteno oko 100 osoba.
Završetak rekonstrukcije&nbsp; očekuje se do polovine ove godine, a vrijednost ovih radova je oko 1.900.000 KM. U okviru istog projekta u Modriči je počela izgradnja 22 individualne stambene jedinice ukupne vrijednosti 1.050.000 KM.
Ministar za izbjeglice i raseljena lica RS Davor Čordaš potpisao je i ugovor o sanaciji objekta trebinjskog Doma penzionera, čime bi se riješilo stambeno pitanje za 30 osoba iz kategorije raseljenih, korisnika kolektivnog vida smještaja u tom gradu.
Sanacija Doma penzionera realizira u okviru Projekta zatvaranja kolektivnih centara (CEB2), a vrijednost radova iznosi oko 1.500.000 KM.
Implementator Projekta zatvaranja kolektivnih centara i alternativnih smještaja putem osiguranja javnih stambenih rješenja CEB2 na prostoru RS je entitetsko Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica.
Ukupna vrijednost Projekta za područje RS iznosi 29.178.194 eura, od čega je 18.169.413 eura kreditnih sredstava, dok je 11.008.781 euro doprinos lokalnih zajednica.

U kolektivnim centrima u RS još uvijek 694 porodice

Predsjednik nevladine organizacije "Restart Srpska" Stefan Blagić najavio je višemjesečnu kampanju pod nazivom "Zauzdaj partije - zaposli ljude".
Blagić je rekao da je jedno od rješenja da se zaustavi odlazak mladih iz RS uvođenje moratorija na finansiranje političkih partija iz budžeta RS.
- Nezaposlenost i niske plaće su osnovni problem zbog kojeg odlaze, ne samo mladi već i svi radno sposobni - tvrdi Blagić, koji je s nekoliko članova „Restarta“, najavio ovu kampanju danas ispred zgrade Narodne skupštine RS u Banjoj Luci.
Tokom jedne godine, predstavnici stranaka koje su zastupljene u entitetskom parlamentu, kako je naveo, „pojedu“ oko četiri miliona KM novca poreznih obveznika, a za mandat od četiri godine 16 miliona KM.
- S obzirom na njihove rezultate, to nije uredu. Ako jedna Amerika ne finansira svoje političke partije, otkuda to u RS – pita Blagić i predlaže moratorij na finansiranje političkih partija iz budžeta RS.
Taj novac bi se, smatraju u „Restartu“, mogao mnogo efikasnije iskoristiti, pa između ostalog i za finansiranje projekata iz oblasti informacionih tehnologija, čime bi se povećala zaposlenost.
Poslanik Adama Šukalo, koji djeluje u Klubu PDP-a u Narodnoj skupštini RS, podržao je ovu akciju „Restarta“ i najavio da će u narednih deset dana inicirati organiziranje tematske konferencije, na koju će biti pozvati svi nadležni predstavnici u RS.
U proteklom periodu "Restart" je akcijom "Zid plača" ukazivao na odlazak mladih iz RS, kao jedan od najvećih društvenih problema, a prethodno su zahtijevali i racionalnije trošenje budžetskih sredstava prilikom nabavke službenih automobila u Vladi RS.

Iz "Restarta" traže da se stavi moratorij na finansiranje stranaka u RS

Redovna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske (RS) nastavljena je danas raspravom o Prijedlogu zakona o prestanku važenja Zakona o naknadama za korištenje prirodnih resursa u svrhu proizvodnje električne energije po hitnom postupku.
I ova tačka izazvala je reakcije opozicije, koja smatra da je vlast u proteklom periodu napravila više propusta u primjeni zakona koji reguliira ovu oblast, kao i da su sredstva od koncesione naknade trebala biti mnogo veća. U SNSD-u smatraju da će zakon omogućiti da se dodatno uredi sektor koncesija.
Zakon o naknadama za korištenje prirodnih resursa u svrhu proizvodnje električne energije prestaje da važi jer su usvojene izmjene i dopune Zakona o koncesijama po hitnom postupku.
Sastavni dio Zakona o koncesijama, koji je usvojen u prvom dijelu sjednice Skupštine RS, postala su i dva amandmana Kluba poslanika SNSD-a i Kluba poslanika Socijalističke partije kojima se definira trošenje sredstava po osnovu koncesione naknade od jedinica lokalne samouprave, te stvara obaveza ministarstvima da pravilnikom urede pitanje raspodjele koncesione naknade za korištenje u slučaju kada se koncesiona djelatnost obavlja na teritoriji više općina.
Parlament će u nastavku zasjedanja razmatrati odluke o zaduženjima za autoput Banja Luka - Doboj i restrukturiranje "Željeznica Republike Srpske“, koje su predložene po hitnom postupku.
Opozicionari tvrde da će te odluke, kao i ona o iznosu garancija koje RS može izdati u ovoj godini, potencijalno opteretiti taj bh. entitet za još oko milijardu KM. Stoga su u prvom dijelu sjednice, prošle sedmice, tražili da se te, kako kažu, štetne i neprihvatljive odluke povuku, što nije prihvaćeno.
Iz SNSD-a tvrde da ne stoje optužbe opozicije i da podržavaju odluke koje će dovesti do privrednog razvoja u RS.Na dnevnom redu zasjedanja NSRS su i prijedlozi zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju, gasu, stranim ulaganjima, banjama, hemikalijama te nacrti zakona o zaštiti žrtava ratne torture, te oduzimanju imovine koja je proistekla izvršenjem krivičnog djela...
Poslanici su tokom prvog djela rada prošle sedmice usvojili svega dva zakona, izmjene i dopune zakona o upravljanju otpadom i o koncesijama, oba po hitnom postupku.

Koncesije ponovo posvađale poslanike u Narodnoj skupštini RS

Na području Prijedora, Bosanskog Novog, Bosanske Dubice, Bosanske Kostajnice, Oštre Luke i Krupe na Uni samo u prošloj godini otkriveno je 69 slučajeva neovlaštene potrošnje električne energije, čime je ''Elektrodistribuciji'' nanesena šteta od 121.000 maraka.

 
Predrag Klincov, portparol „Elektrokrajine“, navodi da se prilikom otkrivanja slučajeva krađe struje traži asistencija policije, nakon čega se, budući da je riječ o krivičnom djelu, podnosi izvještaj nadležnom tužilaštvu. Tako je u prošloj godini podnesena 31 krivična prijava protiv nesavjesnih potrošača.

Klincov dodaje da su radnici prilikom isključenja struje nerijetko izloženi verbalnim prijetnjama, pa čak i fizičkim napadima. Jedan takav dogodio se u maju prošle godine u Donjim Rakanima kod Bosanskog Novog.

- Dvojica mještana su, nakon što im je isključena struja, presrela službeno vozilo „Elektrodistribucije“ s dvojicom radnika te, uz psovke, drvenim palicama udarala po haubi vozila, pričinivši materijalnu štetu - kaže Klincov.

 
Naglašava i da se najveći broj neovlaštene potrošnje odnosi na samovoljno priključivanje kupaca koji su zbog neplaćanja ranije isključeni s mreže. Kad je krađa struje u pitanju, tu, definitivno, nema pravila. Struju kradu domaćinstva, ali i vlasnici ugostiteljskih objekata, poduzetničkih radnji, pa čak i preduzeća.

Postavljanje brojila s daljinskim očitavanjem, po Klincovu, jedan je od najefikasnijih načina za sprečavanje neovlaštene potrošnje električne energije.

 
Krivično djelo&nbsp; 
Prema novom Krivičnom zakonu RS od jula 2017., krađa električne energije se tretira kao krivično djelo za koje je predviđena zatvorska i novčana kazna. Na području PU Prijedor od jula do kraja decembra prošle godine evidentirano je 15 slučajeva neovlaštene potrošnje struje. Tokom januara ove godine u PU Prijedor registrirana su četiri takva slučaja.

Otkriveno 69 slučajeva krađe struje

Mirsada Lučić iz Trebinja jedna je od najstarijih ribarki na Trebišnjici. Kako i sama kaže, možda nije najstarija po godinama, a ima ih 65, ali svakako ima najduži ribarski staž. 
 
- Ribolovom se bavim od djetinjstva. Počela sam da ribarim negdje kada sam imala 7 ili 8 godina i tako sve do danas, s prekidima zbog raznih životnih okolnosti - priča Mirsada.&nbsp;
Dodaje da nije pecala kada je rađala djecu jer ipak su tada bile preče druge obaveze. 

- Kada su djeca porasla, a ja otišla u zasluženu penziju, ponovo sam se vratila na rijeku. Evo, ovdje sam najčešće, ovo je, nekako, moje mjesto. Tu se najbolje osjećam, jer sam odrasla u ovom dijelu grada, ovdje, između Kamenog i Arslanagića mosta. Odem ponekad i na jezero - Bilećko ili Lastvansko, ali ovdje je ipak najbolje - kaže Mirsada.
 
Dodaje da je pecanje smiruje te da je svoju ljubav prema pecanju prenijela i na svoju djecu, pa i unuke. 

- I moj sin se bavi ribolovom, a i unuci. Mada oni dolaze sa mnom na rijeku ljeti, kada je raspust i toplije vrijeme. Zabace udicu, a ponekad nešto i ulove - navodi Mirsada.

Dodaje da je jedan od ribara s najviše ulova. 
- Ne kažem ja to, nego moje kolege ribari. U Trebišnjici ima dosta ribe, ali je riječno dno obraslo travom, pa se riba tu zavuče i teže izlazi na površinu. Najveća pastrmka koju sam ulovila imala je oko dva kilograma. Prije nekoliko godina ulovila sam i soma ovdje, na Trebišnjici, od dva kilograma i 600 grama. Tako su procijenile moje kolege - ističe Mirsada.
 
Sav ulov podijeli&nbsp;&nbsp; 
Dodaje da svu ribu koju ulovi i podijeli. 

- Ni ja, a ni članovi moje porodice ne volimo jesti ribu, tako da sav ulov razdijelim. Obično dam kolegicama i komšijama. I moj sin sve što ulovi podijeli. Tako smo mi jedna od rijetkih ribarskih porodica koje ne jedu ribu, nego love iz zadovoljstva - zaključila je Mirsada.

Mirsada Lučić peca skoro šest decenija

Republiku Srpsku kamerama i radarima pokrit će firme „Inovatraffic holding“ iz Njemačke „Ekin Teknoloji San. Ve Tic. A.S.“ iz Turske i „WKB Consulting“ iz Banja Luke odlučio je ministar unutrašnjih poslova Dragan Lukač prilikom izbora privatnog partnera u poslu teškom 12,5 miliona KM, otkriva portal CAPITAL.


Oko 100 stacioniranih i 15 mobilnih radara bit će postavljeno širom RS, ove firme ugovor s MUP-om potpisat će na period od deset godina, a prihod od naplaćenih kazni dijelit će se pola–pola.
Vlada RS odobrenje za sklapanje javno-privatnog partnerstva dala je u martu prošle godine, a studijom ekonomske opravdanosti predviđeno je da stotinu radara godišnje zaradi 21,6 miliona KM na osnovu predviđenih 745.084 kazni. To praktično znači da će ove privatne kompanije u narednoj deceniji zaraditi ogroman novac, jer se procjenjuje da bi uloženih 12,5 miliona maraka mogle da vrate već za nešto više od godinu. Svaka naredna godina donosit će im čistu zaradu.
Odabrane firme imaju obavezu da uspostave kompletan sistem.
- Postupak izbora privatnog partnera okončan je donošenjem rješenja ministra od 6. februara. Na javni poziv MUP-a RS za javno-privatno partnerstvo stigle su tri prijave. U skladu sa studijom ekonomske opravdanosti, period na koji se zaključuje ugovor je deset godina, dok raspodjela prihoda od naplaćenih prekršajnih kazni iznosi po 50 posto. Obaveze i prava javnog i privatnog partnera bit će utvrđene ugovorom o javno-privatnom partnerstvu - kazali su u MUP-u za CAPITAL.
Zanimljivo, javni poziv za odabir privatnog partnera MUP je raspisao još početkom juna prošle godine, a konkurs je zatvoren 17. jula. Čak sedam mjeseci se vijećalo koji privatni partner će uložiti novac koji će mu se kroz desetogodišnji ugovor višestruko vratiti.
- Nadzorne kamere će 24 sata snimati prolazak svih vozila preko naših cesta, ulaze i izlaze iz naših gradova i na taj način ćemo imati bolju pokrivenost i kontrolu kretanja i kriminogenih osoba i onih počinilaca krivičnih djela koji izvrše krivično djelo bilo gdje u RS i ako su prošli vozilom mi ćemo to znati - rekao je Lukač.&nbsp;Sistem bi, prema tvrdnjama iz MUP-a, u funkciji trebalo da bude najkasnije 24 mjeseca od dana potpisivanja ugovora.
Inače, Vlada RS nije prihvatila zaključak Odbora Narodne skupštine za sigurnost kojim je traženo da se odustane od projekta kroz javno-privatno partnerstva te da se ovaj posao finansira sredstvima RS i tako izbjegne podjela dobiti od naplate kazni sa privatnikom.
&nbsp;Zaključak o odbacivanju javno-privatnog partnerstva Odbor je usvojio 11. decembra prošle godine.

Turski radari na putevima RS

Zbog požara na trafostanici u naselju Petra Preradovića u centru Banje Luke, bez struje su ostali mještani više naselja, rekao je Srni portparol preduzeća "Elektrokrajina" Predrag Klincov.Bez električne energije ostali su mještani naselja Petra Preradovića, dio Nove Varoši, Rosulja i predgrađa oko "Čistoće".

Naselje Petra Preradovića struju će dobiti oko 16.00 sati, a stanovnici Nove Varoši, Rosulja i predgrađa dobili su električnu energiju iz drugih pravaca.&nbsp; 
Klincov kaže da je kratki spoj nastao na trafostanici zbog opterećenja i da je izgorio cijeli niskonaponski blok. 

On je rekao da treba dopremiti novi i ugraditi ga, tako da će radovi potrajati.&nbsp; 
"Mještani su jutros primijetili da se dimi iz trafostanice i zvali su vatrogasce koji su nas obavijestili i požar ugasili brzom intervencijom", dodao je Klincov.

Nakon požara na trafostanici bez struje banjalučko naselje Petra Preradovića

Odvodni kanali u prigradskim naseljima Bok Jankovac i Mačkovac izlili su se uslijed obilne kiše i poplavili na nekoliko mjesta oranice i usjeve. Uprkos činjenici da crpne pumpe preduzeća "Vode Srpske" rade, nivo vode se ne smanjuje jer je kanalska mreža gotovo nefunkcionalna.&nbsp; Poljoprivrednici su ogorčeni jer odvodni sistem ne fukcionira, pa su površinske vode uništile značajne površine pod pšenicom i drugim usjevima.
- Već dva mjeseca voda se ne povlači sa parcela. Iako je riječ o branjenom dijelu, voda mi je uništila trećinu zasijane pšenice - kaže Josip Barišić, poljoprivrednik iz sela Bok Jankovac.
Nekoliko poljoprivrednika, čije su parcele ugrožene, najavilo je odlazak u općinsku upravu da prijavi štete od izlijevanja kanala. Lokalna vlast u Bosanskoj Gradišci najavljuje na proljeće čišćenje većeg dijela odvodnih kanala, te zamjenu crpnih pumpi, koje su u veoma lošem stanju.
Vodostaj Save u Bosanskoj Gradišci u 15 sati iznosio je 430 cm i za dva metra je niži od kritičnog, kada se uvode vanredne mjere odbrane od poplava.

Bosanska Gradiška: Izlili se odvodni kanali

Nekoliko predstavnika nezaposlenih majki, koje ne ostvaruju pravo na materinski dodatak u RS, predalo je Ustavnom sudu RS prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Zakona o dječijoj zaštiti.Dostavili su i urgenciju kojom traže da Ustavni sud ubrza proces ispitivanja ustavnosti, jer se radi o osjetljivim kategorijama društva, majkama i djeci. Na ovaj način majke su pokrenule drugu etapu borbe za svoja prava, pravnim putem, jer osam zahtjeva i šest izlazaka na ulicu nisu bili dovoljni da se dođe do sastanka s premijerkom. Jedna od majki, Marijana Mijuš je rekla novinarima da žale što su morale pravnim putem tražiti svoja prava, ali, dodaje, do toga je došlo jer premijerka RS Željka Cvijanović nije pristala da razgovaraju. Odbornik u Skupštini grada Banja Luka Draško Stanivuković, koji podržava majke u njihovoj borbi, rekao je da će svaki dan predavati urgencije kako ove kategorije stanovništva ne bi godinu čekali na rješavanje zahtjeva za ocjenu ustavnosti. - Zakon je sporan jer se majke dijele na one koje su rodile nakon 1. decembra 2017. i one prije tog datuma, iako obje imaju djecu koja su manja od 12, odnosno 18 mjeseci. To je diskriminacija - tvrdi Stanivuković.Sporan im je i period u kojem majke moraju podnijeti zahtjev za ovu naknadu. Zakonom o dječijoj zaštiti RS, koji je usvojen krajem prošle godine, materinski dodatak od 405 KM predviđeno je da primaju samo majke čija su djeca rođena 1. decembra 2017. godine i poslije i to do navršene godine starosti, odnosno 18 mjeseci ako su u pitanju blizanci ili treće dijete.Radnik u zgradi u kojoj je sjedište Ustavnog suda RS je izbacio fotografe i kamermane, koji su pokušali da snime majke kako predaju urgenciju za Sud.

Za zaštitu od poplava u RS-u 55 milona eura kredita EIB-a

SDS : Dodik i Lukač da objasne zašto su im bliži američki od ruskih instruktora

U januaru izdali 40 prekršajnih naloga u iznosu od 41.000 KM

Srebrenica bez porodilišta: Trudnice se zbog poroda upućuju u FBiH i Srbiju

Parlament RS prihvatio novi kredit za izgradnju autoputa

Parlament RS prihvatio kredit od 47 miliona eura za izgradnju autoputa

Salkić: Srpskim političarima je potrebna katarza

U kolektivnim centrima u RS još uvijek 694 porodice

Iz "Restarta" traže da se stavi moratorij na finansiranje stranaka u RS

Koncesije ponovo posvađale poslanike u Narodnoj skupštini RS

Otkriveno 69 slučajeva krađe struje

Mirsada Lučić peca skoro šest decenija

Turski radari na putevima RS

Nakon požara na trafostanici bez struje banjalučko naselje Petra Preradovića

Bosanska Gradiška: Izlili se odvodni kanali

Nezaposlene majke u RS zatražile ocjenu ustavnosti Zakona o dječijoj zaštiti

Republika Srpska

Za zaštitu od poplava u RS-u 55 milona eura kredita EIB-a

SDS : Dodik i Lukač da objasne zašto su im bliži američki od ruskih instruktora

U januaru izdali 40 prekršajnih naloga u iznosu od 41.000 KM

Srebrenica bez porodilišta: Trudnice se zbog poroda upućuju u FBiH i Srbiju

Parlament RS prihvatio novi kredit za izgradnju autoputa

Parlament RS prihvatio kredit od 47 miliona eura za izgradnju autoputa

Salkić: Srpskim političarima je potrebna katarza

U kolektivnim centrima u RS još uvijek 694 porodice

Iz "Restarta" traže da se stavi moratorij na finansiranje stranaka u RS

Koncesije ponovo posvađale poslanike u Narodnoj skupštini RS

Otkriveno 69 slučajeva krađe struje

Mirsada Lučić peca skoro šest decenija

Turski radari na putevima RS

Nakon požara na trafostanici bez struje banjalučko naselje Petra Preradovića

Bosanska Gradiška: Izlili se odvodni kanali

Nezaposlene majke u RS zatražile ocjenu ustavnosti Zakona o dječijoj zaštiti