Sjećanja na doprinos Željka Kopanje Banjoj Luci i RS bit će objedinjena u publikaciji koja će svjetlo dana ugledati 22. aprila iduće godine, a koju pripremaju članovi Udruženja građana "Grad" iz Banje Luke. Rukovodstvo ovog udruženja, koje okuplja sve kojima je Banja Luka u srcu, odlučilo je da ovom publikacijom odaju počast osnivaču i bivšem predsjedniku Udruženja Kopanji.
- Publikacija će biti sjećanje Željinih prijatelja na njegova djela. Sakupit ćemo utiske o Želji svih poznatih ličnosti s kojima je sarađivao - rekao je predsjednik Udruženja "Grad" Dušan Popović. Istakao je da će ovo udruženje u narednom periodu realizirati brojne aktivnosti, pišu "Nezavisne novine".- Na sastanku Upravnog odbora početkom sedmice odlučili smo da podržimo akciju "S ljubavlju hrabrim srcima". Donirat ćemo 200 KM i pozivamo sve građane i preduzeća da se uključe u akciju shodno svojim mogućnostima - rekao je Popović.

Publikacija u znak sjećanja na Željka Kopanju

Istraživanje Savjeta omladinskih organizacija Banja Luka tokom izrade "Omladinske politike grada za period od 2018. do 2022. godine" pokazalo je da više od 50 posto mladih do 30 godina ne želi da gradi budućnost u najvećem gradu RS, jer smatraju da u njemu nemaju perspektivu. To su poražavajući podaci koji nam govore gdje smo i šta nam je činiti u narednom periodu. Ovo je istakao šef Kluba Koalicije Domovina u Narodnoj skupštini RS Admir Čavka (SBB) koji dodaje da je u ovom istraživanju učestvovalo oko hiljadu ispitanika, a krajnji rezultat je, smatra, više nego zabrinjavajući.- Više od pet stotina mladih je na pitanje "Vidite li svoju budućnost i život u Banjoj Luci?" zaokružilo odgovor - ne. Također, ove godine je na fakultete Univerziteta u Banjoj Luci upisano dvije hiljade studenata manje nego prošle godine, a u Sarajevu je otvorena javna kuhinja za djecu. To je realna slika države u kojoj živimo – rekao je Čavka. Priče o ukidanjima jednog od dva entiteta ili stvaranju trećeg, kao i priče o novim referendumima, pretvorit će BiH, dodao je Čavka, u kolektivni starački dom.- Moramo se okrenuti budućnosti. Prošlost je iza nas, sadašnjost je siva i sumorna i tek nam budućnost može pomoći. Da bi se to dogodilo, moramo više pažnje poklanjati ekonomiji i dijaspori. Također, više je nego neophodno da pomognemo svima koji žele da ulažu u našu zemlju – kazao je Čavka.

Čavka: Odlasci mladih i javne kuhinje su realna slika naše države

Stipendiranje studenata u Republici Srpskoj (RS) nije u potpunosti transparentno u pogledu dostupnosti potrebnih informacija za ostvarivanje tog prava i ne osigurava najbolje moguće korištenje sredstava koja se izdvajaju po tom osnovu, utvrdila je Glavna služba za reviziju javnog sektora RS.
Procedure za dodjelu stipendija su komplikovane i dugo traju. Značajan broj odluka prethodi raspisivanju konkursa, kao i čekanje na usvajanje budžeta, pa isplata stipendija nije pravovremena što nije u funkciji efikasne dodjele stipendija.
Ukupno vrijeme od početka akademske godine do prve isplate, u zavisnosti od davaoca stipendije, traje od oko tri i po mjeseca do 10 i više mjeseci.
Revizori su utvrdili da postoje i slučajevi da studenti, koji su ostvarili pravo na stipendiju, ne dobiju ni jednu stipendiju, a odslušaju upisanu godinu i već stiču uvjete za upis na sljedeću godinu.
Također se dešava da studenti i diplomiraju, a da im davaoci stipendije duguju određeni broj stipendija, koje budu isplaćene po rješenju ili ugovoru, ali sa značajnim kašnjenjem.
Revizori su utvrdili da polovina od onih koji nisu dobili stipendiju su djeca bez jednog ili oba roditelja, sa prosjekom iznad 7,50 i sa primanjima ispod 100 KM po članu domaćinstva.
Glavna služba za reviziju javnog sektora RS je u izvještaju, nakon provedene revizije učinka stipendiranja studenata zaključila da je stipendiran svaki šesti student prvog ciklusa studija.
U ukupnoj strukturi broja stipendista, oko 60 posto se odnosi na kategoriju stipendiranih uspješnih studenata, 30 posto zbog socijalnog statusa i 10 posto je onih koji studiraju definisana deficitarna zanimanja.
Informacije ili izvještaje o stipendiranju akademaca uglavnom rade svi davaoci stipendija. Ipak, ukupni i generalni podaci o svim stipendijama u RS uglavnom nisu dostupni javnosti.

Studenti u RS čekaju stipendije i po deset mjeseci

Područna škola u Miloševom Brdu, prelijepom selu na planini Prosara kod Bosanske Gradiške, odavno je zatvorena. Utihnulo je školsko zvono, zaključene su ocjene, zatvoreni dnevnici, posljednji učenici već su odrasli ljudi.&nbsp; 
Ista sudbina

I selo Miloševo Brdo dijeli sudbinu svoje škole. Mladi ljudi odlaze ili u grad ili preko Save u zapadnoevropske zemlje. Miloševo Brdo, kao i susjedni Sovjak, postaju sela starih ljudi, penzionera.

Osamdesetjednogodišnja Anka Danilović, rođena na Žabljaku, i 11 godina mlađa Stana Bajić iz Bosanskog Grahova posljednje su učiteljice u ovom selu. Ispratile su učenike u svijet i zaključale školu. Penzionerske dane provode same u školskom stanu, trošnoj montažnoj baraci.

- Odrasla sam u Domu ratne siročadi u Kotoru. Tu sam se i školovala i, kao mlada učiteljica, pošla trbuhom za kruhom. Radila sam u Kaknju, a penziju sam dočekala ovdje, u Miloševom Brdu. Kad sam se penzionisala, dnevnik sam predala Stani – govori Danilović.


Stana Bajić radila je u Resanovcima kod Bosanskog Grahova. U ruci joj je slika posljednje generacije koju je učila u toj školi. Na poleđini fotografije je datum 25. juni 1994. godine.


- Ostala sam sama. Ja i kolegica Anka svakodnevno gledamo fotografije naših učenika. Zaplačemo, sjetimo se svakog učenika ponaosob, razmišljamo jesu li uspješni ljudi. Vjerujemo u njih, jer smo ih učile da budu dobri ljudi – ističe Bajić.

Navrati poštar 



I tako Anka i Stana provode svoje penzionerske dane. Rijetko ko im svrati, uglavnom poštar i pokoja starija mještanka. Voljele bi, kako kažu, da im ponekad dođu bivši učenici. Dragocjene su im i informacije iz Kaknja i Bosanskog Grahova, gradova gdje su provele najljepši dio života.



Sjećanja ne blijede&nbsp; 


S velikim uzdahom Anka Danilović pokazuje fotografiju na kojoj je njena nekadašnja kolegica Mediha Karačić iz Kaknja. Fotografija snimljena 1960. godine je izblijedjela, ali sjećanja nisu.



- Moja Mediha je bila divna osoba. I ona i njena djeca su mi mnogo pomogli. Nažalost, moja Mediha nije više među živima, a bila je dobra duša, jedna plemenita osoba - sa sjetom kaže Anka Danilović.

Opustjeli škola i selo u Miloševom Brdu: Penzionisane učiteljice čuvaju uspomene i nadaju se posjetama

Na parkingu se nalazi kamion s drvenom građom. Malo dalje radnici sakupljaju rasuti lim. Na zidu se nalazi plakat za koncert “Volja za noć”, a na prozorima u prizemlju trećeg paviljona Studentskog centra “Nikola Tesla” u Banjoj Luci raširene su deke. Na hodnicima i u sobama nema nikoga. Samo propuh koji izvlači vlagu.&nbsp;&nbsp; 
Tamne mrlje

Portir je mrzovoljan i nerado govori. Zove nadređene i pita smije li pustiti novinare da fotografiraju sobe. Dobiva odobrenje i to ga ne trenutak odobrovolji. Penje se, pokazuje gdje je šteta bila najveća.

- Ja nisam bio te večeri u smjeni, bio je drugi kolega. Ali, rekli su mi da je oko dva ujutro sve počelo. Počelo je da škripi i da ciči. I samo se odjednom sve odvali i spusti niz zid. Vidio si dolje da su prozori razbijeni – govori i otvara vrata prvih soba na četvrtom spratu. 


Unutra – haos. Tek nekoliko kvadrata kroz koje je prošao uragan. Kreveti su pomjereni, isušivači zraka kupe preostalu vodu, madraci su prevrnuti, posuđe dignuto na stolove... U uglovima soba i na plafonu vide se tamne mrlje, tamo gdje je voda najjače udarila...

- Ove sobe, najbliže izlazu i požarnim stepenicama, najviše su stradale. Tu je voda napravila potop. Bilo je do gležnjeva. Sad je to sanirano, ali ima još posla koliko nećeš. Studenti su spasili najvažnije, knjige i garderobu. Srećom, niko se nije povrijedio – dodaje i kreće ka požarnim, ka krovu...



Ostala konstrukcija



A na krovu radnici Centra katranom oblažu pod i postavljaju najlon. Od cijelog krova ostala je samo drvena konstrukcija. Nijedan komad lima nije ostao pričvršćen. Puše i brije sa svih strana.



- Hajde, penji se, šta si se prepao, nije visoko! Ima posla dva dana i tri noći u komadu da radimo. Ali, nemoj nas snimati. Snimi onu bruku dolje. Pa, ko je još, čovječe, vidio da se krov pravi od lima? I to ovoliki krov. Ko? – pita se stariji radnik.

Još će dosta vremena trebati da se stanje u Centru potpuno normalizira, da se studenti mogu vratiti... 




Komad lima u krošnji&nbsp;&nbsp; 



U dvorištu paviljona trojica radnika tovare lim na karoseriju Golfa. Uskoro im se pridružuje i portir.&nbsp;&nbsp; 



- Siječemo, komad po komad, tovarimo i nosimo. Hajde i nekako ovo što je na zemlji, ali kako ćemo dohvatiti onaj dio koji je zapeo na drvo – govori jedan od radnika i pokazuje na obližnju jelu.

I, zaista, u krošnji drveta, savijen kao naopako slovo V, stoji komad limenog krova. Vjetar puše i čuje se škripa lima. Ista ona škripa kao u noći kada je treći paviljon izgubio krov.

Pa ko je još vidio da se krov pravi od lima?

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da manji bh. entitet sa Srbijom dijeli radost povodom velikog uspjeha – izgradnje novog Kliničkog centra u Nišu, jednog od najsavremenijih u ovom dijelu Evrope.&nbsp; Dodik, koji je zajedno sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem obišao novi Klinički centar, rekao je da je ovo jedna od najboljih zdravstvenih ustanova koje imao priliku da vidi.
“RS i Srbija u posljednjim godinama imaju najbolje moguće veze i odnose, što smo mi uvijek htjeli. Upravo to se sada i dešava i zato nije ni čudo, a za neke možda i jeste, da zajedno proslavljamo bilo koji uspjeh, i ovdje u Srbiji i u Republici Srpskoj”, rekao je Dodik.
On kaže da ovaj uspjeh na jednak način doživljavaju i u Republici Srpskoj i u Srbiji, jer tu živi jedan narod koji ima svoj način života koji treba poštovati i razvijati na najbolji mogući način, uz uvažavanje drugih.
“Vjerujem da će Klinički centar koristiti najmanji mogući broj ljudi, ali oni kojima je ovo potrebno zaista imaju savremene i najbolje uslove, ne samo zgrade i opremu, nego i ljekarski kadar koji je oduševljen činjenicom da su konačno dosanjali svoj san da dobiju najsavremeniju opremu, najsavremeniji ambijent i da mogu kvalitetno da rade svoj posao”, rekao je Dodik.
U Nišu je danas svečano otvoren savremeni Klinički centar u čiju obnovu i izgradnju je uloženo 50 miliona eura. Klinički centar u Nišu najmoderniji je klinički centar u Srbiji. Prostire se na oko 45.000 kvadrata, a prvi pacijenti biće primljeni do kraja godine. Namijenjen je pacijentima sa juga i jugoistoka Srbije.

Dodik: RS i Srbija zajedno proslavljaju bilo koji uspjeh

IV paviljon Studentskog centra "Nikola Tesla" , jedini koji je bio u dobrom stanju nakon olujnog vjetra koji je u ponedjeljak zahvatio Banju Luku, prema objavama studenata, počeo je da prokišnjava.

Naime, nakon evakuacije I i II paviljona, studenti koji su ostali bez smještaja trebali su da nađu utočište upravo u IV paviljonu ovog studentskog centra.

Na Facebook stranici, "Studentski centar Nikola Tesla III i IV paviljon", studenti su danas postavili obavijest da je i ovaj dio doma počeo da propušta vodu.

Na slici koju su objavili, jasno se vidi da soba u paviljonu prokišnjava, što je za 'Nezavisne' potvrdio i Ratko Savić, predsjednik Unije studenata RS.

On je još dodao da upravo ide na teren, do IV paviljona, da pogleda kakva je situacija, te da radovi na obnavljanju III paviljona presporo teku.

- Upravo sam bio u obilasku III paviljona, jer je to prioritet. Radovi presporo teku, pa ulažemo sve napore da se čitava obnova ubrza - rekao je Savić.&nbsp;

Banja Luka: Prokišnjava i IV paviljon studentskog centra "Nikola Tesla"

Prelijepi prostor „Ljetne bašte“ u Prijedoru u ovim hladnim danima dobiva novi sadržaj, veliko klizalište s propratnim sadržajima, najavili su Milenko Đaković, gradonačelnik, i Marina Cvjetićanin, zamjenica generalnog direktora “Mire“, tvornice za proizvodnju keksa i vafla, koja je, zajedno s Gradom, organizirala „Slatku zimsku čaroliju“.&nbsp;&nbsp; 
Uspješna saradnja

- Ovo će od srijede, 20. decembra, biti najslađa zimska čarolija i praznična zabava na području regije - najavio je Đaković.
Cvjetićanin je istakla da se ovaj praznični program prvi put organizira u Prijedoru.
- Sve je nastalo kao proizvod saradnje s Gradom, koji je podržao našu ideju i prepoznao nas kao kvalitetnog partnera u ovom projektu. Glavna atrakcija bit će klizalište, koje će radnim danima biti otvoreno od 12 do 22 sata, a vikendom sat duže. Bit će tu i koncerata, nagradnih igara, gastro-ponude, za svakoga ponešto - kazala je Cvjetićanin i dodala da će na otvorenju nastupiti i bend ''The Babe Barbarella''.

Probno klizanje

Na pravljenju leda uveliko rade radnici firme „Bonido“ iz Bosanskog Novog. Mladen Bosančić, vlasnik, pojašnjava da bi prvi klizači na probno klizanje mogli već u nedjelju.
- Mislim da će to izgledati fantastično. S kućicama, sve okićeno, s prikladnim ugostiteljskim sadržajima... U konkurenciji „Zimzograda“, ovo bi mogao biti jedan od najljepših u BiH - rekao je Bosančić.
„Slatka zimska čarolija“ bit će otvorena do 21. januara naredne godine.

Novogodišnji program&nbsp;&nbsp; 
Gradska uprava priprema i bogat novogodišnji program. Osim prijema kod gradonačelnika, bit će upriličen i doček ''Dječije nove godine'' 29. decembra u sportskoj dvorani „Mladost“.
- Podijelit ćemo i novogodišnje paketiće djeci. Na malom trgu na otvorenom bit će organiziran i doček Nove godine. Uz tople napitke i vatromet u ponoć, Prijedorčane će zabavljati „Beca Fantastik“ - kazao je Đaković.

''Slatka zimska čarolija'' u Prijedoru počinje 20. decembra

Prvi i drugi paviljon studentskog centra "Nikola Tesla" u Banjoj Luci neće se privremeno sanirati, već će se po hitnom postupku raditi njihova kompletna rekonstrukcija, a vatrogasci su danas pokrili dio krova, što je za sada prioritet.
Na današnjem sastanku rukovodstva Studentskog centa i predstavnika resornog ministrastva, prema riječima Zorana Babića, direktora Studenstskog centra "Nikola Tesla" dobio je usmeno obećanje da će se po hitnom postupku ući u proceduru kompletne rekonstrukcije, što je i bio plan, a nevrijeme je samo doprinijelo da se ovaj proces ubrza.
- Još uvijek je sve u formi usmenog dogovora, sada slijede sve zakonske procedure kako bi se to sprovelo, ali ono što je najavljeno jeste da će sve biti hitno i ubrzano - rekao je Babić, pišu „Nezavisne“.
Prioritet je, kako ističe Babić, da se na svim paviljonima za početak stavi kvalitetan krov, kako ne bi ulazila voda i kako bi se zaštitili od daljeg propadanja.
To je prva faza radova, dok druga faza, kako ističe, podrazumijeva unutrašnju sanaciju, a studenti će se useliti kada im nadležna inspekcija da zeleno svjetlo da nema vlage niti bilo kakve opasnosti po zdravlje.
Podsjetimo, tri paviljona su pretrpjela popriličnu štetu tokom olujnog neveremena koje je u ponedjeljak i utorak zadesilo Banju Luku.

Kompletna rekonstrukcija prvog i drugog paviljona Studentskog centra "Nikola Tesla"

Uzgajivači peradi, sitnih i egzotičnih životinja uglavnom sami liječe svoje ljubimce - perad, golubove, zmije, guštere, tarantule, jer u Prijedoru i okolnim mjestima nema specijalizirane ambulante za male životinje koja bi im pomogla.&nbsp;&nbsp; 
Ima predznanje

Mladen Goronjić, predsjednik Sportskog društva za uzgoj i zaštitu sitnih životinja “Golub” iz Prijedora i vlasnik mini ZOO vrta u Gornjim Orlovcima, u kojem najviše ima ukrasne peradi, kaže da im je to trenutno veliki problem.

- Po struci sam veterinarski tehničar, dakle, imam nešto predznanja, ali i iskustva, jer se ovim, uvjetno rečeno, hobijem bavim više od 20 godina. Svi se uglavnom snalazimo. Savjete o liječenju tražimo putem društvenih mreža, od sličnih društava, i to mahom iz Srbije, jer tamo ima veterinara koji su se specijalizirali i za liječenje sitnih životinja - kaže Goronjić.

Naglašava da je najbolja prevencija pravovremeno vakcinisanje životinja i, naravno, higijena objekata u kojim borave.

Skupi lijekovi

- To je mnogo jeftinije od liječenja, jer su neki lijekovi koji se kod nas ne mogu nabaviti prilično skupi. Nekako se ipak nadamo da će se neki od prijedorskih veterinara specijalizirati i za liječenje sitnih životinja - kaže Goronjić i dodaje da je “Golub” okupio oko 70 članova.

Ne dolaze samo iz Prijedora već i okolnih mjesta, poput Bosanske Dubice, Oštre Luke, Bosanske Kostajnice, ali i iz Trebinja, Gacka, Bileće, gdje ne postoji društvo koje bi ih okupljalo.

Djeca se boje peradi&nbsp;&nbsp;
Goronjić ističe da je primijetio da se djeca više plaše ukrasne peradi nego zmija i guštera.

- To sam vidio na našim izložbama. Nelogično jeste, ali je zaista tako. Možda zato što pred drugarima ne žele pokazati kako se plaše zmija - kaže Goronjić.

Problem uzgajivača sitnih životinja: Sami liječe perad, golubove, zmije, guštere, tarantule...

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je danas Zakon o dječijoj zaštiti, kojim se uvodi pravo na materinski dodatak za sve nezaposlene porodilje u iznosu 405 KM u trajanju 12 mjeseci, a za blizance i svako treće i naredno dijete 18 mjeseci.
Po hitnom postupku usvojen je i Zakon o doprinosima čiji je osnovni cilj smanjenje stope doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti, u korist povećanja stope doprinosa za dječiju zaštitu da bi Fond za dječiju zaštitu u 2018. godini i nadalje mogao finansirati pravo na materinski dodatak u iznosu od 405 KM, koji je predložen Zakonom o dječijoj zaštiti.
Parlament manjeg bh. entiteta je po hitnom postupku usvojio Zakon o izmjenama Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama RS, koji propisuje da parlament odlučuje o ukupnom godišnjem iznosu za koji Republika može izdati garanciju u toku jedne godine, a da za izdavanje pojedinačnih garancija, u okviru tog iznosa, parlament ovlašćuje Vladu.
Po hitnom postupku usvojen je Zakon o registru zaposlenih kod korisnika budžetskih sredstava RS, čime se stvaraju uslovi za preciznije i efektivnije praćenje broja zaposlenih, a s ciljem efikasnije državne uprave i kontrole korišćenja budžetskih sredstava za lična primanja zaposlenih.
Narodna skupština usvojila je Zakon o Pravobranilaštvu, čiji je cilj uspostavljanje organizovanog, funkcionalnog, profesionalnog, odgovornog i samostalnog Pravobranilaštva.
Poslanici su usvojili Nacrt zakona o posebnom registru lica pravosnažno osuđenih za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece, kojim se prvi put uvode mehanizmi kojima će biti dugoročno poboljšan sistem zaštite djece od seksualnog zlostavljanja.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Odluku o dugoročnom zaduživanju za 2018. godinu u maksimalnom iznosu do 477 miliona KM, kao i Odluku o kratkoročnom zaduživanju RS emisijom trezorskih zapisa za 2018. godinu u iznosu od 86,6 miliona KM.
Predsjednik Narodne skupštine RS Nedeljko Čubrilović zaključio je rad 25. posebne sjednice nakon što je apsolviran dnevni red.
Nakon sjednice, potpredsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić ocijenio je u izjavi novinarima da usvajanjem ovih dokumenata, prije svega budžeta i programa ekonomskih reformi, parlament Srpske ulazi u narednu godinu kao najbolji parlament u BiH.

U RS nezaposlenim majkama 12 mjeseci po 405 KM

Od subote, 16. decembra, Bijeljina će dobiti novu taksi službu “Patrol taxi” iz Banje Luke, kada će biti organizirana svečana prezentacija.&nbsp; 
Prema riječima direktora Borisa Tomića, ovo će biti prva ozbiljna taksi služba koju Bijeljina do sada nije imala.

- Pozivom na kratki broj 1552 svaki stanovnik Bijeljine moći će za dvije do tri minute dobiti taksi na svoju adresu, a kompletna služba bit će jedinstvena, uniformirana i prepoznatljiva i, što je najvažnije, dostupna i jeftinija u odnosu na dosadašnje cijene vožnje - najavljuje Tomić.
 
S druge strane, bijeljinski taksisti, a ima ih trenutno stotinjak koji obavljaju ovu djelatnost, nisu oduševljeni činjenicom da će dobiti, kako kažu, nelojalnu konkurenciju.

Srpko Ristić, koji se već 15 godina bavi taksi prijevozom u Bijeljini, kaže da ni ovih stotinu taksista nema dovoljno posla pa se pita šta će raditi novi.

- Sami sebe finansiramo, a čuli smo da će naš konkurent koristiti neke povoljne donacije EU. Mi redovno izmirujemo sve svoje obaveze, oko 400 KM mjesečno. Samo za rezerviranje taksi stajališta plaćamo godišnje 240 KM. U Bijeljini ima i veliki broj tzv. divljih taksista koje niko ne kontrolira. Mi moramo izdržavati svoje porodice, školovati djecu te s razlogom strahujemo za svoju egzistenciju - kaže Ristić.
 
Ugrožena egzistencija

Milan Jovanović taksista je koji već desetak godina obavlja ovaj posao. Iako je penzionisan, dopunski radi po pet sati dnevno da bi popravio finansijsko stanje.

- Smatram da će nas nova taksi služba ugroziti. Plaćamo obaveze prema državi, izdržavamo porodice. Ovo je mali grad za toliki broj taksista - naglašava Jovanović.

Bijeljina dobiva novu taksi službu

Predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić istakla je danas da je neophodno povećati plaće radnicima u ovom bh. entitetu, omogućiti bolje uvjete rada zaposlenim i spriječiti odlazak radne snage s ovih prostora.
U obraćanju poslanicima na posebnoj sjednici Narodne skupštine, u čijem radu ne učestvuje opozicija, Mišić je rekla da predloženi budžet RS za 2018. godinu, koji se razmatra po hitnom postupku, nije dobio podršku Saveza sindikata.
Istakla je da u konsultacijama u Vladi nisu učestvovali predstavnici granskih sindikata budžetskih korisnika, koji imaju svoje zahtjeve kako za povećanje plaća tako i određenih naknada te da od ispunjenja tih zahtjeva zavisi i podrška budžetu.
Predsjednik Udruženja penzionera RS Rade Rakulj je ukazao da sva povećanja penzija nisu uspjela da izvuku penzionere iz grupe ugroženih građana.
- Nedovoljno je ono što je za penzionere učinjeno - rekao je Rakulj te predložio Vladi RS da razmotri povećanje koje bi bilo veće od najvaljenih dva posto od aprila naredne godine i da to bude linearno.
- Neka bude povećanje bar za još dva posto, na tih obećanih dva posto - rekao je on.
U toku je skupštinska rasprava o predloženom bužetu RS za 2018., koji iznosi 3,3 milijarde KM i uvećan je za 137 miliona KM u odnosu na ovogodišnji.

Sindikat ne podržava budžet RS, penzioneri traže veća primanja

Banjalučki vatrogasci jutros su ponovo intervenirali u tri stambene zgrade u Obilićevu, koje su ostale bez krova u olujnom nevremenu u noći 11. na 12. decembar, u nastojanju da se spriječi prodiranje vode usljed padavina.

Zamjenik komandira Vatrogasne jedinice, Aleksandar Majstorović izvjestio je da su vatrogasnci jutros ponovo izašli na teren u stambenim zgradama u ulicama Cara Lazara, Carice Milice i Simeuna đaka, koje su sinoć privremeno pokrivene zaštitnim folijama kako bi se spriječilo prodiranje vode u stanove.

- Kako smo se uvjerili na licu mjesta, u zgradi u uilici Carice Milice došlo je do neznatnog izlijavanja vode u stubište bez značajnije štete, te djelomične pojave manje vlage na stropu jednog od stanova na posljednjem spratu, što je posljedica napuknuća dimnjaka. U svakom slučaju, radi se o neznatnim oštećenjima koje nisu zahtijevale našu intervenciju, a sami stanari, kako smo mogli čuti, zadovoljni smo time što je folija, koju smo im jučer dostavili, izdržala ovaj prvi nalet kiše. Kad je riječ o zgradi u ulici cara Lazara, koje je ostala bez krovne konstrukcije, folija dobro drži i nema nikakvih oštećenja, a ista situacija je i ulici Simeuna đaka, gdje je za sada sve uredu - rekao je Majstorović.


On je naglasio da će vatrogasci i danas i tokom noći biti na stalnoj usluzi stanarima zgrada koje su ostale bez krovova tokom olujnog nevremena.


U međuvremenu, jutros je ponovo zasjedao i Gradski štab za vanredne situacije, a prema njihovim podacima, u Banjoj Luci je zabilježeno oštećenje ili potpuno uništenje 11 krovova na stambenim zgradama i javnim ustanovama.


Sve nadležne gradske službe tokom protekle noći angažirale su sve raspoložive kapacitete i mehanizaciju kako bi što prije bile otklonjene i, koliko je to moguće u ovom trenutku, sanirane štete olujnog nevremena koje je zahvatilo Banju Luku u noći 11. na 12. decembar ove godine, konstatirano je na jutrošnjoj sjednici štaba.

Prema posljednjim informacijama gradskih službi, u olujnom nevremenu koje je zahvatilo Banju Luku, pored 11 krovova stambenih zgrada i javnih ustanova, oboreno je i oštećeno 166 stabala u drvoredima na javnim površinama, četiri autobuska stajališta, šest bilborda, devet siti lajtova, 18 saobraćajnih znakova, te više od 60 automobila, pišu "Nezavisne".



Prema izvještaju Civilne zaštite, tokom protekle noći gradske službe intervenirale su na više stambenih zgrada na način da su otkrivena krovišta privremeno pokrivena zaštitnim folijama kako bi se spriječila dalja oštećenja.



Prema nalogu gradonačelnika Igora Radojičića, nadležne gradske službe će i danas nastaviti sa saniranjem nastale štete kako bi se stanje na području grada u potpunosti normaliziralo, te u narednim danima preduzele dugoročnije mjere na saniranju nastalih šteta, a što se posebno odnosi na zgrade koje su u nevremenu ostale bez krovova.

Banja Luka: Sva krovišta oštećenih zgrada zaštićena, nema prodiranja vode

Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, u čijem radu ne učestvuje opozicija, bit će nastavljena danas razmatranjem Prijedloga budžeta RS za 2018. godinu, po hitnom postupku.
Napustili su sjednicu nakon što je odbijen njihov zahtjev da se o važnim dokumentima raspravlja u formi nacrta. Tvrde kako se hitnom procedurom krši Ustav, zakoni i Poslovnik. 
Osim toga, insistirali su da se povuku odluke o dugoročnim i kratkoročnim zaduženjima manjeg bh. entiteta u narednoj godini. Prema tim odlukama, RS bi se mogla zadužiti za novih 680 miliona KM.

Parlament danas bez opozicije o budžetu RS za 2018.

Ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija rekao je da ukupna budžetska sredstva planirana Prijedlogom budžeta Republike Srpske za 2018. godinu iznose 3,3 milijarde KM, što predstavlja uvećanje od 137 miliona KM, odnosno 4,3 posto u odnosu na sredstva planirana budžetom za 2017. godinu.&nbsp;Predstavljajući poslanicima u Narodnoj skupštini Prijedlog budžeta Republike Srpske za 2018. godinu, Tegeltija je rekao da je ovim dokumentom planiran budžetski suficit od 125,2 miliona KM, dok je budžetom za 2017. godinu planiran suficit od 67,1 milion KM.
On je naveo da će se planirani budžetski suficit usmjeriti na pokriće dugova prema domaćim i stranim kreditorima za direktne i indirektne obaveze Republike Srpske i dugoročnih zajmova od međunarodnih finansijskih institucija.
Tegeltija je dodao da su poreski prihodi planirani u iznosu od 2,494 milijarde KM, što je više za 5,3 posto ili 124,7 miliona KM u odnosu na poreske prihode planirane budžetom RS za ovu godinu.
On je rekao da procijenjeni budžetski rashodi i izdaci za nefinansijsku imovinu u narednoj godini iznose 2,558 milijardi KM.
Subvencije u 2018. godini iznose 97,9 miliona KM, što predstavlja umanjenje od 3,4 miliona KM, odnosno 3,4 posto u odnosu na sredstva planirana budžetom za 2017. godinu, navodi se u ovom dokumentu.
Najznačajnije subvencije koje se isplaćuju iz budžeta Republike Srpske planirane su na pozicijama - subvencije za podsticaj razvoja poljoprivrede i sela, u iznosu od 60 miliona KM, nefinansijskim subjektima u oblasti šumarstva, u iznosu od 1,9 miliona KM, subvencija preduzećima "Željeznice Republike Srpske", u iznosu od 25 miliona KM, i "Aerodromi Republike Srpske", u iznosu od 1,9 milona KM.
Grantovi u 2018. godini iznose 26,3 miliona KM, što predstavlja uvećanje od 2,4 miliona KM, odnosno 10,2 posto u odnosu na sredstva planirana budžetom za 2017. godinu.
Doznake na ime socijalne zaštite koje se isplaćuju iz budžeta RS u 2018. godini iznose 241,4 miliona KM, što predstavlja uvećanje od 4,3 miliona KM, odnosno 1,8 posto u odnosu na sredstva planirana budžetom za 2017. godinu.
Najznačajnija izdvajanja planirana su na pozicijama - tekuće doznake za borački dodatak, u iznosu od 56,6 miliona KM, za porodične invalidnine, u iznosu od 82,9 miliona KM, i tekuće doznake za lične invalidnine, u iznosu od 70 miliona KM.
U okviru ove grupe rashoda planirana su i sredstva za kupovinu ortopedskih pomagala ratnim vojnim invalidima, amputircima i paraplegičarima, u iznosu od 2,5 miliona KM.
Doznake na ime socijalne zaštite koje isplaćuju institucije obaveznog socijalnog osiguranja u 2018. godini iznose 1,041 milijardi KM, što predstavlja uvećanje od 25,7 miliona KM, odnosno 2,5 posto u odnosu na sredstva planirana budžetom za 2017. godinu.
Doznake po osnovu penzijskog osiguranja planirane su prema dosadašnjem kretanju broja korisnika penzija i očekivanog broja korisnika u narednom periodu, uključujući njihovo uvećanje od oktobra 2017. godine za tri odsto i dodatnih dva posto u toku 2018. godine.
U okviru ove grupe rashoda najznačajnija izdvajanja iz budžeta RS su prema Fondu za zdravstveno osiguranje, i to za zdravstveno osiguranje nezaposlenih lica, u iznosu od 57,5 miliona KM, za izmirenje obaveza prema dijaliznim centrima, u iznosu od devet miliona KM, za zdravstvenu zaštitu boraca, vojnih invalida, porodica poginulih boraca i civilnih žrtava rata, u iznosu od 3,5 miliona KM, za zdravstvenu zaštitu izbjeglica, raseljenih lica i povratnika u iznosu od 210.000 KM, i za vantjelesnu oplodnju u iznosu od 400.000 KM.
U okviru ove grupe rashoda planiran je dio sredstava po osnovu Programa socijalnog zbrinjavanja radnika, koji se uplaćuje Zavodu za zapošljavanje Republike Srpske, u iznosu od 600.000 KM, od ukupno šest miliona KM koja su planirana za navedeni Program. Razlika od 5,4 miliona KM koja se uplaćuje Fondu PIO planirana je u okviru Transfera unutar iste jedinice vlasti.
Transferi unutar iste jedinice vlasti u 2018. godini iznose 38,2 miliona KM, što predstavlja uvećanje od 6,7 miliona KM, odnosno 21,4 posto u odnosu na sredstva planirana budžetom za 2017. godinu.
Izdatke za nefinansijsku imovinu koji u 2018. godini iznose 57,2 miliona KM, što predstavlja umanjenje od 17,3 miliona KM, odnosno 23,2 posto u odnosu na sredstva planirana budžetom za 2017. godinu, a izdaci za finansijsku imovinu iznose 0,4 miliona KM, što je na nivou sredstava planiranih budžetom Republike Srpske za 2017. godinu.
Izdatke za otplatu dugova koji u 2018. godini iznose 755 miliona KM, što predstavlja uvećanje od 104,3 miliona KM, odnosno 16,0 posto, pri čemu su izdaci za otplatu unutrašnjeg duga veći za 94,7 miliona KM, a izdaci za otplatu ino-duga 9,6 miliona KM.
U Prijedlogu budžeta za 2018. godinu planirana budžetska rezerva iznosi 18,3 miliona KM, navodi se u obrazloženju ovog dokumenta.
Sjednica Narodne skupštine bit će nastavljena sutra skupštinskom raspravom o Prijedlogu budžeta Republike Srpske za 2018. godinu.
Bit će razmatran i Prijedlog zakona o izvršenju budžeta Republike Srpske za 2018. godinu, te Prijedlog zakona o izmjenama zakona o zaduživanju, dugu i garancijama Srpske, oba po hitnom postupku.
Nastavak sjednice zakazan je za 10:00 sati.

Publikacija u znak sjećanja na Željka Kopanju

Čavka: Odlasci mladih i javne kuhinje su realna slika naše države

Studenti u RS čekaju stipendije i po deset mjeseci

Opustjeli škola i selo u Miloševom Brdu: Penzionisane učiteljice čuvaju uspomene i nadaju se posjetama

Pa ko je još vidio da se krov pravi od lima?

Dodik: RS i Srbija zajedno proslavljaju bilo koji uspjeh

Banja Luka: Prokišnjava i IV paviljon studentskog centra "Nikola Tesla"

''Slatka zimska čarolija'' u Prijedoru počinje 20. decembra

Kompletna rekonstrukcija prvog i drugog paviljona Studentskog centra "Nikola Tesla"

Problem uzgajivača sitnih životinja: Sami liječe perad, golubove, zmije, guštere, tarantule...

U RS nezaposlenim majkama 12 mjeseci po 405 KM

Bijeljina dobiva novu taksi službu

Sindikat ne podržava budžet RS, penzioneri traže veća primanja

Banja Luka: Sva krovišta oštećenih zgrada zaštićena, nema prodiranja vode

Parlament danas bez opozicije o budžetu RS za 2018.

Tegeltija: Prijedlog je da budžet RS-a za 2018, bude 3,3 milijarde KM

Republika Srpska

Publikacija u znak sjećanja na Željka Kopanju

Čavka: Odlasci mladih i javne kuhinje su realna slika naše države

Studenti u RS čekaju stipendije i po deset mjeseci

Opustjeli škola i selo u Miloševom Brdu: Penzionisane učiteljice čuvaju uspomene i nadaju se posjetama

Pa ko je još vidio da se krov pravi od lima?

Dodik: RS i Srbija zajedno proslavljaju bilo koji uspjeh

Banja Luka: Prokišnjava i IV paviljon studentskog centra "Nikola Tesla"

''Slatka zimska čarolija'' u Prijedoru počinje 20. decembra

Kompletna rekonstrukcija prvog i drugog paviljona Studentskog centra "Nikola Tesla"

Problem uzgajivača sitnih životinja: Sami liječe perad, golubove, zmije, guštere, tarantule...

U RS nezaposlenim majkama 12 mjeseci po 405 KM

Bijeljina dobiva novu taksi službu

Sindikat ne podržava budžet RS, penzioneri traže veća primanja

Banja Luka: Sva krovišta oštećenih zgrada zaštićena, nema prodiranja vode

Parlament danas bez opozicije o budžetu RS za 2018.

Tegeltija: Prijedlog je da budžet RS-a za 2018, bude 3,3 milijarde KM