Vjerovatno najljući politički oponenti u Republici Srpskoj, lider SNSD i član Predsjedništva BiH <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Dodik&amp;">Milorad Dodik</a> i gradonačelnik Banja Luke Draško Stanivuković, bar na trenutak su zaboravili na političke sukobe. Prilikom dolaska u Banski dvor, na svečanu akademiju, Dodik nije mogao da izbjegne jednog od domaćina, te mu je pružio ruku. Sudeći po fotografijama, rukovanje je bilo srdačno, objeručke sa Stanivukovićeve strane.
Rukovanje Dodika i Stanivukovića osmijehom je propratio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji ih je kasnije pozvao na sastanak kome su prisustvovali i predsjednik gradske Skupštine, Mladen Ilić, kao i premijer Srpske, Radovan Višković i predsjednica Republike, Željka Cvijanović. Kako je rečeno, razgovaralo se o projektima koje će zajedno provoditi Grad Banja Luka, Vlada RS i Srbija.

U odnosu na prethodne dane, kada su političke podjele u Banja Luci dostigle vrhunac, sjedanje za isti sto i razgovor o projektima nesušno bitnim za Banja Luku i Banjalučane, izgleda kao najava nekih boljih vremena.

Gradonačelnik Banjaluke odgovorio objeručke

Rukovanje ljutih rivala: Dodik čestitao Stanivukoviću

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=vakcine%20rs&amp;">Iz Rusije za Republiku Srpsku</a> sutra kreće kontingent od 25.000 doza ruskih vakcina Sputnjik V, a njihov dolazak se očekuje u subotu, pišu „Nezavisne“. Duško Perović, šef Predstavništva Republike Srpske u Moskvi, kaže da bi uskoro trebalo da stigne još jedan kontingent od 25.000 doza ruskih vakcina.

- Pored ovih 25.000 vakcina u subotu će stići i dodatnih 1.300 doza druge komponente vakcina, kojima će biti namirene vakcine koje su propale u Prijedoru - kazao je Perović.

Dodatnih 1.300 doza druge komponente vakcina bit će namirene vakcine koje su propale u Prijedoru

U Republiku Srpsku u subotu stiže 25.000 ruskih vakcina

Predstavnici stranaka opozicije danas će se sastati na Jahorini, kako bi započeli razgovore o priprema za zajednički nastup na narednim općim izborima 2022. godine. Sastanku bi trebali prisustvovati predsjednici SDS-a, PDP-a i DNS-a, Mirko Šarović, Branislav Borenović i Nenad Nešić, te poslanik u <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Vukanovi%C4%87&amp;">NSRS Nebojša Vukanović</a>. - Mislim da je suviše rano da se govori o kandidatima za određene pozicije, jer godinu i po pred izbore, koga bismo god odredili, taj bi čovjek bio izložen linču i napadima od strane režimskih medija. Bio bi satran – kazao nam je Vukanović, komentirajući nezvanične informacije pojedinih portala da se već razgovara o prijedlozima kandidata za ključne pozicije u RS i na nivou BiH.

Vukanović je ranije, u razgovoru za „Avaz“, kazao da je uz podršku aktuelne opozicije spreman ići u utrku sa Miloradom Dodikom za poziciju člana Predsjedništva BiH. Sada se, kao potencijalni kandidat, pominje i predsjednik SDS-a Mirko Šarović. Kao kandidati za predsjednika RS nezvanično se navode Draško Stanivuković i Jelena Trivić, a za premijera RS Nenad Nešić. – Ja ne bih bio dio te priče, ako bi premijer bio Nenad Nešić – kategoričan je Vukanović, koji ističe da je posebno neozbiljno razgovarati o premijeru godinu i po dana prije izbora.
– Mislim da se za godinu dana tek treba reći imena. Neću tako lako odustati. Čim se pojavi neko bolji ko bi imao više šansi i ko bi bio garant da će se doći do rezultata, uvijek sam spreman da se povučem. Mene ne interesuje nikakva funkcija, da mi je stalo do njih davno bih neku uzeo. Mnogo više me interesuje da s ovdje uspostavi vladavina institucija, a pojedinci u uređenom sistemu su potpuno nebitni – dodaje Vukanović.
Prema njegovim riječima, u ovom trenutku potrebno je usaglasiti platformu koja bi definirala šta je potrebno uraditi u okviru unaprijed postavljenih rokova. Na tome će, kaže, insistirati.

- Čišćenje pravosuđa, lustracija, zakon o porijeklu imovine … onemogućiti tajkune i političare da sutra, kad izgube, pređu na ovu stranu, da kupe slobodu. To se kod nas nažalost često dešava. Treba postaviti jasnu granicu po kojoj niko ko je obavljao visoke funkcije u postojećem sistemu ne treba biti amnestiran bilo kakve odgovornosti niti može obavljati funkcije nakon promjene vlasti – dodaje Nebojša Vukanović.

Ključnim smatra pravilan izbor kandidata za pozicije člana Predsjedništva BiH i predsjednika RS, da to budu ljudi koji imaju podršku naroda, koji će donijeti pobjedu opozicije na svim nivoima. Ali i da budu spremni na krupne i radikalne reforme nakon izbora, kako bi se vratilo povjerenje građana. – U takvoj smo fazi raspadanja da ljudi masovno odlaze odavde jer ne žele da žive u jednom neuređenom društvu. Čak i oni koji imaju dobar posao. Treba vratiti vjeru da se ovdje može živjeti, raditi na pomirenju, nametnuti potpuno novi diskurs i teme, a u prvi plan staviti ekonomiju i životni standard građana – ističe Vukanović.

BiH je ponovo suočena sa prijetnjama ratom i mirnim raspadom, građani su ponovo u situaciji “oni bi kao da se otcijepe, a mi im kao ne damo”. – Da bi skrenuo priču sa ekonomskog bankrota RS i novom zaduženju od 700 miliona, Dodik ponovo priča o nekom mirnom razlazu. Vrlo je moguće da su oni naručili takav neki dokument i spin, jer kad god se ovdje priča o nekom mirnom razdruženju uvijek populisti na vlasti u tome dobro plivaju. Mislim da to nije nimalo slučajno, ali te priče su toliko ispričane da više ne “piju vodu”. Drago mi je da je sinoć i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao da se ne slaže sa Dodikom i njegovim istupima, da se on zalaže isključivo za poštivanje Dejtona, suverenost BiH i ostanak sa ingerencijama RS. On je i sinoć rekao da je vrlo bitno da između dva najbrojnija naroda - Bošnjaka i Srba dođe do jednog istorijskog sporazuma. Iako se često ne slažemo, mislim da je Vučić pokazao da je pravni državnik, da je jasno pokazao da se ne slaže sa Dodikom i sad Dodik nema nikakvu podršku za te svoje istupe – kazao nam je poslanik NSRS, Nebojša Vukanović.

Mislim da je suviše rano da se govori o kandidatima za određene pozicije, jer godinu i po pred izbore, koga bismo god odredili, taj bi čovjek bio izložen linču i napadima od strane režimskih medija, kaže Vukanović

Vukanović o zajedničkom nastupu opozicije: Mislim da je suviše rano da se govori o kandidatima

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Dodik&amp;">Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik</a> rekao je da su obveznice Republike Srpske danas emitovane na Londonskoj berzi. Dodik je rekao da su prodate obveznica u vrijednosti od 300 miliona eura.

- To je dobra vijest za sve građane Republike Srpske, usmjerit ćemo novac na povećanje plata i neke druge projekte, te za servisiranje dugova - rekao je Dodik.

Usmjerit ćemo novac na povećanje plata i neke druge projekte, te za servisiranje dugova, rekao je Milorad Dodik

Dodik: Obveznica Republike Srpske prodate na Londonskoj berzi

Pomalo neobična vijest za naše prilike stiže iz Semberije. Simo Laketić, turistički radnik, pjesnik, odlučio je ovog proljeća zasijati industrijsku konoplju na svom imanju u selu Brodac, na površini od 1,8 hektara.Laketić kaže da će ovu biljku zasijati radi prerade u građevinske i zdravstvene svrhe. Da se opredijeli za ovaj korak, kako kaže, bio je presudan jedan slučajni susret sa sinom ljekara koji radi u beogradskoj Vojno-medicinskoj akademiji (VMA).

- Na prvom mjestu, u cijeloj ovoj priči, zdravstveni momenat je izuzetno bitan. Ljekovitost ove biljke godinama je poznata i priznata u farmaceutskoj industriji. Proučavajući značaj industrijske konoplje, saznao sam da se od njene stabljike može proizvoditi pelet koji je puno kaloričniji od onog koji se proizvodi od drveta. Nekada je u Dvorovima kod Bijeljine postojala kudeljara koja je otkupljivala konoplju. Naravno, zloupotrebe su i u ovom slučaju moguće, ali zbog toga se insistira na velikoj kontroli i maksimalnoj odgovornosti onih koji se upuštaju u ovaj posao - ističe Laketić.Sijanjem industrijske konoplje može ostvariti četiri puta veći prihod u odnosu na konvencionalne usjeve.- To je zahtjevna proizvodnja. Zemljište je pripremljeno i sada očekujemo sjemenski materijal od uvoznika. Što se tiče otkupa, već sam uspostavio kontakt s jednim otkupljivačem koji će mi pomoći u tom pogledu. Ova biljka se proizvodi prema strogim ekološkim standardima, bez hemije, zaštite i vještačkih đubriva. To se posebno poštuje ukoliko se biljka izvozi u Njemačku, jer konoplja se koristi i u proizvodnji lijekova - kaže Laketić.

Postoji više sorti industrijske konoplje i najviše THC-a - opijata u sebi sadrži indijska konoplja. - Ovaj region ima posebne sorte koje se nalaze na dozvoljenoj sortnoj listi i koje se uzgajaju u Srbiji, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji. Procenat opijata u njima sveden je na minimum - pojašnjava Laketić.Naglašava da je komplicirana i procedura dobivanja sjemenskog materijala, jer i uvoznici prolaze kroz rigorozne kontrole.

Kontrolu i nadzor kompletnog procesa proizvodnje obavljat će Republička uprava za inspekcijske poslove i MUP.- Ko zasije konoplju, mora da 15 dana nakon zasijavanja prijavi svoju proizvodnju Ministarstvu, Inspektoratu i MUP-u. Kontrolisat će se sam proces proizvodnje i sadržaj tetrahidrokanabinola (THC) u suhoj materiji, koji ne smije da pređe 0,2 procenta - pojašnjava Saša Lalić,&nbsp;načelnik Odjeljenja za biljnu proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Može se ostvariti četiri puta veći prihod u odnosu na konvencionalne usjeve

Laketić: Zdravstveni moment je izuzetno bitan

Prošlo je vrijeme žita, Simo će zasijati industrijsku konoplju

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Dra%C5%A1ko%20Stanivukovi%C4%87&amp;">Draško Stanivuković</a>, gradonačelnik Banja Luke, danas je na svom Facebook profilu najavio uređenje grada na Vrbasu. Sve se odigrava, kako je kazao, uoči proslave Dana grada. 
-	Nastavljamo tamo gdje su nas zaustavili na kratko vrijeme.
Danas su naši vrijedni radnici počeli uređivati i čistiti naš grad. Označeni su prometni i pješački prelazi, krenuli smo u realizaciju ′′humanog parkinga ′′ diljem grada, označeno crvenom bojom, a Gospodska ulica dobija novu čar. Uskoro počinje asfaltiranje nekoliko ulica u naseljima Kuljanima i Priječanima, nakon čega na red dolaze i druga naselja širom Banja Luke.

Sve ovo je uvod u ono što s ponosom pripremamo za proslavu Dana grada, kada ćemo predstaviti preko 30 strateški važnih projekata za naš grad, te uručiti nagrade onima koji su svojim radom i zalaganjem zaslužili – napisao je Stanivuković.

Danas su naši vrijedni radnici počeli uređivati i čistiti naš grad, objavio je gradonačelnik Banja Luke Draško Stanivuković

Banja Luka okićena s cvijećem, radnici neumorno rade na ulicama

Nove kamere na crnim stubovima postavljene su na više lokacija na području <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=kamere&amp;">Bijeljine</a>, na izlaznim saobraćajnicama iz grada, ali i u frekventnim gradskim ulicama. Stacionarni radari automatski će prepoznavati registarske oznake vozila, registrovat će prekršaje prekoračenja brzine i prolaska kroz crveno svjetlo na semaforima, a poslužit će i za video - nadzor saobraćaja.
Kamere su postavljene na magistralom putu Bijeljina – Zvornik, u selu Patkovača, kod Tržnog centra “Spektar”, u Glavičicama kod pogona “Grand kafa”, te u selu Dragaljevac, na magistralnom putu Bijeljina – Brčko, kod benzinske pumpe “Monako”.

Stubovi sa kamerama postavljeni su i na magistralnom putu Bijeljina – Tuzla, u Ugljeviku i u Priboju kod Lopara. Kamere su postavljene i u gradskoj zoni, u Ulici Stefana Dečanskog, Pantelinskoj i Komitskoj, te u Dvorovima i na Pavlovića putu.

Ukupno će biti postavljeno 12 ovakvih kamera i sve će uskoro početi evidentirati saobraćajne prekršaje. Kamere rade i u dnevnim i u noćnim uslovima, a mogu pratiti automobile u jednoj ili više saobraćajnih traka, u oba smjera. Ove kamere na crnim stubovima razlikuju se od stubova ulične rasvjete, a cilj je da budu što uočljivije za vozače.

Stacionarni radari automatski će prepoznavati registarske oznake vozila, registrovat će prekršaje prekoračenja brzine i prolaska kroz crveno svjetlo na semaforima

Nove kamere na crnim stubovima osvanule u Bijeljini

Ministrica prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić izjavila je da je sve spremno za <a href="https://avaz.ba/tag/18013/skola">povratak osnovaca</a> od šestog do devetog razreda u školske klupe.
Trivić je navela da će krajem sedmice Republički štab za vanredne situacije ponovo razmatrati da li srednjoškolci mogu da se vrate u škole od 19. aprila, dok će ove sedmice zajedno sa studentima i dalje primjenjivati online metod nastave.Ona je istakla da u ovom polugodištu neće biti promjene u načinu rada u školama, odnosno grupe se neće mijenjati niti će biti promjene trajanja časa. Trivić je najavila da 26. aprila počinje proljetni raspust, a istakla je i da na kraju ove školske godine neće biti eksperimentalne mature.
U ovom momentu, kako je navela, ne može se reći ni da li će biti realizovane ekskurzije.
Resorna ministtica je napomenula da je prilikom prelaska na online nastavu u martu bilo 400 zaraženih učenika i određen broj nastavnika, prema izvještajima koje su dobijali iz škola.
- Sada imamo 100 nastavnika koji su oboljeli ili su u izolaciji - rekla je Trivić za ATV i dodala da brojevi oboljelih nisu prelazili tri posto što je prihvatljivo.
Trivić je rekla da će oko 460 nastavnika koji su učestvovali u snimanju online nastave naknadu za to dobiti uz martovsku platu.

Trivić je najavila da 26. aprila počinje proljetni raspust, a istakla je i da na kraju ove školske godine neće biti eksperimentalne mature

Sve spremno za povratak osnovaca od šestog do devetog razreda u školske klupe

Sve spremno za povratak starijih osnovaca u klupe u RS

Mladi iz Nevesinja i Gacka, koji u okviru projekta “Zajedno kroz vjeru kulturu i život”, posjetili su Saborni hram u <a href="https://avaz.ba/vijesti/bih/637361/trebinje-se-priprema-za-proljece-setnja-i-kafa-na-otvorenom">Trebinju</a>, džamiju Osman Paše u Starom gradu te Hercegovačku Gračanicu. Ovu posjetu realizirali su Crkvena općina Nevesinje i Medžlis islamske zajednice Gacka i Bileće sa željom da približe mladim ljudima iz ovih općina različitosti života islamske i prevoslavne zajedenice,

Prema riječima Miljana Buhe člana projektnog tima iz Nevesinja, projekt ima za cilj jačanje međureligijske saradnje, sa posebnim fokusom na povezivanje mladih ljudi i rušenje predrasuda i izgradnju boljeg demokratskog društva.

- Ovo je jedna od aktivnosti ovoga projekta. Do sada smo posjetili džamiju Mehmed age Zvizdića u Gacku i džamiju Hasana paše Predojevića u Bileći. Želio bih da istaknem da je onaj neformalni dio kada smo rzgovarali o društvenim trendovima i mi smo ti koji treba da pokrenemo pozitivne promjene u našem društvu, pogotovo kada se radi o drugom i drugačijem. Mi smo stava da su naše različitosti naše bogatstvo - istakao je Buha.

Stefan Bejatović, koordinator projekta iz Nevesinja kaže da je prvobitna zamisao bila da se posjete neke općine u Federaciji BiH, ali su ipak odlučili da se prvo krene iz istočne Hercegovine.

- Cilj nam je bio da posjetimo Gacko, Bileću i Trebinje, a da pri sljedećem susretu mi iz Nevesinja ugostimo goste iz Gacka. Mi želimo ovim projektima da mladi na ovim susretima razmijene svoja iskustva na svim poljima, od religije, vjere, kulture, pa sve do najaktuelnije teme ovih dana svuda u svijetu koronavirus - pojasnio je Bejatović.

Sadet ef. Bilalić, glavni imam MIZ Gacko i Bileća je naveo da su mladi Crkvene općine Nevesinje, ustvari gosti mladih MIZ Gacko

- Ovi pasivni krajevi, prije svega u Nevesinju i Gacku potrebni su ovakvi projekti za mlade, jer nemaju priliku da se susreću, dok je to u većim sredinama puno lakše. Danas je po prvi put omladina iz Nevesinja imala priliku da posjete neke sakralne objekte Islamske zajednice, dok su na drugoj strani mladi iz Gacka po prvi put posjetili sakrelne objekte SPC i upoznaju se sa njihovom povješću. Ovo je zaista jedan pravi put koji godinama njeguje projekat Pro budućnost - rekao je Bilalić i dodao da je veoma dobro postojanje ovakvog vida projekata gdje se omladina upoznaje.

Na kraju krajeva ova omladina će, zaključio je efendija Bilalić, već sutra preuzeti svoje odgovornosti u lokalnim zajednicama, u svojim profesijama kako u Nevesinju tako i u Gacku.

Ovu posjetu realizirali su Crkvena općina Nevesinje i Medžlis islamske zajednice Gacka i Bileće

Posjetili džamiju Mehmed age Zvizdića u Gacku

Mladi iz dvije općine obišli vjerske objekte Srpske pravoslavne crkve i Islamske zajednice

Ivana Hlavsova, ambasadorica Republike Češke u BiH, s gradonačelnikom <a href="https://avaz.ba/tag/3231/bosanska-gradiska" style="">Bosanske Gradiške</a>&nbsp;Zoranom Adžićem svečano je u upotrebu pustila novoizgrađeni <a href="https://avaz.ba/tag/9513/vodovod" style="">vodovod</a>&nbsp;u Gašnici i Orahovi, rubnim naseljima na sjeverozapadu gradskog područja. Radovi su počeli prije šest mjeseci, a radi se o kapitalnom projektu, u koji je Češka razvojna agencija uložila 1,5 miliona maraka.

Na ime imovinskopravnih odnosa i za tehničku dokumentaciju iz gradskog budžeta izdvojeno je 170 hiljada maraka.

- Svake godine Češka u projekte u BiH uloži četiri miliona eura. U ovaj projekt vodosnabdijevanja uložili smo 1,5 miliona KM. Ovo je jedan od većih projekata koje smo finansirali. Posao je odrađen za šest mjeseci, čak prije termina. Imali smo odlične izvođače radova i odličnu saradnju s lokalnim vlastima - rekla je Hlavsova.
Gradonačelnik Bosanske Gradiške Zoran Adžić zahvalio je Republici Češkoj, Češkoj razvojnoj agenciji, firmi „Elkot“ iz Brna i domaćem izvođaču radova „Građ – Promet“ iz Doboja.

- Uz pomoć prijatelja iz Češke, riješili smo problem vodosnabdijevanja star decenijama. Pokazali smo da se znamo dobro organizirati i da smo proaktivni. Ovaj projekt je samoodrživ. Voda će značiti mnogo za više od 2.000 stanovnika i privrednike ovoga kraja, - rekao je Adžić.Muris Hevešević, predsjednik MZ Orahova, rekao je da će vodovod značiti mnogo za 735 domaćinstava ovog velikog naselja. Orahova je do sada koristila tehničku vodu iz Draksenića.

- Mi smo imali izgrađen vlastiti vodovod, ali smo imali lošu vodu. Dobivali smo je s druge strane, iz fabrike za hemijsku preradu kukuruza. Ovaj novi vodovod, koji nas povezuje s gradom, od životnog je značaja za nas Orahovce - rekao je Hevešević.
Ovim vodovodom će gazdovati JKP „Vodovod“ iz Bosanske Gradiške.U znak zahvalnosti, Adžić je uručio zahvalnicu i poklone ambasadorici njenim saradnicima i izvođačima radova, a poklone su im uručili i susretljivi Orahovci.

Riječ je o kapitalnom projektu, u koji je Češka razvojna agencija uložila 1, 5 miliona maraka

Pitka voda za 2.000 stanovnika u Gašnici i Orahovi

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Stanivukovi%C4%87&amp;">Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković</a> gostovao je na Alternativnoj televiziji, koja je u vlasništvu privrednika Slobodana Stankovića, inače kuma Milorada Dodika. Gostovanje je uslijedilo nakon što je Stanivuković na konferenciji za medije otkrio kako dijelovi zgrade u kojoj je smještena ATV, nemaju upotrebnu dozvolu.

Gradonačelnik Banje luke odgovarao je na brojna pitanja, poput onoga zbog čega ima problem sa SNSD-ovom većinom u Gradskoj skupštini, ali i otkrio zbog čega već 20 godina bivši gradonačenik Igor Radojičić i njegovi prethodnici nisu pokrenuli pitanje uklanjanja ilegalnih objekata u tom gradu, od kojih je jedan u vlasništvu Mileta Radišića, još jednog kuma Milorada Dodika.

Nekoliko minuta prije kraja razgovora, Draško Stanivuković je s već pripremljenog papira pročitao je sve firme koje se povezuju sa porodicom Dodik, kao i koliko je Prointer, firma Igora Dodika, dobila novca iz budžeta Republike Srpske.
Voditelj ga je pokušao zaustaviti insistirajući na tome da ima još pitanja za njega, no Stanivuković je istakao da će i na njih odgovoriti uz konstataciju: “Ja brzo pričam”.
- Je li vama ovo normalno, upitao je te konstatovao: “Ovo je 60 firmi..”

BN Televizija pobrojala je sve te firme koje je Stanivuković izgovorio:&nbsp;Kaldera,&nbsp;GP krajina,&nbsp;Grand trade,&nbsp;Red Box media,&nbsp;Eco Group (Vico Zeljković) – Infiniti internacional group,&nbsp;Moja apoteka,&nbsp;Euphoria marketing,&nbsp;DL plakat (bilbordi),&nbsp;ATV televizija i radio,&nbsp;BL – portal,&nbsp;Infiniti ADS,&nbsp;EP mobile,&nbsp;Infinity Energy and ITSS,&nbsp;RK Boska,&nbsp;Delta Planet,&nbsp;Prointer,&nbsp;Igre na sreću EVL,&nbsp;Sirius,&nbsp;Energetika,&nbsp;Austrijska firma lutrija,&nbsp;Marković Invest,&nbsp;FZO,&nbsp;Agrovoće,&nbsp;Global liberti,&nbsp;G and S CO MAX, Agrodestil,&nbsp;Đedova rakija,&nbsp;Agape 1 i 2,&nbsp;FK Borac i FSRS,&nbsp;Povrat podsticaja za mlijeko Imlek (10 mil),&nbsp;Bazeni laktaši,&nbsp;Hotel San,&nbsp;Igokea,&nbsp;Sektor ADS (arhiviranje dokumenata),&nbsp;Alfa,&nbsp;Alfa plus,&nbsp;Alumina,&nbsp;Naša banka,&nbsp;Hotel Bistrica Jahorina,&nbsp;Banja vrućica,&nbsp;Euroekspres,&nbsp;Klinika kostić (50%),&nbsp;Tesla Elekrik laktaši,&nbsp;Niskogradnja,&nbsp;Homologacija vozila i tehnički pregledi,&nbsp;Aeroput (privatni avion),&nbsp;Galeb internešnal,&nbsp;Fruit eco,&nbsp;Green line,&nbsp;Spasen Zeljković (izvor ne zna naziv),&nbsp;Mega IT,&nbsp;RM,&nbsp;Buisness inteligents,&nbsp;Iskra Trade,&nbsp;N City,&nbsp;KBV data.com,&nbsp;Global star,&nbsp;Parking garaže UKC,&nbsp;Lokacija hirurgija i&nbsp;Quantum.

Nekoliko minuta prije kraja razgovora, Draško Stanivuković je s već pripremljenog papira pročitao je sve firme koje se povezuju sa porodicom Dodik

Stanivuković nabrojao 60 firmi koje su povezane s porodicom Dodik

Zahvaljujući Sejadu Jahiću, svestranom Orahovcu, ova prelijepa varošica u <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Bosanskoj%20Gradi%C5%A1ci&amp;">Bosanskoj Gradišci</a> življa je u vrijeme pandemije. Sejad je veliki zaljubljenik u fotografije i prirodu, pa neumorno, gotovo svakodnevno pješači do obronaka Prosare ili na drugu stranu do Save. Fotografije objavljuje na društvenim mrežama i na taj način Orahovcima u dijaspori pokazuje ambijent iz rodnog mjesta.

- Moji Orahovci su zaslužili da im za dobrotu uzvratim fotografijama ili postovima na društvenim mrežama. Ponosan sam na Klub „Džemal Bijedić“ iz Ensa, grada u Austriji u kome je veliki broj ljudi iz Orahovice. E, pa oni su nama ovdje donirali određenu količinu zaštitnih maski i dezinfekcionog materijala. Misle na nas i hvala im, njima sam posvetio jedan post - rekao je Jahić.On je i svojevrsni promotor poezije i druge pisane riječi. Na poklon je nedavno dobio knjigu poezije pjesnika Avdulaha Ramčilovića „Idemo dalje“. Njegova biblioteka s potpisima autora je impozantna.- Svojim knjigama, poezijom i prozom obradovali su me i Slađa Zubčević, Ago Haurdić, Suada Kovačević-Malkoč, Hikmeta Mehić, Ismet Čausević, Dilista Međedović, Smajo Idrizović, Hajrudin Lule Mekić, Boško Grgić, Edin Krupljanin, Ervin Jahić, Zijad Bećirević, Kemo Mujičić i drugi dragi prijatelji. Uz knjigu lakše provodim ovo vrijeme okovano pandemijom - kaže Jahić, koji je, također, svojom poezijom obradovao mnogobrojne prijatelje.

Jahić je i veliki ljubitelj prirode i lova. Prosaru poznaje kao vlastiti džep i najbolji je promotor šetnje po ovoj planini ljepotici. Svojim fotografijama i zapisima pokazao je da Prosara obiluje prelijepim izvorima, šumskim plodovima, ali i svježinom i vidikovcima, odakle se, kao na dlanu, vide Bosanska Gradiška ili predjeli i naselja u Slavoniji.

Njegova biblioteka s potpisima autora impozantna

Jahić: Svojevrsni promotor poezije i druge pisane riječi

Sejad Jahić Orahovcima u dijaspori šalje fotografije prirode i poeziju

<a href="https://avaz.ba/tag/26780/kotorsko">Kotorsko</a>, prije rata s 5.000 stanovnika najveće selo u BiH, smješteno s desne strane magistralnog puta <a href="https://avaz.ba/tag/393/doboj">Doboj</a>- Bosanski Brod, uz rijeku Bosnu. Posjetili smo ovo mjesto u nadi da su se neke stvari pomjerile nabolje od našeg posljednjeg dolaska.

No, realnost je drugačija jer ovo selo, mala bosanska čaršija, umire i nestaje.

Mještane smo upitali gdje je danas Kotorsko, selo koje je u agresiji na BiH izgubilo 69 ljudi, od kojih njih šest nisu ni pronađeni, gdje je Fabrika namještaja „Enterijer“ u kojoj je prije rata radilo 360 radnika svih nacija i vjera, a namještaj se izvozio čak u Ameriku, gdje je 5.000 Kotorana.Šta je sa školom u kojoj je bilo 600 učenika osnovne škole, gdje su dva velika polja, Trnovo i Veliko polje, s desne obale rijeke Bosne i 1.500 dunuma plodne zemlje...
Asim Đuherić, borac za povratak u Kotorsko, kazao je da su bivša vlast Doboja i RS krivci što su ovolike nepravde učinjene Kotoranima, te da ih je sada samo stotinjak, mahom, starijih ljudi.
- Sve nam je oteto, dokazali smo da je zemlja Trnova polja naša očevina, djedovina, ali tu sada žive neki drugi ljudi. Kačavenda je i crkvu počeo graditi, pa stao, jer nije imao odobrenje. Vadeći šljunak na našem drugom, Velikom polju, na drugoj strani rijeke Bosne, na kome su ostali krateri, uništeno nam je 1.500 dunuma zemlje. Prije 10 godina planirana je gradnja pet mini hidroelektrana na Bosni od Doboja do Modriče, a jedna „cijevna III“ bila je planirana baš u Kotorskom, na ono malo naše zemlje što je ostalo čime bi se potopilo 400 dunuma zemlje, pa smo to zaustavili. Na mjestu „Enterijera“ Turska firma „IOIL“ je počela graditi fabriku ulja, mi se obradovali, eto nam radnih mjesta, kada Turci pobjegoše, nesuđena fabrika otišla u stečaj – kazao nam je Đuherić.

Kako je istakao, na zgarišta su se prvi put vratili 18. januara 2000. godine.

- Kako vidite kuće su obnovljene, Dom kulture, sportski poligon, sagradili su džamije, ali ljudi odoše. Kuće ostaju prazne, mladi odoše u svijet, jer ovdje ne vide život, nemaju posla. Ostaju stari. Eto, prije tri dana gledam, komšija Mirza Jazavac dođe iz Njemačke, pokupi djecu i suprugu, zaključa kuću, pozdravi se s nama i ode. Teško je to gledati. Za našu agoniju, za nestanak Kotorskog, kriva je politika, jer mi povratnici u RS nismo ničiji, ovi u RS nas ne vole, a ovi iz Federacije dođu samo po glasove. Hvala našoj dijaspori, da nije njih, pitam se od čega bi živjelo ovo bogalja što je ostalo u Kotorskom. Hvala im što dođu svojim kućama, bar ljeti, pa Kotorsko koliko-toliko oživi - rekao je Muhamed Spahić koji je u ratu izgubio sina.

U junu 1992. srpske snage s okolnih brda, u napadu artiljerijom na veliko bošnjačko naselje Kotorsko, do temelja su srušile Gornju džamiju.

Munara visoka oko 40 metara pogođena granatama srušila se u harem džamije i nije se raspala. Na red je desetak dana kasnije došla i Donja džamija.
Nakon povratka 2000. godine, Kotorani su, obnavljajući svoje popaljene i porušene kuće, počeli i gradnju svojih džamija. Gradeći Gornju džamiju, džematlije su odlučile da iz harema ne uklanjaju srušenu munaru, već su odlučili da ona tu ostane za buduća vremena kao svjedok urbicida i mračnih ciljeva jedne sulude politike.

Sve nam je oteto, kuće su obnovljenje, ali u njima nema ko da živi, kaže Đuherić

Kotorsko: Nekada najveće selo u BiH, sada u njemu živi stotinjak starijih ljudi

Kotorsko, mala bosanska čaršija, umire i nestaje

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=mjere%20rs&amp;">U Republici Srpskoj</a> od danas je ponovo dozvoljen rad ugostiteljskim objektima u zatvorenom prostoru, fitnes-centrima i svim priređivačima igara na sreću. Rad ugostiteljskim objektima u zatvorenom prostoru za smještaj, ishranu i piće, dozvoljen je uz strogo poštovanje uputstava koje je propisao Institut za javno zdravstvo Republike Srpske.
Odlukom Republičkog štaba za vanredne situacije, ugostiteljskim objektima je od 5. aprila odobren rad na otvorenom, odnosno u baštama.

Zaključak kojim se od danas dopušta rad fitnes-centrima i fitnes-klubovima, bodi-bilding klubovima i sličnim objektima, kao i svim priređivačima igara na sreću, donesen je na sjednici Štaba 6. aprila.

Rad ugostiteljskim objektima u zatvorenom prostoru za smještaj, ishranu i piće, dozvoljen je uz strogo poštovanje uputstava

U Republici Srpskoj od danas vrata otvaraju kafane, teretane i kladionice

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=selima&amp;">U istočnohercegovačkim selima</a> opanci su nekada bili jedina obuća koju su nosili i stari i mladi, i momci i djevojke, a samo oni imućniji mogli su da priušte dobar par cipela. Tadašnji opančari imali su pune ruke posla, a danas je ostalo nekoliko. Ljubinjac Slobodan Slobo Popović jedan je od posljednjih&nbsp; hercegovačkih opančara.

- Svako je ovdje pravio opanke, pa i ja. Nekada su svi išli u opancima, malo je bilo cipela - prisjeća se Slobodan, koji je svoj radni vijek proveo kao vozač u raznim ljubinjskim firmama. Slobo je sebi prve opanke napravio prije dvadesetak godina, onako zbog običaja, da može da ih pronosa u svom rodnom Bjeloševom Dolu. Poslije je opanke napravio za svoje ukućane, pa prijatelje, komšije, poneko je i kupio i tako je krenuo njegov biznis i dodatna zarada u penzionerskim danima.

Slobo veli da je za sve brojeve napravio kalupe, pa tako u njegovoj radionici postoji kalup za one zbilja male, dječije, pa sve do broja 48. Sve što napravi i proda, ali, kaže on, većinom radi po narudžbi i dodaje da mu je, da napravi jedne opanke, potrebno otprilike dva dana. Slobodanovi opanci otišli su mnogo dalje od granica Bosne i Hercegovine. Stigli su do Rusije, Njemačke, Amerike, Australije, a jedan par otputovao je za Južnu Koreju, gdje ih je odnio Anđelko Ćuk dok je tamo igrao odbojku.

Čak da bi napravio samo jedan par opanaka, Slobo mora obići dobar dio bivše države, jer materijal nabavlja na različitim mjestima. Špaga u Pločama, koža u Beogradu, guma u Sarajevu, kopče u Novom Sadu. Cijena opanaka zavisi od veličine i kreću se od 60 do 80 KM, za one izvorne od opute potrebno je izdvojiti i dvostruko više. U poslu mu najviše pomažu supruga i sin.

Za sve brojeve napravio kalupe, pa tako u njegovoj radionici postoji kalup za one zbilja male, dječije, pa sve do broja 48

Slobo je sebi prve opanke napravio prije dvadesetak godina

Slobini opanci stigli čak do Južne Koreje

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Mrkonji%C4%87%20Grad&amp;">Pripadnici Policijske stanice Mrkonjić Grad</a> su na koridi u mjestu Graci zatekli 63 osobe koja su se okupila suprotno važećim zaključcima Štaba za vandredne situacije i preporukama Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske u vezi sa koronavirusom. Skup su jučer organizovali N. Š. iz Mrkonjić Grada i M. P. iz Ključa, kojima su uručeni nalozi za počinjeni prekršaj odredaba Zakona o javnom redu i miru RS, koje se odnose na ograničenje kretanja na određenom prostoru, saopćeno je iz Policijske uprave Mrkonjić-Grad.

O slučaju je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka.

Rukovanje ljutih rivala: Dodik čestitao Stanivukoviću

U Republiku Srpsku u subotu stiže 25.000 ruskih vakcina

Vukanović o zajedničkom nastupu opozicije: Mislim da je suviše rano da se govori o kandidatima

Dodik: Obveznica Republike Srpske prodate na Londonskoj berzi

Prošlo je vrijeme žita, Simo će zasijati industrijsku konoplju

Banja Luka okićena s cvijećem, radnici neumorno rade na ulicama

Nove kamere na crnim stubovima osvanule u Bijeljini

Sve spremno za povratak starijih osnovaca u klupe u RS

Mladi iz dvije općine obišli vjerske objekte Srpske pravoslavne crkve i Islamske zajednice

Pitka voda za 2.000 stanovnika u Gašnici i Orahovi

Stanivuković nabrojao 60 firmi koje su povezane s porodicom Dodik

Sejad Jahić Orahovcima u dijaspori šalje fotografije prirode i poeziju

Kotorsko, mala bosanska čaršija, umire i nestaje

U Republici Srpskoj od danas vrata otvaraju kafane, teretane i kladionice

Slobini opanci stigli čak do Južne Koreje

Policija rastjerala koridu: Zatekli 63 osobe

Republika Srpska

Rukovanje ljutih rivala: Dodik čestitao Stanivukoviću

U Republiku Srpsku u subotu stiže 25.000 ruskih vakcina

Vukanović o zajedničkom nastupu opozicije: Mislim da je suviše rano da se govori o kandidatima

Dodik: Obveznica Republike Srpske prodate na Londonskoj berzi

Prošlo je vrijeme žita, Simo će zasijati industrijsku konoplju

Banja Luka okićena s cvijećem, radnici neumorno rade na ulicama

Nove kamere na crnim stubovima osvanule u Bijeljini

Sve spremno za povratak starijih osnovaca u klupe u RS

Mladi iz dvije općine obišli vjerske objekte Srpske pravoslavne crkve i Islamske zajednice

Pitka voda za 2.000 stanovnika u Gašnici i Orahovi

Stanivuković nabrojao 60 firmi koje su povezane s porodicom Dodik

Sejad Jahić Orahovcima u dijaspori šalje fotografije prirode i poeziju

Kotorsko, mala bosanska čaršija, umire i nestaje

U Republici Srpskoj od danas vrata otvaraju kafane, teretane i kladionice

Slobini opanci stigli čak do Južne Koreje

Policija rastjerala koridu: Zatekli 63 osobe