Centar za životnu sredinu podnio je tužbu u upravnom sporu protiv rješenja Komisije za koncesije RS, kojim je data prethodna saglasnost na prijedlog aneksa ugovora o koncesiji za izgradnju i korištenje malih hidroelektrana na slivu rijeke Bjelava u Foči. Iz Centra podsjećaju da su u slivu rijeke Bjelave tokom epidemije koronavirusa načinjene nepovratne štete po javne resurse, naročito šumski fond i vode, zbog čega su protiv koncesionara u aprilu i avgustu podnijeli krivične prijave. MUP RS je u oktobru saopćio da je Okružnom javnom tužilaštvu Trebinje podnio izvještaj protiv P.P. iz Foče, zbog bespravne izgradnje MHE. 
Ipak, aktivnosti su nastavljene pa se u avgustu, Ministarstvu energetike i rudarstva investitor, ”Srbinjeputevi” iz Foče, obratio sa zahtjevom radi zaključenja aneksa osnovnog ugovora o koncesijii, Ministarstvo je izradilo prijedlog aneksa ugovora, uputilo ga Komisiji za koncesije koja je 14. oktobra 2020. godine dala saglasnost, saopćeno je iz Centra za životnu sredinu. Pored povećanja instalirane snage postrojenja sa 3,088 MW na 3,900 MW, prihvaćena je i značajna izmjena u prostoru, s obzirom da je predviđeno spajanje dvije MHE u jednu veću, pojašnjavaju iz Centra.&nbsp;- Uzevši u obzir da je osnovni ugovor o koncesiji stupio na snagu 30.10.2019. godine, a da je zadnji rok za izvršenje faze I perioda projektovanja i izgradnje bio zaključno sa danom 30.10.2020. godine, jasno je da je koncesionar u međuvremenu zakasnio sa ranijom obavezom, zbog čega je trebalo da trpi zakonske i ugovorene posljedice svog kašnjenja. Međutim, naprotiv, u prijedlogu aneksa I ugovora se sada predlaže novi, duži rok za izvođenje prve faze, koja je do sada morala da, barem, u najvećem dijelu bude okončana.&nbsp;Činjenica ovakvog aneksiranja novog roka je naročito zabrinjavajuća, jer ne samo da koncesionara stavlja u vrlo povlašten položaj, nego povlači i pitanje zakonitosti svih do sada izvedenih radova - kazao je Redžib Skomorac, asistent na programu Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu.
Protiv izgradnje MHE na slivu Bjelave, već mjesecima se bori udruženje građana, koji traže da se u ovaj problem uključe premijer RS i resorni ministri.&nbsp;- U posljednje vrijeme je evidentno da su pregovori Vlade FBiH sa građanima i ekološkim aktivistima otišli nekoliko koraka ispred RS u pogledu ograničavanja izgradnje MHE. Smatramo da RS nije i ne smije da bude lošiji entitet i da mora da donese odgovornu ekološku politiku koja će spriječiti uništavanje naših rijeka daljom gradnjom MHE, koje su se već na mnogo primjera dokazale kao neekološke, pa čak i katastrofalne po prirodu.&nbsp;Apelujemo na Vladu RS da uporedo sa Vladom Federacije ukine buduće podsticaje za struju proizvedenu iz MHE, što je jedino sistemsko riješenje da sačuvamo naše rijeke od pretvaranja u cjevovode – kazao je Jovan Drakul, predsjednik Udruženja građana “Bjelava” iz Foče.

Centar za životnu sredinu ranije je podnio krivične prijave zbog nelegalne izgradnje MHE u slivu rijeke Bjelava kod Foče

Podnesena tužba protiv rješenja Komisije za koncesije RS

Staro mezarje u selu Hrastovac kod Podgraba prokopano je prilikom izgradnje lokalnog puta, a mještani tvrde da već nekoliko mjeseci traže pomoć institucija da se daljnje skrnavljenje mezarja spriječi. Radi se o mezarju u kojem su preminuli mještani ukopavani do 1969. godine, njihovi mezari označavani su malim, kamenim nišanima koji su još prije rata uklonjeni. - U pitanju je naše porodično mezarje kroz koje je ljetos prooran put. U tom mezarju su moji dedo, nana, sestra, amidže i ostali rođaci. Tada smo postavljali male, kamene nišane, nisu bili kao danas. Mi nakon rata ne živimo stalno tu, ali idemo tokom ljeta na naša imanja. Nakon što je jedan od mještana prodao svoje imanje, blizu mezarja su napravljene dvije vikendice i taj put je prokopan zbog njih – kazao nam je Rifet Grabovica, jedan od mještana.Mještani su o svemu obavijestili i Medžlis IZ Sarajevo, kao i policiju. U policiji su nam kazali da su po izlasku na teren, s obzirom na to da na lokaciji nisu uočeni nikakvi nadgrobni spomenici, konstatirali da za ovaj slučaj nisu nadležni, te su mještane uputili da ovaj problem rješavaju u Općini Pale, kroz Službu za imovinskopravne odnose.

Nakon što je jedan od mještana prodao svoje imanje, blizu mezarja su napravljene dvije vikendice i taj put je prokopan zbog njih, kaže Grabovica

Već nekoliko mjeseci traže da se daljnje skrnavljenje mezarja spriječi

Tokom izgradnje puta u selu Hrastovac oskrnavljeno staro mezarje

U Janji je u proteklih nekoliko godina realiziran kapitalni projekt - uređenje korita rijeke Janje, zahvaljujući između ostalog i nesebičnoj pomoći Vlade Turske. Mustafa Gradaščević, potpredsjednik Skupštine grada Bijeljina, kaže da je to je jedan od historijskih projekata za Janju, koji je koštao oko 25 miliona KM, ukoliko se uzme u obzir eksproprijacija zemljišta, izgradnja novog mosta i uređenje korita i obala rijeke.

- U proteklim godinama puno nam je u izgradnji infrastrukture pomoglo Federalno ministarstvo i Gradska uprava Bijeljina. Oko 300.000 KM svake godine investira se u asfaltiranje ulica, rekonstrukciju javne rasvjete, proširenje vodovodne mreže. Rekonstruiran je krov stare škole u Janji, izgrađeno je dječije igralište. Formiranje Poljoprivredne zadruge „Agrofarmer“ prije četiri godine pomoglo je da se oko 200 kooperanata uključi u proizvodnju povrća. Kompanija „Bingo“, posredstvom fabrike „Semberka“, otkupilo je oko 3.000 tona krompira u ovoj godini. Naši poljoprivrednici su samo na taj način zaradili oko milion maraka - kaže Gradaščević.Izgradnja drinskog nasipa, ističe Gradaščević, izuzetno je osjetljivo pitanje. - To je projekt od izuzetne važnosti za sve nas. U početku se krenulo s niskom cijenom zemljišta od dvije KM po kvadratu. Po dvije do tri kulture godišnje se skidaju s tih parcela. Vlasnici parcela su, na neki način, bili potcijenjeni. Sada se već razgovara o cijeni od pet KM po kvadratnom metru, kao i za budući autoput. To bi umnogome moglo promijeniti situaciju. Naravno, treba povesti računa i o korekciji trase nasipa - ističe Gradaščević.

Jedan od historijskih projekata koji je koštao oko 25 miliona KM

Izgrađen novi most, uređeni korito i obala rijeke

Uređenje korita rijeke od izuzetnog značaja

Porodica Stajić iz Velike Obarske kod Bijeljine već nekoliko godina uspješno se bavi proizvodnjom i preradom kupusa. Cvijetin Stajić, koji se sa sinom Nikolom bavi ovom proizvodnjom, kaže da je pandemija koronavirusa umanjila rezultate u svim segmentima života, pa i u djelatnosti kojom se bavi njihovo porodično gazdinstvo.- Radimo za budućnost, na duže staze, te se nadamo da će i ova pošast uskoro proći. Sin Nikola je diplomirani inžinjer poljoprivrede, odsjek zaštita bilja. Registrovali smo i preduzeće „Iz srca Semberije“. Što se tiče znanja i iskustva, imamo ga dovoljno da bismo proizveli kvalitetan kupus i prerađevine od kupusa – ističe Stajić.

Cvijetin kaže da u toku sezone proizvedu 120 do 150 tona kiselog kupusa. To podrazumijeva i to da moraju proizvesti i osigurati oko 250 do 300 tona svježeg kupusa.- Sve radimo u vlastitoj režiji radi kontrole kvaliteta. Trenutno obrađujemo i sadimo kupus na osam hektara. Borimo se za plasman robe na bosanskohercegovačkom tržištu. Nešto smo izvozili za Englesku, ali zbog pandemije koronavirusa BiH trenutno ne ispunjava uvjete za izvoz ove robe na englesko tržište – naglašava Stajić.Prema njegovim riječima, nekoliko godina unazad proizvodnja svježeg kupusa nije se pokazala kao rentabilna. S obzirom na to da kupus proizvode za vlastite potrebe i za višu fazu prerade, Stajići od ovog posla imaju određenu korist.

Borimo se za plasman robe na bosanskohercegovačkom tržištu, kaže Cvijetin

Stajić tokom sezone proizvede do 300 tona kupusa

Uspješni proizvođači kupusa

Polako, ali uporno, u skladu s teškim vremenima i činjenicom da nisu imali pomoć nekog velikog donatora, stanovnici Orahovaca i okolnih sela, između Međeđe i Višegrada, obnavljaju mjesnu džamiju. Radovi su trenutno u završnoj fazi, u toku je postavljanje fasade i sistema grijanja, elektro i vodovodnih instalacija, a proljeće će čekati unutrašnje uređenje.

- U ovoj fazi radovi koštaju oko 20.000 KM, ali polovinu tih troškova preuzeli su humani ljudi, prijatelji našeg džemata, koji od sebe rade grijanje, abdesthanu, gasulhanu i struju. Prije ovoga uspjela se dovesti i voda, izgradnja rezervoara je u završnoj fazi i razmišljalo se da on služi i svim porodicama koje će se u perspektivi vratiti na ovo područje. Očekujemo da će se, nakon izgradnje džamije, povratak intenzivirati, jer je ova džamija jedna centrala i antena na koju su prikopčani vjernici iz ovih sela i zaselaka. Imamo obećanja i nadamo se podršci kako bismo asfaltirali oko četiri kilometra puta od magistralne ceste do džamije - kazao nam je član Građevinskog odbora Hajrudin Ćuprija. U Orahovcima i okolnim selima trenutno živi oko 65 stanovnika, a s izgradnjom kvalitetnijeg puta bilo bi ih mnogo više u ovom nekad bogatom, voćarskom kraju.

Nakon okončanja radova očekuje se intenzivniji povratak

Obnova džamije u završnoj fazi

Zoran Milosavljević, poznati lovac Lovačkog društva „Čauš“ iz Bratunca, ovih dana se našao u delikatnoj situaciji i zahvaljujući hrabrosti, prisebnosti i lovačkoj sreći, napravio je podvig ustrijelivši tri vuka, na lokalitetu Crkvine, ispod kote Bijela Breza u bratunačkoj općini. Boraveći u svojoj vikendici u Crkvinama, Milosavljević je, kaže, pustio kerove, računajući da će otkriti divlje svinje, koje su se namnožile i čine veliku štetu u ovim krajevima. Ubrzo je čuo lavež kerova i potrčao u tom pravcu.- U potoku sam ugledao čopor od 15 vukova, koji su kidali i jeli kera, dok je drugi pas, uplašen trčao prema meni. Pucao sam i nastao je metež u potoku, jer su se vukovi otimali za plijen. Nakon tri ispaljena metka, čopor se razbježao, a ostala su da leže tri mrtva vuka. Pored njih je ostala glava i kičma mog psa - priča Milosavljević.Kaže da je ovo jedinstven lovački podvig i malo je lovaca, koji su u svojoj karijeri ubili tri vuka. Raduje se lovačkom uspjehu, ali žali i za kerom, kojeg su vukovi rastrgali.

Kaže da je ovo jedinstven lovački podvig

U čoporu vukova ubio tri krvoločne zvijeri

Tatoo majstor iz Foče Vjeko Kujundžić prve tetovaže uradio je iz hobija prije 18 godina, prekidao je pa ponovo počinjao, a u posljednjih desetak godina profesionalno se bavi poslom uljepšavanja ljudskih tijela. Kaže da je radio razne poslove, ali tetoviranje je nešto što je postalo dio njega i bez čega ne može. Možda i zato što se dugotrajni procesi tetoviranja u njegovom salonu pretvaraju u druženja i što za sve ove godine nikada nije naišao na “teškog” klijenta.

Još od davnina ljudskom je tijelu uvijek nešto nedostajalo, pa ga je nastojao ukrasiti slovima, simbolima ili crtežima. Tetoviranje je popularno i danas. - Počelo je to s plemenima, a zadržalo se u svim kulturama, najviše na prostoru Azije. Samoanska plemena, naprimjer, imaju tetovaže u skladu s hijerarhijom, pa se sjećam da su boksera Majka Tajsona (Mike Tyson) htjeli da tuže zato što je pored oka istetovirao simbol koji pripada vođi plemena kod njih - govori Kujundžić.

Tetoviranje je nekada bilo bolno, ali su oprema i način vremenom napredovali. - Da ne pratimo svjetske trendove, ostali bismo na onoj nekadašnjoj, svima poznatoj - JNA tetovaži. Usavršena je oprema, brže se radi, manje boli, pa su i firme koje proizvode medicinsku opremu počele izrađivati i tatoo opremu. Nekada su bili unaprijed određeni motivi koje je moguće tetovirati, a danas smo u mogućnosti uraditi sve što čovjek zamisli i poželi - kaže Kujundžić.

Najčešći su porodični motivi, ruža kao simbol ljubavi, datum rođenja djeteta, očev sat, ali i samuraji, gladijatori, tigrovi, vukovi… - Momku koji je žurio da ide u Nizozemsku ljetos sam devet sati radio tetovažu. Bila je to skoro cijela vanjska strana ruke. Radio sam i cijela leđa, ali to se može samo iz više puta, jer je potrebno 20 do 30 sati posla. Dolaze mi iz cijele istočne BiH, od Milića, do Goražda, Čajniča, Gacka, počeli su i iz Nevesinja, a imam dosta raje i iz Sarajeva - ističe Kujundžić.

<h2>Dolaze i političari, policajci, vojnici… </h2>

- Kod mene su tetovažu radili Slađa Alegro, Bojan Bijelić, radio sam tetovaže i gitaristi Murisu Varajiću. Dođe ljudi svih zanimanja, ima i političara, policajaca, vojnika. I nisu samo mladi zainteresirani, imao sam čovjeka koji je i u 67. godini želio da uradi tetovažu - ističe Kujundžić.Cijena ovisi o zahtjevu, a one “baš dobre” koštaju do 300 KM. Mnogo je i onih koji su nezadovoljni starijim tetovažama, pa ih žele prepraviti na novu, ljepšu.

Nekada su bili unaprijed određeni motivi koje je moguće tetovirati, a danas radimo sve što čovjek zamisli i poželi, kaže tatoo majstor Vjeko Kujundžić

Od JNA tetovaže do prave umjetnosti na koži

Posljednji mlin na Trebišnjici, u naselju Pridvorci nadomak Trebinja još okreće svoj vodenički točak. Ovaj mlin je napravljen oko 1400. godine. Tada je bio u vlasništvu age Braćkovića. Kada je aga Braćković napustio ove prostore, prodavao je nekretnine, pa tako i mlin. Mlin je bio skup samo za jednu porodicu, pa se udružilo nekoliko njih te ga kupilo. Nisu svi dali jednak udio novca, pa je i vlasništvo bilo prema udjelu uloženog novca.

Prema riječima Save Ilijića, najstarijeg, a možda i jedinog mlinara u ovom dijelu BiH, koji svaki dan dolazi na biciklu i godine mu ništa ne mogu, udio u vlasništvu mlina imalo je 15 porodica.- Ti ljudi su važili za izuzetno bogate jer to nije svako mogao kupiti, jedino oni koji su iz Amerike došli. U ona vremena nije bilo da se išlo u grad da kupiš brašno, nego ovdje što samelješ, to si i pojeo - priča Savo i dodaje da je nekada bilo mnogo vodenica na Trebišnjici. Naglašava da mu je veoma drago što vodenica ponovo melje.- Poseban je osjećaj kod čovjeka kada prođe i čuje da ovo klepetalo radi i okreće se točak, kome ni zub vremena ni snaga vode godinama ništa ne mogu.&nbsp;To je specijalni kamen za mlin. Dovozio se iz Jablanice u komadima pa su ga vrsni kameni majstori uklapali. Jedino što je zamijenjeno jesu peraja, a postavljena su nova, metalna i to je urađeno samo iz praktičnih razloga, a ne zato što su stara bila oštećena - navodi Ilijić.

Dodaje da su se nekada ljudi mnogo zanimali za ovaj mlin, a u njemu je mljela i vojska poslije Drugog svjetskog rata. - Bilo je ljudi s trebinjskih brda s konjima i magarcima i čekali su po četiri-pet dana jer nisu mogli doći na red, jer je poslije oslobođenja, vojska ovdje mljela. Dogonili su po četiri-pet kamiona, a u to vrijeme, kada je vojska mljela, ljudi su čekali po osam dana, nisu mogli doći na red. Ova vodenica melje sat i kvintal (sat i sto kila) - ističe Ilijić. Savo kaže da je malo onih koji cijene brašno iz ovakvih vodenica, ali oni koji ga prvi put probaju stalno dolaze.&nbsp; Možda će ovaj posao ostati na mlađima i možda će se neko naučiti da radi, ali za sada u Savu mještani imaju najviše povjerenja. O kvalitetu brašna koje se ovdje pravi ne treba puno polemizirati. Ovdje se melju pšenica, ječam, kukuruz, raž, a korisnici mlina su mu dali i autentičan naziv ”Ronda. Pridvorački mlin. Domaće, naše”.

Za vodenice se vežu i priče o natprirodnim pojavama u njima i da se tu ne smije zaspati.- Hiljadu puta sam ja zaspao u mlinu, a ne jednom, jer znaš, kada te dođe red, ako si propustio, gotovo je. Ako zaspiš, zaspiš sa strahom, jer se bojiš da mlin ne stane, hoće li se poremetiti da ide više žita nego brašna ili da će zaklepetati prazan mlin i onda u tom strahu pretrpi se svašta - zaključuje Savo

Poseban je osjećaj kod čovjeka kada prođe i čuje da ovo klepetalo radi i okreće se točak, kome ni zub vremena ni snaga vode godinama ništa ne mogu, ističe Ilijić

Ovaj mlin bio je nekad u vlasništvu age Braćkovića

Vodenica i danas melje sat i kvintal

„Kuća Lijevča i Potkozarja“, nedavno otvorena u centru Bosanske Gradiške, opravdala je svaku uloženu marku u projekt i prelijepo uređeni prostor. Police ove prodavnice ispunjene su domaćim proizvodima iz plodnog Lijevče polja i Potkozarja. Na sve strane hladno cijeđeni voćni sokovi, pekmezi, džemovi, pčelarski proizvodi, ljuta alkoholna pića, domaće vino, čajevi, tinkture, ali i pivo iz kućne radinosti. Maja Subotić s osmijehom dočekuje kupce koji u ovu prodavnicu dolaze sa svih strana.- Iz dana u dan sve je više kupaca, ali i proizvoda. Javljaju nam se proizvođači s veoma kvalitetnim proizvodima. Cijene su prihvatljive, a zaista se radi o besprijekornom kvalitetu, odnosno o certifikovanim i brendiranim proizvodima - kazala je Subotić.

Gradska uprava i Turistička organizacija smišljeno podržavaju rad „Kuće Lijevča i Potkozarja“ na taj način što nakon javnog poziva novčano stimuliraju komercijalna i nekomercijalna domaćinstva da certificiraju svoje proizvode.Sokovi od aronije, borovnice, šumskih plodova, domaćeg voća koštaju kao i u marketima, pčelarski proizvodi su garantirano originalni, tako da je izbjegnuta opasnost od kupovine patvorenog meda.- Osim prehrambenog programa, imamo kozmetiku iz kućne radinosti, suvenire, turističke brošure, cekere, majice, maske, sve s obilježjima grada. Svakodnevno dobivamo nove proizvode, ovo je idealno mjesto za kupovinu suvenira, originalnih poklona i zdravih proizvoda - rekla je Subotić.Ovaj kraj je nadaleko poznat po pčelarima, voćarima, povrtlarima, stočarima, ali i majstorima koji prave originalne suvenire. „Kuća Lijevča i Potkozarja“ je idealno mjesto za promociju, ali i prodaju domaćih proizvoda i pokretanje novih ideja.

Gradska uprava i Turistička organizacija novčano stimuliraju komercijalna i nekomercijalna domaćinstva da certificiraju svoje proizvode

Subotić: Iz dana u dan sve je više kupaca, ali i proizvoda

Domaći zdravi proizvodi u „Kući Lijevča i Potkozarja“

Zbog nerentabilnog poslovanja i pandemije koronavirusa, mnoga preduzeća za prijevoz putnika odavno su ukinula nekoliko autobuskih linija iz Srebrenice, preko Bratunca u gradove širom BiH, a lokalne linije u ove dvije susjedne općine ne postoje.Prije dvije godine u Srebrenici je zatvorena Autobuska stanica i, prema najavama općinskih čelnika, ona će biti uređena za svadbeni salon, a ista sudbina čeka i onu u Bratuncu.Od nekada redovnih autobuskih linija za Sarajevo, Tuzlu, Bijeljinu, Brčko, Banju Luku i druge bh. gradove te Beograd, Novi Sad, Loznicu, Šabac i Bajinu Baštu, danas samo postoji ''Centrotransova'' linija Sarajevo - Srebrenica i Tuzla - Srebrenica, koju pokriva „Transservis“ iz Tuzle.

Dok deset perona na Autobuskoj stanici Bratunca nema autobusa i putnika, na zidu praznih autobuskih šaltera stoji da je ukinuta linija za Istočno Sarajevo, a za Bijeljinu, preko Zvornika, autobus polazi samo nedjeljom u 13.30 sati. Putnik namjernik iz Srebrenice i Bratunca, ako želi putovati u Srbiju, mora otići u Ljuboviju, odakle autobusi polaze svaki dan u 13.30 i 16.30 sati. Ako žele na Pale, Sokolac ili u Istočno Sarajevo, prinuđeni su da se prevezu do Konjević-Polja i tamo čekaju prijevoz do potrebnih destinacija. Ovo najviše pogađa studente iz Srebrenice i Bratunca koji studiraju u spomenutim gradovima BiH i Srbije.

Danas samo postoji ''Centrotransova'' linija Sarajevo - Srebrenica i Tuzla - Srebrenica, koju pokriva „Transservis“ iz Tuzle

Prazna autobuska stanica, ni putnika ni prijevoznika

Lider Srpske demokratske stranke (SDS) <a href="https://avaz.ba/tag/529/mirko-sarovic">Mirko Šarović</a> pozitivan je na koronavirus, potvrđeno je iz te stranke.

Šarović se osjeća dobro i u izolaciji je od četvrtka.

- Čuvajte zdravlje, poštujte epidemiološke mjere i na taj način štitite sebe i druge - poručio je Šarović građanima.Zbog svega je otkazao obaveze narednih dana, a danas je izostao sa sastanka sa visokim predstavnikom Evropske unije za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku i potpredsjednikom Evropske komisije Žozepom Boreljom (Josep Borrell).

Šarović se osjeća dobro i u izolaciji je od četvrtka

Mirko Šarović pozitivan na koronavirus

Od više od 6.350 porušenih kuća tokom minulog rata u srebreničkoj općini do sada je obnovljeno 3.000. Na obnovu kuća čeka još 2.500 ljudi. Od ukupnog broja obnovljenih kuća više od 500 nije useljeno i u njima nikada niko nije prenoćio, niti je iz njihovih dimnjaka viđen dim i one zarastaju u korov, a iz nekih je izniklo i drveće, dok su mnoge ponovo devastirane.

Abdurahman Omić iz općinskog Odjeljenja za obnovu kaže da su neuseljive kuće gradili donatori po svom vlastitom nahođenju. Kaže da je formiranjem Odjeljenja za obnovu došlo do uvođenja reda u obnovi kuća.- Činjenica je da korisnici dobiju materijal za obnovu kuća u Srebrenici, ali je taj materijal otišao za izgradnju kuća u Federaciji BiH i Srbiji. Osim toga, kuće su obnovljene i onima koji žive u Federaciji BiH i inozemstvu. Dosta je obnovljenih kuća u kojima su živjeli stari, a nakon njihove smrti kuće su zaključane i zarastaju u korov, a mladi se lako ne odlučuju za povratak - naglasio je Omić.&nbsp;

Dodaje da je iz godine u godinu sve manje donacija i pitanje je kada će preostalih 2.500 kuća biti obnovljene. Kaže da Federalno ministarstvo za izbjegla i raseljena lica svake godine osigura sredstva za obnovu deset do 15 kuća. Obnovu usporava tenderska procedura oko izvođača radova i nabavke materijal, zbog čega materijal korisnicima stiže u zimskim mjesecima.&nbsp; I dok se kuće obnavljaju onima koji imaju riješeno stambeno pitanje u Federaciji BiH, Srbiji i dijaspori, onima koji nakon 25 godina rata žive u brojnim alternativnim smještajima i koji žele da se vrate to je onemogućeno.

Zahvaljujući donaciji Kraljevine Saudijske Arabije u iznosu od dva miliona maraka, odobrenih prije četiri godine, donator je uvjetovao time da jedan milion maraka bude usmjeren za nabavku poljoprivredne mehanizacije, a drugi za obnovu i rekonstrukciju kuća. Općina je već potpisala ugovor sa 195 korisnika, od čega je 80 posto bošnjačkih, a ostalo su srpske kuće. Obnova kuća po ovom projektu počet će naredne godine.

Kuće su, uglavnom, obnovljene onima koji žive u Federaciji BiH ili inozemstvu

Obnovu kuća čeka 2.500 ljudi, a 500 saniranih nikad nije useljeno

U <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=rs%20korona&amp;">Republici Srpskoj</a> je u posljednja 24 sata registovano 374 novih slučajeva koronavirusa, a preminulo je 25 ljudi, saopćeno je Instituta za javno zdravstvo RS.
Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u RS, u posljednja 24 sata, u Institutu za javno zdravstvo RS, Univerzitetskom kliničkom centru RS, Univerzitetskoj bolnici u Foči i u bolnicama Sv. Vračevi u Bijeljini i Sv. Apostol Luka u Doboju izvršeno je testiranje 984 laboratorijska uzorka.Što se tiče zaraženih, u pitanju je 192 muških i 182 žеnskih оsоbа, оd kојih је 40 mlаđе, 235 srеdnjе i 99 оsоbа stаriје živоtnе dоbi.
Prеmа mјеstu prеbivаlištа 73 оsоbе su iz Bаnjа Lukе, 46 iz Biјеljinе, 32 iz Trеbinjа, 28 iz Zvоrnikа, 18 iz Dоbоја, pо 13 оsоbа је iz Višеgrаdа i Lоpаrа, 11 iz Bosanske Dubicе, 10 iz Mоdričе, pо dеvеt iz Bilеćе, Lаktаšа i Priјеdоrа, pо оsаm оsоbа је iz Kоtоr Vаrоšа i Šеkоvićа, pо sеdаm iz Knеžеvа, Ugljеvikа i Fоčе, pо šеst iz Bosanske Grаdiškе, Rоgаticе i Tеslićа, pеt iz Šаmcа, pо čеtiri iz Dеrvеntе i Prnjаvоrа, pо tri su iz Istоčnе Ilidžе, Istоčnоg Nоvоg Sаrајеvа, Milićа, Pаlа i Srpcа, pо dviје iz Bеrkоvićа, Vlаsеnicе, Ljubinjа, Mrkоnjić-Grаdа, Nоvоg Grаdа i Sоkоcа i pо јеdnа оsоbа је iz Gаckа, Kаlinоvikа, Nоvоg Gоrаždа, Ribnikа, Rudоg, Srеbrеnicе, Čеlincа i Šipоvа.

Dо sаdа је u RS pоtvrđеnо 26.941 slučајеvа kоrоnаvirusa, а prеminulе su ukupnо 827 оsоbе kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа kоrоnаvirus.
U RS, оd kоrоnаvirusa, dо sаdа sе оpоrаvilо ukupnо 12.306 оsоbе, а tеstirаnе su ukupnо 124.909 оsоbе.
Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u RS је 1.155, u Univеrzitеtskо kliničkоm cеntru RS 428, а u opštim bоlnicаmа 727. U RS pоd zdrаvstvеnim nаdzоrоm trеnutnо је 14.269 оsоbа, а nаdzоr је zаvršеn kоd 86.303 оsоbа.

Izvršeno je testiranje 984 laboratorijska uzorka

U Republici Srpskoj preminulo 25 osoba, novozaraženih 374

U <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Republici%20Srpskoj&amp;">Republici Srpskoj</a> je u posljednja 24 sata preminulo 27 osoba koje su bile zaražene koronavirusom, a zabilježeno je 384 nova slučaja ovog oboljenja.&nbsp; Kada je riječ o preminulima, 11 osoba je žеnskog i 16 muškog pola, srеdnjе i stаriје živоtnе dоbi, оd kојih је pеt iz Bаnjа Lukе, čеtiri iz Trеbinjа, pо dviје iz Priјеdоrа i Zvоrnikа, i pо јеdnа оsоbа iz Bosanske Dubicе, Gаckа, Dоbоја, Biјеljinе, Ribnikа, Bosanske Grаdiškе, Kоtоr-Vаrоšа, Prnjаvоrа, Lаktаšа, Čајničа, Bosanskog Brоdа, Pеtrоvа, Višеgrаdа i Bilеćе.
Оd pоsljеdnjеg izvјеštаја о еpidеmiоlоškој situаciјi u Rеpublici Srpskој, u pоsljеdnjа 24 čаsа, u Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskој bоlnici u Fоči i u bоlnicаmа Sv. Vrаčеvi u Biјеljini i Sv. аpоstоl Lukа u Dоbојu izvršеnо је tеstirаnjе 997 lаbоrаtоriјskih uzоrkа, а kоrоnаvirus (SARS-CoV-2) pоtvrđеn је kоd 384 оsоbа u Rеpublici Srpskој. Rаdi sе о 218 muških i 166 žеnskih оsоbа, оd kојih је 38 mlаđе, 237 srеdnjе i 109 оsоbа stаriје živоtnе dоbi.

Prеmа mјеstu prеbivаlištа 98 оsоbа је iz Bаnjа Lukе, 48 iz Trеbinjа, 32 iz Biјеljinе, 21 iz Dоbоја, 18 iz Tеslićа, 17 iz Lаktаšа,15 iz Prnjаvоrа, 12 iz Kоtоr-Vаrоšа, 11 iz Bilеćе, 10 iz Bilеćе, dеvеt iz Zvоrnikа, оsаm iz Mоdričе, pо šеst iz Bosanske Grаdiškе, Dеrvеntе, Lоpаrа, Sоkоcа, Fоčе i Šеkоvićа, pо pеt iz Ljubinjа i Priјеdоrа, po čеtiri iz Bosanskog Brоdа i Ribnikа, pо tri iz Brаtuncа, Nоvоg Gоrаždа, Srеbrеnicе i Čеlincа, pо dviје iz Rudоg, Ugljеvikа, Bosanskog Šаmcа i Šipоvа i pо јеdnа iz Višеgrаdа, Vukоsаvljа, Gаckа, Knеžеvа, Bosanske Dubicе, Krupе nа Uni, Milićа, Nеvеsinjа, Nоvоg Grаdа, Pаlа i Srpcа.
Dо sаdа је u RS pоtvrđеnо 26.567 slučајеvа kоrоnаvirusa, а prеminulе su ukupnо 802 оsоbе kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа kоrоnаvirus. U RS, оd kоrоnаvirusa, dо sаdа sе оpоrаvilо ukupnо 11.474 оsоbе, а tеstirаnе su ukupnо 123.943 оsоbе. Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u RS је 1.202, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru RS 439, а u opštim bоlnicаmа 763.
U RS pоd zdrаvstvеnim nаdzоrоm trеnutnо је 13.844 оsоbа, а nаdzоr је zаvršеn kоd 85.558 оsоbа.

Izvršеnо је tеstirаnjе 997 lаbоrаtоriјskih uzоrkа

U Republici Srpskoj preminulo 27 osoba, novozaraženih 384

Ministar vanske trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Sta%C5%A1a%20Ko%C5%A1arac&amp;">Staša Košarac</a> istakao je da će sa svim entitetskim partnerima raditi na zaštiti domaće proizvodnje i apelovao na mesoprerađivače, koji se bave spoljnotrgovinskim prometom, da otkupe primarnu proizvodnju u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.&nbsp; Košarac je nakon sastanka sa predstavnicima Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske i Seljačkog saveza FBiH istakao da je poljoprivreda primarna ustavna nadležnost entiteta i da ta vrsta odnosa treba da bude definisana kroz politike koje utvrđuju nadležna entitetska ministarstva.

<h2>Otkupljivanje domaće proizvodnje</h2>

On je ocijenio da vanjskotrgovinski promet funkcioniše u skladu sa međunarodnim potpisanim ugovorima i pozitivnim zakonskim propisima, te da Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa hoće da se to nastavi, pa i u povećanom obimu, primjenom ugovora SSP, Cefta i Efta.&nbsp;-	Sa druge strane, razumijem neophodnost adekvatnih politika u smislu otkupljivanja domaće proizvodnje. Mi smo potpuno privrženi da zajedno sa svim entiteskim partnerima radimo na zaštiti domaće proizvodnje ne ugrožavajući međunarodne potpisane ugovore - istakao je Košarac.
Košarac je naglasio da su poslovi koji su nastavljeni sa Turskom smanjeni, te da su unutrašnji viškovi u BiH su značajni. On smatra da se treba vidjeti na koji način da se otkupi, prije svega domaća proizvodnja, te najavljuje da će u narednim danima apelovati na mesoprerađivače da otkupe primarnu proizvodnju u Republici Srpskoj i FBiH. Prema njegovim riječima, tu mora da postoji solidarnost jer je to veoma bitno, ne samo sa aspekta solidarnosti, nego i da to, sa aspekta vrednovanja rada i procesa proizvodnje, bude na realnim tržišnim cijenama.
Košarac je uvjeren da imaju kapacitete da pokrenu postupak zaštite kroz uvođenje zaštitnih mjera u skladu sa potpisanim ugovorom SSP-e i pravilima Svjetske trgovinske organizacije iako BiH još nije njena članica.
-	Na temelju dobijenih validnih podataka od nadležnih institucija i pokretača postupka uvođenja zaštitnih mjera, Ministarstvo vanjske trgovine ima zakonsku obavezu da taj postupak utvrđuje, pokreće, najavljuje kod nadležnih evropskih institucija i da se u tom kontekstu krećemo ka uvođenju zaštitnih mjera za koje smatram da će biti neophodne ako smo, a jesmo, privrženi zaštiti domaće proizvodnje sa jedne strane, a sa druge cijenim da će biti razumjevanja onih prema kojima će uslijediti takve mjere, a to su neka druga tržišta, kao našu veoma izraženu potrebu da zaštitimo domaću proizvodnju - rekao je Košarac.
On vjeruje da postoje kapaciteti u mesoprerađivačkoj industriji u FBiH i Republici Srpskoj da se otkupe ovi viškovi i da će mesoprerađivači, koji se bave spoljnotrgovinskim prometom, da otkupe te viškove i na taj način smire naslijeđenu netrpeljivost između primarnih prerađivača i prerađivača mesa.

Košarac vjeruje da neće morati donijeti zaštitne mjere, koje najavljuje, nego da će se mesoprerađivači u Republici Srpskoj i FBiH uključiti da se ovi viškovi otkupe.
-	Kroz primjenu određenih propisa ćemo adekvatno tretirati one koji budu otkupljivali domaću proizvodnju. U tom smislu ćemo imati vrlo jasan zadatak prema sektoru poljoprivrede, carine i sektoru za spoljnotrgovinski promet i strana ulaganja da nađemo nove kriterijume kako bi one, koji otkupljuju domaću proizvodnju, stimulisali kroz odobravanje određenih kvota da i oni mogu da budu, od nadležnih instutucija, na adekvatan način tretirani - rekao je Košarac.
Na pitanje kakvo je stanje sa zalihama hrane u BiH, Košarac je istakao da vanjskotrgovinski promet funkcioniše i da su, prilikom vidljivih mjera određenih zemalja u okruženju, entitetske institucije i Savjet ministara bili vrlo aktivni da omoguće da spoljnotrgovinski promet funkcioniše.
Košarac podsjeća da je Kancelarija za veterinarstvo mobilna 24 sata i da su veterinari bili na graničnim prelazima, a Ministarstvo spoljne trgovine imalo je aktivnu ulogu kada su u pitanju zelene prioritetne trake i definisanje proizvoda svih zemalja kroz Ceftu, da BiH bude prisutna na temelju svih zahtijeva koji su došli od nadležnih entitetskih tijela. On misli da je spoljnotrgovinski promet otvoren i da je pod potpunom kontrolom, a da sve nadležne institucije rade u skladu sa zakonom.
Na pitanje da li može nadležnosti prebaciti na nivo BiH, Košarac je rekao da neće, te da će sve ostati onako kako piše u Ustavu.

-	Ono što su ustavne nadležnosti entiteta ostaće ustavne nadležnosti entiteta. Neću se baviti nikakvom centralizacijom, niti imam namjeru, niti politički stav te vrste, niti lično da pravim neke centralne magacine, niti centralne institucije u BiH. Neka svaki entitet postupa u skladu sa onim šta u Ustavu piše - naglasio je Košarac.&nbsp;&nbsp;On je istakao da je puno spekulacija o tome šta je u Republici Srpskoj, pogotovu medija iz FBiH.
-	Tamo postoje nadležne institucije gdje se podnosi izvještaj i vjerujem da u skladu sa demokratskom praksom i ustavnim kapacitetima Republike Srpske nadležni direktori neke institucije podnose izvještaj nadređenim organima - pojasnio je Košarac.
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković rekao je da je tema današnjeg sastanka bila tržišni viškovi svinjskog i junećeg mesa.
-	Na ovom sastanku, iako je kasno, jer su farme prepune, nadamo se da smo postigli određene kompromise - rekao je Marinković.

Istakao da je poljoprivreda primarna ustavna nadležnost entiteta i da ta vrsta odnosa treba da bude definisana kroz politike koje utvrđuju nadležna entitetska ministarstva

Košarac pozvao mesoprerađivače da otkupe viškove

U vrijeme pandemije, kada se ljudi bore s koronavirusom, ali i s neimaštinom, posebno socijalno ugrožene osobe, ali radnici koji su ostali bez posla, sve je više zahtjeva prema humanitarnim ustanovama za bilo kakvu pomoć. Trenutno je najveći „pritisak“ na narodne kuhinje diljem Bosne i Hercegovine. Izuzetak nije ni Narodna kuhinja u Doboju, koja je formirana 2014. godine, u vrijeme katastrofalnih poplava.&nbsp; Zajednički su je formirali Medžlis Islamske zajednice (IZ) i Grad Doboj te Međunarodni forum solidarnosti „Emmaus“ (MFS) iz Doboj-Istoka i stacionirali u bivšoj kasarni u prigradskom naselju Miljkovac. Koliko je gladnih usta nahranila narodna kuhinja u Doboju, teško je kazati, ističe zamjenik direktora „MFS-Emmaus“ Elmedin Škrebo. Opstala je zahvaljujući brojnim donatorima.

- Narodna kuhinja u Doboju spas je za mnoge ljude ovog grada. Najviše ih dolazi iz Doma penzionera, jer je u toj zgradi najviše onih koji su u stanju socijalne potrebe, ali i iz drugih dijelova Doboja. Za sada im dnevno pripremamo i podijelimo oko 260 obroka. Sada, u vrijeme pandemije, sve je više zahtjeva za pomoć iz ove kuhinje. Borimo se da nikoga ne vratimo gladnog s vrata - kaže Škrebo.Jedan od korisnika Savo Blagojević je zadovoljan.- Ja imam četveročlanu porodicu i bukvalno bismo bili gladni da nam nije kuhinje. Jeste malo Miljkovac daleko od centra grada, ali dolazimo biciklom, pa i komšijama ponesemo obroke - ističe Blagojević.

Podnesena tužba protiv rješenja Komisije za koncesije RS

Tokom izgradnje puta u selu Hrastovac oskrnavljeno staro mezarje

Uređenje korita rijeke od izuzetnog značaja

Uspješni proizvođači kupusa

Obnova džamije u završnoj fazi

U čoporu vukova ubio tri krvoločne zvijeri

Od JNA tetovaže do prave umjetnosti na koži

Vodenica i danas melje sat i kvintal

Domaći zdravi proizvodi u „Kući Lijevča i Potkozarja“

Prazna autobuska stanica, ni putnika ni prijevoznika

Mirko Šarović pozitivan na koronavirus

Obnovu kuća čeka 2.500 ljudi, a 500 saniranih nikad nije useljeno

U Republici Srpskoj preminulo 25 osoba, novozaraženih 374

U Republici Srpskoj preminulo 27 osoba, novozaraženih 384

Košarac pozvao mesoprerađivače da otkupe viškove

Sve više gladnih kuca na vrata

Republika Srpska

Podnesena tužba protiv rješenja Komisije za koncesije RS

Tokom izgradnje puta u selu Hrastovac oskrnavljeno staro mezarje

Uređenje korita rijeke od izuzetnog značaja

Uspješni proizvođači kupusa

Obnova džamije u završnoj fazi

U čoporu vukova ubio tri krvoločne zvijeri

Od JNA tetovaže do prave umjetnosti na koži

Vodenica i danas melje sat i kvintal

Domaći zdravi proizvodi u „Kući Lijevča i Potkozarja“

Prazna autobuska stanica, ni putnika ni prijevoznika

Mirko Šarović pozitivan na koronavirus

Obnovu kuća čeka 2.500 ljudi, a 500 saniranih nikad nije useljeno

U Republici Srpskoj preminulo 25 osoba, novozaraženih 374

U Republici Srpskoj preminulo 27 osoba, novozaraženih 384

Košarac pozvao mesoprerađivače da otkupe viškove

Sve više gladnih kuca na vrata