- Sve do prije pet godina moj muž Dašan i ja nismo znali šta imamo. Kada smo se vratili, zasukali smo rukave, očistili njive, nabavili dvije krave i ovaca. Prodavali smo drva iz vlastite šume, pekmez, suhe šljive, janjad, kurbane i druge proizvode i od toga uredili kuću, kupili frezu i automobil i lijepo se živjelo - kazuje nam Tija Orić (63) iz Lehovića kod Srebrenice.

Ali, prije pet godina, u 61. godini, umro joj je muž Dašan, a ona se razboljela i nije sposobna, kaže, obavljati ni najlakše fizičke poslove. Mora redovno ići na ljekarske kontrole i svakodnevno konzumirati velike količine lijekova, jer je teški srčani bolesnik.Živi od 20 maraka suprugove penzije, koja je do njegove smrti iznosila 41 KM. Kako kaže, najveća joj je briga nabavka ogrjeva za zimu. - Jesenas mi nepoznati, dobri ljudi dotjeraše 12 metara isječenih drva. Istovariše i odoše, i nisu htjeli odati ko su - zahvaljuje im Tija.

Kaže da ima dvije kćeri, udate i žive u Federaciji BiH. Imaju svoje porodice, često dođu i pomognu koliko mogu. Zovu je da ide kod njih, ali Tija neće iz svojih Lehovića, gdje živi u lijepo uređenoj i besprijekorno čistoj kući.

Jesenas mi nepoznati, dobri ljudi dotjeraše 12 metara isječenih  drva. Istovariše i odoše, i nisu htjeli odati ko su, kaže Orić

Nakon smrti muža živi od 20 KM penzije

Vodostaj Save postepeno opada ostavljajući iza sebe ogromne gomile smeća. Najružnija slika je na prvom kesonu savskog mosta, koji je u funkciji Međunarodnog graničnog prijelaza Bosanska Gradiška.Na desetine kubnih metara izvaljenog drveća, grana i raznog kabastog otpada formiralo je ogromnu deponiju. Iako&nbsp; je identičan problem bio i ranije, pa je uslijedilo višednevno čišćenje, otpad se ponovo nagomilao, predstavljajući potencijalnu opasnost za most i plovila.

Slika nije nimalo ljepša na desnoj obali, gdje je voda, također, nanijela veće količine izvaljenog drveća.Iz Civilne zaštite informiraju da je stanje pod kontrolom, te da će čišćenje uslijediti kada se steknu povoljni uvjeti. Neophodno je da vodostaj bude nizak i temperature zraka znatno više od trenutnih.

Ogromni trupci se nasukali uz most

Sava se povlači, ostaje ogromno smeće

Narodna kuhinja u Bijeljini, koju već godinama u radu podržava Gradska organizacija Crvenog križa zajedno s Gradskom upravom, dobar je način pomoći bolesnim, starim i nemoćnim osobama koje nemaju primanja niti svoje bliže srodnike.Svakodnevno se dostavlja 250 obroka na šest punktova, dva u Janji i četiri u Bijeljini, kao i putem kućne dostave nepokretnim osobama.- Narodna kuhinja postoji od 2006. godine. U početku je oko 160 korisnika dobivalo besplatan topli obrok, ali se iz godine u godinu taj broj povećavao. U ovoj godini dobili smo oko 50 novih zahtjeva za besplatan obrok, ali nemamo mogućnosti za proširenje liste korisnika - kaže Perica Gligić, predsjednik Gradske organizacije Crvenog križa.Ističe da je svojevremeno pokrenut i humanitarni broj te da je organizirano više humanitarnih akcija na kojima su sponzori i ljudi dobre volje donirali određene količine povrća i drugih namirnica za potrebe korisnika javne kuhinje.Sredstva za narodnu kuhinju osigurava Skupština grada Bijeljina, a za 2019. godinu u budžetu Grada za ovu namjenu planirano je 98.000 KM, koliko je neophodno za pripremanje 79.000 obroka godišnje. Iz gradskog budžeta izdvaja se i 24.000 KM za Gradsku organizaciju Crvenog križa, jer njihovi volonteri razvoze hranu na punktove i dostavljaju tople obroke za pedesetak nepokretnih i bolesnih korisnika.Gradska uprava finansira i plaće radnika koji neposredno rade na organizaciji, pripremi i distribuciji hrane. Ukupno se za javnu kuhinju godišnje izdvaja oko 160.000 KM.

Svakodnevno se dostavlja 250 obroka na šest punktova

Sve više gladnih kuca na njihova vrata

Planinarski klub „Kozarački kamen“ otpočeo je gradnju novog doma u podnožju Kozaračkog kamena. Zahvaljujući nesebičnim donacijama građana, dom je već dobio krov i stolariju.S obzirom na to da je runolist zaštitni znak ovog PK, koji se nalazi i na njihovom amblemu, na sastanku Upravnog odbora kluba je odlučeno da budući dom bude i podsjećanje na sedam Kozarčana, koji su u proteklom ratu ubijeni na lokalitetu Kulašića, u neposrednoj blizini novog doma. Prijedlog UO bi trebala još potvrditi i Skupština kluba „Kozarački kamen“. Prema riječima predsjednika Kluba Mirsada Muratčehajića, 27. decembra će biti održana sjednica Skupštine na kojoj će se sigurno potvrditi odluka Upravnog odbora. Radovi na izgradnji doma će se nastaviti iduće godine, u skladu s finansijskim mogućnostima.

Podsjećanje na sedam ubijenih Kozarčana

Materijal nabavljen od donacija građana

U noći sa subote na nedjelju u centru <a href="https://avaz.ba/kantoni/republika-srpska/533833/vrhunac-saobracajne-nekulture">Modriče</a>, na Trgu dr. Milana Jelića, neodgovorni pojedinac srušio je stub ulične rasvjete.&nbsp;Budući da jedan broj lokala u Modriči radi ilegalno do jutarnjih sati, ovaj ružan čin dogodio se, prema svemu sudeći, u nedjeljnim jutarnjim satima.&nbsp;Stub ulične rasvjete i saobraćajni znak o pješačkom prijelazu nalazili su se pored magistralnog puta Odžak, Modriča, Gradačac, na svega 100 metara od zgrade Policijske stanice Modriča.&nbsp;Danas je u Modriči vidljivost smanjena zbog guste magle, pa je nakon „saobraćajne kulture“ u centru ovog grada sigurnost pješaka i učesnika u saobraćaju znatno smanjena.

Divljanje u centru grada

Vrhunac saobraćajne nekulture

U Bosanskom Šamcu otvoren je 11. sajam meda, prehrambenih i tradicionalnih proizvoda pod pokroviteljstvom Ministarstva privrede i preduzetništva Republike Srpske. Izlagači su se predstavili proizvodima od meda, mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa i mesnih prerađevina, voća, narodnih rukotvorina, pletenih korpi, proizvoda od drveta...- Imamo uglavnom tradicionalna jela koja su pripremali naši stari. Hoćemo da se sačuva od zaborava, a riječ je o zdravoj ishrani, jer ovo je i manifestacija zdrave ishrane - rekla je Dragica Kurešević iz Udruženja žena.

Edin Pamukčić kaže da se u posljednjih nekoliko godina bavi proizvodnjom povrća. - Ovdje sam ponudio 30 proizvoda od povrća i voća. Ne žalim se, dobro je - kaže Pamukčić, koji je došao iz Brčkog.Ove godine se okupilo 60 izlagača iz BiH. Direktorica Centra za kulturu u Bosanskom Šamcu Jasna Marinković kaže da je ovaj centar nosilac manifestacije, da žele da pošalju lijepu sliku o gradu te da ga predstave kao turističku destinaciju.

Učestvovalo više od 60 izlagača

Štand članica Udruženja žena iz Bosanskog Šamca

Sajam meda, prehrambenih i tradicionalnih proizvoda: Na štandovima zdrava domaća hrana

U kasarni „Zdravko Čelar“ u Derventi danas je, u organizaciji Općinske organizacije Crvenog križa, održana treća ovogodišnja akcija dobrovoljnog darivanja krvi. Ukupno je prikupljeno 115 doza dragocjene krvi. Sekretar OO CK Radislav Kujundžić istakao je da je Derventa poznata po izuzetno uspješnim akcijama dobrovoljnog darivanja krvi.- Svojim odzivom i danas su humanost pokazali punoljetni učenici srednjih škola, vojnici Oružanih snaga BiH, pripadnici Policijske stanice, kao i naši redovni dobrovoljni davaoci krvi - kazao je Kujundžić.Među davaocima krvi je Saša Vujičić, koji je krv darovao 18. put. - Redovni sam davalac i učestvujem u svakoj akciji. To je pomoć drugima - rekao je Vujičić.

Humanost pokazali i punoljetni učenici srednjih škola

Prikupljeno 115 doza dragocjenih kapi

Polažući cvijeće i odajući počast žrtvama genocida u Memorijalnom centru Potočari, šefica Misije OSCE-a u BiH Ketlin Kavalec (Kathleen) danas je kazala da se genocid u Srebrenici ne smije zaboraviti i da se uvijek i svuda mora govoriti o onome što se ovdje dogodilo u julu 1995. godine.Dodala je da OSCE, uz svoje redovne obaveze, dosta radi na pomirenju i toleranciji te nastojanju da se implementiraju sve sudske odluke o ratnim zločinima.Osim posjete uredu OSCE-a u Srebrenici, ona je razgovarala s predstavnicima lokalne zajednice, vjerskim institucijama i članicama udruženja srebreničkih majki.

OSCE, uz svoje redovne obaveze, dosta radi na pomirenju i toleranciji

Genocid se ne smije zaboraviti

Angelina Filipović (17), koordinatorica lokalnog tima Asocijacije srednjoškolaca BiH, proglašena je za volontera godine u Bijeljini, dok su priznanja za izuzetan doprinos u oblasti volontiranja dobile i Jelena Vukčić-Lukić, Ivana Stevanović i Branka Stanojlović.Filipović, koja pohađa treći razred Gimnazije “Filip Višnjić”, istakla se radom na projektima neformalnog obrazovanja i volontiranjem u nekoliko nevladinih organizacija na području Bijeljine.- Dvije i po godine bavim se neformalnim obrazovanjem pri nevladinim organizacijama, pomažući mališanima da bolje savladaju ono što uče u školi. Posredstvom Asocijacije srednjoškolaca BiH učestvovala sam u “Dijalogu za budućnost”, koji je organizirao UN, a izdvojila bih projekt “Apdejt ju”, koji je okupio mlade sa sjeveroistoka BiH, kako bismo razgovarali o medijima i njihovom utjecaju na srednjoškolce - kaže Filipović.

Istakla se radom na projektima neformalnog obrazovanja

Filipović volontira u nekoliko vladinih organizacija

Volonter godine Angelina Filipović

Na sastanku Foruma protiv diskriminacije, koji je u organizaciji Misije OSCE-a održan u Trebinju, rečeno je da sredstva informiranja imaju veoma značajnu ulogu u kreiranju društva bez diskriminacije, razbijanju stereotipa i predrasuda i širenju svijesti o neprihvatljivim društvenim praksama.Naglašeno je i da mediji u BiH u ovoj misiji često nisu na visini zadatka.Prema riječima Zlatana Musića, službenika u OSCE-u za pitanja slobode medija i ljudskih prava, mediji u BiH, umjesto da budu glas i podrška ranjivim kategorijama, često nemaju hrabrosti da se suprotstave diskriminatornoj praksi ako su odgovorni za nju nosioci političke ili društvene moći.Kada je u pitanju izvještavanje o osobama s invaliditetom, Musić je pojasnio da dobra novinarska praksa podrazumijeva više sluha i medijskog prostora za probleme i potrebe ove populacije, uzdržavanje od senzacionalizma, ali i pretjerane teatralnosti i patetike.Odbornik u Skupštini grada Trebinja&nbsp;Milica Ijačić kaže da osobe s invaliditetom još nisu dovoljno prisutne u javnom prostoru te da se o problemima i potrebama ove populacije u pojedinim medijima uglavnom govori povodom 3. decembra, Međunarodnog dana osoba s invaliditetom.

Sredstva informiranja imaju veoma značajnu ulogu u kreiranju društva bez diskriminacije

Osobe s invaliditetom nisu dovoljno prisutne u javnom životu

Nakon što je napuštena školska zgrada u Klotjevcu kod Srebrenice, na samoj obali jezera Perućac, pripala Nacionlanom parku (NP) „Drina“, ova novoformirana ustanova uredila je objekt za smještaj turista.

Radomir Pavlović, direktor NP „Drina“, kaže da je uloženo više od 5.000 maraka za uređenje dva apartmana, a naredne će godine kompletno obnoviti ovu zgradu kako bi stvorili bolje uvjete za smještaj turista.- U drugom dijelu ove zgrade bit će zajednička kuhinja, veliki dnevni boravak i nekoliko soba za spavanje. Bit će uređen i vanjski prostor oko objekta, gdje ćemo postaviti kamp-naselje sa nekoliko kvalitetnih šatora - pojasnio nam je Pavlović.&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Osnivanjem NP „Drina“, mještani Klotjevca, Prohića, Osata i drugih sela očekuju mnogo, prije svega obnovu puteva, pokretanje biznisa i zapošljavanje povratnika iz ovih krajeva.Mirsad Sinanović iz Urisića kaže da osnivanjem NP-a ništa nisu dobili ni izgubili. Nada se obnovi infrastrukture, većem broju uposlenih i turista, od čega bi ovdašnji mještani imali koristi, prodajom svojih poljoprivrednih proizvoda i kućne radinosti.

Stanovnici Klotjevca, Prohića, Osata i drugih sela očekuju mnogo, prije svega obnovu puteva, pokretanje biznisa i zapošljavanje povratnika

Više od 5.000 maraka uloženo za dva apartmana

Mještani se nadaju da će i oni više zaraditi prodajom iz kućne radinosti

Privrednicima koji posluju na području Bijeljine najviše su neophodni majstori elektro i građevinske struke, konobari, kuhari i vozači, istakli su predstavnici Područne privredne komore Bijeljina na sastanku koji je održan u Gradskoj upravi.

Cilj sastanka bio&nbsp;je usaglašavanje upisne politike u srednjim školama za narednu godinu. Sastanku su prisustvovali i predstavnici Zavoda za zapošljavanje, predstavnici aktiva direktora srednjih škola, Zanatskog udruženja “Privrednik” i predstavnici Gradske uprave.Slavica Marković, direktor Područne privredne komore, kaže da se Bijeljina profilira kao turistička destinacija i da firmama često nedostaju dobri kuhari, konobari, slastičari i vozači.- Zajedno s lokalnom upravom i srednjim školama pokušavamo da odredimo prioritetna zanimanja. Stalna je potreba za električarima, mehatroničarima, keramičarima - napominje Marković.Predsjednik Aktiva direktora srednjih škola Duško Đurić kaže da upisna politika treba biti donesena do kraja decembra, tako da direktori škola i profesori imaju vremena da provjere njen sadržaj i kvalitet.

- Naredne godine osnovnu školu će završiti 960 učenika i mi ponovo planiramo da upišemo 41 odjeljenje u bijeljinskim srednjim školama. U prošloj školskoj godini zanatski smjerovi su brže popunjeni nego četverogodišnji smjerovi. Koliko god nam trebaju dobre zanatlije, trebaju nam i obrazovani mladi ljudi - kaže Đurić.

U prošloj školskoj godini zanatski smjerovi su brže popunjeni nego četverogodišnji

Tržište vapi za građevincima, konobarima, kuharima

Iako je zima na pomolu, građevinski kranovi vidljivi su na sve strane u Bosanskoj Grsdišci. Novi&nbsp; stambeno-poslovni objekti grade se u blizini savskog keja te u naseljima Sjenjak i Centar. U toku&nbsp; je gradnja 200 stanova, a još toliko će se početi graditi tokom decembra. Građevinci priznaju da stanove rasprodaju prije završetka gradnje, što im daje svojevrsni impuls za nove radove.- U trendu su manje zgrade sa 40 ili 50 stanova te urbane vile. Najtraženiji su stanovi površine oko 60 kvadrata, jer takvi prostori odgovaraju mladim bračnim parovima - rekao je građevinac Boško Kasagić.Stimulativne mjere Gradske uprave, povoljni uvjeti za osiguranje građevinskog zemljišta, te ubrzane procedure pribavljanja dozvola bitno su utjecale na ekspanziju gradnje. Gradska uprava uvela je jednošaltersko poslovanje i investitori za sedam dana mogu da dobiju lokacijske uslove za građenje, za pet dana građevinsku i 15 dana upotrebnu dozvolu. To je i doprinjelo da su stanovi u Bosanskoj Gradišci najjeftiniji u regionu , a njihova cijena se kreće od 1.000 do 1.200 KM za kvadratni metar.Osim&nbsp; gradnje stambenih zgrada radi se i na uređenju samog centra grada. U toku je izgradnja novog trga&nbsp; i dječijeg vrtića, a uskoro će se krenuti u izgradnju novih kružnih tokova, parkirališta. Užurbano se gradi i u Novoj Topoli, mjestu koje poprima konture malog grada.

U trendu su manje zgrade sa 40 ili 50 stanova te urbane vile

Velika potražnja, kvadrat od 1.000 do 1.200 KM

U organizaciji Moto kluba „Soko“ iz Zvornika, uz podršku Asocijacije moto klubova BiH, više od 50 bajkera je učestvovalo u akciji dobrovoljnog darivanja krvi u Službi za transfuzijsku medicinu u Zvorniku. Miroslav Krstić, predsjednik Moto kluba „Soko“, kaže da oni učestvuju u mnogo humanitarnih akcija.

- Bajkeri su humani ljudi, a zajedno sa Asocijacijom moto klubova BiH imali smo više akcija, a nedavno smo imali akciju prikupljanja sredstava za Odjeljenje ortopedije na UKC u Tuzli. Ranije smo imali akciju dodjele dušeka na Odjeljenju pedijatrije u „Bolnici Zvornik“ te dodjelu paketića&nbsp; – kaže Krstić, koji je do sada 12 puta darivao krv.Saša Bojić, predsjednik Moto kluba „Blek Gold“ iz Banovića i potpredsjednik Asiocijacije moto klubova BiH, redovno učestvuje u humanitarnim akcijama, ali i mimo akcija često daje krv.

- Kao bajker mogu da kažem da su ovakve akcije jako važne, a kao medicinski radnik da je to najhumaniji gest – rekao je Bojić.Ovakve akcije su, prema riječima Vladimira Dražića, šefa Službe za transfuzijsku medicinu u Zvorniku, jako značajne u ovom periodu da bi nadomjestili nedostatke koji se javljaju tokom božićnih i novogodišnjih praznika.

- Zalihe krvi su sada solidne, ali su smanjene tokom praznika. Ovo nije prvi put da bajkeri učestvuju u akcijama, što je ujedno i apel svima da učestvuju u akcijama dobrovoljnog davalaštva krvi – istakao je Dražić.U akciji su učestvovali bajkeri iz Tuzle, Banovića, Janje, Brčkog, Tešnja, Zvornika i drugih bh. gradova.

Odazvali se bajkeri iz Tuzle, Banovića, Janje, Brčkog, Tešnja, Zvornika i drugih bh. gradova

Redovno učestvuju u humanitarnim akcijama

Darujući krv, žele pomoći drugima

Prema podacima dobivenim iz PU Zvornik, za devet mjeseci ove godine učesnicima u saobraćaju izdato je 14.086 prekršajnih naloga, a ukupna vrijednost kazni iznosi skoro milion maraka, odnosno 976.340 KM. Ovaj podatak ne treba čuditi ako se zna da je broj vozača pod utjecajem opojnih droga povećan za čak 120 posto, evidentirano ih je 88, dok je broj vozača pod utjecajem alkohola veći za 40 posto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno evidentirano je 998 takvih vozača.

Miljan Bobar, portparol PU Zvornik, kaže da su ovi rezultati dio pojačane kontrole vozila koje su dale svoj efekt jer je smanjen broj saobraćajnih nezgoda za 12 posto.Najviše saobraćajnih nezgoda dešava se petkom od 12 do 16 sati. &nbsp;

Tokom devet mjeseci izdato 14.086 prekršajnih naloga

Ukupna vrijednost kazni iznosi skoro milion maraka

Za volanom i pod utjecajem droga

Posljednji novembarski dan u Trebinju u znaku&nbsp;je&nbsp;vedrog i relativno toplog vremena za ovo doba godine. Temperatura od 14 stepeni, koliko je termometar pokazivao u 12 sati, izmamila je mnoge u šetnju, a oni hrabriji odlučili su popiti i kafu na otvorenom.&nbsp;
Na gradskoj pijaci i ove je subote bila bogata ponuda voća i povrća, ali i sira, te domaćih džemova, sokova i slatka.

Nakon smrti muža živi od 20 KM penzije

Sava se povlači, ostaje ogromno smeće

Sve više gladnih kuca na njihova vrata

Materijal nabavljen od donacija građana

Vrhunac saobraćajne nekulture

Sajam meda, prehrambenih i tradicionalnih proizvoda: Na štandovima zdrava domaća hrana

Prikupljeno 115 doza dragocjenih kapi

Genocid se ne smije zaboraviti

Volonter godine Angelina Filipović

Osobe s invaliditetom nisu dovoljno prisutne u javnom životu

Mještani se nadaju da će i oni više zaraditi prodajom iz kućne radinosti

Tržište vapi za građevincima, konobarima, kuharima

Velika potražnja, kvadrat od 1.000 do 1.200 KM

Darujući krv, žele pomoći drugima

Za volanom i pod utjecajem droga

Posljednji novembarski dan u Trebinju u znaku vedrog i toplog vremena

Republika Srpska

Nakon smrti muža živi od 20 KM penzije

Sava se povlači, ostaje ogromno smeće

Sve više gladnih kuca na njihova vrata

Materijal nabavljen od donacija građana

Vrhunac saobraćajne nekulture

Sajam meda, prehrambenih i tradicionalnih proizvoda: Na štandovima zdrava domaća hrana

Prikupljeno 115 doza dragocjenih kapi

Genocid se ne smije zaboraviti

Volonter godine Angelina Filipović

Osobe s invaliditetom nisu dovoljno prisutne u javnom životu

Mještani se nadaju da će i oni više zaraditi prodajom iz kućne radinosti

Tržište vapi za građevincima, konobarima, kuharima

Velika potražnja, kvadrat od 1.000 do 1.200 KM

Darujući krv, žele pomoći drugima

Za volanom i pod utjecajem droga

Posljednji novembarski dan u Trebinju u znaku vedrog i toplog vremena