Eko-udruženje „Aurea Vranica“ iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja osnovano je 2011. godine i do sada je uspješno provelo nekoliko projekata. Predsjednik Udruženja je Stipo Vukadin Pipuka, koji kaže da im je cilj zaštititi okoliš.&nbsp; &nbsp;Priprema i apliciranje 
- Često organiziramo akcije čišćenja, markiranje staza, uređenje parkova... Sve ovo radimo da bi naši sugrađani mogli uživati u svim prirodnim ljepotama koje nas okružuju. Cilj nam je osvijestiti ljude koliko je važno živjeti u skladu s prirodom, a ne raditi protiv nje - kazao nam je Vukadin.
Udruženje broji oko stotinu članova, ali Vukadin navodi kako nije jednostavno funkcionirati kada ste ovisni o donacijama i sredstvima koja dobiju iz budžeta Općine Gornji Vakuf-Uskoplje.

Nekada projekte finansiraju i vlastitim sredstvima, ali ne namjeravaju odustati. On je naveo i osobe bez kojih ovo udruženje ne bi moglo opstati, među kojima je i Božo Perić, potpredsjednik Udruženja koji priprema projekte i aplicira na javne pozive donatora, Igor Blažević besplatno radi obračune, Mate Perić svojim bagerom pomaže sve akcije, a Ivan Kartelić i Ivica Perić finaNsijski podržavaju Udruženje.

- Rado se sjećam čišćenja Pijevačkog jezera koje se nalazi u selu Ždrimci, a koje je stanište jedne rijetke endemske vrste pijavice koja se još može naći u Srbiji i tu kod nas u čitavoj Evropi. Radili smo šest dana i odvezli oko pedeset kamiona otpada. Naravno, nismo to mogli uraditi sami, a u pomoć su nam pritekli članovi SRD Vrbas te Eko-tim Sarajevo. To je ujedno bila i najzahtjevnija akcija čišćenja koju smo uspješno odradili – kazao je Vukadin.
&nbsp;Novac od Fonda 

U planu imaju i daljnje uređivanje Ždrimačkog jezera, na kojem planiraju napraviti rasvjetu, nadstrešnice, te mjesta za roštiljanje i odbojkaško igralište. Za ovu namjenu dobili su 1.600 maraka od Fonda za zaštitu okoliša.

Brojni projekti&nbsp;&nbsp; 
Članovi Udruženja su markirali staze i postavili odmorište sa stolom i stolicama u blizini Krupljanskih pećina. Radili su i na uređenju okoline ždrimačkog vodopada te su napravili dvije nadstrešnice i mostiće koji omogućuju posjetiocima da dođu pod sam slap. Tu su i akcije uređivanja parka kod srednje i osnovne škole u GornjEm Vakufu, postavljanje kanti za smeće u čitavom gradu te tabli o zabrani bacanja otpada od Trnovače do Boljkovca...

Udruženje broji oko stotinu članova, ali sredstva za akcije čišćenja i uređenja često sami prikupljaju jer ovise isključivo o donacijama te sredstvima iz budžeta Općine

Vrijedni članovi Udruženja čiste okoliš i uređuju izletišta

„Aurea Vranica“ čuva prirodne ljepote kraja

Osim čestitki koje se uoči i za Dan žena vrte po medijima, a političari rado pripadnicama nježnijeg spola žele sve najbolje na njihov dan, ista ta politika zapravo, pokazuju statistički podaci, žene ne cijeni dovoljno da im povjeri mandate u lokalnim institucijama, pogotovo izvršne vlasti.&nbsp;&nbsp; &nbsp;Zakonski prag
Naime, tako u općinskim vijećima Novog Travnika i tri susjedne općine, Viteza, Travnika i Busovače, sjedi tek 18 posto žena, što je daleko ispod zakonskog praga, s obzirom na to da je Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH određen procent od minimalno 40 posto učešća manje zastupljenog spola te se sve ispod tog praga smatra neravnopravnošću. 
Tako na području četiri općine od ukupno 106 vijećničkih mjesta sjedi samo 20 žena ili tek 18 posto, što je čak i ispod državnog prosjeka koji je na otprilike 20 posto. 
Po zastupljenosti žena u izvršnoj vlasti prednjači Vitez sa 8 vijećnica ili 32 posto, potom Travnik u čijem vijeću djeluje šest pripadnica ljepšeg spola. Na samom dnu su Busovača i Novi Travnik, sa po 16 posto, s obzirom na to da u tamošnjim vijećima od 25 vijećnika sjede samo po četiri žene. 
&nbsp;Veći kredibilitet
Razloga za ovakvo stanje je puno, no istraživanje koje je provedeno nakon lokalnih izbora 2016. godine pokazalo je da usprkos tome što žene na listama imaju veći kredibilitet od muškaraca i da u prosjeku imaju veći stepen obrazovanja od kolega, žene ne dobivaju dovoljan broj glasova.
Stručnjaci kažu da se pokazalo kako žene ne glasaju za žene, a drugi problem je bio izborni prag unutar kandidacijskih lista od 5 posto.

Na području Travnika, Novog Travnik, Viteza i Busovače od ukupno 106 vijećnika samo je 20 žena ili 18 posto, što je čak i ispod državnog prosjeka koji je na otprilike 20 posto

Po zastupljenosti žena u izvršnoj vlasti prednjači Vitez sa 8 vijećnica

U vijećima četiri općine samo 18 posto članica

Službenici Uprave policije MUP-a SBK nastavili su planske aktivnosti koje su usmjerene na suzbijanje i sprečavanje krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe opojnih droga.&nbsp;U bugojanskoj ulici Nugle II u četvrtak oko 19.30 sati tokom kontrole i pregleda žene J. M. (35) iz Bugojna pronađeni su spid i ekstazi.&nbsp;Nakon toga je izvršen pretres stana koji ova osoba koristi, usljed čega je pronađena određena količina sumnjivih materija. Pronađene su i zaplijenjene opojne droge kanabis, spid i ekstazi, kao i drugi predmeti koji se dovode u vezu s proizvodnjom i distribucijom droge.&nbsp;&nbsp; -	Koordiniranim aktivnostima službenika PS Bugojno i PS Gornji Vakuf/Uskoplje u istoj ulici izvršena je kontrola i pregled muškarca N. M. (35) i žene D. B. (25), oboje iz Travnika. Tom prilikom pronađena je određena količina praškaste materije za koju se sumnja da je opojna droga spid, kao i određena količina zeljaste materije za koju se sumnja da je opojna droga kanabis - saopćeno je iz MUP-a Srednjobosanskog kantona.
U saradnji s nadležnim tužilaštvom, osumnjičene osobe su uhapšene i protiv njih se poduzimaju zakonom propisane mjere i radnje.

Pronađena određena količina praškaste materije

Uhapšeno troje dilera droge u Bugojnu

Poplave u februaru iza sebe su na području općine Travnik ostavile oko 735.000 KM štete, stoji u preliminarnom izvještaju o štetama koji je načelnik općine Travnik Admir Hadžiemrić prezentirao vijećnicima Općinskog vijeća na posljednjoj sjednici.&nbsp; &nbsp;Karta u izradi
Kako je naglasio Hadžiemrić, Općina je već poduzela korake na hitnoj sanaciji pojedinih dijelova toka rijeke Lašve, a u izradi je karta kritičnih tačaka koje će biti potrebno sanirati u što skorijem roku, za šta općina nema dovoljna sredstva pa je pomoć potražila od viših nivoa vlasti.
- U ovom momentu ne znamo koliko je kritičnih tačaka, to će biti poznato nakon konačnih rezultata, ali u ovom trenutku procjena je da ukupne štete iznose oko 735.00 KM. Općina Travnik ne može to sama sanirati, ali već smo podnijeli zahtjev prema višim nivoima vlasti, Federaciji BiH i Srednjobosanskom kantonu, koji nam je već odobrio 30.000 KM, a vidjet ćemo u narednom periodu koliko još -rekao je Hadžiemrić.
Obilnije padavine
Vijećnici su naglasili kako još ima dosta kritičnih dijelova na tokovima rijeka Lašve i Bile, koje bi već nakon narednih obilnijih padavina mogli stvoriti nove problema mještanima.
735.000&nbsp; KM iznose štete na području općine Travnik 
30.000
KM pomoći Travniku odobrio Kanton

U toku izrada karte s najkritičnijim područjima. Općina to ne može sama sanirati pa smo podnijeli zahtjev prema višim nivoima vlasti, kaže Hadžiemrić

Travnik: Poplave su iza sebe ostavile 735.000 KM štete

Za sanaciju kritičnih tačaka traže pomoć Kantona i Federacije

U kreševskoj kuglani održan je turnir u igri „prstena“ na kojem je nastupilo 70 igrača. Kako su nam rekli igrači, cilj turnira koji se održava već 15 godina zaredom je da čuvaju tradiciju, ali da se prije svega druže i zabave. Turnir je pratio veliki broj zaljubljenika u igru „prstena“. 
&nbsp;Prilika za druženje
- Igra „prstena“ stara je koliko svijet i vijek. Ja je igram više od 70 godina – kazao nam je Ivo Dujmović zvani Bijeli iz Kiseljaka, ujedno i najstariji učesnik turnira.
Njegovi prijatelji Ivo Lukenda Crni i Mato Marjanović također su među starijim igračima.
- Ovo nam je dobra prilika da se družimo i prisjetimo nekih starih turnira. Koliko ja znam, igra je nastala u Hercegovini, a danas se najviše igra u Rami, gdje i Općina podržava turnire. Ovo je tzv. zimska igra, koja se nekad igrala na sijelima, a znalo se igrati po 2-3 dana - govori nam Lukenda.
Igru igraju dvije ekipe po tri igrača. Jedna ekipa prsten „zakiva“, odnosno krije pod vunene čarape. Nakon toga slijedi „ambaranje“, odnosno traženje prstena od druge ekipe. Ukoliko se ne nađe iz prvog pokušaja, ekipa koja traži prsten mora pogoditi pod kojim čarapama nije prsten. 
I tako dok ne ostanu samo dvije čarape kada moraju da pogode ispod koje čarape se prsten nalazi i za to dobije „konje“, odnosno poene.
&nbsp;Izum zatvorenika
Na ovom turniru bilo je i dosta mladih igrača, a jedan od njih je Ivica Tolo.
- Prstena igram 22 godine. Ne damo da igra padne u zaborav. Stari ljudi govore da su je izumili zatvorenici, a danas se igra u cijeloj BiH, ali i na Zapadu, svugdje gdje su naši ljudi - kaže Tolo.
&nbsp;Čast i obaveza 
Davor Trogrlić Činkan je inicijator i organizator turnira u igranju „prstena“ u Kreševu. 
- Na turniru u prosjeku igra 20 ekipa. Tako je bilo i ove godine, a raduju me da je među učesnicima dosta mladih ljudi koji preuzimaju čast i obavezu da čuvaju ovu igru od zaborava. Turnir nije nikada podbacio kada je u pitanju broj učesnika, ali i publike – kaže Trogrlić.

Učestvovalo 70 igrača, a turnir je pratio velik broj gledalaca. Ovo je tzv. zimska igra koja se nekad igrala na sijelima, a znalo se igrati po 2-3 dana, kaže Lukenda

Jedni zakivaju, drugi ambaraju, a ko nađe prsten dobiva konje

Jusuf Petrović iz Gornjeg Vakufa važi za najuspješnijeg proizvođača pčelinjih matica na području srednje Bosne pa i šire. Njegove matice poznate su širom Bosne i Hercegovine, a mnogi dolaze da vide njegov pčelinjak od stotinjak košnica, koji se nalazi u selu Voljice, gdje Jusuf živi. &nbsp;Voštane čahureNjegova porodica bavila se pčelarstvom i prije rata, ali je tokom agresije na BiH sve to uništeno. Jusuf je iznova počeo sa jednom košnicom da bi se njihov broj do danas povećao na stotinu. Od 2000. godine počeo je sa proizvodnjom pčelinjih matica, a danas su njegove matice izuzetno tražene. Za razliku od drugih pčelara, on tokom proizvodnje koristi voštane čahure, koje su prirodnije za pčele.- Matice sam usavršio, iako je bilo veoma teško na početku, a niko me nije podučavao. Izučavao sam literaturu i učio na vlastitim greškama. Jedna matica košta 20 KM - kazao nam je Petrović.Početak je bio težak, a oprema za ovaj vid proizvodnje dosta je skupa. Sve ga je koštalo više od 20.000 KM ukupno.Dosta odricanja- Opremu mi je donio brat iz Njemačke. Ovaj posao zahtijeva i dosta vremena i odricanja – kaže Petrović te dodaje da su narudžbe za ovu godinu već počele i traju do juna.

Matice sam usavršio, iako je bilo veoma teško na početku, a niko me nije podučavao, kaže Petrović

Samouki proizvođač pčelinjih matica

Bez obzira na vjersku i etničku pripadnost, vrata Javne kuhinje u Jajcu koja djeluje pri MDD „Merahmet“ svima su otvorena. Po svoj obrok dolazi 101 korisnik, ali ovaj broj nije konačan jer svakodnevno ljudi dolaze i traže topli obrok i pomoć u prehrambenim artiklima.Dovoljne količine - Svakodnevno naši građani dolaze po svoje obroke, osim onih što su registrirani kod nas, ima dosta ljudi koji dođu tražiti topli obrok ili neku drugu pomoć. Svakim danom sve više je takvih ljudi - kazao je Sinan Smajić, predsjednik MDD „Merhamet“ Jajce, koji svakodnevno obilazi svoje sugrađane u potrebi.S velikim brojem problema susreće se ova institucija.- Što se tiče hrane, tu smo donekle stabilni, najveći problem predstavljaju nam pelene za odrasle, jer veliki broj naših građana ima potrebu za njima, a ne možemo im osigurati dovoljne količine - ističe Smajić.Potrebno je obnoviti kuhinjske prostorije koje su uništene zbog vlage i loše ventilacije.- Malo smo modernizirali kuhinju kao i administrativni dio i to uz pomoć dobrih ljudi. Jedan od najvećih problema predstavlja nam loša ventilacija, bojim se da ne bi došlo do većeg požara. To ćemo pokušati riješiti s općinskim službama i drugim nivoima „Merhameta“ u što skorije vrijeme. Nadam se da će se javiti i neki od jajačkih privrednika - dodaje Smajić.Nabavkom tehničkih pomagala ubrzao bi se rad u spremanju obroka, što bi olakšalo i smanjilo vrijeme čekanja i brojnim korisnicima.Tehnička oprema - Osim toga planiramo nabaviti još tehničke opreme, kako bismo smanjili spremanje obroka, kao što je mašina za guljenje krompira jer jedna kuharica ne može sve stići u nekom kratkom vremenu - naveo je Smajić.MDD „Merhamet“ Jajce danas djeluje uz pomoć Općine Jajce i humanih ljudi.

Ova institucija djeluje uz pomoć Općine Jajce i humanih ljudi

Kuhinjske prostorije uništene od vlage i loše ventilacije

Neophodni obnova kuhinje i pelene za odrasle

Hotel „Vrbas“ u Donjem Vakufu, jedan od simbola grada, ponuđen je na prodaju radi izmirenja duga Poreznoj upravi Federacije BiH.Javni pozivU Kantonalnom uredu Porezne uprave FBiH Novi Travnik razmatrane su tri pristigle ponude na javni poziv za prodaju donjovakufskog hotela koji je u vlasništvu DD “Vrbas” iz Donjeg Vakufa. - Najniža cijena na direktnoj prodaji nije postavljena, a pristigle ponude su odbijene. Radilo se o dvije ponude u visini od 800.000 maraka i jednoj od milion i 100.000 KM. Druga direktna javna prodaja hotela „Vrbas“ može se očekivati tek najesen ove godine – kazali su nam u Kantonalnoj upravi Novi Travnik.Donjovakufski hotel, smješten u centru grada, potpuno je devastiran tokom proteklog rata. U njega su uložena dva miliona maraka i ponovo je počeo a radom u maju 2005. godine.Mali kapacitetNakon 14 godina hotel radi s vrlo malim kapacitetom, a uložena sredstva u njegovu obnovu propadaju. Vlasnik duguje porez za nekoliko godina pa je zato Kantonalni ured Novi Travnik u novembru 2011. godine objavio javnu aukciju radi prodaje imovine hotela „Vrbas“.

Najniža cijena na direktnoj prodaji nije postavljena, a pristigle ponude su odbijene

Objekt je obnovljen nakon rata, ali posluje vrlo slabo

Hotel „Vrbas“ ponovo na tržištu tek najesen

Učenici od prvog do devetog razreda Osnovne škole „Kiseljak 2“ Zabrđe, sa svojim nastavnicama i nastavnikom, prikladno su obilježili 1. mart, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

Kako su naveli iz OŠ „Kiseljak 2“, osnovci su jednim poučnim, lijepim i sveobuhvatnim časom, kroz razgovor i druge aktivnosti, pokazali zavidno znanje o prošlosti drage domovine. Na mladima svijet ostaje, da se zna, živjela naša nezavisna BiH.

Na mladima svijet ostaje, da se zna, živjela naša nezavisna BiH

Učenici pokazali zavidno znanje o prošlosti domovine BiH

U Osnovnoj školi „Kiseljak 2“ Zabrđe učenici od prvog do devetog razreda s nastavnicima su obilježili Međunarodni dan prevencije vršnjačkog nasilja „Dan ružičastih majica“.
Osnovci su tom prilikom uradili prezentaciju, uredili hol škole koji je bio sav u ružičastoj boji te su pripremili radionice gdje su učili kako prepoznati i spriječiti vršnjačko nasilje u školi.

Milioni mladih ljudi u cijelom svijetu obilježavaju Međunarodni dan prevencije vršnjačkog nasilja „Dan ružičastih majica“, a obilježava se posljednje srijede u februaru. Sve je počelo 2007. godine, kada je dječak u Kanadi bio izložen vršnjačkom nasilju u školi zbog dolaska u ružičastoj majici. 
Ispostavilo se da je majica bila simbol podrške dječaka svojoj majci koja je bolovala od karcinoma dojke. Školske kolege odlučile su podići svoj glas protiv nasilnika i solidarizirati se sa zlostavljanim dječakom tako što su se sutradan svi u školi pojavili u ružičastim majicama. 
Otad je ružičasta majica postala simbol borbe protiv međuvršnjačkog nasilja u školama. U Bosni i Hercegovini se ovaj dan obilježava od 2016. godine.

U Bosni i Hercegovini se ovaj dan obilježava od 2016. godine

Učenici pomno pratili prezentaciju o vršnjačkom nasilju

Osnovci učili kako prepoznati i spriječiti vršnjačko nasilje

Općinski sud u Travniku, uz Općinski sud u Sarajevu, dio je pilot-projekta digitalizacije spisa iz sudskog registra koji se realizira u saradnji s Federalnim ministarstvom pravde i&nbsp; Svjetskom bankom (WB).Povoljno okruženje - Cilj projekta je stvaranje uvjeta za povoljno privredno okruženje. U prvoj fazi svi spisi sudskog registra i arhivirani spisi dobivaju elektronsku formu. U sljedećoj fazi svi sudski registri u FBiH i RS bit će povezani u elektronskoj formi. Cilj je registracija poslovnih subjekata podnošenjem zahtjeva u elektronskoj formi i što brža registracija – pojašnjava Goran Dujić, predsjednik Općinskog suda Travnik.Zajedno sa Vladom SBK i Kantonalnim arhivom Općinski sud u Travniku bio je uključen u projekt proširenja Kantonalnog arhiva, a naredna faza bila su građevinski radovi u arhivu unutar Općinskog suda Travnika te nabavka opreme za arhivsku građu.- Projekt vrijedan 100.000 KM je završen. Uporedo s ovim projektom koji osigurava smještaj arhiva u saradnji s Visokim sudskim i tužilačkim vijećem (VSTV) BiH urađena je digitalizacija historijske arhivske građe Općinskog suda u Travniku i sudova koji su pripojeni, Vitez i Novi Travnik – kaže Dujić.Kao jedan od najznačajnijih projekata za Sud, ali i građane, je projekt etažiranja zemljišnih knjiga i više od 3.000 stambenih jedinica u zgradama na području Travnika. Svaka stambena jedinica će imati svoj etažni uložak, a svaka zgrada svoj etažni plan sa identificiranom zemljišno-knjižnom česticom ispod zgrade.Etažna knjiga - Ovdje se radi o prijelazu s Knjige položenih ugovora na Etažnu knjigu stambenih jedinica. Sada se to radi za Općinu Travnik, a&nbsp; u budućnosti to će se raditi za sve ostale općine – ističe Dujić.

Svi spisi sudskog registra bit će arhivirani u elektronskoj formi

Digitalizacija registra ubrzat će registraciju firmi

Prije tačno pet godina, 2014., na srednjovjekovnoj tvrđavi Stari grad u Travniku Općina je organizirala prvo zajedničko vjenčanje, a pet mladih parova izreklo je sudbonosno da pred matičarkom Sebinom Karač.&nbsp;&nbsp;
&nbsp;Lijepa tradicija 

Već naredne godine, u sklopu Dana općine Travnik, na zajedničkom vjenčanju bilo je 10 parova. I ove godine iz Općine je upućen poziv parovima da budu dio lijepe tradicije zajedničkog vjenčanja koje je jedan od sadržaja manifestacije „Dani općine Travnik 2019“ koja se održava tokom marta, jer Travnik od 2012. godine obilježava 21. mart kao Dan općine.

- Ukoliko ste odlučili svoju ljubav krunisati u proljeće 2019. godine te maštate o posebnom i nesvakidašnjem vjenčanju, Općina Travnik vam nudi jedinstvenu priliku da u društvu porodice i prijatelja uživate u jednom od najvažnijih dana u životu na najljepšem mjestu u Travniku i to besplatno uz brojne usluge i poklone – stoji u pozivu Općine Travnik.

Proteklih pet godina mladenke i mladoženje u Travnik su dolazili iz Prizrena, Jablanice, Zenice, Kaknja, Visokog, Donjeg Vakufa, Novog Travnika, Busovače, Tuzle, Viteza i Gornjeg Vakufa–Uskoplja.

- Cilj nam je pozvati sve parove iz cijele BiH koji svoje vjenčanje planiraju u martu ove godine da 23. marta budu naši gosti na šestom zajedničkom vjenčanju – poručuju iz Općine Travnik.

Dan općine 

Ovogodišnja manifestacija Dan općine Travnik trajat će od 15. do 30. marta, a zajedničko vjenčanje planirano je za 23. mart na Starom gradu.

 
Kiša samo jednom pokvarila dan&nbsp;&nbsp;
U proteklih pet godina jedno zajedničko vjenčanje nije obavljeno na prekrasnoj srednjovjekovnoj tvrđavi Stari grad, već je zbog loših vremenskih uvjeta ovaj čin obavljen u velikoj sali Općine Travnik. Bilo je to 2016. godine, kada je vjenčano 10 parova iz Srednjobosanskog kantona.

Proteklih pet godina mladenke i mladoženje su dolazili iz Prizrena, Jablanice, Zenice, Kaknja, Visokog, Donjeg Vakufa, Novog Travnika, Busovače, Tuzle, Viteza i Gornjeg Vakufa–Uskoplja

Prvo zajedničko vjenčanje organizirano je 2014. godine

U martu šesto zajedničko vjenčanje na Starom gradu

Lovci Lovačkog društva „Lještarka/Zahor“ iz Kiseljaka zatvorili su danas sezonu lova. Inače, lovna sezona traje do kraja marta, nakon čega slijedi pauza lovnih aktivnosti, a sve aktivnosti su usmjerene na uzgoj i zaštitu divljači.&nbsp; Prisutne su pozdravili predsjednik i zamjenik predsjednika LD „Lještarka/Zahor“, Midhat Zubača i Andrija Lukić, a lovci su ovu priliku iskoristili da se druže.
Inače, u proteklom periodu lovci iz Kiseljaka uspješno su otvorili sezonu na srndaća, na sitnu divljač, a potom i na divlju svinju.

Organizirano druženje

Lovci LD „Lještarka/Zahor“ zatvorili sezonu lova

Gornji Vakuf-Uskoplje je nakon osam godina ponovno imao čast da bude domaćin manifestacije „Izbor najboljeg sportiste Srednjobosanskog kantona 2018“. Inače, ova manifestacija se održava svake godine.Najuspješniji sportaš u kategoriji kadeta je David Čečura iz JK “Vitez“, dok je najuspješnija sportašica kadetkinja Dora Ćosić iz STK „CM“ Vitez.&nbsp; Najuspješniji sportaš u kategoriji kadeta u ekipnim sportovima je Mirza Silajdžija iz NK „Novi Travnik“, a najuspješnija kadetkinja iz ekipnih sportova je Naida Haračić iz ŽNK „Iskra“ Bugojno.
Najuspješnija kadetska ekipa u muškoj konkurenciji je NK „Novi Travnik“, a u ženskoj konkurenciji je ŽNK „Iskra“. Sportski radnik godine je Semir Demirović iz MRK „Sloga“ Gornji Vakuf- Uskoplje.
Najuspješnija juniorska ekipa u muškoj konkurenciji je NK „Travnik“ iz Travnika, a u ženskoj STK „Vitez“ iz Viteza.
Najuspješniji sportista u kategoriji juniora je Dženan Maglić, član karate kluba „Vezir“ iz Travnika, a u ekipnim sportovima najuspješniji je Marko Baltić ,član NK „Travnik“.
Najuspješniji sportaš u kategoriji sportista s tjelesnim oštečenjem je Fahrudin Telbiz član Kluba sjedeće odbojke „Iskra“ Bugojno, a najbolja ekipa u kategoriji sportista sa tjelesnim oštečenjem je KSO „Iskra“ Bugojno.
Najuspješniji trener u 2018. je Lolita Furundžija, trener JK „Vitez“, dok je najuspješniji trener iz ekipnih sportova Samir Vrban, trener ŽNK „Iskra“ Bugojno.
Najbolja ekipa Kantona za 2018. godinu u muškoj konkurenciji je MRK „Sloga“ iz Gornjeg Vakufa- Uskoplja., a u ženskoj konkurenciji najuspješnija je ŽNK „Iskra“ Bugojno.&nbsp; Najuspješniji sportista iz ekipnih sportova je Salko Duranović iz AMK „Komotin“ Jajce, dok je najuspješnija sportašica iz ekipnih sportova Elma Kundić iz ŽNK „Iskra“ Bugojno.
Najbolji sportaš SBK za 2018. godinu je Karlo Šimčić, član JK “FTM“ Travnik, dok je titulu najuspješnije sportašice ponijela Tamara Maros iz JK “Vitez“.
Tokom revijalnog dijela programa su dodijeljene zlatne i srebrene plakate, te zahvalnice, povelje, diplome i nagrade za životno djelo. Publiku su zabavljali članovi HKD „Napredak” Gornji Vakuf - Uskoplje, BZK „Preporod” Gornji Vakuf-Uskoplje, Klub mažoretkinja „Uskopljanke” Gornji Vakuf-Uskoplje i aktualni svjetski i europski prvaci u argentinskom tangu Valentina Vavra i Vedran Marceta.

Izabrani najbolji sportisti Srednjobosanskog kantona

Ante Radoš je jedini hrvatski povratnik u selo Voljice kod Gornjeg Vakufa–Uskoplja. Radoš je prije tri godine na temeljima porušene porodične kuće izgradio novu u koju još ne može useliti jer nema struju.Popravio cijevi Nakon rata, u ovom selu su ostali živjeti samo Bošnjaci, u tridesetak hrvatskih kuća se niko nije vratio osim Radoša. Nakon što je napravio kuću, popravio je i vodovodne cijevi koje su bile oštećene te je sebi osigurao pitku vodu. Poslao je zahtjev za ponovni priključak električne energije, ali još nije dobio odgovor.- Prije više od godinu podnio sam zahtjev za priključak struje „Elektroprivredi BiH“, ali nikad me niko nije kontaktirao u vezi s tim, niti su došli ovdje. Moja kuća je udaljena oko 400 metara od posljednje kuće u selu, prije rata je ovdje bila i trafostanica i sve okolne kuće su imale struju - pojašnjava Radoš.Kaže da, bez obzira na to, uživa u svom rodnom kraju. Svrate mu i komšije Bošnjaci s kojima se dobro slaže.Posjeta komšija - Svaki dan sam ovdje, komšije svrate, malo razgovaramo, niko me ne dira. Kako ostavim, tako i zatečem, i jedva čekam da stvorim uvjete da mogu ovdje i da prenoćim. Otkako radim na kući, sadim i pšenicu na svojoj zemlji, nadam se da ću, kad budem ovdje duže boravio, zasaditi i povrće - završava Radoš.Radoš se nada da će njegov povratak potaknuti i ostale Hrvate da se vrate na svoje prijeratno ognjište, da obnove svoju imovinu i da je ne zapuštaju. Odgovor „Elektroprivrede“ U poslovnici „Elektroprivrede BiH“ u Gornjem Vakufu – Uskoplju kazali su da je u povratničkim naseljima besplatna sanacija priključka električne energije do dužine 80 metara, tj. gdje ide jedan betonski stub.- U slučaju da je razdaljina veća, povratnici se trebaju obratiti nadležnoj Općinskoj službi za povratak. Ante Radoš je dolazio da se posavjetuje s nama a nakon što smo mu objasnili situaciju, vjerovatno je predao zahtjev u Općinskoj službi za povratak, jer kod nas nema zahtjeva na njegovo ime - kazao je Šaćir Pejković, uposlenik u poslovnici Gornji Vakuf- Uskoplje.

Prije više od godinu podnio sam zahtjev za priključak struje  “Elektroprivredi BiH”, ali nikad me niko nije kontaktirao u vezi s tim, kaže on

Prvi povratnik u Voljice čeka još samo struju

Ante Radoš je jedini hrvatski povratnik u selo Voljice kod Gornjeg Vakufa–Uskoplja. Radoš je prije tri godine na temeljima porušene porodične kuće izgradio novu u koju još ne može useliti jer nema struju.&nbsp; 
&nbsp;Popravio cijevi 

Nakon rata, u ovom selu su ostali živjeti samo Bošnjaci, u tridesetak hrvatskih kuća se niko nije vratio osim Radoša. Nakon što je napravio kuću, popravio je i vodovodne cijevi koje su bile oštećene te je sebi osigurao pitku vodu. Poslao je zahtjev za ponovni priključak električne energije, ali još nije dobio odgovor.

- Prije više od godinu podnio sam zahtjev za priključak struje „Elektroprivredi BiH“, ali nikad me niko nije kontaktirao u vezi s tim, niti su došli ovdje. Moja kuća je udaljena oko 400 metara od posljednje kuće u selu, prije rata je ovdje bila i trafostanica i sve okolne kuće su imale struju - pojašnjava Radoš.
Kaže da, bez obzira na to, uživa u svom rodnom kraju. Svrate mu i komšije Bošnjaci s kojima se dobro slaže.
Posjeta komšija 

- Svaki dan sam ovdje, komšije svrate, malo razgovaramo, niko me ne dira. Kako ostavim, tako i zatečem, i jedva čekam da stvorim uvjete da mogu ovdje i da prenoćim. Otkako radim na kući, sadim i pšenicu na svojoj zemlji, nadam se da ću, kad budem ovdje duže boravio, zasaditi i povrće - završava Radoš.


Odgovor „Elektroprivrede“ 

U poslovnice „Elektroprivrede BiH“ u Gornjem Vakufu – Uskoplju kazali su da je potpisan je u povratničkim naseljima besplatna sanacija priključka električne energije do dužine 80 metara, tj. gdje ide jedan betonski stub.

- U slučaju da je razdaljina veća, povratnici se trebaju obratiti nadležnoj Općinskoj službi za povratak. Ante Radoš je dolazio da se posavjetuje s nama, nakon što smo mu objasnili situaciju, vjerovatno je predao zahtjev u Općinskoj službi za povratak, jer kod nas nema zahtjeva na njegovo ime - kazao je Šaćir Pejković, uposleni u poslovnici Gornji Vakuf- Uskoplje.

„Aurea Vranica“ čuva prirodne ljepote kraja

U vijećima četiri općine samo 18 posto članica

Uhapšeno troje dilera droge u Bugojnu

Za sanaciju kritičnih tačaka traže pomoć Kantona i Federacije

Jedni zakivaju, drugi ambaraju, a ko nađe prsten dobiva konje

Samouki proizvođač pčelinjih matica

Neophodni obnova kuhinje i pelene za odrasle

Hotel „Vrbas“ ponovo na tržištu tek najesen

Učenici pokazali zavidno znanje o prošlosti domovine BiH

Osnovci učili kako prepoznati i spriječiti vršnjačko nasilje

Digitalizacija registra ubrzat će registraciju firmi

U martu šesto zajedničko vjenčanje na Starom gradu

Lovci LD „Lještarka/Zahor“ zatvorili sezonu lova

Izabrani najbolji sportisti Srednjobosanskog kantona

Prvi povratnik u Voljice čeka još samo struju

Prvi povratnik u Voljice čeka još samo struju

Srednjobosanski kanton

„Aurea Vranica“ čuva prirodne ljepote kraja

U vijećima četiri općine samo 18 posto članica

Uhapšeno troje dilera droge u Bugojnu

Za sanaciju kritičnih tačaka traže pomoć Kantona i Federacije

Jedni zakivaju, drugi ambaraju, a ko nađe prsten dobiva konje

Samouki proizvođač pčelinjih matica

Neophodni obnova kuhinje i pelene za odrasle

Hotel „Vrbas“ ponovo na tržištu tek najesen

Učenici pokazali zavidno znanje o prošlosti domovine BiH

Osnovci učili kako prepoznati i spriječiti vršnjačko nasilje

Digitalizacija registra ubrzat će registraciju firmi

U martu šesto zajedničko vjenčanje na Starom gradu

Lovci LD „Lještarka/Zahor“ zatvorili sezonu lova

Izabrani najbolji sportisti Srednjobosanskog kantona

Prvi povratnik u Voljice čeka još samo struju

Prvi povratnik u Voljice čeka još samo struju