Iz godine u godinu u Tuzlanskom kantonu bilježi se trend pada poljoprivredne proizvodnje, što će, upozoravaju poljoprivredni proizvođači, za posljedicu imati gašenje mnogih imanja. I ovogodišnjim planom proljetne sjetve, koji je sačinila Vlada Tuzlanskog kantona, sijat će se manje nego lani.

Uništavanje seljaka

- Razočaran sam ovakvim odnosom vlasti prema poljoprivrednicima. Neko ide planski da uništi seljaka, a da nakon toga zemlju prodaje u bescjenje. Imam običaj reći da svaka država ima mafiju, a ovdje mafija ima državu - upozorava Mato Lovrić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika "Agroinkubator".&nbsp;

Zbog alarmantnog stanja u poljoprivredi, u Tuzli je ove sedmice održan i sastanak Grupacija registriranih obrtnika u poljoprivredi Tuzlanskog kantona, s kojeg je poručeno da, iako mala, izdvajanja namijenjena poljoprivredi ne stižu na vrijeme, što mnoge poljoprivrednike dovodi u težak položaj.&nbsp;

- Sjetva ne ide bez para i jedan od glavnih razloga zašto ljudi odustaju od poljoprivredne proizvodnje jesu poticaji. Ljudi nemaju novca da finansiraju sjetvu. Vlada FBiH nam duguje sredstva za posljednje tri godine. Kada su u pitanju kantonalne subvencije, njih gotovo da i nema. I ovo što ima, ne plaća se na vrijeme. Naprimjer, ako zasijete desetak hektara kukuruza, kantonalnu premiju dobit ćete samo za dva i ona iznosi 400 KM, što je apsurdno - ističe Juso Halilović iz Grupacija registriranih obrtnika u poljoprivredi TK.

&nbsp;Plan sjetve&nbsp;

Planom proljetne sjetve u 2017. godini za područje TK predviđeno je da se žitaricama, povrtnim, industrijskim i krmnim biljem zasije 51.372 hektara. Ovog proljeća, u odnosu na prošlu godinu, žitarica će biti zasijano na 155 hektara manje, krompira na 75 hektara, a industrijskog bilja na 54 hektara manje.

<h2>&nbsp;Potrebna 62 miliona KM</h2>

Proljetna sjetva počinje za dvadesetak dana, a, prema planu Vlade TK, za nju su potrebna gotovo 62 miliona KM. Zabrinuti poljoprivrednici se pitaju kako i odakle će Kantonalna vlada osigurati taj novac.&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

Zbog neredovnih poticaja sve je manje proizvođača

I ovog proljeća u Tuzlanskom kantonu sijat će se manje

Svečanim činom polaganja zakletve i uručivanjem znački na dužnost je stupilo 60 novih policijskih službenika Ministarstva unutrašnjih poslova TK, a koji su uspješno završili školovanje na Policijskoj akademiji FMUP-a u Sarajevu.&nbsp;

Semir Delić iz Tuzle jedan je od onih koji su jučer položili svečanu zakletvu i stupili u službu. Kako je rekao, za njega je ovo velika odgovornost, ali i čast.&nbsp;

- Ovo mi mnogo znači jer sam dobio posao i riješio jedno od životnih pitanja. Dobio sam odgovoran i častan posao da budem u službi građana. Na obuci je bilo pomalo teško, što je zahtijevalo i dosta odricanja, ali se na kraju sve isplatilo - kazao je Delić.&nbsp;

Također, i Hurija Hadžiavdić iz Živinica od jučer je u službi. S kolegom Delićem dijeli isto mišljenje o svom pozivu.&nbsp;

- S obzirom na to da dolazi do smjene generacija, svakako da ćemo mi, mlađi naraštaji, brže napredovati, a imamo i određene ambicije te se nadamo da će svako od nas dobiti svoje zasluženo mjesto - dodala je Hadžiavdić.&nbsp;

Prisutnima se ovom prilikom obratio i ministar unutrašnjih poslova TK Husein Topčagić, uputivši čestitke kadetima za uspješno završeno školovanje i postignute rezultate.&nbsp;

- Opredjeljenje Ministarstva i Vlade TK jeste stalno jačanje policije, kadrovsko osposobljavanje te materijalno i tehničko opremanje. Mi kontinuirano radimo na tome i imamo potrebu za novih 100 kadeta, pa ćemo sredinom ove godine raspisati i novi konkurs - istakao je Topčagić.&nbsp;

<h2>&nbsp;Opravdati ukazano povjerenje</h2>

Policijske značke kadetima uručio je komesar MUP-a TK Fadil Šljivić. On je izrazio nadu da će svi oni opravdati ukazano povjerenje te da će časno i pošteno obavljati svoj posao.&nbsp;

Svečanost povodom promocije novih kadeta u Lukavcu

Nakon polaganja zakletve i uručivanja znački, MUP TK dobio 60 policajaca

Predstavnici Vlade Tuzlanskog kantona (TK) i Nezavisnog strukovnog sindikata radnika zaposlenih u zdravstvu potpisali su danas kolektivni ugovor u oblasti zdravstva na području TK.

Riječ je o kolektivnom ugovoru koji će po prvi put izjednačiti satnicu svim zdravstvenim radnicima na nivou TK i ona će ubuduće iznositi 2,31 KM.

Ugovor će povećati i broj radnih sati sa dosadašnjih 37,5 na 40 sati po sedmici.

- Naglasit ću da je najveća zdravstvena ustanova na području Kantona, Univerzitetsko-klinički centar Tuzla sve ove godine poslovala sa satnicom 2,05 KM. Bilo je tu dosta nepravilnosti jer su pojedine zdravstvene ustanove, s obzirom na to&nbsp;da nisu imale fiksnu satnicu, eksperimentisale na jedan način, tako da je bila velika razilka između satnice u UKC-u&nbsp;i npr. nekog Doma zdravlja, što je naše zdravstvene radnike dovodilo u jedan neravnomjeran položaj - poručio je ministar zdravstva u Vladi TK Bahrudin&nbsp;Hadžiefendić.

Prema riječima dr. Adise Fakić, predsjednice Kantonalne organizacije nezavisnog strukovnog sindikata radnika zaposlenih u zdravstvu, Vlada TK i nadležno ministarstvo imali su razumijevanja prema zdravstvenim radnicima.

Potpis na dokument stavili predstavnici Vlade TK i Nezavisnog strukovnog sindikata

Potpisan kolektivni ugovor u oblasti zdravstva na području TK

Osamdesetosmogodišnji Šahbaz Ibrić zvani Redžo iz Ćehaja kod Srebrenika jedan je od najstarijih planinara ne samo u Srebreniku, već i na širim prostorima Bosne i Hercegovine.

Član je Planinarskog društva “Majevica” Srebrenik od njegovog formiranja, a kako sam ističe, učlanjenje u ovo udruženje predstavlja najispravniju odluku u njegovom životu.

Prati mlađe

Kaže da ga planinarenje ispunjava nevjerovatnim osjećajem sreće, koji mogu razumjeti samo istinski ljubitelji prirode i poklonici zdravog načina života.

- Jednostavno, ne bih mogao zamisliti svoj život bez planinarenja. Uvijek s nestrpljenjem iščekujem svaki novi planinarski pohod, jer je to jedinstvena prilika za druženje s ljudima svih uzrasta, uživanje u prirodi i upoznavanje novih krajeva naše prelijepe države - ističe Ibrić.

Iako je već na pragu desete decenije života, na svim planinarskim pohodima bez problema prati mnogo mlađe planinare, a zahvaljujući nevjerovatnoj kondiciji i izdržljivosti, nikada nije odustao ni na najzahtjevnijim planinskim stazama. U društvu s ostalim članovima PD “Majevica” Srebrenik, do sada je obišao skoro sve značajnije planine u BiH. U svim pohodima je, kako kaže, uvijek na samom čelu kolone.

Bio je učesnik i više pohoda na planine u susjednim zemljama, a od brojnih dosadašnjih izleta u zemlji i inozemstvu, kako kaže, najveći utisak na njega je ostavila prelijepa priroda oko Prokoškog jezera.

Nema pauza

Ovaj vitalni starac, zbog svoje zaljubljenosti u prirodu, ne miruje ni u pauzama između planinarskih pohoda. Kaže da često sam ili u društvu prijatelja svakodnevno pješači brojnim planinskim stazama Majevice, a često dnevno prevali i više od 20 kilometara.

Na pitanje otkud mu tolika snaga i izdržljivost u ovako poznim godinama, odgovara da se očeličio još u mladosti, kada je često u starim pašnjacima ili opancima s vrećom brašna na leđima pješačio do 30 kilometara udaljenog Gradačca i natrag.

<h2>Teški poslovi u poljoprivredi</h2>

Tajna njegove izdržljivosti, kako kaže, leži i u tome što je skoro cijeli život obavljao najteže poslove u poljoprivredi, ali i u neizmjernoj ljubavi prema prirodi. Ovaj vitalni starac poručuje mladima da mnogo manje koriste automobile i da se okrenu prirodi i zdravom načinu života.

&nbsp;

Šahbaz Ibrić, legenda srebreničkog planinarstva

U 89. godini pješači i više od 20 kilometara dnevno

Gračanički ribari iz udruženja Ekološko-sportsko-ribarskog udruženja (ESRU) "Drijenča" i danas se okupljaju na obalama rijeke Spreče, na kojoj se jučer u poslijepodnevnim satima u roku od mjesec dana, dogodio i drugi veliki pomor ribe.

Traži se rješenje sve češćih pomora ribe i neviđenih ekoloških katastrofa, a da niko ne odgovara. Ribari su ostali sami u borbi za biljni i životinjski svijet u napadnutoj rijeci.

Otrovana i ošamućena riba bježi ka obalama rijeke, tražeći spas, a smrad benzola širio se dolinom Sprečkog polja.

&nbsp;

U roku od mjesec dana i drugi pomor ribe u rijeci Spreči

Gračanica: Ribari nemoćni, vlast ne čini ništa da se trovači otkriju i kazne

Poslije 67 dana pauze svečana i redovna sjednica Skupštine Tuzlanskog kantona zakazana je za utorak, 28. februara. Posljednje redovno zasjedanje održano je 23. decembra prošle godine, kada su usvojeni nacrt budžeta TK za 2017. godinu i odluka o privremenom finansiranju do 31. marta.&nbsp;

&nbsp;Bez odgovora

Nakon dvomjesečne apstinencije zastupnici će ponovo sjesti u skupštinske klupe, a diskutirat će se, između ostalog, o prijedlogu budžeta TK za 2017. godinu, ali i o ostavci Danijele Simić, još aktuelne ministrice za rad, socijalnu politiku i povratak TK.&nbsp;

- Zaista ne znam zbog čega nije bilo sjednica Skupštine TK. SDP je opoziciona stranka u tom zakonodavnom tijelu i nas o tome ne izvještavaju - kaže Slađan Ilić (SDP), dopredsjednik Skupštine TK.&nbsp;

Predsjednik Skupštine TK, Senad Alić Šiljo (SDA), jučer je bio na službenom putu, tako da smo ostali uskraćeni za informaciju zbog čega se sjednice nisu održavale više od dva mjeseca.&nbsp;

&nbsp;Izdvajanje sredstava

Godišnje se iz kantonalnog budžeta za finansiranje rada Skupštine TK izdvoji oko četiri miliona KM, odnosno milion će biti potrošeno u prva tri mjeseca 2017,&nbsp;u kojoj će zastupnici samo jednom sjesti u skupštinske klupe.&nbsp;

U monitoringu rada Skupštine TK za 2016. godinu, koji su objavili Centri civilnih inicijativa (CCI), navedeno je da su lokalni izbori utjecali na produktivnost zastupnika, koji su u trećem kvartalu razmotrili tek 17 mjera te održali samo jednu redovnu, uz dvije sjednice hitnog karaktera.&nbsp;

<h2>Najlošiji rezultati&nbsp;</h2>

Skupština TK u prvih devet mjeseci prošle godine ostvarila je najlošije rezultate rada u posljednjih šest godina. Kasnije je predsjednik Skupštine, Alić Šiljo, pokušao demantirati ove navode, ali posljednji statistički podaci, odnosno činjenica da 67 dana nije sazvao redovnu sjednicu, govore u prilog podacima CCI-ja.&nbsp;

&nbsp;

Tuzlanski kanton: Posljednjeg dana februara sjednica Skupštine

Zasjedanje poslije čak 67 dana pauze!

Veterinarski zavod Tuzlanskog kantona dobio je certifikat ISO standarda 17:025, koji mu omogućava da provodi mikrobiološku analizu kvalitete prirodne, mineralne, izvorske vode i vode u bazenima.&nbsp;

&nbsp;Olakšan posao

Donedavno su izvozno orijentirani proizvođači flaširane vode mikrobiološku kontrolu vode mogli vršiti samo u laboratorijima u Banjoj Luci i Sarajevu, a nakon što je Veterinarski zavod TK (VZTK) dobio certifikat, taj posao bit će uveliko olakšan za proizvođače, ne samo ovog kantona nego i cijele regije sjeveroistočne BiH.&nbsp;

- Nedavno smo dobili certifikat o akreditaciji, tako da sada imamo akreditirane sve metode u oblasti mikrobiologije vode. Sad ćemo imati kraće i jeftinije procedure. Mogu reći da sam zadovoljan jer smo sada jedini laboratorij u ovoj regiji koji ima akreditirane metode membranske filtracije, znači pet metoda u oblasti mikrobiologije vode - kaže Senad Hamzić, direktor. VZTK.&nbsp;

<img alt="senad-hamzic" src="/media/old/58a59545-4618-4b3b-baca-2c960a0a0a64-senad-hamzic.jpg" title="senad-hamzic">

&nbsp;Hamzić: Jeftinije procedure&nbsp;

Prema njegovim riječima, sva ispitivanja koja se budu radila u laboratorijima Veterinarskog zavoda TK bit će valjana u Evropi.

&nbsp;Obostrana korist

- Aktivnosti na akreditiranju metoda za kontrolu kvalitete prirodne, mineralne, izvorske vode i vode u bazenima vođene su od prošle godine. Do sada su građani i privatna lica vodu slali u akreditirane laboratorije. Međutim, od sada će analizu raditi kod nas, što će biti obostrana korist - smatra Hamzić.&nbsp;

Osim mikrobiološke kontrole vode, VZTK radi i mikrobiološka ispitivanja ljudske i hrane za životinje. Također, vrše i fizikalno-hemijska ispitivanja hrane i hrane za životinje te dijagnostiku zaraznih i parazitskih bolesti životinja.&nbsp;

<h2>&nbsp;Osam firmi</h2>

Regija sjeveroistočne Bosne izuzetno je bogata pitkom vodom, što dokazuje i podatak da samo na području TK egzistira osam firmi koje se bave eksploatacijom i prodajom flaširane vode. Kada se uzme u obzir da i na područjima općina Zvornik i Osmaci ima nekoliko izvorišta vode, jasno je da je voda, uz poljoprivredu, jedan od najvećih potencijala ovoga kraja.&nbsp;

&nbsp;

Nakon dobivanja certifikata ISO standarda

Veterinarski zavod TK dobiva laboratorij za kontrolu kvaliteta vode

Ured&nbsp;specijalnog predstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini nedavno je pokrenuo projekt “E4U” kojim angažuje studente i omladinu u promociji pitanja od značaja za proces EU integracija.

Projekat direktno uključuje 14 javnih univerziteta/fakulteta i oko 56 studenata i akademika iz cijele zemlje.

Dio projekta su i studenti tuzlanskog Ekonomskog fakulteta sa mentoricom Sabinom Đonlagić Alibegić.

Oni su &nbsp;radili &nbsp;na projektu koji ima &nbsp;namjeru&nbsp;da ukazati na problem nezaposlenosti mladih.

U sklopu svoje akcije studenti su organizovali “Flash Mob“ događaj u kojem su obučeni kao pravi diplomci, u studenstskim togama dijelili diplome „Bachelora bolje budućnosti u BiH“.

&nbsp;

<div><iframe allowfullscreen="true" allowtransparency="true" frameborder="0" height="315" scrolling="no" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FJaBiHReformEU%2Fvideos%2F183992492086204%2F&amp;show_text=0&amp;width=560" style="border:none;overflow:hidden" width="560"></iframe></div>

 
&nbsp;&nbsp;

Evropska unija u Bosni i Hercegovini nedavno je pokrenula projekt “E4U”

Flash Mob performans u centru Tuzle (VIDEO)

Prošla godina za Međunarodni aerodrom Tuzla (MAT) bila je veoma uspješna. Naime, u 2016. godini kroz aerodrom je prošlo 311.000 putnika, što je najveći uspjeh do sada. Ako je suditi prema najavama menadžmenta MAT-a i Vlade Tuzlanskog kantona, ove godine aerodrom bi trebao opslužiti oko 450.000 putnika.&nbsp;

Putna infrastruktura

Također je planirana i modernizacija aerodroma, u koju bi trebalo biti uloženo oko pet miliona KM. Osim proširenja putničkog terminala, izgradnje carinskog skladišta avionskog goriva, novih linija, modernizacija podrazumijeva i izgradnju prilaznih svjetala, koja u danima smanjene vidljivosti olakšavaju slijetanje aviona.&nbsp;

Kako je potvrdio Mirsad Gluhić, ministar trgovine, turizma i saobraćaja TK, izgradnja prilaznih svjetala je završena, a jedan dio već je pušten u rad. Naglasio je da očekuje da će se vrlo brzo krenuti s izgradnjom prilazne putne infrastrukture, koja će, kaže, uveliko olakšati dolazak i odlazak s MAT-a.&nbsp;

- Dugo smo razgovarali o tome šta je to što bi bilo najbolje idejno rješenje. Zaključili smo da je to kružni tok. Sada je na redu struka. Ukoliko daju pozitivno mišljenje, vrlo brzo ćemo krenuti s izgradnjom. Sve to mora ići brzo da bismo što prije modernizirali, kako MAT-a tako i infrastrukturu koja vodi do njega - ističe Gluhić.

<img alt="prilazna-svjetla" src="/media/old/58a43222-43f8-4111-a0d4-23190a0a0a64-prilazna-svjetla.JPG" title="prilazna-svjetla">&nbsp;

Jedan dio prilaznih svjetala pušten u rad

Pravi brend

Prema njegovim riječima, ukoliko dođe do eventualne izgradnje autoputa Sarajevo - Beograd, najbolje rješenje bi bilo da trasa ide preko Tuzle.&nbsp;

- Tako bismo povezali tuzlansku i zvorničku regiju, što bi omogućilo veću ekspanziju privrede, ali i Međunarodnog aerodroma Tuzla, koji je polako, ali sigurno postao pravi brend. Usto, trasa preko Tuzle je i jeftinija. Ta priča je, definitivno, otvorena i sada trebamo lobirati da do toga dođe - poručio je Gluhić.

<h1><img alt="ministar-gluhic-55" src="/media/old/58a43257-fc68-49ce-9446-23190a0a0a64-ministar-gluhic-55.jpg" title="ministar-gluhic-55"></h1>

<h1>Gluhić: Kružni tok</h1>

<h1>Nove linije i avion</h1>

U martu je planirano da s MAT-a poleti novi Airbus sa 180 mjesta, čija je cijena 98 miliona eura. Tog mjeseca krenut će i nove linije prema Kelnu, Bratislavi, Ninbergu i Fridrihšafenu, što će broj destinacija sa sadašnjih 12 povećati na 16.&nbsp;

PLANOVI  Rekordan broj putovanja na Međunarodnom aerodromu Tuzla

U modernizaciju će biti uloženo pet miliona KM

Na području Tuzlanskog kantona u 2016. godini deminirano je 1.061.786 kvadratnih metara površine. Najveću površinu deminirale su domaće i inozemne kompanije, čiji se rad sufinansira iz donatorskih sredstava, oko 55 posto površine, dok su timovi Federalne uprave civilne zaštite deminirali 30, a pripadnici Oružanih snaga 14 posto površine.&nbsp;

&nbsp;<img alt="dragan-pelemis" src="/media/old/58a2ddff-c6f4-4118-8fd9-29a70a0a0a64-dragan-pelemis.jpg" title="dragan-pelemis">

Pelemiš: Neophodan oprez

Metoda čišćenja

- Najvažnija činjenica je da u 2016. godini nije bilo poginulih ili povrijeđenih deminera. No, prema statističkim podacima, jasno je da ćemo s ovim problemom živjeti još godinama i stoga nam je svima neophodan oprez kada se krećemo rizičnim područjima - kaže Dragan Pelemiš, pomoćnik direktora za mjere pomoći i spašavanja u Kantonalnoj upravi civilne zaštite TK.&nbsp;

Procjenjuje se da je na području TK kontaminirano još 85 miliona kvadratnih metara površine. Ukoliko se deminiranje nastavi ovim tempom, ističe Pelemiš, bit će potrebno najmanje 80 godina da se posao okonča.&nbsp;

- Cijena deminiranog metra zavisi od metode koja se koristi. Metoda čišćenja košta četiri KM, a metoda tehničkog izviđanja dvije marke po kvadratnom metru - kaže Pelemiš.&nbsp;

&nbsp;Novčana sredstva

Ranijim planovima predviđeno je da se kontaminirana površina očisti do 2019. godine, ali taj preambiciozan plan ostvarljiv je samo uz osigurana novčana sredstva.&nbsp; 
&nbsp; 
- Počeli smo primjenjivati i metodu ciljano-tehničko izviđanje i tom metodom smo očistili oko pet miliona kvadratnih metara površine. U 2016. godini uništili smo i oko 10.710 neeksplodiranih ubojnih sredstava, od čega je 9.880 municije manjeg kalibra - dodao je Pelemiš.

Prema podacima kojima raspolaže Kantonalna uprava CZ Tuzla, od potpisivanja Dejtonskog sporazuma do danas dogodilo se više od 200 minskih nesreća na području svih općina TK, u kojima je smrtno stradalo 119, a teže i lakše su ranjene 133 osobe.&nbsp;

<h1>&nbsp;Za dvije decenije poginulo 608 građana</h1>

Prema zvaničnim podacima BHMAC-a, od 1996. do kraja 2016. godine u BiH je od mina stradalo 1.739 stanovnika. Od toga je smrtno stradalo 608, a teže i lakše ranjeno 1.131 osoba. Osim stradanja civila, zabilježen je i znatan broj nastradalih deminera tokom izvođenja deminerskih radova. Smrtno je stradalo 48, a teže i lakše je povrijeđeno njih 69.&nbsp;

&nbsp;

Uklanjanje neeksplodiranih ubojnih sredstava u TK

Za deminiranje 85 miliona kvadrata potrebno 80 godina

Direktor USAID-ovog Programa podrške marginaliziranim grupama Jasmin Bešić i direktorica Udruženja za ljudska prava i socijalnu inkluziju Šefika Maketić sutra će u Tuzli potpisati Sporazum o uspostavljanju Servis centra za podršku porodicama djece i osoba sa poteškoćama u razvoju.

Otvaranje Servis centra koji će osigurati besplatnu podršku osobama sa smetnjama u razvoju i invaliditetom, sa 50.000 KM podržao je USAID-ov Program podrške marginaliziranim grupama (USAID/PPMG), a inicijator osnivanja je Udruženje za ljudska prava i socijalnu inkluziju (SocI) iz Tuzle.

Udruženje za ljudska prava i socijalnu inkluziju (SocI) brine o osobama koje nisu dovoljno socijalno uključene, te im pomaže da ostvare puni potencijal.

Besplatan boravak u Servis centru bit će osiguran za djecu sa poteškoćama u razvoju i to uz nadzor stručnog osoblja, korisnicima će biti osigurana i pomoć pri ostvarivanju zakonskih prava, te asistenti u u obrazovanju za osobe kojima je pomoć potrebna. Sa korisnicima Centra radit će psiholozi, defektolozi, te socijalni radnici, saopćeno je iz PPMG.

Besplatna podrška osobama sa smetnjama u razvoju i invaliditetom

Tuzla dobiva Servis centar za podršku porodicama djece i osoba sa poteškoćama

Mještani tuzlanskih prigradskih naselja Ljepunice, Brgule i Lipnica, nakon gotovo svakodnevnih pljački i provala, strahuju za sigurnost svojih porodica i imovine.&nbsp;

Njihov strah je produbila prošlosubotnja pljačka, kada su dvojica maskiranih muškaraca, prijeteći pištoljima, opljačkala prisutne u ljepuničkoj čitaonici, a kulminacija straha i nelagode uslijedila je nakon bacanja bombe na porodičnu kuću 12. februara, u kojoj, osim pričinjene materijalne štete, nije bilo povrijeđenih.&nbsp;

Predsjednik Savjeta MZ Ljepunice Stjepan Ivaković ističe da su građani s pravom zabrinuti.&nbsp;

- Ne bi bilo zgorega da našim naseljem češće prolaze policijske patrole. Kada je policija tu, i građani se osjećaju sigurnije - kaže Ivaković.&nbsp;

Međutim, i policajci su bili na meti naoružanih pljačkaša. Njima je početkom godine u naselju Brgule otuđeno policijsko vozilo Škoda Octavia, a pljačkaši su policijskoj patroli prijetili automatskim naoružanjem.

<img alt="bomba-ljepunice1" src="/media/old/58a1e5fa-4598-4a31-bcdb-7d930a0a0a64-bomba-ljepunice1.jpg" style="height: 479px; width: 800px;" title="">

Bomba bačena u mjestu Ljepunice

Ni u naselju Lipnica mještani se ne osjećaju sigurno. Prije 20-ak dana opljačkana je kladionica. Taj slučaj službenici MUP-a TK su uspjeli rasvijetliti.&nbsp;

- Mještani su zabrinuti, a kako i ne bi bili kada pljačkaši ne biraju ni vrijeme ni mjesto da svoje namjere realiziraju. Kladionica je opljačkana u centru Lipnice, gdje je najveća frekvencija ljudi i automobila. Šta onda mogu očekivati mještani u drugim dijelovima ili mještani čije su kuće i vikendice zaključane - pita se Ademir Kovačević, predsjednik Savjeta MZ Lipnica.&nbsp;

Otvorenim pismom javnosti i tuzlanskoj policiji obratila se i grupa zabrinutih građana Ljepunica, Brgula i Lipnice.&nbsp;

- I dok nam iz policije poručuju da je sigurnosna situacija zadovoljavajuća, baratajući statističkim podacima, građanima ovih mjesnih zajednica i nije baš jednostavno ući u noć, pogotovo starijim ljudima čija su se djeca odselila van BiH - navodi se u otvorenom pismu zabrinutih građana prigradskih mjesnih zajednica.&nbsp;

Najteža situacija je u Ljepunicama, gdje su opljačkani mještani u čitaonici, a u nedjelju je na kuću u kojoj nije bilo nikoga bačena eksplozivna naprava.&nbsp;

- Samo sedam dana prije, pedesetak metara dalje od kuće gdje je bačena bomba, mještane su opljačkali naoružani i maskirani razbojnici. Iz čitaonice su sa sobom poveli mladića, kojem su pištolj prislonili na stomak i naredili mu da ih vozi u pravcu Jasika (Lipnica). Tamo su ga udarili drškom pištolja i istjerali iz automobila, a onda su pobjegli - prepričava nam nemili događaj jedan od aktera.

<img alt="citaonica-ljepunice" src="/media/old/58a1e68c-0cd4-4f19-a71a-7d930a0a0a64-citaonica-ljepunice.jpg" style="height: 487px; width: 800px;" title="">

Čitaonica u Ljepunicama bila na meti pljačkaša

Zbog straha Ljepuničani ne žele otkrivati identitet, a strogo zabranjuju i bilo kakvo fotografiranje.&nbsp;

- Plašimo se da ćemo im biti nova meta ako nas vide u medijima. Očito da poznaju ovaj teren, a sve upućuje na to da je riječ o istim razbojnicima koji teroriziraju naše mjesto - kažu ogorčeni Ljepuničani.&nbsp;

Ljepunice nastanjuju mještani hrvatske nacionalnosti i oni, barem za sada, neće da vjeruju da pljačke i bacanje bombe imaju ikakve veze s njihovim vjerskim i nacionalnim opredjeljenjima. Ipak, očekuju da će službenici MUP-a TK, koji su na terenu, pronaći počinioce i vratiti mir u njihove sokake.&nbsp;

<h2>Hronologija događaja&nbsp;</h2>

1. januar: Nepoznati počinioci, prijeteći automatskim puškama, razoružali patrolu Saobraćajne policije u naselju Brgule i otuđili službeni automobil Škoda Octavia. Automobil je pronađen u naselju Jasici s probijenim karterom, ali počinioci nisu pronađeni.&nbsp;

27. januar: Nepoznati počinilac oko 20 sati opljačkao kladionicu u centru Lipnice. Službenici policije uspjeli su ga identificirati i uhapsiti u utorak, 2. februara. Riječ je o Denisu P. iz Tuzle.&nbsp;

4. februar: Nepoznati naoružani i maskirani napadači upali su u čitaonicu u Ljepunicama. Počeli su vikati: “Specijalna policija”, a potom prisutnima naredili da im predaju mobitele i novac. Jednog mladića su uzeli za taoca, kojeg su udarili i izbacili iz auta kada ih je odvezao do cilja.&nbsp;

12. februar: Nepoznati počinioci bacili su eksplozivnu napravu na kuću u naselju Ljepunice, pedesetak metara od mjesne čitaonice. Službenici policije intenzivno tragaju za njima.&nbsp;

&nbsp;

Policija intenzivno traga za maskiranim i naoružanim razbojnicima

Reporter Avaz.ba istražuje: Ko sije strah po Ljepunicama, Brgulama i Lipnici

U nedavno usvojenom budžetu Grada Tuzla za 2017. godinu samo 210.000 KM od oko 5.5 miliona KM namjenskih sredstava, koja se dobivaju na osnovu Zakona o radu Termoelektrana, utrošit će se za toplifikaciju gradskih i prigradskih zona. Još 200.000 KM utrošit će se na planu energetske efikasnosti što je tek 8 odsto od oko 5.5 miliona KM, koliko će „Elektroprivreda BiH“ uplatiti ove godine u gradski proračun.&nbsp;

<img alt="postorsnja-1" src="/media/old/58a1807b-6040-48cb-bf94-272a0a0a0a64-postorsnja-1.jpg" title="postorsnja-1">

<img alt="potrosnja" src="/media/old/58a18092-f87c-45d5-a012-27370a0a0a64-potrosnja.jpg" title="potrosnja">

Više novca od projekta toplifikacije, shodno usvojenom prijedlogu budžeta za 2017. godinu, dobit će Narodno pozorište Tuzla – 340.000 KM, odnosno javne ustanove ili preduzeća čiji je suosnivač Grad Tuzla mogu računati na ukupno 808.000 KM, dok će se razvoj poduzetništva iz namjenskih sredstava finansirati sa čak 1.450.000 KM.

- Iz drugih prihoda projekti toplifikacije finansirat će se sa dodatnih 800.000 KM, ali to je nedovoljno za grad koji ima ozbiljnih problema sa aero-zagađenjem. Amandmani opozicije nisu uvaženi, a sugerisali smo da se bar 70 odsto namjenskih sredstava od „Elektroprivrede BiH“ troši za toplifikaciju i energetisku efikasnost gradskih područja – kaže Sabahudin Imamović, predsjednik Kluba SDA u Gradskom vijeću Tuzla.&nbsp;

Epizoda uzbune donedavno je u Tuzli bila na snazi. Hajka je uglavnom bila usmjerena na Termoelektranu Tuzla, ali ne treba zanemariti činjenicu da se u gradski budžet sliva novčane naknade u zavisnosti od proizvedenih megavatsata električne energije. Dakle, dobivaju se namjenska sredstva, koja se, očito, troše nenamjenski.&nbsp;

- Ako bi narednih 10 godina trošili najmanje 70 odsto namjenskih sredstava na pravi način, postigli bi najbolje ekološke efekte. Neshvatljivo je da prigradske mjesne zajednice Bukinje ili Šićki Brod nemaju ni jedan individualni objekat spojen na sistem daljinskog zagrijavanja. Posrijedi je, sasvim sigurno, neravnomjerni razvoj grada – kaže Imamović.&nbsp;

Zbog neusvajanja Statuta Grada Tuzla inicijative iz mjesnih zajednica su faktički umrtvljene. Zbog toga samo Služba za komunalne poslove godišnje potroši 20 miliona KM, a rad Savjeta mjesnih zajednica, koji su formirani spram izbornih rezultata, obesmišljen je i sveden na dopisivanja sa tom gradskom službom.

Dok se namjenska sredstva troše nenamjenski, ceh plaćaju građani, kojima se proteklog januara savjetovalo da kretanje svedu na minimum i da cijeli mjesec maltene provedu u svojim kućama.

Namjenska sredstva troše nenamjenski

Skandalozno: Otkrivamo kako se nenamjenski dijeli novac iz TE Tuzla

Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća (GV) Grada Tuzle razmatrana je i usvojena odluka o izradi izmjene regulacionog plana centralnog gradskog groblja Drežnik.

Odlukom je planirano da se na dijelu od oko 22 hektara bivšeg šljačišta Termoelektrane Tuzla gradi gradska poslovna zona.&nbsp;

Novac građana

Prije tri godine vijećnici su usvojili i odluku o izgradnji poslovne zone “Kreka-Sjever“, čija je izgradnja, prema nezvaničnim informacijama, zaustavljena zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa.

Kako kažu pojedini vijećnici u Gradskom vijeću, veliko je pitanje hoće li i kada radovi biti nastavljeni te šta će tek biti s eventualnom izgradnjom poslovne zone na Drežniku.&nbsp;

<img alt="elvir-kasumovic" src="/media/old/58a05b9b-ca08-4dc1-a266-61ce0a0a0a64-elvir-kasumovic.jpg" style="height: 397px; width: 600px;" title="elvir-kasumovic">

Kasumović: Ulaganje sredstava

- Pitanje je hoće li se ta poslovna zona uopće i graditi. Oni koji se bave tim poslovima trebali su i trebaju voditi računa o imovinskopravnim odnosima. Imamo situaciju da je u izgradnju poslovne zone “Kreka-Sjever“ uloženo oko milion KM, a nismo dobili ništa. To je novac građana Tuzle i, umjesto što je propao, mogao se uložiti, naprimjer, u toplifikaciju - smatra vijećnik Elvir Kasumović (SBB).&nbsp;

<img alt="sabahudin-imamovic" src="/media/old/58a05bd9-ecb0-4fea-bbda-61e90a0a0a64-sabahudin-imamovic.jpg" title="sabahudin-imamovic">

Imamović: Stvaranje preduvjeta

Poručio je da su vijećnici SBB-a podržali posljednju odluku. Jer, kako kaže, ova stranka će uvijek bezuvjetno podržati sve planove vezane za izgradnju poslovnih zona i otvaranje novih radnih mjesta.&nbsp;

Radna mjesta

Vijećnik Sabahudin Imamović (SDA) ističe da je skeptičan u vezi s izgradnjom gradske poslovne zone na Drežniku, ali ističe da su njegova stranka i on podržali ovu odluku.&nbsp;

- Ne želimo stajati na putu donošenju rješenja koja će stvoriti preduvjet za otvaranje novih radnih mjesta. Smatram da ova vlast nema ''nerv'' za dovođenje investitora - kaže Imamović.&nbsp;

<h2>Zemljište u zakup</h2>

<img alt="vedran-lakic" src="/media/old/58a05c6d-7c94-4ab0-b9ff-62700a0a0a64-vedran-lakic.jpg" title="vedran-lakic">

Lakić: Otklonjeni problemi&nbsp;

U Službi za ekonomski razvoj i društvene djelatnosti potvrdili su nam da su zastoje na izgradnji poslovne zone „Kreka-Sjever“ proizveli problemi imovinskopravne prirode.&nbsp;

- Ti problemi su otklonjeni i vjerujem da će se u kratkom periodu nastaviti radovi na izgradnji poslovne zone. Vrlo brzo očekujem i raspisivanje javnog poziva investitorima za ulazak u poslovnu zonu i davanje u zakup zemljišta koje će isključivo biti namijenjeno za proizvodnju - kaže Vedran Lakić, šef Službe.

Izmjena regulacionog plana groblja Drežnik

Tuzla: Na 22 hektara bivšeg šljačišta gradi se gradska poslovna zona

U Lukavcu je održan tradicionalni godišnji prijem NLB banke Sarajevo. Bila je to ujedno prilika za druženje članova Uprave ove banke s poslovnim partnerima i predstavnicima medija Tuzlanskog kantona.

- Ovo je jedan od načina da iskreno zahvalimo na dosadašnjoj veoma uspješnoj saradnji i prilika da se međusobno bolje upoznamo i u prijateljskom razgovoru razmijenimo iskustva, a sve u cilju poboljšanja odnosa naše banke s klijentima i poslovnim partnerima - rekla je Lidija Žigić, direktorica NLB banke. 
&nbsp; 
Ovom prilikom uručene su vrijedne donacije JU Osnovna škola "Jala" te Klinici za dječije bolesti UKC-a Tuzla za nabavku neophodnog aparata, dok su dva sretna dobitnika i učesnika ovogodišnjeg prijema nagrađena putovanjem u Split.

Prijem NLB banke

Lukavac: Uručene vrijedne donacije Dječijoj klinici i OŠ "Jala"

Brojne tuzlanske ulice već mjesec su u mraku, a razlog tome su sve učestaliji kvarovi na javnoj rasvjeti te nedostatak električnih stubova i sijalica.&nbsp;

Duga procedura&nbsp;

Posebno sablasno u večernjim satima izgleda šetalište u Slavinovićima, a situacija nije ništa bolja ni na južnoj magistrali, gdje već duže vrijeme nedostaje veliki broj električnih stubova.&nbsp;

Dok građani s pravom negoduju zbog novonastale situacije, nadležni, da bi sebe zaštitili, za ovakvo stanje okrivljuju tenderske procedure, ali i više instance.&nbsp;

- U slučaju žalbe, o kojoj odlučuje Ured za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine s kancelarijama u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci, a koja je izjavljena i u predmetnoj nabavci, procedura javne nabavke veoma je dugotrajna - stoji u saopćenju Gradske uprave.&nbsp;

Kako se navodi, Služba za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednica je pravovremeno, još u novembru 2016., raspisala tender za usluge održavanja javne rasvjete na području grada.

Naći rješenje

U međuvremenu, dok se Vlast u Tuzli pere od ovog problema, građani se sve manje odlučuju za šetnju ili izlazak u večernjim satima, jer se, kažu, ne osjećaju sigurno kada se kreću mračnim gradskim i prigradskim ulicama.

Prema riječima vijećnika Elvira Kasumovića (SBB), tenderska procedura ne bi smjela biti izgovor za lošu rasvjetu.&nbsp;

<img alt="elvir-kasumovic-sbb" src="/media/old/589d99df-1a60-4044-84c7-0fe70a0a0a64-elvir-kasumovic-sbb.jpeg" title="elvir-kasumovic-sbb">

Kasumović: Staviti klauzulu 

- Postoji način da se iznađe rješenje, da bi se neko, i za vrijeme tenderske procedure, brinuo o rasvjeti. U ugovore se vrlo lako može staviti klauzula koja bi riješila taj problem - smatra Kasumović.&nbsp;

<h2>Riječ građana</h2>

<img alt="zlatan-selimovic" src="/media/old/589d9a2c-9314-49ac-95e9-102e0a0a0a64-zlatan-selimovic.jpg" title="zlatan-selimovic">

Zlatan Selimović

- Kroz centar grada ima osvjetljenje. Problem je kada se zađe u neke manje ulice, gdje osvjetljenje ne radi. Trebaju to popraviti i zamijeniti te sijalice. Ne vidim u tome veliki problem.&nbsp;

<img alt="djuro-budak" src="/media/old/589d9a50-cc90-4338-8fbe-0fe70a0a0a64-djuro-budak.jpg" title="djuro-budak">

Đuro Budak

- Iako u Kojšinu i okolnim naseljima živi veliki broj ljudi, javne rasvjete gotovo da nema. Usto ni sve lampe nisu jednake. Nema se šta pozitivno reći. Takvo stanje traje, evo, već 25 godina, to nije od jučer.&nbsp;

I ovog proljeća u Tuzlanskom kantonu sijat će se manje

Nakon polaganja zakletve i uručivanja znački, MUP TK dobio 60 policajaca

Potpisan kolektivni ugovor u oblasti zdravstva na području TK

U 89. godini pješači i više od 20 kilometara dnevno

Gračanica: Ribari nemoćni, vlast ne čini ništa da se trovači otkriju i kazne

Zasjedanje poslije čak 67 dana pauze!

Veterinarski zavod TK dobiva laboratorij za kontrolu kvaliteta vode

Flash Mob performans u centru Tuzle (VIDEO)

U modernizaciju će biti uloženo pet miliona KM

Za deminiranje 85 miliona kvadrata potrebno 80 godina

Tuzla dobiva Servis centar za podršku porodicama djece i osoba sa poteškoćama

Reporter Avaz.ba istražuje: Ko sije strah po Ljepunicama, Brgulama i Lipnici

Skandalozno: Otkrivamo kako se nenamjenski dijeli novac iz TE Tuzla

Tuzla: Na 22 hektara bivšeg šljačišta gradi se gradska poslovna zona

Lukavac: Uručene vrijedne donacije Dječijoj klinici i OŠ "Jala"

Tuzla: Građani zbog straha izbjegavaju noćne šetnje

Tuzlanski kanton

I ovog proljeća u Tuzlanskom kantonu sijat će se manje

Nakon polaganja zakletve i uručivanja znački, MUP TK dobio 60 policajaca

Potpisan kolektivni ugovor u oblasti zdravstva na području TK

U 89. godini pješači i više od 20 kilometara dnevno

Gračanica: Ribari nemoćni, vlast ne čini ništa da se trovači otkriju i kazne

Zasjedanje poslije čak 67 dana pauze!

Veterinarski zavod TK dobiva laboratorij za kontrolu kvaliteta vode

Flash Mob performans u centru Tuzle (VIDEO)

U modernizaciju će biti uloženo pet miliona KM

Za deminiranje 85 miliona kvadrata potrebno 80 godina

Tuzla dobiva Servis centar za podršku porodicama djece i osoba sa poteškoćama

Reporter Avaz.ba istražuje: Ko sije strah po Ljepunicama, Brgulama i Lipnici

Skandalozno: Otkrivamo kako se nenamjenski dijeli novac iz TE Tuzla

Tuzla: Na 22 hektara bivšeg šljačišta gradi se gradska poslovna zona

Lukavac: Uručene vrijedne donacije Dječijoj klinici i OŠ "Jala"

Tuzla: Građani zbog straha izbjegavaju noćne šetnje