U Kalesiji je, u organizaciji Udruženja građana “Citizen”, održan 11. sajam ekološki zdrave hrane, tradicionalnih proizvoda i turizma. Ove godine učestvovalo je pedesetak izlagača iz Kalesije, Živinica, Sarajeva, Srebrenika, Tuzle, Zavidovića, Žepča, a bilo ih je i iz Gunje.Na štandovima su se mogli naći voće i povrće, sokovi, džemovi, kompoti, ajvar. Bilo je i ljekovitog bilja, čajeva, meda, rukotvorina.- Kao i svake godine, cilj nam je da poljoprivrednim proizvođačima pružimo mogućnost da posjetiocima i potencijalnim kupcima ponude svoje proizvode koje prave u kućnoj radinosti. Ovaj sajam iz godine u godinu raste i sve je više izlagača - kazao je Mersad Hasanović, predsjednik “Citizena”.

Organizator Udruženje građana “Citizen”

Na tezgama ljekovito bilje, rukotvorine i domaći proizvodi

Kada neko sa svega 17 godina odluči riješiti vlastitu egzistenciju, a sve zahvaljujući zanatu koji je izučio, to zaslužuje pažnju i podršku. <a href="https://avaz.ba/tag/77498/alisa-huskic">Alisa Huskić</a> je prije nekoliko dana u centru Maglaja&nbsp; otvorila berbernicu i nazvala je „Alice in wonderland“ („Alisa u zemlji čuda“), a još dok se školovala, razmišljala je o vlastitom biznisu.Podršku su joj dali roditelji, ali i nastavnica praktične nastave Jasmina Lošić.- Frizerskih salona ima, ali u gradu su samo tri berbernice. Stari je to tradicionalni zanat, ali malo zaboravljen. I zato sam se odlučila na ovaj korak - priča Alisa.Još dok se školovala, zarađivala je džeparac koristeći znanje koje je stekla školujući se za frizera.&nbsp; Našla se i među sedam kandidata koji su dobili poticaj za samozapošljavanje iz općinskog budžeta, što joj je, svakako, olakšalo realizaciju ideje.- Volim svoj poziv i nadam se da ću ga raditi do penzije.&nbsp; Istina, bilo je straha prvog radnog dana, činilo mi se kao da nikada makaze nisam držala u ruci. Ali, sada je već bolje - priča nam kroz smijeh.I ne samo da je Alisa hrabro krenula u nove izazove nego je zaposlila i školsku prijateljicu Kanitu Čolić.

Bilo je straha prvog dana, kao da nikada makaze nisam držala u ruci, rekla Huskić

Alisa (lijevo) zaposlila i drugaricu Kanitu: Šišat ću do penzije

Od općinskog poticaja otvorila berbernicu ’Alisa u zemlji čuda’

U okviru obilježavanja Mjeseca knjige, Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić“ u Tuzli upriličila je predstavljanje književnog opusa profesora Mirsada Mustafića pod nazivom „Svi smo mi iz Srebrenice. Djela ovog pisca našla su se među najčitanijim u proteklom periodu. Tema svih do sada izdatih 15 Mustafićevih romana je Srebrenica, što je, prema ocjeni onih koji su govorili o njegovom stvaralaštvu, „pečat na nezaborav“, tačnije garancija da ono što se dogodilo u Srebrenici neće, niti može biti zaboravljeno. - Iz ovih djela, najprije, čita se ljepota nekadašnje Srebrenice, ali i tragedija po kojoj se danas u svijetu prepoznaje. Niko nije tako snažno oslikao tugu Srebrenice, a da ni u jednoj njegovoj&nbsp; napisanoj riječi nema poziva na mržnju i osvetu. Poruka svakog njegovog romana je samo opomena da ono što se dogodilo u Srebrenici ne smije biti zaboravljeno – kazao je, između ostalog, dr. Adib Đozić. Na izuzetno posjećenom predstavljanju Mustafićevog stvaralaštva govorili su i književnik Zejćir Hasić, dr. Izet Šabotić, mr. Alija Mrkonjić, profesorica Larisa Ćustendil, Amela Vilić iz NUB-a „Derviš Sušić“ te njegovi prijatelji i ratni saborci.

Tema svih do sada izdatih 15 romana je Srebrenica

S predstavljanja vrijednih djela prof. Mustafića

Predstavljen književni opus Mirsada Mustafića

U izbjegličkim naseljima Ježevac i Mrdići u Banovićima trenutno je smješteno 56 porodica i 160 članova, od kojih neki ne pamte život na drugim mjestima. Inela Sulejmanović s porodicom je došla u Ježevac 1993.´godine sa samo 18 mjeseci. Svojih 26 godina provela je u ovom naselju, gdje je osnovala i svoju porodicu.

- Bolji život ne pamtim, ali znam da mi nije lako. Svaki dan idem gore na brdo i skupljam drva i ugalj kako bi ugrijala svoj jedini dom – ističe Sulejmanović.

Postoji nekoliko olakšica za socijalno ugrožene te neki ne plaćaju struju, a neki dobiju besplatan ugalj.Od Općine imaju besplatnu vodu i to je jedino što trenutno ne plaćaju. Osim ova dva kolektivna naselja, na području Banovića postoje i pojedinačne stambene jedinice.&nbsp;U saradnji s Federalnim ministarstvom Općina je trenutno angažirana na adaptaciji 15 stambenih kuća u kojima žive 73 raseljene osobe.

Radi se o tzv. holandskim kućama u naseljima Podgorje, Jezero i Bagremik, za čiju rekonstrukciju i adaptaciju je Općina Banovići potpisala sporazum s Federalnim ministarstvom u decembru prošle godine.- Bolji uvjeti za život su ono što svi žele, a do toga je najlakše doći uz pomoć zaposlenja, do kojeg rijetki dolaze - kazala je Devleta Omerović, koja ima dva nezaposlena sina.

Stazom „Marša mira“ 1992. godine u Tuzlu je došla i Refija Brkić (70), koja sada živi u Ježevcu.&nbsp;Kaže da je teško preživjeti mjesec sa 300 maraka i da dobro prolaze samo oni koji imaju nekoga svog da im dodatno pomogne.

U projekt zatvaranja kolektivnih izbjegličkih centara, a kroz koji će se izgraditi 110 novih stambenih jedinica u četiri stambena objekta, uključila se Općina.- Očekujemo da ćemo do 2021. zatvoriti kolektivne centre na području Banovića - kazao je pomoćnik općinskog načelnika Adem Mostarlić.

Postoji nekoliko olakšica za socijalno ugrožene te neki ne plaćaju struju, a neki dobivaju besplatan ugalj

U izbjegličkim naseljima Ježevac i Mrdići 56 porodica: Težak je život bez svoga doma

Prigodnim programom, učenjem sure Jasin i polaganjem cvijeća na Centralnom spomen-obilježju u <a href="https://avaz.ba/tag/1974/gradacac">Gradačcu</a>, danas&nbsp; je počelo obilježavanje 22. oktobra, Dana grada Gradačca.&nbsp; Na sjevernim prilazima gradu 22. oktobra 1992. godine pripadnici <a href="https://avaz.ba/tag/2051/armija-republike-bih">Armije Republike BiH</a> zaustavili su i onesposobili neprijateljski oklopni voz te zaplijenili ogromnu količinu naoružanja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava.&nbsp;Ovo je jedna od najvažnijih pobjedničkih bitaka 107. viteške motorizovane brigade Armije Republike BiH, koja je preokrenula tok ratovanja na gradačačkom i širem području BiH,&nbsp; a ovaj datum je, prema odluci Općinskog vijeća, proglašen za Dan općine, sada Dan grada Gradačca.&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/36909/obiljezavanje">Obilježavanje</a>&nbsp;Dana Gradačca nastavlja se i idućih dana brojnim kulturnim, sportskim i drugim prigodnim sadržajima.&nbsp;Svečana sjednica Gradskog vijeća u povodu Dana grada održat će se u utorak, 22. oktobra, u Kongresnoj sali Gradačačkog sajma.&nbsp;

Armija RBiH 22. oktobra prije 27 godina pobijedila u bici koja je promijenila tok ratovanja na ovom području

Svečanost na Centralnom spomen-obilježju u Gradačcu

Počelo obilježavanje Dana Gradačca

Zastupnici SDP-a, PDA i Naše stranke u <a href="https://avaz.ba/tag/18314/skupstina-tk">Skupštini TK</a> napustili su redovnu sjednicu koja je počela u 9:30 sati.&nbsp;&nbsp; Zastupnik <a href="https://avaz.ba/tag/22946/pda">PDA</a>&nbsp;Mirsad Bečić zatražio je pauzu od 15 minuta, ali predsjednik Skupštine TK Žarko Vujović to nije odobrio, jer su ranije na zahtjev PDA, SDP-a i Naše stranke date pauze ukupne dužine od 60 minuta te pauza za obavljanje džuma-namaza u trajanju od 90 minuta. 
Nakon što nije odobren Bečićev zahtjev, Dževad Hadžić, predsjednik Kluba SDP-a, rekao je da neće trpjeti Vujovićev teror te je pozvao zastupnike da napuste sjednicu. Isto su učinili i predsjednici klubova PDA i Naše stranke. 
Na zasjedanju je ostalo 18 zastupnika, što je na ivici kvoruma. Na sjednici nema ni Bege Gutića iz SDA, a trenutno se odbijaju Izvještaji o radu javnih ustanova i preduzeća. Većina direktora, odnosno predstavnika javnih ustanova i preduzeća, također je napustila sjednicu.

Na zasjedanju ostalo 18 zastupnika, što je na ivici kvoruma

Zastupnici SDP-a, PDA i Naše stranke napustili sjednicu

Olga i Nataša Pečenko iz <a href="https://avaz.ba/tag/432/tuzla">Tuzle</a> izgubile su roditelje u jednom danu od gelera <a href="https://avaz.ba/tag/57081/granata">granate</a>&nbsp;ispaljene s položaja Vojske RS na planini Majevici. Od gelera čiji su tragovi još vidljivi na ogradi Osnovne škole "Jala" poginuli su Tono i Mira Pečenko, a s njima i profesorica fizike Mirjana Imamović.&nbsp;&nbsp; - Majku je zabolio zub i ona je s tatom krenula kod ljekara. Čekali su autobus kada je pala granata i ubila ih. U jednom danu ostali smo bez roditelja, koji su bili predivni ljudi, a nama je s njima otišlo najmanje deset godina života. Tata je bio poznat u Tuzli, imao je svoj orkestar, nastupao je u Domu JNA i ljeti po moru. Svakog 20. avgusta obilježavamo dan naše porodične tragedije. Rana na srcu, vjerujte, nikada neće zacijeliti – kaže Nataša Pečenko, kćerka Toneta i Mire. 
Na autobuskom stajalištu ubijena je i Mirjana Imamović, profesorica fizike, iza koje je ostalo dvoje maloljetne djece. 
- Išla je na radnu obavezu, odnosno na dežurstvo u školu. Granata je pala bukvalno među ljude koji su čekali autobus. Ovo je dan koji porodica nikad ne zaboravlja. Naša djeca sada su odrasli i visokoobrazovani ljudi, imaju posao, ali vječni bol i tuga ostaju – kaže Kasim Imamović, suprug tragično ubijene Mirjane Imamović.
Spomen-pločice postavljene su na još sedam lokacija u gradu, a projekt koji implementira Fondacija „Istina, pravda, pomirenje“ nastavit će se i narednih mjeseci. Probleme u implementaciji projekta zadaju nepotpune dokumentacije i imena poginulih u granatiranju Tuzle od 1992. do 1995. godine. 
Inače, za ubistvo najmanje 130 civila u Tuzli, ne računajući masakr na Kapiji, niko nikad nije odgovarao.

Od gelera čiji su tragovi još vidljivi na ogradi Osnovne škole "Jala" poginuli su Tono i Mira Pečenko, a s njima i profesorica fizike Mirjana Imamović

Olgi i Nataši je granata Vojske RS ubila roditelje u jednom danu

Premijer <a href="https://avaz.ba/tag/7721/tuzlanski-kanton">Tuzlanskog kantona</a> <a href="https://avaz.ba/tag/71722/denijal-tulumovic">Denijal Tulumović</a> sa saradnicima danas boravi u općinama <a href="https://avaz.ba/tag/513/gracanica">Gračanica</a> i <a href="https://avaz.ba/tag/2053/doboj-istok">Doboj-Istok</a>. Cilj je sagledati projekte u čijoj će realizaciji u ovim općinama učešće uzeti i Kanton. Premijer Tulumović obećao je gradonačelniku Gračanice Nusretu Heliću 500 hiljada maraka kao grant Vlade za dovršenje Privredno-kulturno-sportskog centra (PKSC) - sportske dvorane za tjelesni odgoj dvije hiljade gračaničkih srednjoškolaca, a Općina će se zadružiti za 2,5 miliona maraka, kako bi ovaj objekt nakon 20 godina otvorio svoja vrata.&nbsp; I 12 radnika fabrike obuće “Fortuna” u stečaju obradovano je premijerovim obećanjem, da su iznađena sredstva za njihovo penzionisanje. Tako će u penziju otići i Dževad Omićević, koji je u “Fortuni” proveo 45 godina rada.
Poslije Gračanice, delegacija Vlade TK posjetit će Doboj-Istok i Prihvatni centar Duje.&nbsp;

Helić i Tulumović: Ohrabrujuća obećanja

Za dovršetak PKCS “Bazen” obećano 500 hiljada KM, 12 radnika “Fortune” idu u penziju

Magistri farmacije s područja Tuzlanskog kantona neće odustati od zahtjeva za povećanje cijene usluge za izdavanje lijekova na recept. Trenutno se takva usluga u apotekama naplaćuje 1 KM sa PDV-om, a, primjerice, ista usluga u Zeničko-dobojskom kantonu iznosi 1,75 KM, a u Sarajevskom 1,91 KM.- Na posljednjem sastanku u Zavodu zdravstvenog osiguranja TK rečeno nam je da nema sredstava za povećanje cijene usluge te da su nerealne šanse da se povećanje cijene izvrši i u narednoj godini – kaže Amela Gazibegović, portparol magistara farmacije TK. 
Generalni štrajk, kao jedna od mjera, nije isključen, jer se poslodavci u javnom i privatnom sektoru suočavaju s odlivom kadra i nelojalnom konkurencijom s druge strane Drine. 
- Svakodnevno odlaze farmaceuti u zemlje zapadne Evrope. Također, imamo situaciju da je TK najbliži Srbiji i da pacijenti u apotekama kupuju lijekove s esencijalne liste, a da po komercijalne lijekove odlaze u Srbiju zbog niže cijene – kaže Aneda Cipurković, predsjednica Komore magistara farmacije TK. 
Razlozi zbog kojih su cijene lijekova u Srbiji niže nego u FBiH su višestruki, a ogledaju se kroz nižu stopu PDV-a i subvencije države. 
- Ovdje su ujedinjeni magistri farmacije iz privatnog i javnog sektora. Nemojte zaboraviti da imamo u apotekama usluge koje su gratis – kaže Edim Kadić iz uprave Gradskih apoteka Tuzla.Na našu opasku postoji li bojazan od otvaranja apoteka koje će biti u vlasništvu Tuzlanskog kantona, odgovara: 
- Zakonski to nije moguće. Neka pokušaju, a mi ćemo zatvoriti apoteke dva-tri dana pa neka pacijenti idu pod njihove prozore – zaključio je Kadić na jučerašnjoj konferenciji za medije.

Razlozi zbog kojih su cijene lijekova u Srbiji niže nego u FBiH su višestruki, a ogledaju se kroz nižu stopu PDV-a i subvencije države

Traže povećanje cijene izdavanja lijekova

Farmaceuti u Tuzli zaprijetili: Zatvorit ćemo apoteke!

Džematski odbor Gornji Srebrenik privodi kraju akciju uređivanja i ograđivanja harema Šejh-Sinanove džamije u centru ovog podmajevičkog naselja. Umjesto stare i dotrajale željezne ograde, vrsni majstori izgradili su ogradu od fino klesanog kamena, zahvaljujući kojoj je harem poprimio mnogo ljepši izgled.

– Kamena ograda ima simboliku, jer se u blizini naše džamije nalazi poznata Gradina, jedna od najljepših srednjovjekovnih tvrđava u BiH. Zato smo se odlučili da izgradimo ogradu od fino klesanog kamena sa prelijepim kamenim lukovima na kapijama kako bi se harem uklopio u jedinstvenu arhitektonsku cjelinu obližnje srednjovjekovne tvrđave -&nbsp; ističe Ibrahim Ćidić, predsjednik Džematskog odbora Gornji Srebrenik. Zbog visoke cijene ugradnje fino klesanog kamena, radovi su se odvijali u više faza, a najveći dio sredstava, prema riječima Ćidića, donirali su mještani ovog naselja.

Šejh-Sinanova džamija u Gornjem Srebreniku, iako je izgrađena tek prije 50 godina na temeljima drvene džamije iz 16. stoljeća, zbog svoje neobične arhitekture, privlači pažnju brojnih turista koji svakodnevno posjećuju obližnju srednjovjekovnu tvrđavu.

Kako ističe Ćidić, ova džamija predstavlja jedinstven primjer islamskog vjerskog objekta u BiH, čija se munara nalazi s lijeve strane od glavnog ulaza.&nbsp;Pažnju privlači i Šejh-Sinanovo turbe s desne strane džamije, zbog kojeg je munara i izgrađena na suprotnoj strani.

Kamena ograda ima simboliku, jer se u blizini nalazi poznata Gradina

Harem džamije ograđuju fino klesanim kamenom

Učesnici <a href="https://avaz.ba/tag/77057/omladinska-radna-akcija">Omladinske radne akcije</a> iz 1979. godine na <a href="https://avaz.ba/tag/1960/aerodrom">Aerodomu</a> <a href="https://avaz.ba/tag/4907/dubrave">Dubrave</a> kod Živinica obilježit će 40. godišnjicu predanog rada na ovom izuzetno važnom infrastrukturnom objektu.&nbsp;&nbsp;Inicijativni odbor planirao je da se godišnjica obilježi oko 25. novembra ove godine, odnosno Dana državnosti, i s tim u vezi pozvali su sve akcijaše da im se jave.&nbsp;- Pozivamo sve učesnike da se odazovu našem pozivu. Još nismo zaokružili aktivnosti koje planiramo realizirati. Želimo organizirati izložbu fotografija i ako budemo u mogućnosti, izvršiti smotru svih brigada. Bilo nas je, vjerujte, iz svih krajeva BiH i bivše SFRJ – kaže Džemil Delić u ime Inicijativnog odbora obilježavanja 40. godišnjice ORA-e Dubrave.&nbsp;Omladinci su od 1979. do 1982. godine gradili aerodrom, ali i druge infrastrukturne objekte. Sagradili su most prema aerodromu, prilazni put i pripremili plato za gradnju. Potom su uradili i put prema Površinskom kopu Dubrave te vodovod za to mjesto. Podršku u obilježavanju godišnjice, kako su nam rekli, pružio im je gradonačelnik Tuzle <a href="https://avaz.ba/tag/16357/jasmin-imamovic">Jasmin Imamović</a>.&nbsp;

Pozvali sve učesnike na okupljanje 25. novembra

Učesnici Omladinske radne akcije iz 1979. godine

Okupljaju se omladinci koji su gradili tuzlanski aerodrom

Udruženje djece i osoba sa posebnim potrebama “Spektar” Srebrenik organiziralo je promotivnu akciju na kojoj su prezentirane kreativne mogućnosti djece sa posebnim potrebama.Na gradskom šetalištu u Srebreniku organizirali su prodaju raznih ukrasnih i drugih predmeta koje su, uz podršku svojih mentora, izradili korisnici Centra za dnevni boravak osoba sa posebnim potrebama Udruženja “Spektar” Srebrenik.– Ovim projektom želimo poboljšati inkluziju korisnika našeg centra, ali i pokazati da mališani sa posebnim potrebama mogu biti ravnopravni sa svojim vršnjacima - ističe Sanela Sarajlić-Hadžić, defektolog-logoped u Udruženju “Spektar”. Kupovinom raznovrsnih ukrasnih predmeta građani su masovno podržali ovu akciju, a prikupljena sredstva upotrijebit će se za poboljšanje uvjeta u Centru za dnevni boravak djece sa posebnim potrebama. U ovom centru boravi tridesetak mališana, a putem kućnih posjeta volonteri Udruženja “Spektar” pružaju podršku za još stotinjak osoba.

Prodajni štand članova Udruženja u centru grada

Djeca sa posebnim potrebama pokazala svoju kreativnost

Tridesetak gradačačkih <a href="https://avaz.ba/tag/11640/romi">Roma</a> <a href="https://avaz.ba/tag/18034/protest">protestiralo</a> je danas ispred zgrade Gradske uprave tražeći od nadležnih da im dopuste prodaju robe na buvljaku gradske pijace, gdje im inspekcijske službe zabranjuju rad.&nbsp;Nezadovoljni Romi kažu da vlasti od njih traže da se registriraju za ovu djelatnost i plaćaju mjesečnu nadoknadu od više stotina maraka.&nbsp; Predstavnik Udruženja Roma „Crni biseri“ iz <a href="https://avaz.ba/tag/1974/gradacac">Gradačca</a> Pezer Bešić kaže da ono što lokalne i kantonalne vlasti od njih traže većina Roma ne može ispuniti. 
- Ne mogu više biti pametan kome se trebam obratiti jer dokumentaciju koju od nas traže da im dostavimo većina Roma ne može osigurati jer su nepismeni - kaže Pezer Bešić. 
Rabija Imširović na buvljaku pijace u Gradačcu polovnu robu prodaje više od trideset godina.
- Imam 11 djece i 56 unučadi i nikada im nisam dala da prose i kradu. Othranila sam ih i školovala prodajući robu na pijaci, a sada me tjeraju i ne daju mi da radim. Traže da im platim 600 maraka, a ja te pare nemam - naglašava Imširović.
Predstavnike gradačačkih Roma primio je gradonačelnik Edis Dervišagić, mađutim, osim obećanja, konkretnih dogovora nije bilo.

Nezadovoljni Romi kažu da vlasti od njih traže da se registriraju za ovu djelatnost i plaćaju mjesečnu nadoknadu od više stotina maraka

Pobuna Roma u Gradačcu

U Sarajevskoj ulici u <a href="https://avaz.ba/tag/1974/gradacac">Gradačcu</a> u srijedu navečer dogodila se&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/228/saobracajna-nesreca">saobraćajna nesreća</a> u kojoj su učestvovali Audi, kojim je upravljao S. B., rođen 1987. godine, iz Gradačca i također Audi, kojim je upravljao 17-godišnjak iz Gradačca, prije stjecanja prava na upravljanje motornim vozilom B kategorije.&nbsp; U ovoj saobraćajnoj nesreći 17-godišnjak je zadobio tešku tjelesnu povredu, konstatiranu od ljekara Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, gdje je zadržan na daljnjem liječenju, dok je S. B. zadobio povrede o čijem se stepenu ljekar nije izjasnio i također je zadržan na daljnjem liječenju.
&nbsp;- Potrebne mjere poduzeli su službenici OKP Policijske uprave Gradačac, koji nastavljaju daljnji rad na dokumentiranju ove saobraćajne nesreće - saopćeno je iz MUP-a <a href="https://avaz.ba/tag/7721/tuzlanski-kanton">Tuzlanskog kantona</a>.
&nbsp;

Zadobio tešku tjelesnu povredu

Sudar vozila u Sarajevskoj ulici: Maloljetnik zadobio teže povrede

Maloljetni vozač povrijeđen u saobraćajnoj nesreći u Gradačcu

Rad Organizacije <a href="https://avaz.ba/tag/2049/rvi">ratnih vojnih invalida</a> (ORVI) <a href="https://avaz.ba/tag/432/tuzla">Tuzla</a>&nbsp;je blokiran zato što je nedavno s njihovog računa skinuto 530.000 KM. Epilog je to sudske presude po kojoj ORVI preduzeću „Tehnopetrol“ Tuzla mora platiti 336.000 KM i kamate za uložena sredstva prilikom gradnje benzinske pumpe u naselju Miladije. 
Još prije 17 godina tadašnje Općinsko vijeće Tuzla je dodijelilo zemljište ORVI Tuzla u Miladijama. Bilo je planirano da se izgradi benzinska pumpa na kojoj bi radili pripadnici te populacije. 
Uslijedio je dogovor s „Tehnopetrolom“ i početak gradnje, koja je često zaustavljana, pa je ORVI Tuzla sklopila partnerski ugovor s kompanijom HIFA iz Tešnja. Tešanjska firma je ORVI Tuzla uplatila 500.000 KM za zemljište, izgradila pumpu i zaposlila ratne vojne invalide. 
Ubrzo nakon toga, kako navode u ORVI Tuzla, na njihovu adresu stiže tužba „Tehnopetrola“, koji je tražio novčanu naknadu u iznosu od 336.000 KM i kamate. Pravni tim ORVI Tuzla je zatražio od Vrhovnog suda FBiH reviziju presude jer je, kako navode, presuda donesena na dokazima koji ne postoje.&nbsp;- Mi smo se borili za pravnu državu i još vjerujemo da ona postoji. Mi smo dobili presudu na osnovu nepostojećih dokaza i to je za nas frapantno - kaže sekretar ORVI Tuzle Nermin Marevac.
Novac koji je skinut s računa je određivao rad ORVI Tuzla u narednih 15 godina, a novčana sredstva se koriste za rješavanje problema najugroženijih boračkih kategorija. Ovom presudom je s računa uzeta i članarina ORVI Tuzla, a organizacija je faktički ostala bez ikakvih sredstava i do daljnjeg njen rad je u potpunosti blokiran.

Ostali bez ikakvih sredstava i do daljnjeg rad u potpunosti blokiran

Tuzlanskim ratnim vojnim invalidima skinuto 530.000 KM s računa organizacije

U organizaciji Udruženja građana sportskih ribolovaca “Hazna” Gradačac, održan je Memorijalni kup “Ivica Matkić” u ulovu šarana i amura.Učestvovalo je 14 ekipa iz Živinica, Banovića, Orašja, Odžaka, Brčkog i Gradačca. Prvo mjesto osvojila je ekipa “Spartans” iz Živinica.Drugoplasirana je bila ekipa “Šaran” iz Orašja, a na treće mjesto plasirala se ekipa “Braća Dalton” iz Banovića. Za prva tri osvojena mjesta dodijeljeni su pehari, kao i za najveću i najmanju ulovljenu ribu. Svim takmičarima uručene su zahvalnice.

Na tezgama ljekovito bilje, rukotvorine i domaći proizvodi

Od općinskog poticaja otvorila berbernicu ’Alisa u zemlji čuda’

Predstavljen književni opus Mirsada Mustafića

U izbjegličkim naseljima Ježevac i Mrdići 56 porodica: Težak je život bez svoga doma

Počelo obilježavanje Dana Gradačca

Zastupnici SDP-a, PDA i Naše stranke napustili sjednicu

Olgi i Nataši je granata Vojske RS ubila roditelje u jednom danu

Za dovršetak PKCS “Bazen” obećano 500 hiljada KM, 12 radnika “Fortune” idu u penziju

Farmaceuti u Tuzli zaprijetili: Zatvorit ćemo apoteke!

Harem džamije ograđuju fino klesanim kamenom

Okupljaju se omladinci koji su gradili tuzlanski aerodrom

Djeca sa posebnim potrebama pokazala svoju kreativnost

Pobuna Roma u Gradačcu

Maloljetni vozač povrijeđen u saobraćajnoj nesreći u Gradačcu

Tuzlanskim ratnim vojnim invalidima skinuto 530.000 KM s računa organizacije

Memorijalni kup u ribolovu

Tuzlanski kanton

Na tezgama ljekovito bilje, rukotvorine i domaći proizvodi

Od općinskog poticaja otvorila berbernicu ’Alisa u zemlji čuda’

Predstavljen književni opus Mirsada Mustafića

U izbjegličkim naseljima Ježevac i Mrdići 56 porodica: Težak je život bez svoga doma

Počelo obilježavanje Dana Gradačca

Zastupnici SDP-a, PDA i Naše stranke napustili sjednicu

Olgi i Nataši je granata Vojske RS ubila roditelje u jednom danu

Za dovršetak PKCS “Bazen” obećano 500 hiljada KM, 12 radnika “Fortune” idu u penziju

Farmaceuti u Tuzli zaprijetili: Zatvorit ćemo apoteke!

Harem džamije ograđuju fino klesanim kamenom

Okupljaju se omladinci koji su gradili tuzlanski aerodrom

Djeca sa posebnim potrebama pokazala svoju kreativnost

Pobuna Roma u Gradačcu

Maloljetni vozač povrijeđen u saobraćajnoj nesreći u Gradačcu

Tuzlanskim ratnim vojnim invalidima skinuto 530.000 KM s računa organizacije

Memorijalni kup u ribolovu