Vlada Tuzlanskog kantona prihvatila je izjašnjenje Ministarstva zdravstva TK i Zavoda zdravstvenog osiguranja TK, te na osnovu toga donijela odluku da se ubuduće s iznosom do 50.000 KM sufinansiraju troškovi dijagnostike i liječenja teško oboljele djece van granica Bosne i Hercegovine.&nbsp;&nbsp; 
Fond solidarnosti 

- Do sada je ZZO TK sufinansirao dijagnostiku i liječenje teško oboljele djece s iznosima do 20.000 KM. Vlada TK je nakon sagledavanja kompletnog stanja donijela odluku da visinu sufinansiranja podigne na 50.000 KM. Važno je napomenuti da se finansiranje u ovakvim slučajeva vrši preko Fonda solidarnosti FBiH, odnosno Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja. No, Vlada TK, Ministarstvo zdravstva TK i ZZO TK su još jednom pokazali visok nivo senzibiliteta prema dječijoj populaciji i donesenom odlukom želimo pospješiti postupak njihovog liječenja van granica BiH – kaže za „Avaz“ dr. Bahrudin Hadžiefendić, ministar zdravstva TK.

Inicijativa o osnivanju Fonda solidarnosti u TK podrazumijevala bi upošljavanje direktora, sekretara i drugih službenika koji bi kontinuirano opterećivali poslovanje. U ZZO TK ističu kako se dijagnostika i liječenje teško oboljele djece van granica BiH treba riješiti u Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Sarajevo iz sredstava Fonda solidarnosti FBiH. 


- U prošloj godini smo imali 23 zahtjeva za sufinansiranje. Povećali smo iznos do 50.000 KM i smatramo kako budžet ZZO TK može adekvatno odgovoriti na zahtjeve roditelja koji u ovoj godini budu upućivani na njihovu adresu – kaže ministar Hadžiefendić. 


Dodatni troškovi 


Sufinansiranje iz ove odluke ne podrazumijeva troškove prijevoza, troškove za pratioca, troškove smještaja, nabavku lijekova i drugih medicinskih sredstava, kontrolne preglede, kao ni ostale troškove koji nastaju prilikom odlaska na liječenje u inozemstvo.

Time je sufinansiranje troškova liječenja mališana van granica BiH povećan za 150 posto

U TK pokazali visok nivo senzibiliteta prema teško bolesnoj djeci #

Za liječenje teško bolesne djece u inozemstvu do 50.000 KM

Mnogi nacionalni spomenici u BiH su zbog nebrige nadležnih u veoma lošem i ruševnom stanju. Ne treba ni spominjati od kakvog su značaja višestoljetni stećci, stare džamije, crkve, kule, koji svjedoče o nekadašnjem životu na našim prostorima. 
Ali, kada na red dođe zaštita nacionalnih spomenika, potegne se vječna priča o nadležnostima. 

Iz Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK na naše i pitanje vijećnika OV Gračanica ko je zadužen za nacionalni spomenik Donja džamija u naselju Lukavica, koji je već odavno u ruševnom stanju, dobili smo odgovor kako oni nemaju direktnu nadležnost za provođenje mjere zaštite spomenika.

- Upoznati smo s činjenicom da je Donja džamija u Lukavici kod Gračanice usljed dugog neodržavanja teško oštećena, a nacionalnim spomenikom proglašena je 2005. godine. Za njenu rekonstrukciju potrebno je uraditi projekt hitnih mjera zaštite i potom konzervatorsko-rekonstruktivne radove. Vlada FBiH dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke i administrativne, te finansijske mjere zaštite, konzervazije i prezentacije – rekao je direktor Zavoda Kemal Nurkić.


U sličnom stanju je i arheološko nalazište Korića han u Gračanici, a posebno je ugrožena Gradina Soko, koja se prvi put spominje 2. juna 1429. godine. Danas se ovom spomeniku ne može prići, jer je na ulazu sagrađena privatna kuća. Problem prilaza Gradini treba riješiti Općina Gračanica.


&nbsp;Stara džamija i Bosanska&nbsp;&nbsp;&nbsp;kuća pozitivni primjeri&nbsp;&nbsp; 

A da se problemi iz ove oblasti mogu riješiti dokaz su dva pozitivna primjera iz Gračanice. Nacionalni spomenik Stara džamija u Sokolu prije tri godine je temeljito obnovljen i dat na korištenje novoformiranom Udruženju „Gradina“. Obnovljena je i stara bosanska čardaklija - Bosanska kuća u mahali Varoš, a u njoj se okupljaju članice „Gračaničkog keranja“.&nbsp;

Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK nema nadležnost za provođenje mjera zaštite, odgovornost na Vladi FBiH

Tri nacionalna spomenika u Gračanici u ruševnom stanju

U Univerzitetskoj dvorani u Tuzli u četvrtak uvečer održana je tradicionalna manifestacija „skok preko kože“ u organizaciji Rudarsko-građevinsko-geološkog fakulteta, a koji predstavlja simbol primanja studenata u časni rudarski stalež.&nbsp;&nbsp; U historiji je ostalo zapisano kako su enzuzijasti Srednje tehničke škole u Tuzli organizirali svojevremeno manifestaciju Skok preko kože 1954. 1956. i 1960. godine, dok je prvi Skok na Rudarskom fakultetu u Tuzli održan 1961. godine i kontinuirano se organizovao do 1986. godine, kada je održan 13. Skok, nakon koga je nastala pauza od 24 godine.
Skok preko kože je manifestacija koja se uvijek smatrala izuzetno značajnom. Imala je važno mjesto u kalendaru događanja, te je pored Dana rudara (21.12.) bila najvažniji privredno-obrazovni događaj.
Tuzlanski Skok preko kože se održavao po propisima i ustaljenom protokolu, a nastao je po modelu manifestacije na Rudarskom fakultetu u Zagrebu, koji je preuzet sa Rudarskog fakulteta u Ljubljani, a dalje iz Austrije (Leoben) i Češke (Pribram).

Održan tradicionalni „skok preko kože“

Državna komisija još prije 15 godina proglasila je Stari grad u Gradačcu nacionalnim spomenikom BiH. Ovaj vrijedni kulturni spomenik čine veliki kameni bedemi, Gornji grad s kulom Husein-kapetana Gradaščevića, Donji grad sa sahat-kulom i starim zgradama Gradske biblioteke, Radiostanice, Muzeja i Gimnazije. 

Plaćena vojska

Iako se u narodu ovaj objekt često poistovjećuje s Kulom Huseina-kapetana Gradaščevića, Stari grad u Gradačcu mnogo je kompleksniji i stariji.

- Uže područje Gradačca u srednjem vijeku pripadalo je bosanskoj župi Nenavište, a u kasnom srednjem vijeku u župi je oko utvrde Gradačac formiran kotar Gradačac. Srednjovjekovni grad Gradačac je pod vlašću Radivoja Kotromanića, dugogodišnjeg pretendenta na kraljev prijesto. Njemu je bosanski kralj Stjepan Tomašević darovao 1461. godine Gradačac, a izgleda da je samo potvrdio prijašnju darovnicu kralja Tomaša – govori Rusmir Djedović, stručni saradnik u Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona.

Osmanlije su ovo područje zauzele prije 1519. godine, a tek u 18. stoljeću, kada je granica Osmanskog carstva utvrđena na Savi, Stari grad Gradačac kao strateško mjesto u pograničnom području dobiva na značaju. 

- Oko 1710. godine iz agiluka je izrasla kapetanija koja je imala 300 plaćenih vojnika. Gradačačkoj kapetaniji pripadala su i utvrđenja Soko kod Gračanice i Stari grad Srebrenik. Austrijska okupacija 1878. zatekla je malu posadu u Gradačcu. Nakon ukinuća kapetanije od 1832. do 1895., u kuli Husein-kapetana bio je ured upravne vlasti – pojašnjava Djedović.

Poznato je iz arhivskih dokumenata da je unutar utvrde bila džamija sultana Mehmeda Fatiha koja je izgrađena prije 1711. godine, a nestala je krajem 19. stoljeća. Bolja zaštita

Od 1878. do 1940. Stari grad je služio kao žandarmerijska kasarna, a u Drugom svjetskom ratu korišten je u vojne svrhe. 

Kako ističe Djedović, cijeli kompleks Starog grada skoro je neistražen. Mnoge tajne kriju se pod zemljom, kao što su postojanje srednjovjekovnog grada, podzemni hodnici, kazamati i drugi objekti. Stručni tim Zavoda TK je još 2010. izradio elaborat o opravdanosti osnivanja muzeja odbrane BiH u Gradačcu. Njegovo osnivanje, prema riječima Djedovića, trebalo bi doprinijeti adekvatnoj zaštiti i korištenju Starog grada.Veliki vojni kompleks 

U arhitektonskom pogledu utvrda u Gradačcu je veliki vojni kompleks opasan bedemima koji zatvaraju površinu od 35 ari. 

Prostor Starog grada ima oblik nepravilnog pravougaonika sa stranicama dužine 180 i 200 metara, a prema površini svrstava se među najveće u BiH. U najnižem dijelu grada najveći fortifikacijski objekt bio je osmougaoni bastion, a u najvišem dijelu Starog grada smještena je kula Husein-kapetana Gradaščevića. U sklopu kompleksa nalazi se i sahat-kula kao najmlađi objekt koji je 1824. sagradio Husein-kapetan Gradaščević.&nbsp;&nbsp;

Čine ga veliki kameni bedemi, Gornji grad s kulom Husein-kapetana Gradaščevića, Donji grad sa sahat-kulom i starim zgradama Gradske biblioteke, Radiostanice, Muzeja i Gimnazije

Kakve tajne pod zemljom krije gradačački Stari grad

Nadomak gradske vreve, u mjestu Šićki Brod kod Tuzle, na raskrsnici puteva prema Sarajevu, Tuzli, Doboju i Orašju, smještena je oaza mira i mjesto za zabavu.&nbsp;Na nekoliko duluma zemlje nalaze se pravo životinjsko carstvo i razni sadržaji za djecu i odrasle. Različite vrste životinja - afriče, azijske, južnoameričke - posjetioci mogu vidjeti na jednom mjestu. Prošle godine u ZOO vrt ''Bingo'' u Tuzli stigle su Kjara (Kyara) i Nina, mlade lavice iz Mađarske, koje su se pridružile lavu Tumi.&nbsp;Prinovu su dobili košuta i jelen još krajem juna, a sredinom avgusta rođeno je i mladunče lame. Sada ZOO vrt ''Bingo'' ima više od 400 životinja, što, uz mnoštvo drugih zabavnih sadržaja, predstavlja svojevrsnu atrakciju u Bosni i Hercegovini.
Osim restorana, za djecu je u ponudi zatvorena igraonica površine 700 kvadratnih&nbsp;metara, u čijem sadržaju su mini igraonica za djecu od jedne do tri godine, velika igraonica za djecu od četiri do 12 godina, četiri tramboline, nekoliko velikih i malih tobogana, bazen s lopticama i mnoštvo drugih zabavnih rekvizita.&nbsp;- U pripremnoj je fazi teren pored jezera, gdje će biti još jedna velika vanjska igraonica 12x16x7 metara. Kada sve faze izgradnje budu završene, ZOO vrt će biti kompleks za koji se može reći da će biti najatraktivnije dnevno odmaralište u Bosni i Hercegovini - kazali su nam u ZOO vrtu.

Razni sadržaji za djecu i odrasle

Tuzlanski zoološki vrt ima više od 400 životinja

Poslije nezapamćenog požara koji je krajem februara ove godine zahvatio centralnu gradsku pijacu u Tuzli od jučer je ponovo moguće kupovati osnovne životne namirnice na dobro poznatom mjestu. Pune ruke Tuzlanska pijaca je otvorila svoja vrata baš na pazarni dan, a prodavači i kupci nisu krili svoje zadovoljstvo činjenicom da se pijaca ponovo diže iz pepela. - Polako sve dolazi na svoje. Prodaja jeste slabija, ali očekujemo više mušterija kada se vijest o ponovnom otvorenju pijace proširi gradom – ističe Aiša Herić, prodavač na tuzlanskoj pijaci. Na pijacu petkom idu uglavnom stariji građani Tuzle. Ostala je, kažu, navika da se prošeta glavnom gradskom pijacom i da se poslije s punim rukama ode kući. - Nedostajala mi je pijaca i ovaj žamor koji čujemo. Sretna sam da pijaca radi, a svim prodavačima želim mnogo sreće i da im pazari budu bolji nego prije katastrofalnog požara – kaže Hanumica Softić. Veliki krov Nadljudskim naporima uposlenika i zakupaca štandova pijaca je koliko-toliko dovedena u red. Svi prodavači su smješteni pod veliki krov, dok će se rekonstrukcija opožarenog dijela pijace odvijati po fazama. Šteta preduzeća „Tržnice–pijace“ procijenjena je na oko 500.000 KM, a za najmanje identičan novčani iznos u požaru su oštećeni i zakupci štandova koji su ostali bez robe. Besplatno korištenje Važno je napomenuti kako je odlukom Gradskog vijeća Tuzla zakupcima štandova od jučer pa u naredna četiri mjeseca omogućeno besplatno korištenje pijačnog prostora. Također, pijačni prodavači su dobili i po 1.000 KM novčane pomoći, dok je preduzeće „Tržnice–pijace“ dobilo pomoć od 55.000 KM. &nbsp;

Prodaja jeste manja, ali očekujemo više mušterija kada se vijest o ponovnom otvorenju pijace proširi gradom, kaže prodavač Aiša Herić

Tuzlanska pijaca je otvorila svoja vrata baš na pazarni dan

Pazarni dan se vratio u Tuzlu

Tradicija rada s konjima u porodici Mustafe Rašidovića u Sapni duga je više od 80 godina. Bez obzira na to što je obrada zemlje danas potpuno mehanizirana, Mustafini konji svakodnevno imaju posla, jer mašina, ipak, ne može svugdje stići. 

Posla ima, pa konji rade na smjenu. U danu naše posjete angažiran je bio konj Putko, za kojeg njegov vlasnik kaže da nekad zna zaraditi i „njemačku plaću“.

Sve se stigne

- Da je moj Putko fakultet završio, bolju dnevnicu ne bi imao – kaže Rašidović u šali. 

Objašnjava da trenutno oru zemlju i da će uskoro posijati kukuruz.

- Kada ovdje završimo, naplatimo svoj trud, odmorimo konja, a onda prelazimo u drugu njivu kod drugog domaćina. Sve se stigne. Posla stalno ima, ali je teško naći radnike da pomognu. Dok ja upravljam sijačem, neko mora voditi konja. Jeste da nema radnika, sve se razišlo po Sloveniji, Njemačkoj, ali znam da ima i onih koji više vole sjediti nego raditi i kojima je uvijek neko kriv za to što nemaju – raspoložen je za razgovor Rašidović, koji poručuje da se nikakvog posla ne boji i da svako ko hoće da radi, može i da zaradi.

Da je tako kako Mustafa tvrdi, uvjerili smo se na licu mjesta. Upoznao nas je s Mevludinom Memićem, 17-godišnjim srednjoškolcem iz Sapne, koji je u danu naše posjete bio jedan od Mustafinih pomagača.

Odličan džeparac

- Učim keramičarski zanat. Umjesto da u slobodno vrijeme besposličarim ili igram videoigrice, ja pomažem Mustafi. On mi plati po satu rada, što je za mene odličan džeparac. Kada može Mustafa od 56 godina da radi, zašto ne bih i ja koji imam 17 godina. Nije me stid nijednog posla. Najlakše je sjediti i govoriti kako nešto ne možeš jer nemaš para – kaže Mevludin, koji izgledom i ponašanjem odaje sliku modernog, ali i ozbiljnog i zrelog mladića. 

 Ne strahuje za budućnost

Mustafini konji ne miruju ni zimi. Uvijek ima posla za koji tehnologija nije našla rješenje, kaže, tako da za svoju budućnost, sve dok ga zdravlje i konji slušaju, nimalo ne strahuje.

Jeste da nema radnika, sve se razišlo po Sloveniji, Njemačkoj, ali znam da ima i onih koji više vole sjediti nego raditi, kaže Rašidović

Mustafa s pomagačem Mevludinom: Najlakše je sjediti i govoriti da nešto ne možeš jer nemaš para

Mustafin Putko u sezoni zna zaraditi „njemačku plaću“

Prije nešto više od sedmicu na Gradskom stadionu Tušanj obrušio se jedan od zidova koji se nalaze iza zapadne tribine. Vrijeme je učinilo svoje pa se zid koji vodi do toaleta iza tribine u potpunosti srušio.&nbsp;&nbsp; &nbsp;Daljnje obrušavanje 
Sva sreća da se ovo nije desilo za vrijeme nekih od utakmica koje na Tušnju igraju Sloboda i Tuzla City, jer se radi o najfrekventnijem dijelu stadiona. Upravo kraj tog zida prolazi publika koja je smještena na zapadnoj tribini.
Sada je na mjestu gdje je bio zid zategnuta cerada kako bi se spriječilo daljnje obrušavanje. Hoće li zid ponovo biti izgrađen i kada, ne znaju ni u Upravi „Gradskog stadiona Tušanj“.
- Ovo se desilo iznenada i nemamo planirana sredstva za sanaciju. Ranija sredstva su odobrena za neke druge projekte na stadionu. U svakom slučaju, ovo se mora sanirati pa ćemo Gradskoj upravi uputiti projekt s planom šta treba uraditi - objašnjava Dževad Šećerbegović, direktor JU „Gradski stadion Tušanj“.
Za sada se ne zna koliko bi novca trebalo izdvojiti za gradnju zida, a to će se znati tek kada na lice mjesta izađe gradska građevinska inspekcija. Prema riječima Šećerbegovića, oni će pregledati i nastavak zida iza zapadne tribine.
&nbsp;Bacan otpad 
- Iza zida su pravljene garaže koje se naslanjaju na zid, bacan je građevinski otpad. Sve je to pravilo pritisak na zid i normalno da je vremenom došlo do pucanja. U svakom slučaju, treba obnoviti kompletan zid - zaključuje Šećerbegović.

U svakom slučaju, ovo se mora sanirati pa ćemo Gradskoj upravi uputiti projekt s planom šta treba uraditi, kaže Dževad Šećerbegović, direktor JU “Gradski stadion Tušanj”

Niko, srećom, nije povrijeđen iako se zid nalazi na najfrekventnijem dijelu stadiona

Za obnovu zida Tušanj nema novca, tražit će pomoć Grada

Nekropola stećaka u Donjim Breškama kod Tuzle poslije niza godina nebrige napokon će biti očišćena i zaštićena, jer su osigurana sredstva za sanaciju ovog nacionalnog spomenika BiH.&nbsp;&nbsp;
&nbsp;Testne sonde 

Projekt sanacije je uradio Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK, a podrazumijeva da će u prvoj fazi biti urađeni pripremni radovi koji obuhvataju precizno georeferenciranje, geofizička istraživanja, otvaranje testnih sondi te probna čišćenja. 

Nacionalni spomenik u Donjim Breškama bio je na listi odabranih lokaliteta za stavljanje na listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Međutim, zbog lošeg stanja spomenik nije uvršten u konačan odabir, zbog čega je pristupljeno izradi projekta sanacije, restauracije i konzervacije tog lokaliteta.

Nekropola stećaka u Donjim Breškama nalazi se na imanju Ive Trgovčevića. Smještena je u blizini česme “Nikolići”, odnosno s desne strane makadamskog puta na uzvišenju od stotinjak metara. 


U Zavodu za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK navode kako nacionalni spomenik u Donjim Breškama čini nekropola sa 23 stećka. 


&nbsp;Brojni ukrasi 


- Stećak koji se i danas nedvojbeno izdvaja iz ove nekropole (zbog uspravnog položaja, dimenzija, ukrasa, donekle i očuvanosti) je stub s lučnim izbočenjem i brojnim ukrasnim motivima. Opće stanje nekropole je veoma loše, stećci su većinom porušeni, oštećeni, dosta njih se nazire iznad površine zemlje. Nekropola je obrasla travom i šipražjem – navode u ovom zavodu.


&nbsp;NAJPOZNATIJI&nbsp; 

Istražitelj stećaka Šefik Bešlagić za nekropolu u Donjim Breškama ističe da datira najranije oko 15. stoljeća, a da neki stećci pripadaju i prvoj polovini 16. stoljeća. Nekropola je locirana na krajnjim jugozapadnim padinama planine Majevice, ka zaseoku Nikolići u Donjim Breškama.


23
&nbsp;stećka čine nekropolu u Donjim Breškama&nbsp;&nbsp;

Ovaj nacionalni spomenik bio je među lokalitetima za stavljanje na listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a, no zbog lošeg stanja nije uvršten u konačan odabir

U prvoj fazi bit će urađeni pripremni radovi

Stećci većinom porušeni, oštećeni i obrasli travom

Inspektori za rad i radne odnose Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona u 2018. godini u obavljenim kontrolama zatekli su u radu nacrno čak 1.075 osoba. Od tog broja, nakon dostavljanja spiska Službi za zapošljavanje TK, utvrđeno je da 186 osoba uopće nije bilo u njihovoj evidenciji te da je nakon inspekcijskog pregleda 189 osoba izbrisano iz evidencije biroa.&nbsp;&nbsp;
&nbsp;Vijeće zaposlenika

- Moramo konstatirati da se oblast rada ne može riješiti samo inspekcijskim nadzorom, nego je neophodno i značajnije uključenje zaposlenika u sindikalne organizacije i osnivanje vijeća zaposlenika, te ostvarivanje kontakta s inspekcijom rada u smislu neophodnosti da u skladu sa Zakonom o radu i Zakonom o vijeću uposlenika, navedeni subjekti dostavljaju informacije i podnose zahtjeve za inspekcijski nadzor, jer na osnovu odredbi Zakona o radu, sindikat može zahtijevati od inspektora rada provođenje inspekcijskog nadzora – navodi Muhamed Šadić, direktor inspekcija u izvještaju koji je dostavio Vladi Tuzlanskog kantona.

U 2018. godini inspektori su izdali ukupno 1.327 upravnih mjera i akata, a izdati su i 433 prekršajna naloga u iznosu od 568.112 KM i jedna krivična prijava. 


- Kada je u pitanju realizacija izdatih prekršajnih naloga, izvršen je odnosno naplaćen 271 prekršajni nalog u iznosu od 242.272 KM. Neizvršeno je 78 prekršajnih naloga u iznosu od 156.610 KM, koji su u postupku izvršenja i vode se u registru kazni, u 78 prekršajnih naloga je zatraženo sudsko odlučivanje, dok šest prekršajnih naloga još nije došlo na naplatu – navodi direktor Šadić. 


Inspektori rada za oblast radnih odnosa u ovom izvještajnom periodu su kontinuirano, zajedno sa inspektorima rada za oblast zaštite na radu, vršili inspekcijske nadzore subjekata nadzora kod kojih je došlo do povrede na radu, kao i kod drugih subjekata nadzora gdje inspektori rada za oblast zaštite na radu redovno vrše inspekcijske nadzore.


&nbsp;Zakonske odredbe


U 2018. godini zabilježeno je 70 težih povreda na radu, 7 povreda sa smrtnim ishodom, 23 lakše povrede na radu, 10 povreda za koje ne postoji izjašnjenje o stepenu povrede i 4 povrede koje nisu prijavljene u skladu sa zakonskim odredbama. 


Dva naloga naplaćena&nbsp;&nbsp; 

- U izvještajnom periodu inspektori za oblast zaštite na radu izdali su 10 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 21.030 KM. Po pitanju realizacije izdatih prekršajnih naloga važno je naglasiti da su dva prekršajna naloga naplaćena, šest naloga nije izvršeno, a u dva slučaja je zatraženo sudsko odlučivanje – naveo je Šadić.

Izdata su ukupno 433 prekršajna naloga u iznosu od 568.112 KM te jedna krivična prijava

Sindikat može zahtijevati od inspektora rada provođenje nadzora

U radu nacrno zatečeno 1.075 ljudi

Općinski sud Lukavac potvrdio je optužnicu <a href="https://avaz.ba/tag/10735/tuzilastvo-tk">Tužilaštva Tuzlanskog kantona</a> protiv Tarika Arapčića (60) i Mirsada Jarakovića (61), obojica iz Lukavca, zbog postojanja osnovane sumnje da je Arapčić podstrekavao Jarakovića na zloupotrebu položaja i ovlaštenja, dok je Jaraković optužen da je počinio dva krivična djela zloupotreba položaja i ovlaštenja, od čega jedno u pokušaju, te primanje dara ili drugih oblika koristi i nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija.&nbsp;- U optužnici je navedeno da je Arapčić u februaru i martu 2018. godine, kao poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i predsjednik Općinskog odbora SDA u Lukavcu, te ranije i direktor Doma zdravlja u Lukavcu, podstrekavao i nagovarao tadašnjeg direktora Doma zdravlja Lukavac Jarakovića da, bez provođenja konkursne procedure i kršeći odredbe Pravilnika o radu, u radni odnos primi jednu osobu da obavlja poslove čuvara. 
Jaraković je pod ovim utjecajem i van interesa službe naložio da se ovoj osobi sačini ugovor o radu iako nije zadovoljavala opće i posebne uvjete za ovaj posao, što je i urađeno, te je i nadležnom organu dostavljena porezna prijava za ovu osobu. 
Do realizacije ugovora i stupanja u radni odnos nije došlo zbog novog zahtjeva Arapčića da se to obustavi zbog saznanja o pokretanju istrage policijskih službenika o tim radnjama – navodi Admir Arnautović, portparol Kantonalnog tužilaštva TK. 
Jaraković se optužnicom tereti i da je u periodu od januara 2017. do juna 2018. godine, kao specijalista neuropsihijatar, iskorištavao ovlaštenja radi vlastite koristi i protivno interesima službe, postupao suprotno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti FBiH i bez odobrenja nadležnog kantonalnog ministarstva u privatnom poslovnom prostoru obavljao specijalističke preglede, a nalaze izdavao na zaglavlju Doma zdravlja Lukavac, ovjeravao ih pečatom ove institucije i potpisivao se na njima, a od više pacijenata je naplaćivao ove preglede i tako sebi pribavio korist. 
Također, optužen je i da je od jedne pacijentice tokom pregleda u Domu zdravlja Lukavac uzeo manji iznos novca kao dar za pregled.
- Prilikom pretresa stana koji koristi Jaraković u Lukavcu pronađena je veća količina municije za pušku čije držanje građanima uopće nije dozvoljeno – zaključuje se u saopćenju Tužilaštva TK.

Potvrđena optužnica protiv predsjednika Općinskog odbora SDA u Lukavcu

Od ponedjeljka, 8. aprila, počelo je izvođenje građevinskih radova na sanaciji raskrsnice Tenis.&nbsp;U prvoj fazi radova saobraćaj će biti potpuno obustavljen u ulici Mirze Delibašića od raskrsnice s ulicom Petra Kočića pa do raskrsnice Tenis.
Na ostalim saobraćajnicama saobraćaj će se odvijati u skladu s postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
- O daljnjim izmjenama režima saobraćaja u toku izvođenja radova građani će biti pravovremeno obaviješteni. Mole se građani da budu strpljivi do okončanja radova, kao i da poštuju saobraćajnu signalizacije – saopćeno je iz Gradske uprave.

U prvoj fazi radova saobraćaj će biti potpuno obustavljen u ulici Mirze Delibašića od raskrsnice s ulicom Petra Kočića pa do raskrsnice Tenis

Počela gradnja kružnog toka u Tuzli

Na mjestu nekadašnje zgrade Općine Tuzla, koja je srušena zbog nemogućnosti rekonstrukcije, proširen je Trg slobode, koji je, prema tvrdnjama gradonačelnika Jasmina Imamovića, najveći u BiH.&nbsp;Prošireni Trg slobode svečano je pušten u rad u subotu, a u umjetničkom dijelu programa učestvovala su kulturno-umjetnička društva “Panonija”, “Bosna” “Zvonko Cerić” i Ansambl „Balsika“.&nbsp;&nbsp; - Trgovi su mjesta jednakosti i okupljanja. Vidjeli ste da je Trg slobode, koji smo gradili prije deset godina, izuzetno posjećen. Proširenjem smo dobili uvjerljivo najveći trg BiH koji predstavlja jedno carstvo pješaka. Pokazalo se da je ovom trgu bio potreban jedan manifestacioni prostor za velike kulturne događaje. Ovo je vrijedna investicija i čestitam Zavodu za urbanizam na odličnom projektu koji su napravili – istakao je u svom obraćanju prisutnim građanima gradonačelnik Jasmin Imamović. 
Prema njegovim riječima, za dodatno oživljavanje uže gradske jezgre potrebno je interpoliranje objekata stambenog i poslovnog tipa.&nbsp;&nbsp;- Imamo prepreke, a to su ožiljci od slijeganja terena. U tom pravcu vrijedno se radi na regulativi i geomehaničkim ispitivanjima da bismo dali priliku investitorima da grade ovaj prostor. Naši urbanisti, u saradnji s geolozima, vode dosta pažnje kod izdavanja bilo koje građevinske dozvole – ističe Imamović. 
Na Trgu slobode održavat će se tradicionalna manifestacija „Ljeto u Tuzli“, a svakako da će se u budućnosti realizirati različiti kulturno-zabavni programi. Inače, iz budžeta Grada Tuzla za namjenu proširenja Trga slobode izdvojeno je negdje oko 600.000 KM.

Za dodatno oživljavanje uže gradske jezgre potrebno je interpoliranje objekata stambenog i poslovnog tipa

Prošireni Trg slobode svečano je pušten u rad

Tuzlanski Trg slobode najveći u BiH

Od nezapamćenog požara na Velikoj gradskoj pijaci u centru Tuzle prošao je mjesec, a nadležni organi ušli su u završnu fazu provođenja istrage o tome kako je buknuo požar koji je preduzeću „Tržnice – pijace“ i zakupcima prostora nanio milionsku štetu.&nbsp;&nbsp;
&nbsp;Uništene instalacije 

- Dobili smo zapisnik MUP-a TK o njihovim aktivnostima. Istražni organi rade svoj dio posla i mi čekamo njihovo zvanično očitovanje – kaže Selma Isaković-Ćorić, direktorica preduzeća „Tržnice – pijace“ Tuzla. 

U proteklom periodu vršena je procjena nastale štete. Prema podacima koje nam je prezentirala direktorica, šteta pričinjena na resursima preduzeća „Tržnice – pijace“ je oko 500.000 KM. Još za najmanje toliki iznos, pretpostavlja se, oštećeni su zakupci prostora. 

- Uništeno je 76 montažnih objekata i boksova, 18 tezgi sa sanducima, pet nadstrešnica, čelične konstrukcije, sve elektroinstalacije, sistem odvodnje i vodoinstalacije, asfaltna površina... Poslove koje trenutno obavljamo su pri kraju, ali neki radovi će trajati i narednih mjeseci zbog zakonskih procedura – kaže ona.

Očekuje se da će Velika gradska pijaca proraditi u narednih nekoliko dana. Na pijaci smo tokom naše posjete zatekli radnike koji postavljaju kioske i štandove te zakupce koji se pripremaju za novi početak. 


- Ovo je alternativno rješenje. Za sve zakupce smo pronašli mjesto pod velikim krovom pijace. Nadamo se da će ovo rješenje zadovoljiti nas kao preduzeće, zakupce i kupce. U interesu svih nas je da pijaca počne s radom – kaže direktorica Isaković–Ćorić. 


&nbsp;Besplatni štandovi 


Odlukom Gradskog vijeća zakupci prostora od dana kada bude otvorena pijaca imat će besplatne štandove u naredna četiri mjeseca. Njima je dodijeljena i jednokratna novčana pomoć u iznosu od 1.000 KM, dok je preduzeće „Tržnice – pijace“ dobilo 55.000 KM pomoći za saniranje štete izazvane nezapamćenim požarom. 

 
500.000&nbsp;

KM iznosi šteta pričinjena „Tržnicama“ 


76


montažnih objekata i boksova uništeno 


1.000


KM iznos jednokratne pomoć za svakog zakupca

Istraga o nezapamćenom požaru na pijaci u završnoj fazi. U proteklom periodu vršena je procjena nastale štete

Gradska pijaca u Tuzli jučer: Pripreme za ponovno otvaranje

Zakupci se pripremaju za novi početak

"Da li je Kantonalni odbor SDP-a Tuzlanskog kantona postao DJL-Društvo jednog lica?!" naslov je pisma kojeg su predsjedniku, predsjedništvu kantolne organizacije i medijima poslali "zabrinuti članovi" SDP-a Tuzlanskog kantona, kako su sebe nazvali.Pismo prenosimo u cijelosti: 
Poštovani mediji, članovi i simpatizeri socijaldemokratske partije u Tuzlanskom kantonu, zaista nam je žao što na ovaj način moramo da pišemo predsjedniku i predsjedništvu kantonalne organizacije, ali, izgleda da je to jedini način da im uputimo poruke nezadovoljstva zbog načina na koji trenutno vode kantonalnu organizaciju.&nbsp;Put kojim trenutno ide najjača kantonalna organizacija SDP-a u državi je, sigurno, put u propast.
Nažalost, kantonalna organizacija se pretvorila u društvo jednog, ili, hajde da kažemo, društvo dva-tri lica, koja su umislila da su veća od kantonalne organizacije i partije u cjelosti. O čemu se zapravo radi?! 
Sve je počelo kampanjom za Opće izbore 2018. Godine, i već tada se vidjelo da predsjednik Enver Bijedić i dva kandidata sa liste za Skupštinu Tuzlanskog kantona vode, isključivo, svoju privatnu kampanju, te dolaskom na skupove po općinskim organizacijama "volonteri“ Envera Bijedića, a koji su se "začešljali“ sada da budu ministri, savjetnici i ko zna šta već, su dijelili vizitke sa likom i natpisom ova tri kandidata.Zamislite, predsjednik samoprozvane najjače organizacije u državi kampanju mora voditi na način da pravi mini vizit karte, a koje rade kandidati koje rijetko ko poznaje u tim sredinama. Već tada se vidjelo da će Tokić i Vujović sigurno ući u Skupštinu Tuzlanskog kantona, jer su bili dobro "pogurani“ predsjednikom Bijedićem i svim resursima KO SDP BiH Tuzla.Nažalost, nakon izbora se pokazalo da osobe koje vode kantonalnu organizaciju nemaju jasan cilj i pravac. Tako se, primjera radi, dešavalo da istog dana ujutro pojedini članovi KO SDP BiH Tuzla dogovore s Kukom i PDA vlast, a već istog dana uvečer dogovore sa živiničkim hodžom hihom.U isto vrijeme dok oni to dogovaraju, vodila se snažna antikampanja protiv aktuelnog predsjednika SDP-a BiH Nermina Nikšića, jer ko fol nam centrala i Sarajevo ne dozvoljavaju ulazak u vlast na nivou TK-a.Nikada, jasno i glasno, predsjednik Bijedić nije rekao da nam je na jednoj od sjednica Glavnog odbora bilo dozvoljeno koalirati sa SDA, ali da su to on i njegova "srčana“ ekipa snažno odbili. Već na idućoj sjednici, tražili su da im se dozvoli ulazak u vlast sa SDA.Zamjenom teza, u Tuzlanskom kantonu se "napumpala“ atmosfera da nam Sarajevo ne da u vlast, pri tome ne govoreći članovima SDP-a u Tuzlanskom kantonu da nam Glavni odbor SDP-a (među kojima je mnogo članova iz drugih kantona) ne dozvoljava ulazak u vlast sa SDA, dok vlast sa PDA nam niko ne brani.Većina članova kantonalne organizacije je, sigurni smo, za ulazak u vlast sa PDA i SBB, obzirom da trenutno ne postoji volja u SDP BiH da se ide u vlast sa SDA po vertikali. Također, jedan od glavnih argumenata "srčane“ ekipe Envera Bijedića koja se bori za vlast sa SDA na Tuzlanskom kantonu je bilo to da u Sarajevu se ne poštuje mišljenje najjače kantonalne organizacije.&nbsp;OK, ali kako se onda ne poštuje unutar kantonalne organizacije mišljenje najjače gradske/općinske organizacije na Tuzlanskom kantonu?!
I tako je kantonalna organizacija koja je nekad ranije bila najdemokratičnija u državi, organizacija koja je uvažavala tuđa mišljenja, bez obzira da li se rukovodstvo s tim slagalo ili ne, postala društvo jednog, dva ili tri lica, a u kojem se na važnosti daje samo „odabranima“ i onima koji su za vlast sa SDA. Svi oni koji su protiv ove koalicije, jednostavno su šikanirani, odbačeni, "stavljaju se u ćoše“ i njihov stav i mišljenje se ne pikaju.&nbsp;Zbog svega toga, postoji velika mogućnost i da se Klub poslanika SDP-a u Skupštini Tuzlanskog kantona pocijepa, te postane nejedinstven. Jer, ko će objasniti građanima Tuzlanskog kantona da su 2/10 poslanika stavili svoj potpis na neki zahtjev koji je pripremala SDA?! 
Kako objasniti članovima i simpatizerima SDP-a u Tuzlanskom kantonu da ćemo zbog „Gradačačkog lobija“ za vlast sa SDA, ipak ostati opozicija u kantonu gdje smo ostvarili pobjedu na Općim izborima.Kako objasniti članovima kantonalne organizacije, da i 6 mjeseci nakon izbora, kantonalni odbor SDP BiH Tuzla još uvijek na dnevni red nije stavio Analizu Općih izbora 2018. godine?! Kako objasniti članovima kantonalne organizacije da još uvijek nije predočen finansijski izvještaj, pa da članovi KO SDP BiH Tuzla vide kako i gdje su trošeni novci za predizbornu kampanju?!&nbsp;Izgleda da je mnogima bitnije da kupe nove Ray-Ban naočale, stave torbicu preko markirane košulje i postanu ministri ispred SOCIJALDEMOKRATSKE partije. E, pa, neće da može DRUGOVI!&nbsp;

Većina članova kantonalne organizacije je, sigurni smo, za ulazak u vlast sa PDA i SBB-om, s obzirom na to da trenutno ne postoji volja u SDP-u BiH da se ide u vlast sa SDA po vertikali

Nezadovoljni članovi kritični su prema predsjedniku Kantonalne organizacije

Raskol u Kantonalnom odboru SDP-a Tuzla: E, pa, neće da može, drugovi

Stanovnici gračaničke ulice Malta već duže vrijeme ne mogu da žive od nesnosnog smrada otvorene kanalizacije koja dolazi iz desetina kuća. Osim toga, strahuju i od zaraze jer je kanal s kanalizacionim otpadom udaljen svega dvadeset metara od dva dječija igrališta.&nbsp;
&nbsp;Skrenuti pažnju 

Zbog toga su se mještani okupili s maskama na licima pored kanalizacije kako bi na ovaj način skrenuli pažnju nadležnim organima općine da se konačno riješi problem otvorene kanalizacije.

- Ovo je višegodišnji problem u ovom dijelu naše ulice. I sami vidite, ovdje je otvorena kanalizacija, zaudara na sve strane, posebno ljeti. Mi se gušimo, a što je najgore, djeca se igraju pored kanalizacije, upada im lopta, strahujemo od zaraznih bolesti. Njih desetine se svakodnevno igraju, a otvorena kanalizacija im je pod nosom. Obraćali smo se više puta, bilo je obećanja, ali se dalje ništa nije uradilo, iako za ovaj posao nisu potrebne velike pare – kaže mještanka Raza Sarajlić. 


Ona je s maskama zajedno s Fatimom i Damirom Džafićem, Osmanom Spahićem i Jusufom Mulajusufovićem pokušavala prokopati kanal da kanalizacija proteče dalje. 


&nbsp;Zasaditi drveće 


Mještani Malte kažu da, ako bi se ovaj problem riješio, oni bi ovdje zasadili drveće i napravili revir pored rijeke Sokoluše.


&nbsp;Inspekcija izlazi na teren&nbsp;&nbsp; 

&nbsp; &nbsp;Iz općinske inspekcije u Gračanici su nam rekli da nisu upoznati s problemom otvorene kanalizacije u naselju Malta, ali da će čim prije izaći na teren. Nakon što snime stanje, problem će lako biti riješen s obzirom na to da se radi o kanalu dužine pet metara.

&nbsp; &nbsp;- Naredne sedmice će se ovaj dio kanalizacione mreže biti spojen s već izgrađenim kolektorom – kazali su nam u općinskoj inspekciji.

Kanal s fekalnim otpadom nalazi se svega dvadeset metara od dva igrališta za djecu

Grupa građana ulice Malta s maskama pored otvorene kanalizacije

Za liječenje teško bolesne djece u inozemstvu do 50.000 KM

Tri nacionalna spomenika u Gračanici u ruševnom stanju

Održan tradicionalni „skok preko kože“

Kakve tajne pod zemljom krije gradačački Stari grad

Tuzlanski zoološki vrt ima više od 400 životinja

Pazarni dan se vratio u Tuzlu

Mustafin Putko u sezoni zna zaraditi „njemačku plaću“

Za obnovu zida Tušanj nema novca, tražit će pomoć Grada

Stećci većinom porušeni, oštećeni i obrasli travom

U radu nacrno zatečeno 1.075 ljudi

Potvrđena optužnica protiv predsjednika Općinskog odbora SDA u Lukavcu

Počela gradnja kružnog toka u Tuzli

Tuzlanski Trg slobode najveći u BiH

Zakupci se pripremaju za novi početak

Raskol u Kantonalnom odboru SDP-a Tuzla: E, pa, neće da može, drugovi

Ne mogu da žive od smrada kanalizacije, strahuju od zaraze

Tuzlanski kanton

Za liječenje teško bolesne djece u inozemstvu do 50.000 KM

Tri nacionalna spomenika u Gračanici u ruševnom stanju

Održan tradicionalni „skok preko kože“

Kakve tajne pod zemljom krije gradačački Stari grad

Tuzlanski zoološki vrt ima više od 400 životinja

Pazarni dan se vratio u Tuzlu

Mustafin Putko u sezoni zna zaraditi „njemačku plaću“

Za obnovu zida Tušanj nema novca, tražit će pomoć Grada

Stećci većinom porušeni, oštećeni i obrasli travom

U radu nacrno zatečeno 1.075 ljudi

Potvrđena optužnica protiv predsjednika Općinskog odbora SDA u Lukavcu

Počela gradnja kružnog toka u Tuzli

Tuzlanski Trg slobode najveći u BiH

Zakupci se pripremaju za novi početak

Raskol u Kantonalnom odboru SDP-a Tuzla: E, pa, neće da može, drugovi

Ne mogu da žive od smrada kanalizacije, strahuju od zaraze