Izložbom "Novac na tlu Bosne i Hercegovine u 19. i 20. vijeku" u Zavičajnoj muzejskoj zbirci u Gradačcu prošle noći obilježena je Evropska noć muzeja, koja se istovremeno održava u muzejima širom Evrope. 
Gradačac se ove godine prvi put priključio velikoj muzejskoj porodici s više od 2.000 evropskih muzeja, koji obilježavaju i Međunarodni dan i Evropsku noć muzeja.
Evropska noć muzeja se organizira pod pokroviteljstvom Vijeća Evrope i UNESCO-a, a vezana je za Međunarodni dan muzeja (18. maj), koji je ustanovljen od ICOM-a i svake godine fokusiran na različitu muzejsku temu.
Za potpun ugođaj ove kulturne manifestacije u gradačačkoj Zavičajnoj muzejskoj zbirci potrudio se i mladi Dario Matkić izvedbama klasične glazbe na gitari.

Gradačac: Obilježena Evropska noć muzeja

Skoro dvije hiljade postača iftarilo je na Trgu slobode u Tuzli na tradicionalnom iftaru, kojeg za sve građane Tuzle organizuje Medžlis Islamske zajednice Tuzla, uz pomoć svojih donatora, Muftijstva tuzlanskog, lokalne i kantonalne vlasti. 

Bila je ovo prilika da se Tuzlaci kroz bogat vjerski i zabavni program druže te na koncu u jednom lijepo ambijentu i iftare.

Prema riječima hafiza Ahmeda ef. Huskanovića, glavnog imama MIZ Tuzla, iftar je prilika da se radost ramazana podijeli sa svim narodima.

- Željeli smo da radost ramazana podijelimo sa džematlijama i građanima. Da ih počastimo i iftar podijelimo s njima, a sve je tonu lijepe poruke i suživota - potcrtao je Huskanović.

Kako je istakao Edin ef. Peštalić, koordinator za organizaciju iftara, organizacijom iftara u kome učestvuju i stari i mladi pravi se jedna generacijska sponu koja ima za cilj da mlađi uče od starijih i da sa tom tradicijom nastave i kasnije.

Iftar na Trgu slobode organizuje se već četiri godine zaredom. Prvi put ga je organizovala turska opština Bajrampaša, dok je nakon toga organizaciju preuzeo tuzlanski Medžlis.

Skoro 2.000 postača iftarilo na Trgu slobode

Foto: A. BajrićNa Trgu slobode u Tuzli večeras će biti upriličen tradicionalni iftar za postače koji bi, prema procjenama, trebao okupiti 2.000 vjernika. 
Tradicionalno, iftar organiziraju Medžlis Islamske zajednice Tuzla, Gradska uprava, Ministarstvo obrazovanja i nauke te privrednici. 
Trenutno se na Trgu slobode izvode pripreme za večerašnji iftar. Postavljaju se klupe i stolice, a akciju, osim radnika Islamske zajednice, pomažu i brojni volonteri.
U večerašnjem programu u Tuzli bi trebao nastupiti Armin Muzaferija, a ovogodišnji iftar u Tuzli dio je programa „Ramazan u Bosni“.

Večeras na Trgu slobode u Tuzli zajedno će iftariti 2.000 vjernika

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u novembru 2015. godine donijela je odluku o proglašenju zgrade kina „Centar“ u Tuzli nacionalnim spomenikom BiH. Odluci je prethodila peticija građana koju je 22. februara 2013. podnijela Sunčica Kuzmić.&nbsp;&nbsp; Iako je riječ o građevini izuzetne historijske vrijednosti, kino „Centar“ kao nacionalni spomenik godinama je sakriven iza reklamnih panoa. Razloga za to je više, a u konačnici se ogledaju u neriješenim imovinskopravnim odnosima. 
Lože i balkon 
- Kino „Centar“ nesumnjivo je jedna od najvrednijih građevina iz austrougarskog perioda u Tuzli. Znamo da ga je sagradila porodica Jovanović, u čijem su vlasništvu bili i hotel „Bristol“ te crkva na Trnovcu, gdje je i njihova porodična grobnica – kaže Rusmir Djedović, stručni saradnik u Zavodu za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa TK.

&nbsp;Današnji izgled zgrade kina „Centar“: Ruševina zarasla u šiblje Zgradu je projektirao inžinjer Niko Mitrović i bila je to jedna od prvih zgrada namjenski sagrađenih za prikazivanje filmova u BiH. Te 1912. godine otvoreno je kino „Koloseum“. 
- U duhu je secesije, a osim dokumentarne i historijske vrijednosti, objekt ima veliku arhitektonsku, ali i ambijentalnu vrijednost u sklopu historijske jezgre grada Tuzle. Dobro je projektirano za potrebe imućne trgovačke porodice Jovanović, koja je bila pokretač društvenog života u Tuzli tokom 19. i prve dvije dekade 20. stoljeća - navode u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. 
Gradnja kina počela je 1906., a završena 1912. godine. Imalo je parter, dvije lože i polukružni balkon. Na spratu su bila dva petosobna stana, a Pero Jovanović, koji je započeo gradnju kina, objekt je predao na upravljanje sinu Mišku. 
Miško je kao pripadnik „Mlade Bosne“ učestvovao u Sarajevskom atentatu, a osuđen je na smrt i pogubljen u februaru 1915., nakon čega tadašnje vlasti zatvaraju kino, da bi prostor unajmila porodica Dilni, koja je do 1935. godine na tom lokalitetu otvorila robnu kuću „Granap“. 
Neriješeni odnosi
Ne postoje podaci je li zgrada u vrijeme Drugog svjetskog rata pretrpjela oštećenja. No, u Titovoj Jugoslaviji od 1949. do 1953. godine tu je bilo smješteno Narodno pozorište Tuzla. Kino je na koncu preimenovano u „Proleter“, a od 1970. godine u „Centar“.

Djedović: Ogromna vrijednost
 Punih 106 godina od otvaranja, nakon promjene imena i namjene, od „Koloseuma“, „Granapa“, „Proletera“ do „Centra“, jedna od najznačajnijih građevina austrougarskog doba izložena je propadanju. Kako nezvanično saznajemo, obnova kina ne može početi zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa. 
300 filmova i 3.900 projekcija 
Početkom druge polovine 20. stoljeća, na širem području Tuzle otvaraju se nova kina. U Kreki je u novembru 1953. počelo s radom kino „Radnik“ sa 502 sjedišta. U julu 1960. godine u kompleksu zgrada školskog centra otvoreno je kino „Mladost“ sa 553 sjedišta. Uz njega je sagrađeno i ljetno kino sa 800 sjedišta. 
- U domu JNA 1961. godine otvoreno je novo kino, a 1966. Tuzla je raspolagala sa 2.600 kinosjedišta. Tokom 1964. godine prikazano je 300 filmova u 3.900 projekcija, a gledalo ih je oko milion posjetilaca, navode iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

Jovanovići su Tuzli prije 106 godina poklonili prvo kino

Ovih dana u Sapni su počeli radovi na izgradnji centralnog spomen-obilježja koje će biti posvećeno svim poginulim pripadnicima Armije Republike BiH s područja općine Sapna i drugih mjesta koja gravitiraju s ovom općinom.&nbsp;&nbsp;
Spomenik će, također, biti posvećen i bošnjačkim civilima ubijenim u junu 1992. godine na Bijelom Potoku, nedaleko od Zvornika, kada je zvjerski likvidirana 671 osoba. 

- Sapna je jedna od rijetkih općina koja nema centralno spomen-obilježje. Odlučili smo da to promijenimo. Kada radovi budu okončani, imat ćemo u centru općine jedno lijepo spomen-obilježje, koje će nas podsjećati na naše šehide – kaže nam Zudin Mahmutović, načelnik općine Sapna. 

Prema njegovim riječima, Općina je izgradila idejni projekt koji bi trebao koštati oko 170.000 KM. Finansijeri su, kaže Mahmutović, osim Općine, Ministarstvo za boračka pitanja Tuzlanskog kantona, Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica te Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata. 

Tri faze&nbsp;
Spomen-obilježje bit će građeno u tri faze. Ove godine planiran je završetak prve i druge faze, dok će treća faza, faza tzv. finih radova, zbog nedostatka novčanih sredstava biti nastavljena naredne godine.

Sapna će dobiti centralno spomen-obilježje

Stručnjaci Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) danas su, nakon opsežnih priprema, u gračaničkoj mahali Donji Ritešići uništili opasnu kasetnu aviobombu iz Drugog svjetskog rata, koja je bila zakopana na međi u blizini kuće Ibrahima Ahmetaševića.
S obzirom na to da se ovo eksplozivno sredstvo nalazi u lošem stanju i da ima tri upaljača, operacija uništavanja je izvedena metodom transporta do mjesta uništenja, oko 30 metara od mjesta gdje je bila zakopana u zemlji.

Građani iz okolnih kuća i vozila su u vrijeme detonacije evakuirani na sigurnu razdaljinu.
Operacija detoniranja je prošla bez ijednog incidenta.

Uništena kasetna aviobomba koju je prije 40 godina zakopao Ibrahim Ahmetašević

Grupa bivših švedskih pripadnika UN-a, s Gustavom Frödingom i Pijom Bodénom na čelu&nbsp; realizirala je još jednu uspješnu akciju doniranja opreme i sprava Gimnastičkom klubu “Tuzla”. Gustav i Pia su u toku agresije na BiH, ali i poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, boravili u BiH kao pripadnici “plavih šljemova”, a prije dvije godine su, zahvaljujući Jasni Omerefendić–Alispahić, njihovoj prijateljici, dostavili prvi kontingent sportske opreme. 


-&nbsp;Za nas je ova oprema dragocjena, iako korištena i iako je u prosjeku po desetak godina starosti, jer oprema koju mi koristimo je u prosjeku stara od 40 do 50 godina. Ovog puta od naših prijatelja iz Švedske dobili smo i veliki broj gimnastičkih trikoa, koji će biti podijeljeni našim članovima – kaže profesor Almir Atiković, predsjednik GK “Tuzla”.&nbsp;

Gustav i Pia nisu krili oduševljenje što su ponovo u Tuzli. Zajedno s njima bili su i Erik von Essen i Roland Strombeck. Naime, Gustav je na mopedu prevalio 1.600 kilometara i stigao iz Švedske do Tuzle, dok su Pia, Erik i Roland vozili kamion u kome je bila gimnastička oprema.&nbsp;&nbsp;

- Prvo sam brodom došao do sjevernog dijela Poljske, a onda do Berlina pa preko Češke, Austrije, Slovenije i Hrvatske stigao u BiH. Nisam imao nikakvih problema, a ovo iskustvo ne može se riječima iskazati, ako ga sami ne doživite – kaže Gustav Fröding.&nbsp;

Njemu i njegovim kolegama mnogo znači saradnja s GK “Tuzla”, a u ovim proteklim godinama poznanstvo s profesorom Atikovićem i timom njegovih trenera preraslo je u prijateljstvo.&nbsp;- Sve moje dosadašnje misli o BiH i Tuzli bile su vezane za rat. Ovo je lijep povratak u BiH, jer imamo mogućnost da se na lijep način povežemo s ljudima u Tuzli – kaže Pia Bodén.
Kada je riječ o uspostavljanu saradnje, profesor Atiković ističe kako će tri članice tuzlanskog kluba ići na usavršavanje u Švedsku, te da će takmičari iz Švedske doći u uzvratnu posjetu. 
- Dogovorili smo međunarodnu saradnju s prijateljima iz Švedske. I naši treneri idu u švedske klubove, gdje usvajaju nova znanja koja kasnije primjenjuju u našem klubu. Naš osnovni problem je prostorni kapacitet, jer dvorana koju koristimo zadovoljava prostornu cjelinu za jednu gimnastičku spravu. Ipak, snalazimo se na razne načine, a imamo pozive da ovaj bazični sport oživimo u Banovićima, Srebreniku i Živinicama. Vidjet ćemo – kaže profesor Atiković, predsjednik GK “Tuzla”.
Interesovanje ogromno


Profesor Atiković ističe kako je interesovanje za gimnastiku ogromno, ali da prostorni kapaciteti, odnosno nedostatak prostora za treniranje, uveliko limitira njihovo članstvo.&nbsp;&nbsp;- U naš klub su uključena i djeca s poteškoćama u razvoju. Svakom su vrata otvorena, ali, nažalost, institucije koje bi trebale prepoznati značaj gimnastike za razvoj djece nisu nas na adekvatan način podržale – kaže on.

Švedski mirovnjaci u novoj akciji doniranja opreme i sprava

Osim po nadaleko poznatom Sajmu šljive, Gradačac je poznat i po tome što je jedina općina na području Federacije Bosne i Hercegovine koja ima protugradnu zaštitu. Sa šest lokacija smještenih u nekoliko sela zaštićena su 23 hektara plodnih voćnjaka, oranica, malinjaka, plastenika... Gradonosni oblaci Sistem protugradne zaštite u Gradačcu postojao je i prije rata, a danas je uvezan sa sistemom protugradne zaštite entiteta RS, tačnije s onim smještenim u Bosanskoj Gradišci, odakle gradačački strijelci dobivaju informacije kada i u kolikoj mjeri trebaju djelovati. Strijelci su dužni da dva puta dnevno održavaju i vezu s nadležnima za ovu oblast u Bosanskoj Gradišci. - Prije desetak godina, dok još nismo imali protugradnu zaštitu, našu općinu je pogodilo nevrijeme koje je prouzrokovalo štetu od dva miliona maraka. Ovakav vid zaštite je vrlo efikasan i nužno je da ga imaju i druge općine, u prvom redu Gračanica, odakle nam dolazi najviše gradonosnih oblaka - ističe za naš list dipl. ing. poljoprivrede Salim Novalić, stručni savjetnik u Općini Gradačac. Sredstva za rad Svaka lansirna rampa na području gradačačke općine ima šest raketa, a godišnje se iz budžeta ove općine za rad tih rampi izdvaja od 60 do 70 hiljada KM.

Gradačački strijelci štite 23 hektara voćnjaka i obradivog zemljišta

Top sa tuzlanskog uzvišenja Kicelj označio je večeras početak ramazana u Tuzli. Posljednjih godina u Tuzli je obnovljena tradicija upotrebe topa u akšamsko vrijeme kako bi vjernici u svojim domovima započeli s iftarima. 
Ramazansko raspoloženje u Tuzli traje već nekoliko dana nakon što je Gradska ulica okićena ukrasnim svjetiljkama. 
Gradskom ulicom već se pronio miris Hukinih lepina iz pekare koja na istom mjestu egzistira stoljeće i nekoliko decenija. 
I u drugim tuzlanskim mahalama pronosit će se miris ramazanskih lepina, iftara i sehura sve do posljednjeg dana ramazana.

Top sa Kicelja označio početak ramazana u Tuzli

Foto: A. BajrićBorci Tuzle obilježili su 26. godišnjicu odbrane grada od velikosrpske agresije. Tog 15. maja 1992. godine na raskrsnici Brčanska Malta velikosrpski agresor je prvi put polomio zube u sjeveroistočnoj Bosni, nakon što su od Brčkog do Vlasenice na krvav način okupirali dijelove međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine.
Upravo u kontekstu 15. maja 1992. godine moraju se uvažavati historijski fakti koji govore da je u Batkovićima kod Bijeljine još 1. aprila otvoren koncentracioni logor za nesrpsko stanovništvo te da su okupirani Brčko, Bijeljina, Zvornik, Bratunac, Vlasenica...
- Kako se manipulira BiH i osporava njena državnost tako se manipulira odbranom Tuzle i 15. majem. Gola je istina da su rezervisti s Ozrena došli u pljačku magacina Teritorijalne odbrane i da smo ih spriječili u odvoženju naoružanja. Također, važno je napomenuti da je 12. maja formirana tzv. Vojska Srpske RBiH i da su do 15. maja već počinjeni strašni zločini - kaže Meša Bajrić, načelnik tadašnje Službe javne bezbjednosti Tuzla.
Predratni, ratni i poratni gradonačelnik Tuzle Selim Bešlagić, uprkos odlukama Haškog tribunala, koji je ocijenio da se na Brčanskoj Malti nije dogodio ratni zločin, ni 26 godina poslije tragedije na raskrsnici, odnosno odbrane grada, nije slobodan čovjek.
- Meni je dovoljno duga i široka BiH, ali zbog nekih potjernica meni i drugim ljudima je ugroženo osnovno ljudsko pravo - prvo na slobodu kretanja. Opstrukcije, rekao bih, pravi Tužilaštvo BiH, jer ja od 1992. godine insistiram da se Brčanska Malta procesuira, ali za sada ništa od toga - kaže Bešlagić.
Mirza Ahmić, predsjednik Organizacije demobilisanih boraca Tuzla, ističe da dvije istine ne postoje te da je 15. maja odbranjena Tuzla.
- Svjedoci smo načina na koji je kolona napuštala kasarnu. Najodgovorniji za tragediju na Brčanskoj Malti je onaj ko je upravljao kolonom i njegovi potčinjeni. Oni su naredili da vojnici budu na buradima sa naftom ili municijom i upravo u tim eksplozijama najviše ljudi je i poginulo - ističe Ahmić.
Nikad nije bilo provokacija
Delegacije iz bh. entiteta RS nisu došle u Tuzlu da bi obilježile dan pogibije vojnika u koloni. Razloge je, kako su obrazložili, sigurnosne prirode.
- Nikad niko njima ovdje nije rekao nijednu ružnu riječ. Čak smo predlagali da zajedno položimo cvijeće, jer mi razumijemo bol svake majke. Ali... Tog 15. maja branioci Tuzle su pomagali ranjenim vojnicima, odvozili ih na klinički centar... Odgovorni za ovu tragediju su oni koji su upravljali kolonom - zaključuje Ahmić.
Šta je rekao Zdravko Čolić
Nekadašnji gradonačelnik Selim Bešlagić parafrazirao je izjavu koju je Zdravko Čolić dao srbijanskim medijima.
- Rekao je da je Tuzla jedina sačuvala duh multikulturalnosti i multietničnost u najtežim vremenima. Spomenuo je da sam na čelu grada bio ja. Zar im trebam i dalje bilo šta objašnjavati nakon ovakve izjave - kazao je Bešlagić.

Raskrsnica na kojoj je četvrta vojna sila Evrope polomila zube

U organizaciji JU BKC i Centra za dramski odgoj, u Gračanici je prošlog vikenda održan 21. festival dječijeg teatra Bosne i Hercegovine. Mladi glumci pristigli iz 12 bh. gradova, od Trebinja, Mostara, Viteza, Sarajeva, Tuzle, Bugojna, Srebrenika i domaćina Gračanice, dva dana su se takmičili u izvedbi komada koje su pripremili sa svojim pedagozima, mentorima, nastavnicima.&nbsp;&nbsp;
&nbsp;Težak zadatak 

Žiri u sastavu Bogdan Simić iz Lutkarskog pozorišta “Cvrčko” iz Ugljevika, Vahid Duraković, dječiji pjesnik iz Bugojna, i rediteljica Mirela Trepanić iz Gračanice imao je težak zadatak, odabrati i proglasiti najbolje, jer djeca su se svojski trudila da se iskažu. Na kraju je odlučeno da se dodijeli čak 11 nagrada u raznim kategorijama.

&nbsp;- Najboljom u cjelini proglasili smo predstavu “Najbogatiji vrabac na svijetu” u izvedbi dječije dramske grupe Katoličkog školskog centra “Sveti Josip” iz Sarajeva. To je uistinu bila najkompletnija predstava s jednostavnom temom, bajkom prilagođenom dječijem uzrastu – kazala je članica žirija Mirela Trepanić.
 
Nagradu za scenski govor dobio je Dino Hamidović za ulogu pisca u predstavi „Najbogatiji vrabac na svijet“. Nagrada za ansambl igru dodijeljena je predstavi „Mali princ“ dječijeg studija Mostarskog teatra mladih, koji je također nagrađen i za funkcionalan izbor muzike. 
Predstava „Zlatna guska“ Dječijeg pozorišta „Eko Art“ Bugojno dobila je nagradu za uspješno kombiniranje formi pokret-lutka-naracija.
 
Nagradu za razigranu partnersku igru za uloge kuhara i pomoćnika kuhara dobili su Ognjen Stojak i Katarina Petrović iz predstave „Trnoružica i hrabri vitez“ Gradskog kazališta mladih Vitez. Predstava „Alisa u zemlji čudesa“ Katoličkog školskog centra „Sv. Franjo“ Tuzla nagrađena je za vizuelni identitet i funkcionalan izbor muzike. 
 
Nagrada za umjetničko-pedagoško vodstvo dobile su Ana Dolić i Ivana Mostarac iz Katoličkog školskog centra „Sv. Josip“ Sarajevo.
 
Najveća vrijednost 
 
- I ovaj put Gračanlije su bile dobri domaćini djeci iz cijele Bosne i Hercegovine. Najveća vrijednost Festivala su nova dječija poznanstva, prijateljstva i druženje. To stalno potenciramo - kazao je Nedžad Peljto, direktor Festivala i direktor JU BKC.

 
Najbolji glumci Kurt i Popadić&nbsp;&nbsp;
Na Festivalu su dodijeljene i dvije nagrade za najboljeg glumca. Jedna je pripala Sinu Kurtu za ulogu vrapca Čupavka u predstavi „Najbogatiji vrabac na svijet“ Katoličkog školskog centra „Sv. Josip“ Sarajevo. Drugu nagradu je osvojio David Popadić za ulogu kapetana Piplfoksa u predstavi „Kapetan Džon Piplfoks“ teatra „Male stvari“ Trebinje.

Prvo mjesto za predstavu “Najbogatiji vrabac na svijetu” iz Sarajeva

Povodom najsvetijeg muslimanskog mjeseca - ramazana - muftija tuzlanski Vahid ef. Fazlović uputio je vjernicima ramazansku poruku, u kojoj je kazao da je ramazan prilika da muslimani učvrste svoju vjeru te da u njoj nađu zadovoljstvo i smiraj.
- Ramazan je najljepši vrt ljudskih vrlina kojima ćemo istinski težiti u danima posta. Ibadet posta će nas najbolje potaknuti da više i iskrenije ramišljamo o drugim ljudima i njihovim potrebama. Naša će se srca smekšati, a naše ruke dobročinstva bit će izdašnije. Braćo i sestre,... Otvorimo širom vrata naših domova ramazanu – poručio je, između ostalog, muftija tuzlanski. 
On je pozvao vjernike da najodabraniji mjesec u Allahovom kalendaru prihvate s velikom vjerničkom radošću. 
- Neka nas post i drugi ibadeti ojačaju u našoj istrajnosti da bdijemo nad vrijednostima naših porodica, džemata i naše domovine. Neka naši iftari budu izraz našeg toplog i iskrenog odnosa s drugima i potvrda naše plemenite ljubavi i dobrote – naglasio je ef. Fazlović.

Tuzlanski muftija Fazlović: Ramazan je najljepši vrt ljudskih vrlina

Uži centar Tuzle, posebno oko Šarene i Čaršijske džamije te Gradskog trga, već nekoliko večeri obasjan je svjetlećim ukrasima koji, uz čestitke povodom dolaska svetog mjeseca ramazana, za mnoge vjernike predstavljaju ugođaj i za oko i za dušu. 
Prema riječima hafiza Ahmeda ef. Huskanovića, glavnog imama Tuzle, ramazanski svjetleći ukrasi dar su Gradske uprave Tuzla.
- Grad oživi tokom ramazana, kada mnogi vjernici, nakon klanjanja teravije, vrijeme provode u druženjima, na ulicama, uz kahvu s prijateljima. Džamije, ulice, dvorišta, trgovi s kojih zrače svjetla, kakva su postavljena prije nekoliko dana u Tuzli, upotpunjuju atmosferu opće radosti, zbog čega smo zahvalni Gradskoj upravi - kazao nam je hafiz Huskanović. 
Predramazanska atmosfera u Tuzli mogla se osjetiti još prije petnaestak dana, kada su mnoge džematlije, predvođene svojim imamima, počele čistiti džamije i mesdžide, dvorišta i prilaze.

Predramazanska atmosfera u Tuzli: Ulice i trgovi obasjani ukrasima

Foto: A. Bajrić
Usljed obilnih kišnih padavina koje su u poslijepodnevnim satima u više navrata pogodile Tuzlu saobraćaj se u gradu na pojedinim lokacijama odvija otežano.Naime, na južnoj gradskoj saobraćajnici formirana su "jezera" kod dvorane Mejdan, Doma penzionera i na raskrsnici za naselje Sjenjak, dok je, kako saznajemo, do izlijevanja oborinskih voda došlo ispod nadvožnjaka kod kompleksa Panonskih jezera. 
Nakon obilnih padavina, i nivo rijeke Jale je porastao, a očito da kanalizacioni odvodi nisu bili u stanju da prihvate ogromnu količinu oborinskih voda koje su se zbog toga izlile na saobraćajnice.

Poplave u Tuzli: Formirana "jezera" na više lokacija

Uz mnoge znakove i obavještenja koje imamo priliku vidjeti na našim ulicama, trgovima, ali i drugim javnim prostorima, ono postavljeno u tuzlanskom naselju Solina, na putu koji vodi prema Psihijatrijskoj klinici, mnoge je i nasmijalo, ali i opomenulo.&nbsp;&nbsp;"Pazi, štenad na putu" - ispisano na komadu kartona prikovanom na običnom drvenom direku, s razlogom opominje prolaznike na opasnost od napada pasa koji se, nerijetko u čoporima, kreću ovom dionicom puta, a što je prije dva dana zabilježio objektiv "Avazovog" fotoreportera Ahmeta Bajrića Blicka.&nbsp;

Saznajemo da se broj pasa lutalica koji se mogu sresti u ovom naselju stalno povećava te da mnogi, u potrazi za hranom, mogu biti vrlo neugodni u susretu s ljudima. 
Ko god da se sjetio ovakvog načina upozoravanja građana na opasnost koja ih vreba od pasa lutalica, nije pogriješio. Pitanje je samo jesu li ovo upozorenje vidjeli oni koji bi se trebali brinuti kako o psima tako i o ljudima.

Savjesni građanin upozorio "Pazi, štenad na putu"

Na jezeru Vidara kod Gradačca danas je održano otvoreno seniorsko prvenstvo Federacije BiH u lovu ribe udicom s hranilicom.Na takmičenju je nastupilo 11 ribolovaca iz Tuzle, Brčkog, Srebrenika, Banovića i Jajca. Najuspješniji ribolovac, s ulovljenih 15.960 grama ribe, bio je Amir Taletović iz Tuzle.&nbsp;Drugo mjesto pripalo je Zlatanu Sitareviću iz Srebrenika, s ulovljenih 13.880 grama, a treći je bio Dževad Karić, s ulovljenih 8.530 grama, također ribolovac iz Srebrenika.

Gradačac: Obilježena Evropska noć muzeja

Skoro 2.000 postača iftarilo na Trgu slobode

Večeras na Trgu slobode u Tuzli zajedno će iftariti 2.000 vjernika

Jovanovići su Tuzli prije 106 godina poklonili prvo kino

Sapna će dobiti centralno spomen-obilježje

Uništena kasetna aviobomba koju je prije 40 godina zakopao Ibrahim Ahmetašević

Švedski mirovnjaci u novoj akciji doniranja opreme i sprava

Gradačački strijelci štite 23 hektara voćnjaka i obradivog zemljišta

Top sa Kicelja označio početak ramazana u Tuzli

Raskrsnica na kojoj je četvrta vojna sila Evrope polomila zube

Prvo mjesto za predstavu “Najbogatiji vrabac na svijetu” iz Sarajeva

Tuzlanski muftija Fazlović: Ramazan je najljepši vrt ljudskih vrlina

Predramazanska atmosfera u Tuzli: Ulice i trgovi obasjani ukrasima

Poplave u Tuzli: Formirana "jezera" na više lokacija

Savjesni građanin upozorio "Pazi, štenad na putu"

Na jezeru Vidara održano federalno takmičenje u ribolovu

Tuzlanski kanton

Gradačac: Obilježena Evropska noć muzeja

Skoro 2.000 postača iftarilo na Trgu slobode

Večeras na Trgu slobode u Tuzli zajedno će iftariti 2.000 vjernika

Jovanovići su Tuzli prije 106 godina poklonili prvo kino

Sapna će dobiti centralno spomen-obilježje

Uništena kasetna aviobomba koju je prije 40 godina zakopao Ibrahim Ahmetašević

Švedski mirovnjaci u novoj akciji doniranja opreme i sprava

Gradačački strijelci štite 23 hektara voćnjaka i obradivog zemljišta

Top sa Kicelja označio početak ramazana u Tuzli

Raskrsnica na kojoj je četvrta vojna sila Evrope polomila zube

Prvo mjesto za predstavu “Najbogatiji vrabac na svijetu” iz Sarajeva

Tuzlanski muftija Fazlović: Ramazan je najljepši vrt ljudskih vrlina

Predramazanska atmosfera u Tuzli: Ulice i trgovi obasjani ukrasima

Poplave u Tuzli: Formirana "jezera" na više lokacija

Savjesni građanin upozorio "Pazi, štenad na putu"

Na jezeru Vidara održano federalno takmičenje u ribolovu