Tuzlanski kanton bi uskoro mogle početi posjećivati organizirane grupe turista iz daleke Kine.&nbsp;&nbsp; 
&nbsp;Bezvizni režim 

Rezultat je to nedavne posjete preddelegacija iz Kine, čiji su predstavnici prije dolaska zvanične delegacije razgovarali s ministrom trgovine, turizma i saobraćaja Mirsadom Gluhićem (SBB) o turističkim potencijalima Tuzlanskog kantona i cijele BiH.

Na ovom sastanku, između ostalog, razgovarano je o osnivanju putničke agencije u Tuzli koja bi imala funkciju da u Tuzlanski kantona, ali i ostale dijelove naše zemlje, dovodi striktno kineske turiste. 

U prilog ovoj priči ide i to što je na nedavnom sastanku predstavnika Narodne Republike Kine i Bosne i Hercegovine dogovoren bezvizni režim između dvije zemlje koji bi na snagu trebao stupiti 29. maja.

Prema riječima ministra Gluhića, kineski turisti su poznati kao tranzit turisti te bi nakon obilaska znamenitosti u gradu soli oni trebali ići i u obilazak drugih gradova u našoj zemlji, od čega će, naglašava, korist imati mnoge lokalne zajednice. 

Puno troše 

- Kineski turisti su poznati po tome što troše puno novca. Raduje nas činjenica da im kao grad, kanton i država imamo šta ponuditi – smatra ministar Gluhić. 

 
Interesantna destinacija&nbsp;&nbsp;
- Za Kineze smo vrlo interesantna destinacija, koju oni u budućnosti žele sve više posjećivati. Zanimaju ih kulturno-historijski i vjerski spomenici, priroda, stari gradovi, a to je sve ono što mi imamo i čime smo bogati – dodaje Gluhić.

Kineski turisti uskoro bi mogli „okupirati“ Tuzlanski kanton

Postrojavanjem pripadnika MUP-a TK, svečanim defileom i akademijom u BKC-u danas se u Tuzli obilježava 22. maj – Dan policije Tuzlanskog kantona.&nbsp;
Postrojavanje službenika policije obavljeno je ispred sjedišta MUP-a TK, a potom su delegacije na spomen-obilježju položile vijence i cvijeće.&nbsp; &nbsp;Službenici MUP-a TK nadziru najveći kanton u FBiH. Ne treba zaboraviti da su u proteklim godinama nabavljena nova materijalno-tehnička sredstva i uniforme za službenike MUP-a TK. 

U obraćanju medijima ministar policije TK Husein Topčagić rekao je da je 22. maj značajan datum ne samo za pripadnike policije nego i za sve građane TK, dodavši da je sigurnost uvjet kvalitetnog života.
- Za nas i građane najznačajnije je da imamo povoljno stanje sigurnosti na području TK, što je jedan od strateških ciljeva Ministarstva. Imamo dosta zadovoljavajuće stanje kada je riječ o kriminalitetu, stanju javnog reda i mira te u saobraćaju. Radili smo puno na materijalno-tehničkom opremanju, kao i na podizanju nivoa usluga koje vršimo prema građanima u cilju njihove i zaštite imovine – rekao je Topčagić.
Policijski komesar Dževad Korman rekao je da se na današnji dan treba prisjetiti svih pripadnika policije koji su život dali za odbranu domovine ili tokom vršenja službene dužnosti te im treba odati počast. Za njihove porodice upriličen je prijem i one su stalna briga MUP-a TK.
- Današnji defile kroz grad i postrojavanje pripadnika policije nije demonstracija sile, nego dokaz građanima da mogu računati na jednu opremljenu i osposobljenu policiju, koja je spremna da izvrši svaki zadatak u njihovom interesu. Policijski službenici u svom radu neće dozvoliti da pojedinac ili grupa ugroze našu sigurnost, brzo će i efikasno reagirati i zaštititi život i imovinu građana - naglasio je Korman.&nbsp;

Postrojavanje, svečani defile i akademija u Tuzli: Nećemo dozvoliti da se ugrozi sigurnost građana

U povodu 21.maja – Svjetskog dana kulturne raznolikosti za dijalog i razvoj, Misija OSCE-a u BiH i Koalicija „Mržnja ne sada i ne ovdje“ Gradačac, u kompleksu starog grada organizirali niz aktivnosti s ciljem podizanja svijesti građana o očuvanju kulturno-historijskog naslijeđa.
Tim povodom održana je sa učenicima srednjih škola radionica „Pričaonica o kulturnoj i historijskoj baštini“ s ciljem očuvanja kulturnih i historijskih spomenika i baštine u BiH. 
U sklopu ovih aktivnosti gradačački srednjoškolci su pristupili uklanjanju grafita i natpisa s karaula starog grada.

Srednjoškolci u Gradačcu uklanjali grafite s kapija starog grada

Od prvog jula počet će primjena elektronskih knjižica u Tuzlanskom kantonu, a do kraja godine će prestati upotreba starih, klasičnih zdravstvenih knjižica.
Izrada elektronskih knjižica je potpuno besplatna, jer je izbjegnuto njihovo štampanje, odnosno kod ljekarskih pregleda i zdravstvenih usluga koristit će se jedan od identifikacionih dokumenata.
Za razliku od nekih drugih kantona, uvođenje elektronskih knjižica će u Tuzlanskom kantonu biti potpuno besplatno kako za osiguranike tako i za sami Zavod.
- Korisnici elektronskih zdravstvenih knjižica neće imati više potrebu za ovjerom knjižica, nego će svoju provjeru vršiti korištenjem usluge u samom domu zdravlja ili bolnici na području TK – kazao je direktor ZZO TK Mirsad Hodžić.
Pomoćnik direktora za IT sistem ZZO TK Emir Alibašić istakao je da u slučaju da su se opredijelili za printanje elektronskih legitimacija kao u drugim kantonima, takav projekt bi koštao oko četiri miliona maraka što bi zahtijevalo od svakog osiguranog lica dodatne troškove.
Provjera podataka osiguranih lica vršit će se putem nekog ličnog identifikacijskog dokumenta, koji na sebi ima kodiran matični broj.
Elektronske knjižice označit će i kraj ovjeravanju knjižica i bržu naplatu usluga, te što je najvažnije osiguranicima uštediti dragocjeno vrijeme.

Od jula počinje primjena elektronskih knjižica u Tuzlanskom kantonu

Nekoliko desetina građana okupilo se danas na Trgu slobode u Tuzli kako bi potpisivanjem peticije te mirnim protestom iskazalo svoju podršku porodicama Memić i Dragičević, koje već nekoliko mjeseci tragaju za konačnom istinom o stradanju svojih sinova Dženana i Davida. 
Prethodnih nekoliko dana porodice nastradalih mladića pokrenule su niz mirnih okupljanja širom Bosne i Hercegovine, ali i nekoliko gradova zapadne Evrope. 
- Narod se buni. Počelo je po svim gradovima i izašlo je izvan Bosne i Hercegovine. Jučer (subota, op.a) je bilo u Beču. Bilo je u Minhenu, bit će i u Frankfurtu. Narod hoće istinu, kao što i ja hoću istinu. Od početka tvrdim da je moj sin ubijen. Tužilaštvo mi je poturilo druge dokaze, međutim, ja sad imam sve dokaze. Oni su skrivali preko 200 dokaza. Poturili su saobraćajnu nesreću. Ima osam dokaza povjerljivo, a u saobraćajnoj nesreći nema ništa povjerljivo – smatra Muriz Memić, otac nastradalog Dženana. 
Inače, poslije Sarajeva, Banja Luke, Mostara i Tuzle protesti „Hoćemo pravdu“ sljedećih dana trebali bi se održati i u ostalim gradovima naše zemlje.

Muriz Memić u Tuzli: Imam sve dokaze, Dženan je ubijen

Izložbom "Novac na tlu Bosne i Hercegovine u 19. i 20. vijeku" u Zavičajnoj muzejskoj zbirci u Gradačcu prošle noći obilježena je Evropska noć muzeja, koja se istovremeno održava u muzejima širom Evrope. 
Gradačac se ove godine prvi put priključio velikoj muzejskoj porodici s više od 2.000 evropskih muzeja, koji obilježavaju i Međunarodni dan i Evropsku noć muzeja.
Evropska noć muzeja se organizira pod pokroviteljstvom Vijeća Evrope i UNESCO-a, a vezana je za Međunarodni dan muzeja (18. maj), koji je ustanovljen od ICOM-a i svake godine fokusiran na različitu muzejsku temu.
Za potpun ugođaj ove kulturne manifestacije u gradačačkoj Zavičajnoj muzejskoj zbirci potrudio se i mladi Dario Matkić izvedbama klasične glazbe na gitari.

Gradačac: Obilježena Evropska noć muzeja

Skoro dvije hiljade postača iftarilo je na Trgu slobode u Tuzli na tradicionalnom iftaru, kojeg za sve građane Tuzle organizuje Medžlis Islamske zajednice Tuzla, uz pomoć svojih donatora, Muftijstva tuzlanskog, lokalne i kantonalne vlasti. 

Bila je ovo prilika da se Tuzlaci kroz bogat vjerski i zabavni program druže te na koncu u jednom lijepo ambijentu i iftare.

Prema riječima hafiza Ahmeda ef. Huskanovića, glavnog imama MIZ Tuzla, iftar je prilika da se radost ramazana podijeli sa svim narodima.

- Željeli smo da radost ramazana podijelimo sa džematlijama i građanima. Da ih počastimo i iftar podijelimo s njima, a sve je tonu lijepe poruke i suživota - potcrtao je Huskanović.

Kako je istakao Edin ef. Peštalić, koordinator za organizaciju iftara, organizacijom iftara u kome učestvuju i stari i mladi pravi se jedna generacijska sponu koja ima za cilj da mlađi uče od starijih i da sa tom tradicijom nastave i kasnije.

Iftar na Trgu slobode organizuje se već četiri godine zaredom. Prvi put ga je organizovala turska opština Bajrampaša, dok je nakon toga organizaciju preuzeo tuzlanski Medžlis.

Skoro 2.000 postača iftarilo na Trgu slobode

Foto: A. BajrićNa Trgu slobode u Tuzli večeras će biti upriličen tradicionalni iftar za postače koji bi, prema procjenama, trebao okupiti 2.000 vjernika. 
Tradicionalno, iftar organiziraju Medžlis Islamske zajednice Tuzla, Gradska uprava, Ministarstvo obrazovanja i nauke te privrednici. 
Trenutno se na Trgu slobode izvode pripreme za večerašnji iftar. Postavljaju se klupe i stolice, a akciju, osim radnika Islamske zajednice, pomažu i brojni volonteri.
U večerašnjem programu u Tuzli bi trebao nastupiti Armin Muzaferija, a ovogodišnji iftar u Tuzli dio je programa „Ramazan u Bosni“.

Večeras na Trgu slobode u Tuzli zajedno će iftariti 2.000 vjernika

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u novembru 2015. godine donijela je odluku o proglašenju zgrade kina „Centar“ u Tuzli nacionalnim spomenikom BiH. Odluci je prethodila peticija građana koju je 22. februara 2013. podnijela Sunčica Kuzmić.&nbsp;&nbsp; Iako je riječ o građevini izuzetne historijske vrijednosti, kino „Centar“ kao nacionalni spomenik godinama je sakriven iza reklamnih panoa. Razloga za to je više, a u konačnici se ogledaju u neriješenim imovinskopravnim odnosima. 
Lože i balkon 
- Kino „Centar“ nesumnjivo je jedna od najvrednijih građevina iz austrougarskog perioda u Tuzli. Znamo da ga je sagradila porodica Jovanović, u čijem su vlasništvu bili i hotel „Bristol“ te crkva na Trnovcu, gdje je i njihova porodična grobnica – kaže Rusmir Djedović, stručni saradnik u Zavodu za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa TK.

&nbsp;Današnji izgled zgrade kina „Centar“: Ruševina zarasla u šiblje Zgradu je projektirao inžinjer Niko Mitrović i bila je to jedna od prvih zgrada namjenski sagrađenih za prikazivanje filmova u BiH. Te 1912. godine otvoreno je kino „Koloseum“. 
- U duhu je secesije, a osim dokumentarne i historijske vrijednosti, objekt ima veliku arhitektonsku, ali i ambijentalnu vrijednost u sklopu historijske jezgre grada Tuzle. Dobro je projektirano za potrebe imućne trgovačke porodice Jovanović, koja je bila pokretač društvenog života u Tuzli tokom 19. i prve dvije dekade 20. stoljeća - navode u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. 
Gradnja kina počela je 1906., a završena 1912. godine. Imalo je parter, dvije lože i polukružni balkon. Na spratu su bila dva petosobna stana, a Pero Jovanović, koji je započeo gradnju kina, objekt je predao na upravljanje sinu Mišku. 
Miško je kao pripadnik „Mlade Bosne“ učestvovao u Sarajevskom atentatu, a osuđen je na smrt i pogubljen u februaru 1915., nakon čega tadašnje vlasti zatvaraju kino, da bi prostor unajmila porodica Dilni, koja je do 1935. godine na tom lokalitetu otvorila robnu kuću „Granap“. 
Neriješeni odnosi
Ne postoje podaci je li zgrada u vrijeme Drugog svjetskog rata pretrpjela oštećenja. No, u Titovoj Jugoslaviji od 1949. do 1953. godine tu je bilo smješteno Narodno pozorište Tuzla. Kino je na koncu preimenovano u „Proleter“, a od 1970. godine u „Centar“.

Djedović: Ogromna vrijednost
 Punih 106 godina od otvaranja, nakon promjene imena i namjene, od „Koloseuma“, „Granapa“, „Proletera“ do „Centra“, jedna od najznačajnijih građevina austrougarskog doba izložena je propadanju. Kako nezvanično saznajemo, obnova kina ne može početi zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa. 
300 filmova i 3.900 projekcija 
Početkom druge polovine 20. stoljeća, na širem području Tuzle otvaraju se nova kina. U Kreki je u novembru 1953. počelo s radom kino „Radnik“ sa 502 sjedišta. U julu 1960. godine u kompleksu zgrada školskog centra otvoreno je kino „Mladost“ sa 553 sjedišta. Uz njega je sagrađeno i ljetno kino sa 800 sjedišta. 
- U domu JNA 1961. godine otvoreno je novo kino, a 1966. Tuzla je raspolagala sa 2.600 kinosjedišta. Tokom 1964. godine prikazano je 300 filmova u 3.900 projekcija, a gledalo ih je oko milion posjetilaca, navode iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

Jovanovići su Tuzli prije 106 godina poklonili prvo kino

Ovih dana u Sapni su počeli radovi na izgradnji centralnog spomen-obilježja koje će biti posvećeno svim poginulim pripadnicima Armije Republike BiH s područja općine Sapna i drugih mjesta koja gravitiraju s ovom općinom.&nbsp;&nbsp;
Spomenik će, također, biti posvećen i bošnjačkim civilima ubijenim u junu 1992. godine na Bijelom Potoku, nedaleko od Zvornika, kada je zvjerski likvidirana 671 osoba. 

- Sapna je jedna od rijetkih općina koja nema centralno spomen-obilježje. Odlučili smo da to promijenimo. Kada radovi budu okončani, imat ćemo u centru općine jedno lijepo spomen-obilježje, koje će nas podsjećati na naše šehide – kaže nam Zudin Mahmutović, načelnik općine Sapna. 

Prema njegovim riječima, Općina je izgradila idejni projekt koji bi trebao koštati oko 170.000 KM. Finansijeri su, kaže Mahmutović, osim Općine, Ministarstvo za boračka pitanja Tuzlanskog kantona, Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica te Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata. 

Tri faze&nbsp;
Spomen-obilježje bit će građeno u tri faze. Ove godine planiran je završetak prve i druge faze, dok će treća faza, faza tzv. finih radova, zbog nedostatka novčanih sredstava biti nastavljena naredne godine.

Sapna će dobiti centralno spomen-obilježje

Stručnjaci Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) danas su, nakon opsežnih priprema, u gračaničkoj mahali Donji Ritešići uništili opasnu kasetnu aviobombu iz Drugog svjetskog rata, koja je bila zakopana na međi u blizini kuće Ibrahima Ahmetaševića.
S obzirom na to da se ovo eksplozivno sredstvo nalazi u lošem stanju i da ima tri upaljača, operacija uništavanja je izvedena metodom transporta do mjesta uništenja, oko 30 metara od mjesta gdje je bila zakopana u zemlji.

Građani iz okolnih kuća i vozila su u vrijeme detonacije evakuirani na sigurnu razdaljinu.
Operacija detoniranja je prošla bez ijednog incidenta.

Uništena kasetna aviobomba koju je prije 40 godina zakopao Ibrahim Ahmetašević

Grupa bivših švedskih pripadnika UN-a, s Gustavom Frödingom i Pijom Bodénom na čelu&nbsp; realizirala je još jednu uspješnu akciju doniranja opreme i sprava Gimnastičkom klubu “Tuzla”. Gustav i Pia su u toku agresije na BiH, ali i poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, boravili u BiH kao pripadnici “plavih šljemova”, a prije dvije godine su, zahvaljujući Jasni Omerefendić–Alispahić, njihovoj prijateljici, dostavili prvi kontingent sportske opreme. 


-&nbsp;Za nas je ova oprema dragocjena, iako korištena i iako je u prosjeku po desetak godina starosti, jer oprema koju mi koristimo je u prosjeku stara od 40 do 50 godina. Ovog puta od naših prijatelja iz Švedske dobili smo i veliki broj gimnastičkih trikoa, koji će biti podijeljeni našim članovima – kaže profesor Almir Atiković, predsjednik GK “Tuzla”.&nbsp;

Gustav i Pia nisu krili oduševljenje što su ponovo u Tuzli. Zajedno s njima bili su i Erik von Essen i Roland Strombeck. Naime, Gustav je na mopedu prevalio 1.600 kilometara i stigao iz Švedske do Tuzle, dok su Pia, Erik i Roland vozili kamion u kome je bila gimnastička oprema.&nbsp;&nbsp;

- Prvo sam brodom došao do sjevernog dijela Poljske, a onda do Berlina pa preko Češke, Austrije, Slovenije i Hrvatske stigao u BiH. Nisam imao nikakvih problema, a ovo iskustvo ne može se riječima iskazati, ako ga sami ne doživite – kaže Gustav Fröding.&nbsp;

Njemu i njegovim kolegama mnogo znači saradnja s GK “Tuzla”, a u ovim proteklim godinama poznanstvo s profesorom Atikovićem i timom njegovih trenera preraslo je u prijateljstvo.&nbsp;- Sve moje dosadašnje misli o BiH i Tuzli bile su vezane za rat. Ovo je lijep povratak u BiH, jer imamo mogućnost da se na lijep način povežemo s ljudima u Tuzli – kaže Pia Bodén.
Kada je riječ o uspostavljanu saradnje, profesor Atiković ističe kako će tri članice tuzlanskog kluba ići na usavršavanje u Švedsku, te da će takmičari iz Švedske doći u uzvratnu posjetu. 
- Dogovorili smo međunarodnu saradnju s prijateljima iz Švedske. I naši treneri idu u švedske klubove, gdje usvajaju nova znanja koja kasnije primjenjuju u našem klubu. Naš osnovni problem je prostorni kapacitet, jer dvorana koju koristimo zadovoljava prostornu cjelinu za jednu gimnastičku spravu. Ipak, snalazimo se na razne načine, a imamo pozive da ovaj bazični sport oživimo u Banovićima, Srebreniku i Živinicama. Vidjet ćemo – kaže profesor Atiković, predsjednik GK “Tuzla”.
Interesovanje ogromno


Profesor Atiković ističe kako je interesovanje za gimnastiku ogromno, ali da prostorni kapaciteti, odnosno nedostatak prostora za treniranje, uveliko limitira njihovo članstvo.&nbsp;&nbsp;- U naš klub su uključena i djeca s poteškoćama u razvoju. Svakom su vrata otvorena, ali, nažalost, institucije koje bi trebale prepoznati značaj gimnastike za razvoj djece nisu nas na adekvatan način podržale – kaže on.

Švedski mirovnjaci u novoj akciji doniranja opreme i sprava

Osim po nadaleko poznatom Sajmu šljive, Gradačac je poznat i po tome što je jedina općina na području Federacije Bosne i Hercegovine koja ima protugradnu zaštitu. Sa šest lokacija smještenih u nekoliko sela zaštićena su 23 hektara plodnih voćnjaka, oranica, malinjaka, plastenika... Gradonosni oblaci Sistem protugradne zaštite u Gradačcu postojao je i prije rata, a danas je uvezan sa sistemom protugradne zaštite entiteta RS, tačnije s onim smještenim u Bosanskoj Gradišci, odakle gradačački strijelci dobivaju informacije kada i u kolikoj mjeri trebaju djelovati. Strijelci su dužni da dva puta dnevno održavaju i vezu s nadležnima za ovu oblast u Bosanskoj Gradišci. - Prije desetak godina, dok još nismo imali protugradnu zaštitu, našu općinu je pogodilo nevrijeme koje je prouzrokovalo štetu od dva miliona maraka. Ovakav vid zaštite je vrlo efikasan i nužno je da ga imaju i druge općine, u prvom redu Gračanica, odakle nam dolazi najviše gradonosnih oblaka - ističe za naš list dipl. ing. poljoprivrede Salim Novalić, stručni savjetnik u Općini Gradačac. Sredstva za rad Svaka lansirna rampa na području gradačačke općine ima šest raketa, a godišnje se iz budžeta ove općine za rad tih rampi izdvaja od 60 do 70 hiljada KM.

Gradačački strijelci štite 23 hektara voćnjaka i obradivog zemljišta

Top sa tuzlanskog uzvišenja Kicelj označio je večeras početak ramazana u Tuzli. Posljednjih godina u Tuzli je obnovljena tradicija upotrebe topa u akšamsko vrijeme kako bi vjernici u svojim domovima započeli s iftarima. 
Ramazansko raspoloženje u Tuzli traje već nekoliko dana nakon što je Gradska ulica okićena ukrasnim svjetiljkama. 
Gradskom ulicom već se pronio miris Hukinih lepina iz pekare koja na istom mjestu egzistira stoljeće i nekoliko decenija. 
I u drugim tuzlanskim mahalama pronosit će se miris ramazanskih lepina, iftara i sehura sve do posljednjeg dana ramazana.

Top sa Kicelja označio početak ramazana u Tuzli

Foto: A. BajrićBorci Tuzle obilježili su 26. godišnjicu odbrane grada od velikosrpske agresije. Tog 15. maja 1992. godine na raskrsnici Brčanska Malta velikosrpski agresor je prvi put polomio zube u sjeveroistočnoj Bosni, nakon što su od Brčkog do Vlasenice na krvav način okupirali dijelove međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine.
Upravo u kontekstu 15. maja 1992. godine moraju se uvažavati historijski fakti koji govore da je u Batkovićima kod Bijeljine još 1. aprila otvoren koncentracioni logor za nesrpsko stanovništvo te da su okupirani Brčko, Bijeljina, Zvornik, Bratunac, Vlasenica...
- Kako se manipulira BiH i osporava njena državnost tako se manipulira odbranom Tuzle i 15. majem. Gola je istina da su rezervisti s Ozrena došli u pljačku magacina Teritorijalne odbrane i da smo ih spriječili u odvoženju naoružanja. Također, važno je napomenuti da je 12. maja formirana tzv. Vojska Srpske RBiH i da su do 15. maja već počinjeni strašni zločini - kaže Meša Bajrić, načelnik tadašnje Službe javne bezbjednosti Tuzla.
Predratni, ratni i poratni gradonačelnik Tuzle Selim Bešlagić, uprkos odlukama Haškog tribunala, koji je ocijenio da se na Brčanskoj Malti nije dogodio ratni zločin, ni 26 godina poslije tragedije na raskrsnici, odnosno odbrane grada, nije slobodan čovjek.
- Meni je dovoljno duga i široka BiH, ali zbog nekih potjernica meni i drugim ljudima je ugroženo osnovno ljudsko pravo - prvo na slobodu kretanja. Opstrukcije, rekao bih, pravi Tužilaštvo BiH, jer ja od 1992. godine insistiram da se Brčanska Malta procesuira, ali za sada ništa od toga - kaže Bešlagić.
Mirza Ahmić, predsjednik Organizacije demobilisanih boraca Tuzla, ističe da dvije istine ne postoje te da je 15. maja odbranjena Tuzla.
- Svjedoci smo načina na koji je kolona napuštala kasarnu. Najodgovorniji za tragediju na Brčanskoj Malti je onaj ko je upravljao kolonom i njegovi potčinjeni. Oni su naredili da vojnici budu na buradima sa naftom ili municijom i upravo u tim eksplozijama najviše ljudi je i poginulo - ističe Ahmić.
Nikad nije bilo provokacija
Delegacije iz bh. entiteta RS nisu došle u Tuzlu da bi obilježile dan pogibije vojnika u koloni. Razloge je, kako su obrazložili, sigurnosne prirode.
- Nikad niko njima ovdje nije rekao nijednu ružnu riječ. Čak smo predlagali da zajedno položimo cvijeće, jer mi razumijemo bol svake majke. Ali... Tog 15. maja branioci Tuzle su pomagali ranjenim vojnicima, odvozili ih na klinički centar... Odgovorni za ovu tragediju su oni koji su upravljali kolonom - zaključuje Ahmić.
Šta je rekao Zdravko Čolić
Nekadašnji gradonačelnik Selim Bešlagić parafrazirao je izjavu koju je Zdravko Čolić dao srbijanskim medijima.
- Rekao je da je Tuzla jedina sačuvala duh multikulturalnosti i multietničnost u najtežim vremenima. Spomenuo je da sam na čelu grada bio ja. Zar im trebam i dalje bilo šta objašnjavati nakon ovakve izjave - kazao je Bešlagić.

Raskrsnica na kojoj je četvrta vojna sila Evrope polomila zube

U organizaciji JU BKC i Centra za dramski odgoj, u Gračanici je prošlog vikenda održan 21. festival dječijeg teatra Bosne i Hercegovine. Mladi glumci pristigli iz 12 bh. gradova, od Trebinja, Mostara, Viteza, Sarajeva, Tuzle, Bugojna, Srebrenika i domaćina Gračanice, dva dana su se takmičili u izvedbi komada koje su pripremili sa svojim pedagozima, mentorima, nastavnicima.&nbsp;&nbsp;
&nbsp;Težak zadatak 

Žiri u sastavu Bogdan Simić iz Lutkarskog pozorišta “Cvrčko” iz Ugljevika, Vahid Duraković, dječiji pjesnik iz Bugojna, i rediteljica Mirela Trepanić iz Gračanice imao je težak zadatak, odabrati i proglasiti najbolje, jer djeca su se svojski trudila da se iskažu. Na kraju je odlučeno da se dodijeli čak 11 nagrada u raznim kategorijama.

&nbsp;- Najboljom u cjelini proglasili smo predstavu “Najbogatiji vrabac na svijetu” u izvedbi dječije dramske grupe Katoličkog školskog centra “Sveti Josip” iz Sarajeva. To je uistinu bila najkompletnija predstava s jednostavnom temom, bajkom prilagođenom dječijem uzrastu – kazala je članica žirija Mirela Trepanić.
 
Nagradu za scenski govor dobio je Dino Hamidović za ulogu pisca u predstavi „Najbogatiji vrabac na svijet“. Nagrada za ansambl igru dodijeljena je predstavi „Mali princ“ dječijeg studija Mostarskog teatra mladih, koji je također nagrađen i za funkcionalan izbor muzike. 
Predstava „Zlatna guska“ Dječijeg pozorišta „Eko Art“ Bugojno dobila je nagradu za uspješno kombiniranje formi pokret-lutka-naracija.
 
Nagradu za razigranu partnersku igru za uloge kuhara i pomoćnika kuhara dobili su Ognjen Stojak i Katarina Petrović iz predstave „Trnoružica i hrabri vitez“ Gradskog kazališta mladih Vitez. Predstava „Alisa u zemlji čudesa“ Katoličkog školskog centra „Sv. Franjo“ Tuzla nagrađena je za vizuelni identitet i funkcionalan izbor muzike. 
 
Nagrada za umjetničko-pedagoško vodstvo dobile su Ana Dolić i Ivana Mostarac iz Katoličkog školskog centra „Sv. Josip“ Sarajevo.
 
Najveća vrijednost 
 
- I ovaj put Gračanlije su bile dobri domaćini djeci iz cijele Bosne i Hercegovine. Najveća vrijednost Festivala su nova dječija poznanstva, prijateljstva i druženje. To stalno potenciramo - kazao je Nedžad Peljto, direktor Festivala i direktor JU BKC.

 
Najbolji glumci Kurt i Popadić&nbsp;&nbsp;
Na Festivalu su dodijeljene i dvije nagrade za najboljeg glumca. Jedna je pripala Sinu Kurtu za ulogu vrapca Čupavka u predstavi „Najbogatiji vrabac na svijet“ Katoličkog školskog centra „Sv. Josip“ Sarajevo. Drugu nagradu je osvojio David Popadić za ulogu kapetana Piplfoksa u predstavi „Kapetan Džon Piplfoks“ teatra „Male stvari“ Trebinje.

Kineski turisti uskoro bi mogli „okupirati“ Tuzlanski kanton

Postrojavanje, svečani defile i akademija u Tuzli: Nećemo dozvoliti da se ugrozi sigurnost građana

Srednjoškolci u Gradačcu uklanjali grafite s kapija starog grada

Od jula počinje primjena elektronskih knjižica u Tuzlanskom kantonu

Muriz Memić u Tuzli: Imam sve dokaze, Dženan je ubijen

Gradačac: Obilježena Evropska noć muzeja

Skoro 2.000 postača iftarilo na Trgu slobode

Večeras na Trgu slobode u Tuzli zajedno će iftariti 2.000 vjernika

Jovanovići su Tuzli prije 106 godina poklonili prvo kino

Sapna će dobiti centralno spomen-obilježje

Uništena kasetna aviobomba koju je prije 40 godina zakopao Ibrahim Ahmetašević

Švedski mirovnjaci u novoj akciji doniranja opreme i sprava

Gradačački strijelci štite 23 hektara voćnjaka i obradivog zemljišta

Top sa Kicelja označio početak ramazana u Tuzli

Raskrsnica na kojoj je četvrta vojna sila Evrope polomila zube

Prvo mjesto za predstavu “Najbogatiji vrabac na svijetu” iz Sarajeva

Tuzlanski kanton

Kineski turisti uskoro bi mogli „okupirati“ Tuzlanski kanton

Postrojavanje, svečani defile i akademija u Tuzli: Nećemo dozvoliti da se ugrozi sigurnost građana

Srednjoškolci u Gradačcu uklanjali grafite s kapija starog grada

Od jula počinje primjena elektronskih knjižica u Tuzlanskom kantonu

Muriz Memić u Tuzli: Imam sve dokaze, Dženan je ubijen

Gradačac: Obilježena Evropska noć muzeja

Skoro 2.000 postača iftarilo na Trgu slobode

Večeras na Trgu slobode u Tuzli zajedno će iftariti 2.000 vjernika

Jovanovići su Tuzli prije 106 godina poklonili prvo kino

Sapna će dobiti centralno spomen-obilježje

Uništena kasetna aviobomba koju je prije 40 godina zakopao Ibrahim Ahmetašević

Švedski mirovnjaci u novoj akciji doniranja opreme i sprava

Gradačački strijelci štite 23 hektara voćnjaka i obradivog zemljišta

Top sa Kicelja označio početak ramazana u Tuzli

Raskrsnica na kojoj je četvrta vojna sila Evrope polomila zube

Prvo mjesto za predstavu “Najbogatiji vrabac na svijetu” iz Sarajeva