Demobilisani borci Armije Republike BiH danas su u petnaestominutnoj blokadi držali saobraćaj na petlji Šićki Brod kod Tuzle. 
- Bilo je ovo naše posljednje upozorenje vladajućoj garnituri i znak da smo živi te da se nismo prepali. Naši zahtjevi su dobro poznati, a ogledaju se kroz jedinstveni borački registar, ukidanje finansiranja boračkih udruženja i boračkom dodatku. Mi od tih zahtjeva nećemo odustati – kaže Emir Sofić, ratni oficir Armije RBiH iz Srebrenika. 
Demobilisani borci tuzlanskog kraja nisu željeli da saobraćaj bude blokiran duže od 15 minuta zbog građana i privrednika. 
- Zbog njih se nismo odlučili za radikalnije korake. No, vlast koja se vadi na zaštitu ličnih podataka mora znati kako smo mi iznijeli rat i da znamo po imenu i prezimenu ko je gdje bio. Bio sam u Boračko-invalidskoj zaštiti Srebrenik nakon što je ministar Bukvarević objavio registar za Tuzlanski kanton i tamo mi je rečeno kako za šest mjeseci treba sjesti neka komisija, a tek za dvije godine će biti prezentiran spisak – kaže Sofić. 
Za 15. april u Srebreniku je zakazana proslava Dana Armije RBiH, a od Parlamenta FBiH ovisit će daljnji koraci demobilisanih boraca. 
- U Srebreniku će Dan Armije RBiH proslaviti borci, a ne podrumaši i kravataši, kao prethodnih godina – govori Sofić. 
Poslije petnaestominutne blokade saobraćaja demobilisani borci su napustili petlju Šićki Brod i vratili se kućama.&nbsp;

Petlja Šićki Brod deblokirana, borci se razišli

Imam osjećaj da za sve vjerske praznike, uopšteno, sve stane, da se svi posvete njima, svojoj porodici, radosti i da se u zraku osjeti praznična atmosfera. Toga nam treba više i to neprestano ponavljam, kaže na početku razgovora za „Avaz“ sveštenik Miloš Trišić.
Ovaj rođeni Tuzlak u braku je sa suprugom Bojanom i otac je dvogodišnje kćerkice Ksenije. Uprskos činjenici da se radi o relativno mladom svešteniku, svojim radom i zalaganjem uspješno se pokazao i u Odboru za međureligijsku saradnju u Tuzli. 
- Trebamo se truditi da nas praznična atmosfera zadovoljstva i radosti drži cijelu godinu iako, prema nekim našim aršinima, nema možda razloga za neko zadovoljstvo. Ipak, čovjek mora biti zadovoljan onim kako je, da se uzda i nada da će biti bolje. Vaskrs je praznik ljubavi i zbog toga bi svako onaj ko sebe naziva hrišćaninom trebao da voli sve ljude, bez obzira na vjeru i naciju – ističe Trišić. 
Kada je u pitanju rad Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Tuzli, ona još pokriva i područje Živinica i Banovića. Naš sagovornik naglašava da po pitanju međuvjerskog života pravoslavni vjernici nemaju nikakvih problema. 
- U potpunosti upražnjavamo sve naše vjerske obrede i praznike. Dijelimo ih sa svima i hvala Bogu što je tako. Vjernika, nažalost, ima malo. Većinom su to osobe treće životne dobi. Djeca su otišla trbuhom za kruhom u inostranstvo. S onim ljudima koji su ovdje trudimo se da gradimo jednu zajednicu, da im se uvijek nađemo pri ruci, da ih koliko možemo usrećimo – kaže Trišić. 
Problem povrata imovine&nbsp; Odnos gradskih vlasti u Tuzli prema SPC-u, tvrdi Trišić, veoma je korektan. Kako kaže, shodno mogućnostima, Grad Tuzla pomaže unapređenju njihovog rada. Međutim, naglašava da se vlasti ne mogu pohvaliti kada je riječ o restituciji imovine.
- Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Tuzli ništa nije vraćeno nakon rata. Istini za volju, pregovaramo s gradskom administracijom, jer smo do Drugog svjetskog rata imali mnogo imovine. Lakše bi bilo i Islamskoj zajednici, Katoličkoj crkvi, ali i nama da funkcionišemo, da pomažemo stanovništvu, da radimo s mladima kada bi nam nekretnine bile vraćene – smatra naš sagovornik.

Hrišćanin treba da voli sve ljude, bez obzira na vjeru

Pod pokroviteljstvom načelnika općine Živinice Samira Kamenjakovića i živiničkog Općinskog vijeća, u BKC-u u Živinicama održana je tradicionalna manifestacija Izbor sportiste za 2017. godinu.Priznanja su dodijeljena najuspješnijim sportistima, sportistima godine u kategoriji osoba s invaliditetom, za ostvarene školske rezultate, posebna priznanja te priznanja za one koji su prvaci BiH u svojim kategorijama i za sportiste koji su nastupili za reprezentaciju Bosne i Hercegovine. Ovom prilikom Sportski savez općine Živinice je dodijelio 33 pehara, 18 plaketa, 4 priznanja i 11 specijalnih nagrada.
Uz ovacije prisutnih u punoj velikoj dvorani BKC-a, nagrađeni su najbolji pioniri i kadeti, najbolje ekipe u regularnom i invalidskom sportu i najbolji sportisti seniori.
Najuspješnije su ekipe živiničkih sportskih premijerligaša, ŽFK Fortuna i RK Konjuh, a u invalidnom sportu Streljački sportski klub Konjuh.
Za najuspješnije seniorske sportistkinje proglašene su Nadina Mahmutbegović (šah) i Vildana Hodžić (ženski nogomet), a za najuspješnijeg seniora Arnad Hamzić, jedan od najboljih rukometaša Konjuha.

Proglašeni najuspješniji sportisti Živinica

Stanovnici naselja nizvodno od hidroakumulacije jezera Modrac gotovo svake godine strahuju od izlijevanja rijeke Spreče, drugih rječica ili bujučnih potoka.&nbsp;&nbsp; 
&nbsp;Crne slutnje 

Nažalost, njihove crne lutnje se u većini slučajeva obistine, a najteže prolaze poljoprivrednici iz Gračanice i Doboj-Istoka, čiji su usjevi u Sprečkom polju prvi na udaru.

Uprkos činjenici da su poplave konstanta svake godine, nedovoljno se radi kako bi se stanje popravilo. 

Iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Tuzlanskog kantona pojašnjavaju da rijeka Spreča spada u vodotoke prvog reda i da su za uređenje njenog korita zaduženi u Agenciji za vodno područje rijeke Save. Ovo ministarstvo, kažu, zaduženo je za vodotoke druge kategorije. 

Napominju da kroz programe vodnih naknada finansiraju projekte vodosnabdijevanja i vodozaštite, ali naglašavaju da su lokalne zajednice dužne kandidirati projekte vodozaštite. 

&nbsp;Prepoznati problem

- Nemamo ništa protiv finansiranja regulacija riječnih korita, ali općine te projekte moraju kandidirati kod Ministarstva. Ne možemo ulaziti u to šta je prioritet neke lokalne zajednice. Na njima je da prepoznaju probleme i žarišta. Ono što oni kandidiraju mi finansiramo – kazala je za „Avaz“ Eldina Mulić, šefica Odsjeka vodoprivrede. 

Prema njenim riječima, praksa pokazuje da lokalne zajednice više preferiraju projekte vodosnabdijevanja nego vodozaštite. 

1.395.0000&nbsp;&nbsp;KM uloženo u vodotoke druge kategorije u 2017. godini
1.199.000&nbsp;KM Ministarstvo poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva uložilo u 2016.
542.000&nbsp;KM resorno kantonalno ministarstvo uložilo 2015. godine

Općinama važnije snabdijevanje vodom nego zaštita od poplava

Na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća Gračanica usvojen je plan upisa u Gimnaziju “Dr. Mustafa Beganović” i Mješovitu srednju školu. Školski odbori i direktori škola, u saradnji s poslodavcima i potrebama privrede, pripremili su optimalne planove upisa u prve razrede srednjih škola.
	
Prema riječima direktora MSŠ, prof. Redže Alihodžića, planiran je upis 450 učenika u 20 odjeljenja, jedno više nego prošle godine.

 
- Mi smo nekoliko puta bili na dogovorima s Udruženjem poslodavaca i vlasnika gračaničkih kompanija, s kojima smo dogovarali novu upisnu politiku. I učenicima i njihovim roditeljima smo prezentirali razna deficitarna zanimanja, za kojima vapi privreda i u kojima će svršeni učenici odmah dobiti zaposlenje – kaže Alihodžić.
 
Ističe kako su se pri donošenju plana upisa bazirali na proizvodna zanimanja, pa će tako u prve razrede ove škole biti upisani operateri na CNC mašinama, tehničari elektroenergetike, zavarivači, instalateri centralnog grijanja, kuhari, krojači, medicinske sestre...

U Gimnaziji će biti upisano pet odjeljenja i to tri u opću gimnaziju, te po jedno u filološko jezičku gimnaziju i za IT odsjek. Direktorica ove škole, prof. Minka Kurtović je naglasila da raspolažu s dobrim prostornim mogućnostima i stručnim kadrom pa je plan da se u pet odjeljenja upiše 125 učenika realan.

Ove godine više proizvodnih zanimanja

FOTO: A.Bajrić Blicko / Fena Polaganjem cvijeća i odavanjem počati na spomen-obilježjima Slana banja u Tuzli, danas je započelo obilježavanje 4. aprila 1992. godine, datuma od posebnog značaja za noviju historiju ovog grada, kada je Skupština Općine Tuzla donijela odluku o organizaciji i pružanju otpora agresiji na Bosnu i Hercegovinu na tuzlanskom području.
Cvijeće i vijence na ceremonijalnom platou Slana banja, Partizanskim brigadama, Zlatnim ljiljanima poginulim braniteljima Tuzle i BiH 1992.–1995., te na groblju civilnih žrtava, položili su predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti Grada Tuzla, kao i boračka i druga udruženja građana.
Nakon toga položeno je cvijeće na spomen-ploču na zgradi u kojoj je održana sjednica Skupštine Općine Tuzla 4. aprila 1992. godine u Kazan-mahali.
Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović podsjetio je da su 4. aprila 1992. godine vijećnici tog doba iz osam partija imali potpuni politički i međunacionalni konsenzus.
- U to doba to nije mogao imati nijedan gradski parlament, ili državni, nijedno tijelo u BiH to nije moglo imati osim Tuzle. To političko jedinstvo svih građana bez obzira na nacionalnu, političku, vjersku i svaku drugu pripadnost pretvorilo se u jedinstvo grada - naglašava Imamović.
Dodaje da je to bila platforma, tako da je grad preživio na način da je kriminalitet bio na desetogodišnjem prijeratnom prosjeku, ističući da nije bilo nijednoga ubistva niti drugog težeg krivičnog djela iz nacionalnih ili političkih pobuda.
Načelnik tadašnje Stanice javne bezbjednosti Tuzla Meša Bajrić kaže da 4. april ima historijsku težinu zbog očuvanja multikulturalnosti tog grada. Tuzla je dragulj i paradigma Evrope, jer nije bilo osveta u periodu stradanja.
-Treba da se ponosimo, očuvano je jedinstvo građana ovog grada, iako su u okolini i neposrednoj blizii dešavali strašni zločin - istakao je.
Podsjetio je da je tadašnji parlament ovog grada prihvatio prijedlog Stanice javne bezbijednosti da se u svakoj mjesnoj zajednici formira ratna stanica policije, koja bi garantirala etnički sastav iz 1991. godine i apsolutno odgovorala nacionalnom sastavu Tuzle.
Ocijenio je također da je to bilo izuzetno važno kako bi se očuvala multikulturalnost, antifašistička tradicija i građanski etos Tuzle.
Tim povodom održana je i svečana sjednica Gradskog vijeća Tuzla u tuzlanskom Narodnom pozorištu.

Tuzlaci se prisjećaju početka pružanja tuzlanskog otpora

&nbsp;&nbsp;Nakon topljenja snijega i obilnih kiša, na području gračaničke općine tokom prošlog mjeseca pojavilo se nekoliko klizišta i odrona koji mogu oštetiti stambene objekte i puteve.&nbsp;&nbsp; 
Za sada je najteže stanje u Gornjoj Orahovici, zaseoku Dobrnjići, u kome su u nekoliko kuća zbog “nemirnog” tla popucali zidovi pa se mještani boje zanoćiti u njima. 


- Kuću smo sagradili ovdje jer smo tu imali plac. Sad su zidovi popucali pa sa suprugom i dvoje djece u njoj spavamo na svoj rizik. Ne znam šta da radim i kome da se obratim za pomoć - kazao je Adem Dobrnjić pokazujući nam pukotine na zidovima.

Zidovi su popucali i u kućama njegovih komšija Mirsada i Samira Dobrnjića. 

Vlasnike oštećenih kuća nedavno su posjetili geolog Amer Džindo iz Tuzle i šef Civilne zaštite Gračanica Mustafa Bajić te građevinski inspektor Azijada Husić.


- U zaseoku Dobrnjići lani smo sanirali jedno veliko klizište, ali je cijeli zaselak s više od 20 kuća “nemirno područje” i ovdje treba zabraniti svaku gradnju, pa i najmanjeg objekta. Za sada ne vidim da se zemlja pokrenula, ali su slijeganja tla česta i kuće pucaju. Nažalost, ovdje je djelimično problem i ljudski faktor - kazao je Džindo.

Gračanica: Zbog popucalih zidova mještani nemaju sna

U tuzlanskoj prigradskom naselju Bukinje, gdje se gradi Centar za autizam, jučer je obilježen Svjetski dan svjesnosti o autizmu. Bahrudin Hadžiefendić (SBB), ministar zdravstva TK, ističe kako već treću godinu delegacija Vlade TK dolazi na ovu lokaciju, ali da se od izgradnje depandansa ništa više nije uradilo kako bi se okončala izgradnja ovog centra.&nbsp;&nbsp;
&nbsp;Odobren novac 

- Ne treba trošiti riječi kakav će značaj imati Centar za autizam, koji će biti jedini takve vrste u FBiH. Nije bitno ko će biti na vlasti, samo neka bude otvoren. Djeca i roditelji to, bez sumnje, zaslužuju – kaže ministar Hadžiefendić. 

Premijer Jakub Suljkanović obradovan je činjenicom da je Vlada FBiH napokon shvatila težinu problema djece s autizmom i njihovih roditelja te da je na posljednjoj sjednici odobrila 150.000 KM za nastavak gradnje Centra. 

- U budžetu TK za 2018. godinu planirali smo 150.000 KM. Potrebno je da se u ovaj projekt uključe i jedinice lokalne samouprave. Naravno izgradnjom centra kompletan posao neće biti gotov. No, hajmo ga izgraditi do oktobra i staviti u funkciju pa ćemo rješavati druge prioritete iz ove oblasti – kaže premijer Suljkanović. 

Meho Sadiković, predsjednik Udruženja roditelja djece s autizmom (URDOSA), ističe kako očekuje da će Centar biti izgrađen do kraja godine, ali ne očekuje da će ubrzo biti formirana javna ustanova. 

Bolji tretman

- Djeca s autizmom u Centru će dobiti priliku za bolji tretman i integraciju u društvenu zajednicu, a zaustavit ćemo njihovu evidentnu segregaciju i diskriminaciju. U centru trebaju biti zaposlene četiri visokoobrazovane osobe. No, neka proces osnivanja javne ustanove potraje, ali da na kraju imamo kvalitetna rješenja i dobro organiziran rad – kaže Sadiković, koji napominje kako Udruženje na čijem je čelu okuplja 80-ak djece i njihovih roditelja.
 
Odlaze kompletne porodice&nbsp; 
Zbog nepostojanja adekvatne ustanove, odnosno centra za autizam, roditelji i djeca sve češće napuštaju BiH. 

- Imamo primjer gdje su oba roditelja imala dobar posao i odlična primanja, ali su zbog nedostatka kvalitetnog tretmana za svoje dijete odlučili da odu u inozemstvo. Autizam u porodici je, slobodno mogu reći, pakao. Dijete je sat vremena fantastično, a onda u pet narednih minuta počinje samo sebe povređivati ili ujedati – kaže Sadiković.

Akcija studenata 

Studenti prve godine Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli organizirali su jučer podjelu balona i mafina te izložbu povodom Svjetskog dana osoba s autizmom. Riječ je o aktivnostima koje su proveli u sklopu predmeta Volonterizam, a u saradnji s Udruženjem za ljudska prava i socijalnu inkluziju SOCI iz Tuzle.&nbsp;

Nije bitno ko će biti na vlasti, samo neka Centar za autizam bude otvoren

U Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) Tuzla tokom 2017. godine urađeno je više od 3.300.000 pregleda, izvedeno 28.000 operacija, uvedene su nove procedure, a povećan je priliv pacijenata iz svih kantona, izjavio je na konferenciji za medije ministar zdravstva TK Bahrudin Hadžiefendić.&nbsp; Govoreći o izvještaju o radu ove zdravstvene ustanove za prošlu godinu, koji je Kantonalna vlada danas usvojila, Hadžiefendić je kazao da je tuzlanski UKC pozitivno poslovao u 2017. te da bilježi rast prihoda nad rashodima.
Naglasio je da je u izvještajnoj godini smanjen dug ove zdravstvene ustanove prema dobavljačima za oko tri miliona KM.
Vlada TK usvojila je danas i Izvještaj o radu Zavoda za javno zdravstvo ovog kantona.
I ovaj zavod je pozitivno poslovao tokom prošle godine, a pravila rada i protokoli koji se u njemu koriste, kako je naveo Hadžiefendić, postali su model koji prepisuju ostali kantoni.
Također, Ministarstvo zdravstva TK s Ministarstvom obrazovanja i nauke te Zavodom za javno zdravstvo realiziralo je izuzetno uspješan projekt uvođenja ispravne vode u sve školske objekte na području TK postavljanjem UV filtera.
Govoreći o izvještaju o radu Ministarstva zdravstva TK u prošloj godini, koji je, također, usvojen, Hadžiefendić navodi da je prvi strateški cilj ovog ministarstva bio prevencija i unapređenje zdravstvenog stanja.
Podvukao je da su provedene aktivnosti prevencije i rane dijagnostike karcinoma dojke te karcinoma grlića maternice i kolorektalnog karcinoma.
Ostali ciljevi bili su izrada efikasnije i dostupnije zdravstvene zaštite svim građanima TK, zatim informatički razvoj i organizacija rada mrtvozorničke službe na području TK.
Podsjetio je na usvojenu odluku o utvrđivanju esencijalne liste lijekova, koja ide na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja TK te na Odluku o jedinstvenoj listi ortopedskih pomagala.
Između ostalog, izdvojio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o ZZO TK, zahvaljujući kojem je prošle godine ukinuta premija zdravstvenog osiguranja za određene kategorije osiguranika.
Hadžiefendić ističe da su ovo ministarstvo i ZZO TK utvrdili prijedlog za ostvarivanje prava iz primarne zdravstvene zaštite povratnika u RS te korištenje zdravstvenih usluga u svim domovima zdravlja na području TK.
Realiziran je i projekt zapošljavanja 130 mladih doktora medicine i stomatologije koji su se nalazili na evidenciji Biroa za zapošljavanje.
I u 2017. godini realiziran je i program asistirane reprodukcije ili vantjelesne oplodnje, odnosno nastavljeno je s refundacijom troškova.
Riješen je i dugogodišnji problem oboljelih od celijakije sufinansiranjem specijalne hrane, tzv. bezglutenskog brašna.

U tuzlanskom UKC-u tokom 2017. urađeno 28.000 operacija

U porodici Jukić iz naselja Bakaluše kod Breški, odnosno Tuzle, Uskrs se dočekuje s velikom radošću. Kaja i njena kćerka Vikica pripremit će oko 700 šarenih jaja koja će članovi Kulturno-umjetničkog društva „Breščani“ u srijedu, 4. aprila, podijeliti štićenicima Doma penzionerima te školarcima u Breškama i Obodnici.&nbsp;&nbsp; 
Glava porodice, 68-godišnji Blaško Jukić, priča da KUD „Breščani“ već deceniju njeguje lijepu tradiciju. 

Narodne nošnje 

- Obilazimo naše penzionere u narodnim nošnjama i po sobama dijelimo šarena jaja. Kasnije odigramo nekoliko narodnih kola i podijelimo radost Uskrsa s njima – kaže Blaško Jukić. 

Jukići su posebno ponosni na suživot u svojoj okolini. Blaško ističe da se u Breškama i okolnim naseljima mještani međusobno posjećuju u vrijeme blagdana te dodaje da je to urnek koji bi morali slijediti i političari sa svih strana. 

- Nijedan blagdan, vjerujte mi na riječ, ne može proći bez međusobnog posjećivanja. Ovdje su izmiješani Hrvati i Bošnjaci, a dolje su Srbi. Volio bih da nas posjete političari i da vide kako jedni druge poštujemo i živimo zajedno. Njihove priče o nemogućnosti suživota ovdje padaju u vodu – govori vrijedni domaćih. 

Nedavno je napunio 67. godinu. Sjeća se da je kao dječak u vrijeme Uskrsa obilazio svoje komšije. No, takav običaj danas polako izumire...

Čestitke domaćinu

- Mi smo morali obići svaku kuću i čestitati domaćinu. Danas je toga manje, jer je i manje djece u selu. Kako ne bismo zaboravili svoj običaj, mi, stariji, idemo jedni drugima u posjete. Prije je bilo intersantnije. Kada dobijete jaje, kao da ste dobili kuću. I mi se sada pitamo gdje su nestali ti sretni dani, kada smo bili zadovoljni i s komadom hljeba i rezom slanine – priča Blaško dok pokazuje na šunku, peku, kobasicu, slaninu, domaći sir, kukuruz koje će nositi na veliku pučku misu u Breške. 

Čokoladni zec&nbsp; 
Blaško je veći dio životnog vijeka proveo u Beču. Kaže kako je tamo običaj da se djeci, uz šarena jaja, u dvorištu skrivaju zečevi od čokolade. Njegova kćerka Vikica i zet Bahrudin Sužanj ovog puta su u Breškama kako bi se Vikica s majkom Kajom posvetila farbanju jaja.

Gdje su nestali sretni dani kada smo bili zadovoljni i s komadom hljeba

U organizaciji Saveza udruženja „Mreža žena – Veliko srce u BiH“ u Gradačcu je protekla dva dana održan 8. gradačački sajam organskih proizvoda „Eko-etno BiH“.

<h2>Zaštita okoline</h2>

Svoje proizvode iz različitih oblasti kućne radinosti prezentiralo je tridesetak certificiranih proizvođača iz Bosne i Hercegovine te nekoliko udruženja i srednjih škola koji se bave zaštitom okoline.


- To su mali poduzetnici koji se u okviru svoje porodice bave tradicionalnom proizvodnjom. Ove godine na sajmu su izlagali proizvođači pčelinjih proizvoda, lončari, kožari, uzgajivači ljekovitog bilja, a imali smo izložene i druge proizvode iz kućne radinosti - kaže Almasa Huskić iz Saveza udruženja „Mreža žena – Veliko srce u BiH“


Na sajmu svoje proizvode od meda i ostalih pčelinjih proizvoda već sedmi put izlaže Ermin Delić iz Zenice. Kaže da je zadovoljan organizacijom sajma, a i prodajom u Gradačcu.


- Kakva je kriza u državi, mi smo zadovoljni prodajom, ali nije kao prethodnih godina. Ove godine manje je interesiranje ljudi za kupovinom naših proizvoda. Vjerovatno narod nema para - ističe Delić. 


Duga tradicija 


Na sajmu tradicionalne bosanskohercegovačke poslastice, tahan i bijelu halvu, bombone, lizala i orašnjače, izlaže Sahida Nanić iz Gornjeg Rahića kod Brčkog. Dolazi iz porodične firme „Slatka tajna“ koja ima stogodišnju tradiciju proizvodnje poslastica.


- Kakva je trenutačna besparica i narod nema para, ja sam ipak zadovoljna prodajom – kazala je Nanić.
Bez podrške 


Nanić ističe da male porodične proizvođače niko ne podržava. 


- Žalosno je da nemamo nikakve poticaje ni u Brčko Distriktu ni na državnom nivou. Još niko nije donio zakone o starim zanatima i mi smo prepušteni sami sebi - tvrdi Nanić.

Kakva besparica vlada, zadovoljni smo prodajom

Demokratska fronta Tuzlanskog kantona u velikoj sali BKC-a Tuzla održala je tribinu pod nazivom “Trenutak istine”. Komentirajući sporazum SDP-a TK i Naše stranke TK, predsjednik DF-a Željko Komšić istakao je kako Naša stranka ima jednu priču za državni, a drugu za kantonalni nivo. 
Komšić je izrazio zadovoljstvo zbog revitalizacije DF-a na području TK, dok je predsjednik KO DF-a Zlatan Begić najavio sigurnu oktobarsku pobjedu, rekavši kako DF ima najorganiziranije mjesne odbore u TK. 
Na skupu su govorili i Mahir Mešalić, Bahrudin Šarić, Alma Kratina i Dženan Džonlagić.

Komšić: Naša stranka ima jednu priču za državni, a drugu za kantonalni nivo

Foto: A. Bajrić

Petnaestak minuta u petak nakon podneva predsjednik Kantonalnog odbora SDP-a BiH Enver Bijedić i predsjednik Regionalnog odbora Naše stranke TK Mirsad Čamdžić potpisali su sporazum o saradnji o predizbornom i postizbornom ciklusu.&nbsp;&nbsp; Ovo je, kako su istakli Bijedić i Čamdžić, historijski trenutak jer ono što nije moguće na nivou države i FBiH, moguće je u TK. 
- Izuzetno mi je drago da je došlo do potpisivanja ovog sporazuma, koji će na izvjestan način definirati buduće tokove u čitavoj zemlji, ne samo u TK. Dok je na sceni interesna podjela od nacionalnih stranaka, mi se ovdje programski ujedinjujemo. Mi tražimo presjek zajedničke vrijednosti naša dva politička subjekta, i to samo sa jednim ciljem - da bismo sklonili sadašnju vlast. To nam neće biti težak proces, jer od ovog sadašnjeg je sve bolje.&nbsp;Nećemo imati zajedničke liste SDP-a i DF-a u ovoj fazi. Nastavit ćemo razgovore o predizbornoj saradnji i postizbornoj koaliciji. Jedno je sigurno, neće biti političkih imenovanja. Ovo je poziv svim političkim akterima koji su protiv nacionalista da nam se priključe i da pobijedimo u oktobru 2018. godine - kazao je Bijedić.Poziv je otvoren, kako je istaknuto, za Demokratsku frontu, Tuzlansku alternativu, Građanski savez, Liberalno-demokratski savez...
- Ono što u državi i FBiH nije bilo moguće, mi u TK radimo. Sporazum favorizira predizborno ponašanje, favorizira jedan korektan odnos i u postizbornoj kampanji. Naša stranka ima ohrabrujući stav prema strankama ljevice – kazao je Čamdžić.

KO SDP-a i Naše stranke potpisali sporazum o saradnji

U organizaciji Saveza udruženja „Mreža žena – Veliko srce u BiH“ , u Gradačcu je danas otvoren tradicionalni 8. gradačački sajam organskih proizvođača „Eko-etno BiH“ Gradačac.&nbsp; Na sajmu svoje proizvode izlaže četrdesetak certificiranih organskih proizvođača iz Bosne i Hercegovine, te nekoliko udruženja i škola koje se bave zaštitom okoline.Na dvodnevnom 8. Eko-etno gradačačkom sajmu organskih proizvođača održat će se i dva edukativna predavanja: „Zelena ekonomija u BiH, mogućnosti i šanse“ i „Med i pčelinji proizvodi - povećanje proizvodnje i mogućnosti izvoza“.
&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Otvoren 8. sajam organskih proizvođača „Eko-etno BiH“

Vlada Tuzlanskog kantona na jučerašnjem redovnom zasjedanju usvojila je Izvještaj Kantonalne uprave za inspekcijske poslove TK za 2017. godinu. Inspektori ove uprave, prema riječima direktora Amela Mehanovića, nastavili su borbu na suzbijanju nelegalnog rada. Međutim, u poređenju sa 2016. godinom evidentirana je 51 osoba više koja je radila nacrno.&nbsp;&nbsp; 
&nbsp;Finansijski plan

- Inspektori su zatekli ukupno 998 radnika i prema njima su preduzete zakonom predviđene sankcije. Oko 350 takvih osoba je zaposleno, dok su preostali izbrisani s evidencije Službe za zapošljavanje TK – kaže Mehanović. 

Usvojen je i Izvještaj o izvršenju finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja TK. Direktor Mirsad Hodžić kazao je da su u 2017. godini na zdravstveno osiguranje bile prijavljene 427.193 osigurane osobe.

- Ukupni prihodi i primici za finansiranje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u 2017. godini ostvareni su u iznosu od 232.333.696 KM, što je za 5.870.490 KM ili 2,6 posto više od planiranih, a za 6 posto više u odnosu na 2016. godinu – pojasnio je direktor Hodžić. 

Ekološke naknade 

Donesena je i Odluka o davanju saglasnosti na Program raspodjele namjenskih sredstava od ekoloških naknada Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice za 2018. godinu. Zajedno sa prenesenim sredstvima iz 2017. godine u iznosu od 640.351 KM ukupan očekivani prihod u ovoj godini je 5.817.000 KM.

 Uredba o javno-privatnom partnerstvu&nbsp;
&nbsp;Vlada TK je donijela Uredbu o identifikaciji, pripremi, ugovaranju i praćenju implementacije projekata javno-privatnog partnerstva. Uredbom se detaljnije uređuju postupci i odnosi vezani za provođenje Zakona o JPP i ima za cilj da osigura uspješnu pripremu i implementaciju projekata po modelu javno-privatnog partnerstva, a koji mogu značajno doprinijeti socio-ekonomskom razvoju TK. 


&nbsp;Finansirana 21 kulturna manifestacija&nbsp;&nbsp; 
Vlada je prihvatila Informaciju o stanju u oblasti kulture u TK za 2017. godinu. Prema Informaciji, na kalendaru manifestacija kulture od interesa za Kanton u 2017. godini nalazi se 21 manifestacija kulture. Na ovoj poziciji u prošloj godini raspolagalo se sa 20.000 KM, a u 2018. godini taj iznos je peterostruko veći.

Inspektori otkrili 998 radnika nacrno

Klub zastupnika SDP-a u Skupštini TK traži da se kao tačka dnevnog reda sjednice zakazane za četvrtak, 29. mart, uvrsti prijedlog ''Deklaracije o radničkim pravima''.&nbsp;&nbsp; U obrazloženju prijedloga predsjednik Kluba SDP-a Dževad Hadžić ističe da su radnička prava ugrožena i da se TK neograničeno treba zalagati za legalizaciju rada i radnih odnosa. 
- Potrebno je pokrenuti sve kapacitete da se ostvare radnička prava, a posebno osmosatno radno vrijeme, pravo na dnevni, sedmični i godišnji odmor i 40-satnu radnu sedmicu. Najviše su ugrožena prava na bolovanje i liječenje, a posebno prava radnica trudnica i porodilja, pravo na naknadu za rad u vrijeme praznika, pravo na odmor, pravo na lični dohodak, pravo na sigurnost na poslu i pravo na penziono i zdravstveno osiguranje – navodi Hadžić. 
U ovoj deklaraciji stoji i da će TK neograničeno poticati nadležne inspekcije da ukinu rad nacrno, a u svrhu zaštite radničkih prava, a kao podrška realnom sektoru, Tuzlanski kanton će inicirati ukidanje najvećeg broja parafiskalnih nameta.
- U svrhu zaštite radničkih prava, potrebno je izvršiti reviziju propisa, zakonskih i podzakonskih akata koji opterećuju privredu, a sve u svrhu jednostavnijeg poslovanja – smatraju u KO SDP-a TK.&nbsp;Hadžić kaže da očekuje da će ova deklaracija dobiti podršku ostalih zastupnika u Skupštini TK.

Petlja Šićki Brod deblokirana, borci se razišli

Hrišćanin treba da voli sve ljude, bez obzira na vjeru

Proglašeni najuspješniji sportisti Živinica

Općinama važnije snabdijevanje vodom nego zaštita od poplava

Ove godine više proizvodnih zanimanja

Tuzlaci se prisjećaju početka pružanja tuzlanskog otpora

Gračanica: Zbog popucalih zidova mještani nemaju sna

Nije bitno ko će biti na vlasti, samo neka Centar za autizam bude otvoren

U tuzlanskom UKC-u tokom 2017. urađeno 28.000 operacija

Gdje su nestali sretni dani kada smo bili zadovoljni i s komadom hljeba

Kakva besparica vlada, zadovoljni smo prodajom

Komšić: Naša stranka ima jednu priču za državni, a drugu za kantonalni nivo

KO SDP-a i Naše stranke potpisali sporazum o saradnji

Otvoren 8. sajam organskih proizvođača „Eko-etno BiH“

Inspektori otkrili 998 radnika nacrno

SDP traži usvajanje ''Deklaracije o radničkim pravima''

Tuzlanski kanton

Petlja Šićki Brod deblokirana, borci se razišli

Hrišćanin treba da voli sve ljude, bez obzira na vjeru

Proglašeni najuspješniji sportisti Živinica

Općinama važnije snabdijevanje vodom nego zaštita od poplava

Ove godine više proizvodnih zanimanja

Tuzlaci se prisjećaju početka pružanja tuzlanskog otpora

Gračanica: Zbog popucalih zidova mještani nemaju sna

Nije bitno ko će biti na vlasti, samo neka Centar za autizam bude otvoren

U tuzlanskom UKC-u tokom 2017. urađeno 28.000 operacija

Gdje su nestali sretni dani kada smo bili zadovoljni i s komadom hljeba

Kakva besparica vlada, zadovoljni smo prodajom

Komšić: Naša stranka ima jednu priču za državni, a drugu za kantonalni nivo

KO SDP-a i Naše stranke potpisali sporazum o saradnji

Otvoren 8. sajam organskih proizvođača „Eko-etno BiH“

Inspektori otkrili 998 radnika nacrno

SDP traži usvajanje ''Deklaracije o radničkim pravima''