Foto: A. SadikovićNakon završetka projekta sanacije kontaktne mreže na dionici Unske pruge Blatna - Bihać, u dužini od 47 kilometara, promotivni bh. voz za Bihać danas je svečano krenuo sa Željezničke stanice Sarajevo, a u centar Unsko-sanskog kantona stigao u 17.15 sati.
To je prvi put nakon 26 godina da su se sirene iz lokomotive začule u ovom dijelu BiH. 
Talgo voz saobraćat će svakodnevno na relaciji Sarajevo - Bihać - Sarajevo. Iz Sarajeva će polaziti u 16 sati, a u Bihać stiže u 00.28. Iz Bihaća kreće u 01.57, a u Sarajevo stiže u 10.28 sati. Cijena karte u jednom smjeru je 36,70 KM, povratna 59,10 KM. 
Talgo u svom sastavu ima kola za spavanje i ukupno pet kabina s dva posteljna mjesta u svakoj.

Stotine Bišćana dočekale Talgo voz: Karta u jednom smjeru 36,70, a povratna 59,10 maraka

U prostorijama OO SBB-a Bužima danas je upriličen prijem i svečana promocija preko 20 novih članova koji su apsolventi na nekom od fakulteta u BiH, te onih koju su ranije završili studije višeg ili visokog obrazovanja. Da općinska organizacija Saveza jača iz dana u dan potvrdili su ovi mladi ljudi koji u ovoj političkoj organizaciji vide svoj društveno-politički angažman, te su spremni dati vlastiti doprinos u razvoju svoje lokalne zajednice, Krajine, pa i domovine BiH.&nbsp;&nbsp; - Svakodnevno smo svjedoci da nam ljudi prilaze, da žele biti dio tima mladih i sposobnih entuzijasta, a posebno je značajno da su tu obrazovani ljudi. Svaki član je bitan, ali moramo sve uraditi da one u koje su njihove porodice puno uložile truda i vremena ostanu ovdje. Danas smo u jednoj politički, neopterećenoj atmosferi razgovarali o problemima naše općine, bez ikakvih obećanja i zloupotrebe teškog stanja mladih na području Bužima. Ovaj tim će biti osnova razvoja organizacije i jačanja Saveza, i upravo na mladim i obrazovanima ćemo graditi Savez u narednom periodu. Ovo je jedan zdrav i perspektivan tim SBB-a u koji pozivamo sve Bužimljanke i Bužimljane da nam se pridruže, da zajedno gradimo bolju budućnost Bužima i Krajine - kazao je na prijemu Agan Bunić, predsjednika SBB-a Bužim. 
"Ovo je moj novi politički angažman, spreman sam dati svoj doprinos. Putem ove političke organizacije u budućnosti će se najviše moći uraditi za razvoj Bužima, za nova radna mjesta. Moramo sve uraditi da zadržimo što veći broja mladih ovdje u domovini. Sretan sam što sam dio ovog tima, vjerujem da će nam se pridružiti mnogi u narednom periodu - istaknuo je diplomirani pravnik Emir Duranović.

Bužim: SBB-u pristupilo 20 visokobrazovanih novih članova

Udruženje općina Republike Turske doniralo je javnom poduzeću "Mostar bus" tri autobusa u vrijednosti od 300 hiljada maraka.
- Radi se o dva gradska autobusa i jednom minibusu koji će već od ponedjeljka biti pušteni u promet - kazao je direktor "Mostar busa" Damir Marić prilikom primopredaje autobusa koja je upriličena u petak u autobazi ovog preduzeća na Bišću polju u Mostaru.
Ocijenio je kako će ova donacija poboljšati sigurnost i kvalitet prometne usluge u Mostaru.
 U ime građana Mostara, turskom udruženju općina i Turskom konzulatu na vrijednoj donaciji zahvalio je mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić.&nbsp;- Donacija će koristiti svim Mostarcima, ali i gradskoj kompaniji da obavi sigurnu uslugu - istaknuo je Bešlić, ukazavši pritom na dobre odnose BiH i Republike Turske.
- Naša država se trudi unaprijediti odnose s BiH i uvijek će podržavati njen razvoj i stabilnost, kao i pozitivne odnose unutar te zemlje - poručila je generalna konzulica Republike Turske u Mostaru Zerin Kandemir (Zerrin).
Podsjetila je kako su turska udruženja i institucije dosad u BiH realizirali na hiljade projekata, i to od infrastrukturalnih ulaganja, do kulturno umjetničkih manifestacija.
Prema njenim riječima, Turska planira da i sljedeće godine realizira projekte koji će unaprijediti kako kulturni život građana Mostara tako i ekonomsku situaciju u tom gradu.
- Autobusi koji su poklonjeni predstavljaju simbol prijateljstva koje će spojiti narode Republike Turske i BiH - kazao je sekretar Udruženja općina Republike Turske Hajretin Gungor (Hayrettin), izrazivši nadu da će donacija pomoći unapređenju odnosa dviju zemalja.
U toku je konkurs za izgradnju zajedničke autobaze javnog preduzeća "Mostar bus", za šta je dio sredstava osigurao Grad Mostar, a dio bi trebao biti riješen putem donatora ili kreditnih sredstava.
Preduzeće trenutno djeluje na tri lokacije, a očekuju da će za četiri mjeseca prijeći na novu adresu.

Turska donirala tri autobusa ''Mostar busu''

Ekonomski fakultet Univerziteta u Bihaću i Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona, uz podršku USAID projekta "Diaspora Invest", organizirali su konferenciju “Bosanskohercegovačka izvrsnost – uloga dijaspore u jačanju ekonomskih kapaciteta Bosne i Hercegovine”, koja je otvorena danas u Bihaću.Partneri na konferenciji su Privredna komora Unsko-sanskog kantona, BH Futures fondacija, Turistički klaster „Una“ i WWF Adria „Zaštićena područja za prirodu i ljude“, saopćeno je iz projekta ''Diaspora Invest''.
Dekanesa Ekonomskog fakulteta i predsjednica Organizacionog odbora konferencije Mirela Kljajić-Dervić istaknula je da će u naredna dva dana biti govora o stimuliranju investicija i poslovne saradnje domaćih privrednika s bh. dijasporom.
- Podijelit ćemo dobre prakse iz cijele zemlje, predstavit ćemo dostupne mogućnosti osiguranja tehničke podrške i grant program, dati prostor za predstavljanje domaćih investicionih projekata te izgraditi jednu mrežu koja će biti garant da će danas i sutra uspostavljene veze i saradnje nastaviti da žive do narednog druženja - kazala je Kljajić-Dervić.
Šef Odjela za ekonomski razvoj Misije USAID-a u Bosni i Hercegovini Endru Bogel (Andrew Boegel) naglašava da kompanije koje su pokrenute od investitora iz dijaspore uključuju najbolje svjetske prakse i vjeruje da će današnja diskusija ohrabriti napredak na ovom polju.
- Kompanije koje su pokrenute od investitora iz dijaspore uključuju najbolje svjetske prakse, gotovo u potpunosti su orijentirane na izvoz, te Bosanci i Hercegovci donose investicije u gradove iz kojih vode porijeklo. To je dobra vijest i za Bihać i za Unsko-sanski kanton, zato vjerujem da će današnja diskusija ohrabriti napredak na ovom polju - zaključio je Bogel.
Konzul BiH za regiju Novi Južni Vels u Australiji Đemila Talić-Gabriel je kazala da su naši ljudi u svijetu poznati kao radišni i obrazovani.
- Konferencijom želimo otvoriti vrata za nove investicije i pozvati naše ljude da ovdje ostvare svoje snove i ideje - dodala je Talić-Gabriel.
Konferencija je okupila više od stotinu učesnika i učesnica iz zemlje i svijeta, a ključne teme skupa su potencijal bh. dijaspore te šanse za investicije u turistički potencijal Unsko-sanskog kantona.

Bihać otvorio svoja vrata investitorima iz dijaspore

Tim volontera Crvenog križa općine Orašje, u kojem su profesorica Dina Pačuković te Ana Mikić i Sara Filipović, učenice Srednje medicinske škole iz Orašja, od 21. juna borave u migrantskom centru u Bihaću, gdje pomažu tamošnjim kolegama i migrantima.
Mladi iz Orašja svakodnevno rade na pružanju prve pomoći, pripremi i podjeli hrane za migrante, kao i animaciji djece i pomoći pri njihovom hranjenju.
- Radimo jedan doista human posao i najveća nagrada za naš trud je zahvalnost tih ljudi koju čitamo iz njihovih očiju. Oni dolaze iz Pakistana, Irana, Iraka i Afganistana. Govore različitim jezicima, ali se na kraju ipak uspijemo sporazumjeti - kaže Dina Pačuković.
Dodaje da su ovom trenutku u migranstkom kampu u Bihaću najpotrebniji 30-ak novih volontera i desetak profesionalaca jer su oni koji trenutno rade premoreni.

Volonteri Crvenog križa Orašje pomažu migrantima u Bihaću

Nakon što je nedavno završena 51. kolonija skulptora Ostrožac, park ovog starog grada bogatiji je za desetak umjetničkih djela.&nbsp;Grb kluba- Popunili smo kiparski atrij sa šest novih monumentalnih skulptura od kamena bihacita i nekoliko salonskih od gline. Pored toga, profesor Samir Sućeska je, na molbu vodećih ljudi iz Motociklističkog kluba “Unamotori” iz Cazina, izradio grb ovog kluba u kamenu bihacitu - rekao je Muhamed Dervić, direktor Kulturnog centra Cazin. Dodaje da tradicionalno imaju dobru saradnju s Akademijom likovnih umjetnosti iz Sarajeva tako da studenti dolaze ovdje i uspješno odrađuju svoje diplomske radove. - Kolonija nije samo umjetnička manifestacija nego i svojevrsna turistička atrakcija. Sada već davne 1967. godine održana je Prva kolonija skulptora, i to u Gradskom parku u Bihaću, kada je postavljeno sedam kamenih blokova, a skulpture su uradili vrsni umjetnici iz bivše države. Nakon dvije godine, Kolonija je premještena u Stari grad Ostrožac, gdje je ostala do danas – kazao nam je Dervić.Dala doprinosSvoj diplomski rad u Koloniji skulptora Ostrožac izvanredno je uradila i Cazinjanka Aida Beganović, studentica Akademije likovnih umjetnosti iz Sarajeva. - Izradila sam skulpturu “Sjedeći akt žene” i prezadovoljna sam što sam time dala svoj doprinos obogaćivanju ove prelijepe kolonije skulptura – rekla je Beganović.

Kiparski atrij bogatiji za desetak umjetničkih djela

Donator koji je želio ostati anoniman finansirao je sve troškove ekskurzije u Sarajevo, na koju su prije nekoliko dana putovali učenici i nastavno osoblje Osnovne škole "Sanica" iz istoimenog mjesta nadomak Ključa.
Iz ove škole su nas informirali kako su na ekskurziju u glavni grad BiH putovala 102 učenika ove škole, a spomenuti donator uplatio je na račun škole 5.000 maraka i ovaj novac je iskorišten da se plate prijevoz, ulaznice i džeparac za svu djecu.
- Uvjet realizacije svega je bio da donator ostane potpuno anoniman i on je na tome insistirao. Čak je, da se ne bi otkrio njegov identitet, angažirao posrednika koji je odradio sav posao, a uvjet je bio da se ide u Sarajevo i da ekskurzija bude edukativnog karaktera – informirali su iz ove škole.
Kažu kako im je donator ostavio na volju da sami osmisle sadržaj boravka u Sarajevu i oni su se odlučili za posjetu Zemaljskom muzeju i zgradi zajedničkih institucija BiH, vožnju žičarom i posjetu starom dijelu grada.
- Pretpostavljamo da se radi o nekome ko je na neki način vezan za ove prostore i ko je upoznat sa situacijom u Sanici i našoj školi, jer je pohađa veliki broj učenika čiji roditelji možda nisu u stanju da izdvoje novac i svojoj djeci priušte nešto ovako - kažu u ovoj školi za "Nezavisne novine".
Prema njihovim riječima, donator je obećao sličnu podršku i u budućnosti, te je istakao nadu kako njegov primjer neće ostati usamljen.
- U ime svih učenika, u ime ustanove te u svoje lično ime od srca zahvaljujemo donatoru na prilici da svi naši učenici taj dan dožive prelijepo iskustvo - istakla je direktorica ove škole Azra Šulić.
Učenici kažu da su uživali na ekskurziji, u druženju i od srca zahvaljuju dobrom, anonimnom donatoru.

Anonimni donator uplatio 5.000 KM za ekskurziju 102 učenika iz Ključa

Područje Velike Kladuše, zbog svog izuzetnog položaja i povoljnih prirodno-geografskih osobina, bilo je naseljeno već u davnoj prošlosti - paleolitiku, što potvrđuju brojni kulturno-historijski spomenici koje su iza sebe ostavili: ilirsko pleme Japodi, Rimljani, Avari, Slaveni i drugi narodi koji su naseljavali te prostore.&nbsp;&nbsp; 
Naučni radovi 

Kulturno-historijski nalazi, a posebno stari gradovi - Velika Kladuša, Vrnograč, Todorovo, Podzvizd... svjedoci su bogate i burne prošlosti kroz koju su se ovdje izmjenjivali osvajači s istoka i zapada.

Jedan od najvrednijih spomenika kulture pronađen na području Velike Kladuše jeste zlatna naušnica okrenutog piramidalnog oblika, s početka sedmog stoljeća. 

Historičar umjetnosti Husein Mekanović smatra da je otkriće, odnosno mjesto gdje je pronađena naušnica, diskutabilno. 

- Naušnica je nađena pred početak Drugog svjetskog rata, koji kilometar od centra Velike Kladuše. Spletom okolnosti, došla je u ruke liječnika iz Bihaća Stanka Sijelskog, a iz njegovog posjeda naušnica ide u ruke arheologa Zdenka Vinskog, koji je 1956. godine napisao stručnu raspravu o kladuškoj naušnici, a koja je objavljena u „Glasniku Zemaljskog muzeja u Sarajevu“ - govori Mekanović.

Sijelski je na kraju naušnicu poklonio zagrebačkom Arheološkom muzeju, gdje se i danas nalazi. Inače, o naušnici se vrlo malo zna, vrlo je malo naučnih radova posvećeno samo njoj. Mekanović izražava žaljenje što na istom nalazištu nisu rađena nova istraživanja, jer, kako kaže, ko zna, možda bi se moglo saznati još nešto o historiji ove naušnice. 

Velika vrijednost&nbsp; 
 - Ona je okrenutog piramidalnog oblika, dimenzija šest centimetara, a teška 13 grama, i to je poznato. Njena materijalna vrijednost možda nije velika i značajna, ali bi bilo značajno saznati čija je bila, kojem sloju stanovništva je pripadala – zaključuje Mekanović.


Po simbolu kladuške naušnice 2010. godine je u Velikoj Kladuši sagrađen park „Meeting Point“, kojim dominira simbolična replika naušnice, a projektirala ju je diplomirani inžinjer arhitekture Emina Adilagić-Zukanović.&nbsp;




Jedna od velikokladuških zlatarskih radnji kao turistički suvenir nudi izradu replike ovog vrijednog otkrića iz Velike Kladuše&nbsp;

Kome je pripadala zlatna naušnica iz sedmog stoljeća?

O sigurnosnom boravku migranata i migrantskoj krizi u USK, odnosno u Bihaću i Velikoj Kladuši, razgovarat će danas u Bihaću direktor Federalne uprave policije Dragan Lukač s policijskim komesarima iz svih kantona u Federaciji BiH.
Na sastanku, kako je najavljeno na jučerašnjim razgovorima direktora FUP-a Dragana Lukača sa čelnicima USK, trebalo bi donijeti određene mjere, na bazi sporazuma policijskih agencija u FBiH, prema kojima bi se policiji USK stavile na raspolaganje, ukoliko to trenutna stanje i situacija zahtijevaju.

U Bihaću radni dogovor policijskih komesara povodom migrantske krize

Gradnja Muzeja genocida u Mjesnoj zajednici Biljani u Ključu, u kojoj je u jednom danu u julu 1992. godine ubijeno skoro svo stanovništvo, jedan je od četiri projekta koji će se realizirati u ovoj godini u toj općini. Život povratnika - Posredstvom Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, za gradnju je osigurano 50.000 KM, dok će još 50.000 KM osigurati Vlada Unsko-sanskog kantona. Muzej će biti mjesto u kojem će biti pohranjena sva dokumentacija o stradanju ovdašnjeg stanovništva. Bit će to mjesto kolektivnog pamćenja zločina počinjenog nad Bošnjacima. Pored gradnje Muzeja, u okviru Projekta za poboljšavanje života u povratničkim područjima u Ključu, gradit će se i zgrada Medžlisa Islamske zajednice, za šta je dodatno osigurano još 50.000 KM - kazao je Ermin Vučkić iz MIZ Ključ.U okviru projekta podrške povratničkim područjima i na području općine Sanski Most bit će realizirana četiri projekta, za šta će biti osigurano 150.000 KM. Pumpna stanicaRiječ je o gradnji vodovodne mreže u povratničkom naselju Podvidača te kanalizacionog sistema u Lolinom sokaku. Gradit će se pumpna stanica na “Magaricama”, čime se rješava problem vodosnabdijevanja na tom dijelu općine. Četvrti projekt se odnosi na gradnju pomoćnog terena Fudbalskog kluba Podgrmeč s umjetnom travom. Put u Velagićima i HumićimaGradit će se i put u Mjesnoj zajednici Velagići te putna komunikacija prema mjesnom području Humići, za šta će u okviru projekta biti osigurano još 100.000 KM.

Za gradnju Muzeja genocida u Biljanima 100.000 KM

Foto: D. StojnićDo Planinarskog doma ''Debeli brijeg'' Planinarskog društva „Mrakovica“ iz Kozarca kod Prijedora više se neće hoditi makadamom, već novom asfaltnom dionicom u dužini od 700 metara koju su zajedničkim ulaganjem gradili planinari, 12 domaćinstva zaselaka Brđani i Vidovići i Gradska uprava.
Vrijednost puta je oko 60.000 KM, s tim da je oko 200 planinara i njihovih prijatelja zajedno s mještanima osiguralo 60 posto sredstava, a ostatak Grad Prijedor.
Simboličnim presijecanjem vrpce put su danas na upotrebu planinarima predali Hilmija Bešlagić, predsjednik Odbora za izgradnju puta, Hamdija Kahrimanović, član Odbora i jedan od organizatora akcije za asfaltiranje puta, i Tihomir Timarac, v. d. načelnika Odjeljenja za stambeno-komunalne poslove grada Prijedora. 
Otvaranje puta očekivano je popratila i fešta u Planinarskom domu.

Otvoren put u dužini od 700 metara do PD ''Debeli brijeg''

Ministar unutrašnjih poslova USK Anel Ramić potvrdio je informaciju da je samo na području Bihaća do sada legitimirano 2.627 migranata. Na području USK evidentirano ih je ukupno 3.507, a pretpostavlja se da više od 3.000 ilegalnih migranata i dalje boravi na području Bihaća i Velike Kladuše.Oko 700 ih je smješteno na lokaciji nekadašnjeg Đačkog doma, dok ih skoro 200 boravi u nedovršenoj zgradi Doma penzionera u Bihaću. Na području Velike Kladuše u proteklom periodu evidentirano je 880 migranata, koji, također, žive u neadekvatnom smještajnom prostoru.- Migranti su do sada na području USK počinili ukupno 18 krivičnih djela, među kojima su najbrojnije krađe. Nažalost, već znate da je među tim krivičnim djelima i jedno ubistvo u Velikoj Kladuši. Zbog toga smo i angažirali sve policijske jedinice koje su građanima dostupne i na usluzi 24 sata - istakao je ministar Ramić.Također, MUP Republike Hrvatske pojačao je nadzor nad državnom granicom s BiH, tako da većinu migranata uspijeva spriječiti u namjeri ilegalnog prelaska na teritorij Evropske unije. Tako je u proteklim mjesecima na područje BiH vraćeno skoro 200 osoba.

Na području USK evidentirano 3.507 migranata

Defileom livanjskih mažoretkinja i koncertom Kamernog simfonijskog orkestra iz Zenice, počeo je 20. festival scenskih umjetnosti „Bihaćko ljeto“. Brojna publika na Gradskom trgu u Bihaću vidjela je i dvije predstave Kulturno-umjetničkog društva LJUD iz Slovenije. Četiri koncertaU 15 festivalskih dana, od 23. juna do 7. jula, Bišćani i njihovi gosti uživat će u 22 pripremljena sadržaja. Tako je u okviru ovogodišnjeg programa 11 predstava, četiri koncerta, književna večer, izložbe. - Uprkos nezahvalnoj finansijskoj situaciji, pripremili smo zaista različite i atraktivne sadržaje te osigurali dolazak eminentnih gostiju - rekao je Alen Zulić, direktor Kulturnog centra u Bihaću.Festival scenskih umjetnosti „Bihaćko ljeto“ s razlogom se svrstava u vrh kulturnih dešavanja u BiH. U proteklih 19 godina, grad na Uni posjetili su umjetnici iz Italije, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Slovačke, Turske, SAD, Češke i naše države. Više od 280 dosadašnjih predstava izvelo je oko 500 glumaca i 120 reditelja. Baletne predstave U bihaćkom Kulturnom centru mogu se pohvaliti i sa po šest baletnih i lutkarskih predstava, dvije opere i 68 koncerata raznih muzičkih pravaca. Prema najavama, ovogodišnje festivalsko izdanje zbog jubileja bi trebalo biti posebno i na najvišem organizacijskom nivou.

Počeo Festival scenskih umjetnosti u Bihaću: Publika će do 7. jula uživati u bogatom programu

Sve teža situacija s migrantima na području grada Bihaća razlog je današnje vanredne sjednice Gradskog vijeća Bihać, potvrđeno je Feni iz Gradske uprave.
Sjednica počinje u 14 sati.
Skoro svakodnevni dolazak oko 50 migranata, nemogućnost njihovog adekvatnog smještaja i sigurnosna situacija - uvjetovali su i ovakvu reakciju bihaćkog gradonačelnika i gradskih vijećnika.
- Ovo je doslovno posljednji apel za pomoć. Dok grad trpi, država ne poduzima ništa. Dogovorit ćemo naše naredne poteze, ali ćemo ovom sjednicom pokušati i izvršiti dodatni pritisak na nadležne državne institucije. Ako opet izostane reakcija, vijećnici i ja ćemo put Sarajeva - rekao je Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća na posljednjoj sjednici Vijeća u četvrtak.
Vijećnici upozoravaju i na velike gubitke kada je u pitanju turistička sezona. Narušena sigurnosna situacija, navode, uvjetovala je brojne otkaze boravišnih rezervacija, što je potvrđeno i iz Turističke zajednice USK i od bihaćkih ugostitelja.
Inače, pretpostavlja se da u gradu na Uni trenutno boravi više od hiljadu migranata, međutim, to niko sa sigurnošću ne može potvrditi.

Vanredna sjednica Gradskog vijeća Bihać zbog migrantske krize

Poznata pčelarska porodica Rošić iz Cazina, koja se godinama uspješno bavi i uzgojem i preradom ljekovitog bilja, ovih je dana u svojoj porodičnoj kući instalirala postrojenje za inhalaciju zraka iz košnice, čime je u pčelarskoj proizvodnji otišla korak dalje. &nbsp;Novi način- Moja želja je bila da, pored svih ovih blagodati koje pčela pruža čovjeku, prikažem i jedan novi moment, odnosno na koji način možemo imati još koristi od pčela. Upravo je ta inhalacija iz košnice dobra za osobe koje imaju hronične probleme s respirotornim traktom, odnosno sa plućnim i srčanim bolestima – ističe Šefik Rošić.Med, polen, propolis, matična mliječ, pčelinji otrov i vosak, pčelinji su proizvodi koji imaju ljekovita i hranjiva svojstva. Svakodnevnim uzimanjem nekog od ovih proizvoda održava se jak imunitet organizma, što je osnovni preduvjet za dobro zdravlje. Čudo prirodeAko se tome doda i mogućnost besplatnog korištenja inhalacije iz košnice porodice Rošić, zaokružuje se priča o pčeli kao glavnom oprašivaču i čudu prirode.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Iscjeljujući značajTajna inhalacije iz košnice leži u snazi meda, matične mliječi, voska, propolisa i peluda, objedinjenih u posebnu zdravstvenu, iscjeljujuću komponentu, koju čovjek ne može proizvesti sam bez pomoći pčela.&nbsp;&nbsp;&nbsp; - Inhalacija iz košnice je vrlo dragocjena, omogućava da duže živimo. Posebno je dobra za djecu, naročito za onu s teškim oboljenjima respiratornog trakta, kao i sa srčanim bolestima – naglašava Rošić.&nbsp;

Građanima omogućili besplatnu ljekovitu inhalaciju iz košnica

Adnan Šečić iz bihaćkog naselja Luke ima 44 godine i stopostotni je ratni vojni invalid – paraplegičar. Nabavka pelena Nepokretan je od ratne 1994. godine, kada je kao pripadnik Jurišne čete Trećeg bataljona 501. slavne brigade Petoga korpusa Armije RBiH nakon agresorske kontraofanzive ranjen u rejonu Turskog kozjena, u akcijama prvog oslobađanja Ripča i Kulen-Vakufa. Ukazao nam je na problem učestalih revizija rješenja o invalidnosti koje za ovu kategoriju smatra nepotrebnim.– Revizije se vrše svake dvije-tri godine. Do sada sam bio na njih desetak. Kod nas nema promjene i stanje je stopostotni trajni invaliditet prve grupe. Međutim, tu samu reviziju RVI nazivaju maltretiranjem. Ne može amputircu narasti noga, a paraplegičar neće prohodati. Ove kategorije se već jednom moraju podvesti pod trajni invaliditet i da se ta revizija prekine za te kategorije - kaže Šečić.Ključni problem paraplegičara, kako kaže Šečić, su neodgovarajuća ortopedska pomagala.&nbsp;– Nekoj firmi dodijeljen je tender za nabavku pelena. To nisu pelene, to su najloni. Imate invalide koji su nepokretni, kvadriplegičari kojima danas četiri puta treba zamijeniti pelenu. Zbog takvih „najlonskih“ pelena javljaju im se rane – dekubitus i onda nastaju veći problemi – objašnjava Šečić. Upravo zbog ovoga Adnan potencira partnerski odnos i stalne razgovore predstavnika Udruženja paraplegičara sa Zavodom zdravstvenog osiguranja USK kako bi dobili kvalitetnija ortopedska pomagala.Ranice i dekubitus &nbsp;– Uzmimo, naprimjer, nabavku pomagala sandekubitalni jastuk. Na tender Zavoda može se javiti Kinez s običnim šlaufom koji košta 5 KM, da ti se nakon dva sata sjedenja počnu javljati ranice, dekubitus. Nakon dva sata... a ja sam čovjek koji je 24 sata u kolicima. Mora se paziti kakvo ortopedsko pomagalo dobivamo - upozorava Šečić. Prilagođen automobil&nbsp; U svakodnevnom životu mu pomaže supruga Deana, a, osim invalidskih kolica u kući pomoću kojih obavlja sve što treba, mobilnim ga čini i automobil prilagođen njegovom invaliditetu i potrebama. Prva od pet kuća Po završetku rata, ratni paraplegičari su zbog specifičnog zdravstvenog stanja bili smješteni u Lječilištu Gata i tadašnji gradonačelnik Bihaća Adnan Alagić i premijer USK Mirsad Veladžić su na inicijativu ove kategorije stopostotnih RVI-a iznašli model da se stupi u izgradnju kuća za paraplegičare. Na svoj krov nad glavom Adnan je čekao oko dvije godine i zahvaljujući Fondaciji „Pomoć žrtvama rata“ 1998. godine uselio u jednu od prvih pet izgrađenih kuća za paraplegičare.Visoka smrtnostŠečić upozorava i na visoku smrtnost paraplegičara.- U Bihaću je broj paraplegičara gotovo prepolovljen pa za nekoliko godina ove populacije više neće biti – kaže on.

Stotine Bišćana dočekale Talgo voz: Karta u jednom smjeru 36,70, a povratna 59,10 maraka

Bužim: SBB-u pristupilo 20 visokobrazovanih novih članova

Turska donirala tri autobusa ''Mostar busu''

Bihać otvorio svoja vrata investitorima iz dijaspore

Volonteri Crvenog križa Orašje pomažu migrantima u Bihaću

Kiparski atrij bogatiji za desetak umjetničkih djela

Anonimni donator uplatio 5.000 KM za ekskurziju 102 učenika iz Ključa

Kome je pripadala zlatna naušnica iz sedmog stoljeća?

U Bihaću radni dogovor policijskih komesara povodom migrantske krize

Za gradnju Muzeja genocida u Biljanima 100.000 KM

Otvoren put u dužini od 700 metara do PD ''Debeli brijeg''

Na području USK evidentirano 3.507 migranata

Počeo Festival scenskih umjetnosti u Bihaću: Publika će do 7. jula uživati u bogatom programu

Vanredna sjednica Gradskog vijeća Bihać zbog migrantske krize

Građanima omogućili besplatnu ljekovitu inhalaciju iz košnica

Stopostotni RVI ukazao na brojne nepotrebne revizije: Neće amputircu narasti noga, niti će paraplegičar prohodati

Unsko-sanski kanton

Stotine Bišćana dočekale Talgo voz: Karta u jednom smjeru 36,70, a povratna 59,10 maraka

Bužim: SBB-u pristupilo 20 visokobrazovanih novih članova

Turska donirala tri autobusa ''Mostar busu''

Bihać otvorio svoja vrata investitorima iz dijaspore

Volonteri Crvenog križa Orašje pomažu migrantima u Bihaću

Kiparski atrij bogatiji za desetak umjetničkih djela

Anonimni donator uplatio 5.000 KM za ekskurziju 102 učenika iz Ključa

Kome je pripadala zlatna naušnica iz sedmog stoljeća?

U Bihaću radni dogovor policijskih komesara povodom migrantske krize

Za gradnju Muzeja genocida u Biljanima 100.000 KM

Otvoren put u dužini od 700 metara do PD ''Debeli brijeg''

Na području USK evidentirano 3.507 migranata

Počeo Festival scenskih umjetnosti u Bihaću: Publika će do 7. jula uživati u bogatom programu

Vanredna sjednica Gradskog vijeća Bihać zbog migrantske krize

Građanima omogućili besplatnu ljekovitu inhalaciju iz košnica

Stopostotni RVI ukazao na brojne nepotrebne revizije: Neće amputircu narasti noga, niti će paraplegičar prohodati