Skupština USK danas zasjeda i zastupnici će konačno razmatrati situaciju oko migranata i migrantsku krizu. Problem migranata u Bihaću i Velikoj Kladuši još nije u potpunosti pod kontrolom. Poseban je problem što je organizacija Crvenog križa, koja u protekla dva mjeseca vodi brigu o migrantima u svakom pogledu, najavila da će se povući, odnosno obustaviti sve aktivnosti od utorka, 5. juna, odnosno prekinut će snabdijevanja hranom.&nbsp; Osim ovog, zastupnici će na Skupštini razmatrati i stanje u socijalnoj zaštiti te stanje izbjeglih i povratnika na ovom području, a na dnevnom redu naći će se i problem maloljetničke delinkvencije te stanje sigurnosti učenika od vršnjačkog nasilja u školama u Unsko-sanskom kantonu.

Skupština USK: Na dnevnom redu migrantska kriza

Unsko-sanski kanton je na pragu proglašenja epidemije ušljivosti i svraba među migrantima i to će se, najvjerovatnije, desiti u nekoliko narednih dana, potvrdio je ministar zdravstva u Vladi USK Hazim Kapić.
- Očekujemo da cjelokupnu situaciju procijeni Federalno ministarstvo zdravlja kako bismo mogli proglasiti epidemiju. Dosad smo evidentirali preko 80 zaraženih migranata, ali je sigurno da je taj broj znatno veći. Naši timovi pokušavaju situaciju držati pod kontrolom kako ne bi došlo do masovnog širenja zaraze - istakao je Kapić, pišu „Nezavisne novine“.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo zdravstva USK načinilo je interventni plan i zatražilo pomoć od domaćih i međunarodnih institucija budući da su njihovi finansijski resursi veoma ograničeni.
- Prioriteti u ovom trenutku su nabavka sanitetskog vozila kojim bi se prevozili migranti te formiranje jednog zdravstvenog tima koji će isključivo brinuti o njihovom zdravlju. Moram reći kako su prijevozna sredstva mogući izvor infekcije. Ako se migranti, recimo, prevoze autobusima i drugim vozilima, ukoliko su zaraženi, to je onda mogući izvor nove kontaminacije - rekao je Kapić.
Kako je naglasio, u ovom trenutku najveći problem su nehigijenski uvjeti u kojima borave migranti te činjenica da se mahom radi o kolektivnim smještajima.
Prema procjenama MUP-a USK, na području ovog kantona trenutno boravi oko 1.600 migranata i to najveći broj njih iz Sirije, Afganistana, Pakistana, Palestine i Iraka. Najviše ih ima na području Velike Kladuše i Bihaća, ali je njihov povećani priliv u posljednje vrijeme uočen i na području Cazina i Bužima, duž rubnog područja s hrvatskom granicom.
Prema riječima ministra unutrašnjih poslova USK Anela Ramića, pripadnici policije su u proteklom periodu zabilježili 13 krivičnih djela čiji su počinioci migranti i mahom se radi o tučnjavama i krađama, dok su u 18 slučajeva strani državljani prijavljeni za provale i neovlaštene ulaske u privatne stambene objekte.
- Nakon izvršene analize evidentiranih događaja u kojima su učestvovali migranti, može se konstatirati da se među njima nalazi i određeni broj lica koja su sklona vršenju krivičnih djela, kao i uživalaca opojnih droga - kazao je Ramić.

USK na pragu proglašenja epidemije: Među migrantima buknuli ušljivost i svrab

Nasilje u porodici je u porastu u svim općinama Unsko-sanskog kantona, no prednjače Bihać, Cazin i Velika Kladuša, podaci su MUP-a USK. Blagi porast U četiri mjeseca ove godine u Velikoj Kladuši je prijavljeno 15 slučajeva porodičnog nasilja i ovaj je broj u odnosu na godinu ranije u blagom je porastu.Iz velikokladuškog Centra za socijalni rad potvrđuju ove podatke. Dragana Milojković-Čović, docent doktor psiholoških nauka u velikokladuškom Centru za socijalni rad, naglašava da se najčešće radi o fizičkom nasilju, nasilju nad djecom, kao i ekonomskom nasilju, odnosno izostanku finansijske podrške za osnovne životne potrebe.&nbsp;- Osim ovih slučajeva, prisutno je i zapostavljanje djece i starijih roditelja, dok nisu zabilježeni slučajevi seksualnog, psihičkog ili emocionalnog nasilja – objašnjava Milojković–Čović. Jedina sigurna luka žrtvama zlostavljanja, Sigurna kuća koja se nalazi u Bihaću, nerijetko je bila domaćin žrtvama iz Velike Kladuše, ženama i djeci. Zakonsko rješenje U ovoj godini, navodi Milojković–Čović, nije bilo smještaja u Sigurnu kuću, u kojoj zakonski mogu ostati šest mjeseci, te se nakon toga traži drugo rješenje. - Paradoks je da se žrtva izmješta, djeca mijenjaju škole, dok počinilac nasilja ostaje u svom domu – zaključuje Milojković-Čović. Više nije tabu Milojković-Čović kao moguće razloge za povećan broj prijava navodi povećanu svijest javnosti, ali i samih žrtava o ovoj temi koja više nije tabu.- Većina žrtava potječe iz takvih porodica, u kojima je također žena bila žrtva nasilja i to je krug koji je teško prekinuti, ali ima i žena koje traže razvod čim dođe do neke konfliktne situacije ili neko na njih digne ruku – kaže Milojković-Čović.

Nasilje u Velikoj Kladuši: Žrtve moraju u sigurnu kuću, a nasilnici ostaju u zajedničkom domu

Kiparska dlijeta i ovog ljeta, pedeset i prvu godinu zaredom, odzvanjaju ostrožačkim starim gradom, što nadvisuje Unu na pola puta između Bihaća i Cazina. Stotine radova Na ovogodišnjem Simpoziju skulptura svoja će djela u kamenu bihacitu raditi umjetnici iz Hrvatske i Slovenije Petar Čujo i Jure Markota, a, osim njih, diplomske radove radit će diplomanti Akademije likovnih umjetnosti iz Sarajeva Admir Šurković i Ana Maričić, te profesor Samir Sućeška.- Cazin je praktično prepoznatljiv u Evropi po ovoj koloniji, jer su ovdje dolazili umjetnici iz čitavog svijeta koji su ostavljali svoja djela u kamenu bihacitu, tako da je ovo sve krenulo davne&nbsp; 1967. godine. Do sada je u Parku skulptura u zidinama staroga grada, koji je i najveći kiparski atelje pod vedrim nebom, nastalo&nbsp; stotinjak djela najpoznatijih svjetskih kipara, a skulpture se još nalaze i u parkovima u Bihaću i Cazinu. Kolonija je za pola stoljeća postala respektabilan umjetnički događaj u regiji – kazao je Ismet Kasumović, upravnik Kolonije.Proteklih 50 godina, koliko traje, Kolonija je značajno utjecala na percepciju i razumijevanje umjetnosti u bosanskoj Krajini.Prevazilazi okvire - Ovo je bogatstvo i znatno prevazilazi okvire BiH, čak i regije. Velika je stvar raditi pored djela Milene Lah, Angele Gatalice, Ledića, Kršinića, Hideko Mijate, Skopljaka...- kaže ovogodišnji učesnik Samir Sućeška, profesor Akademije likovnih umjetnosti iz Sarajeva. Kolonija je ponovo dobila epitet internacionalna, s težnjom da bude poticaj za razvoj domaće bosanskohercegovačke skulpture. Djela u terakoti U okviru ovogodišnjeg simpozija, koji traje narednih osam dana, umjetnici Ismet Kasumović i Nurija Ljubijankić radit će djela u terakoti. Ovakvih djela u fundusu Kolonije već ima stotinjak.

Kiparska dlijeta odzvanjaju ostrožačkim starim gradom

Cazinjanin Hasan Keranović, krajiški ljubitelj starina i vrijedni čuvar kulturne baštine te vlasnik vrijedne etno-zbirke, na poziv općinske uprave Udbine u Lici u Hrvatskoj, gostovao je na manifestaciji „Naše blago“.Tom prilikom okupili su se uzgajivači domaćih životinja, upriličena je degustacija ličkih specijaliteta, poput meda i sira, odjevnih i upotrebnih predmeta.Manifestaciju „Naše blago“ uveličali su svojim nastupima kulturno-umjetnička društva s područja Like te izvorna grupa "Kladuški bećari" iz Velike Kladuše, a drevne stare igre privukle su mlađe takmičare. Svoje štandove i proizvode predstavilo je 20-ak poljoprivrednih proizvođača.- "Kladuški bećari" su nastupili s nekoliko izvornih pjesama koje su se u davna vremena pjevale u Lici i Cazinskoj krajini. Svojim izvedbama izvornih pjesama oduševili su brojnu publiku - kaže Keranović.Ovom prilikom na tituli počasnog gosta zahvalio se načelniku općine Udbina Josipu Seučeku.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Gostovali Krajišnici, oduševili publiku

Foto: S prošlogodišnje manifestacijePrivrednoj komori USK predstoji pronaći izlagače, firme zainteresirane za predstavljanje na EKOBIS sajmu, izraditi program Sajma i osmisliti njegove prateće sadržaje, iznaći pokrovitelje, partnere i sponzore. 
Privredna komora Unsko-sanskog kantona organizirala je prvi radni sastanak Organizacionog odbora ovogodišnjeg, šesnaestog Međunarodnog sajma ekologije EKOBIS 2018., koji će biti održan od 13. do 15. septembra na lokaciji Sportsko-rekreativnog centra „Luke“. 
Ove godine Sajam će tematizirati poljoprivrednu i prehrambenu industriju, a generalni pokrovitelj bit će Vlada Unsko-sanskog kantona. Kako je istaknuto, zanimanje za ovogodišnji EKOBIS sajam definitivno je veće u odnosu na prethodne godine. 
Reprezentativan događaj 
Međunarodni sajam ekologije EKOBIS potencirat će ove godine domaću poljoprivrednu proizvodnju, posebno s područja Unsko-sanskoga kantona, domaće proizvode i prehrambenu industriju koja se, kako je istakao Nihad Šušnjar, generalni sekretar PK USK, budi dolaskom određenih domaćih i stranih investitora. 
– Prošlogodišnji sajam je zabilježio značajan porast od 30 posto izlagača, više u odnosu na 2016. Možda je to bio velik skok. Nadamo se da ćemo moći i ove godine zabilježiti porast broja izlagača i posjetilaca. Naši tradicionalni izlagači su zemlje bivše Jugoslavije, Češka, Slovačka, Mađarska, srednjoevropske zemlje. Očekujemo i ove godine da ti partneri i prijatelji ponovno posjete grad Bihać - kaže Nihad Šušnjar, generalni sekretar Privredne komore Unsko-sanskog kantona. 
Privrednoj komori USK predstoji pronaći izlagače, firme zainteresirane za predstavljanje na EKOBIS sajmu, izraditi program Sajma i osmisliti njegove prateće sadržaje, iznaći pokrovitelje, partnere i sponzore.

U okviru priprema slijedi postavka džambo-panoa, a pri kraju je izrada audio i videospota MSE EKOBIS 2018. I ove godine generalni pokrovitelj Sajma je Vlada USK. 
– Vlada USK već godinama finansijski tretira organizaciju Međunarodnog eko-sajma koji se održava u Bihaću i tako će biti i ove godine. Radi se o iznosu od 20.000 KM. Mi u ovoj godini imamo namjeru povećati taj iznos za određeni dio sredstava što ćemo definirati u vrlo kratkom vremenu koje je pred nama. Svakako da ovakav događaj i svi događaji, posebno oni međunarodnog karaktera, kakav je i EKOBIS zaslužuju veliku pažnju i podršku svih institucija vlasti, i Vlada Kantona putem Ministarstva privrede daje podršku ovakvim projektima. Uvjeren sam da ćemo imati vrlo reprezentativan događaj organiziran na najvišem nivou i koji će privući pažnju izlagača, kako iz regiona tako, nadam se, i šire ove godine - kaže Jasmin Musić, savjetnik premijera USK. 
2.900 izlagača i 210.000 posjetilaca 
U proteklih 15 godina postojanja ova sajamska manifestacija isprofilirala se kao jedna od najznačajnijih ove tematike na području jugoistočne Evrope. Potvrđuju to činjenice da se u proteklom periodu na sajmu predstavilo 2.900 izlagača iz 18 zemalja. Uspješno je realizirano više od 550 pratećih sadržaja a sajam posjetilo 210.000 posjetilaca. 
Organizacijom prošlogodišnjeg sajma zadovoljno je 95 posto izlagača, svojim nastupom njih 82 posto, a konkretne rezultate već na sajmu postiglo je 64 posto izlagača, pokazuje provedena anketa. 
Neophodno je animirati partnere-izlagače, a u vrijeme održavanja sajma i turiste. Za ovogodišnji sajam neophodno je animirati i domaće proizvođače i prerađivače hrane s područja cijele BiH čemu će podršku dati i Federalno ministarstvo poljoprivrede. Organizacija i održavanje EKOBIS-a svakako je šansa i za razvoj turizma na krajiškim prostorima.

Međunarodni sajam ekologije u Bihaću: U fokusu poljoprivredna i prehrambena industrija

Grmljavinsko nevrijeme koje je jučer zahvatilo Veliku Kladušu donijelo je brojne probleme. Udar groma uzokovao je požar na jednoj porodičnoj kući u mjestu Johovica. Prema informaciji iz Vatrogasne jedinice Velika Kladuša, pričinjena je veća materijalna šteta, ali na sreću nije bilo povrijeđenih osoba. Velikokladuški vatrogasci požar su gasili od 19.45 do 22.55 sati.&nbsp;&nbsp; Prema informaciji iz JKP „Vodovod i kanalizacija“, zbog jučerašnjeg nevremena došlo je do kvara na rasteretnoj komori Polje, sa koje se pitkom vodom snabdijeva nekoliko naselja, gdje je došlo do pucanja glavnog distributivnog cjevovoda. Ekipe „VIK –a“ su na terenu i rade na otklanjanju kvara. Na više objekata ovog velikokladuškog preduzeća uslijed udara gromova došlo je do oštećenja električnih instalacija i radijske veze.&nbsp; &nbsp; I u „Elektrodistribuciji“, Poslovnici Velika Kladuša kažu nam da su ponegdje zabilježeni prekidi u isporuci električne energije, te će ekipe danas na teren i raditi na sanaciji istih.&nbsp;&nbsp;

Grom izazvao požar na kući, nestalo vode i struje

Sanjani će i ove godine imati priliku kušati ukusne i sočne jagode s imanja Suada Mehinagića iz naselja Čaplje. Proizvodnjom jagoda počeo se baviti prije tri godine, a u međuvremenu je udvostručio površine zasijane ovom kulturom. Na svojoj parceli primjenjuje recept sa Zapada te kupcima omogućava da sami dođu na njegovu plantažu i beru jagode. &nbsp;Vrlo isplativo - Ljudima je to zanimljivo, a tako se mogu uvjeriti u kvalitet jagoda. Posebno su oduševljena djeca, koja obožavaju ovo voće - kaže Mehinagić. Dodaje kako je proširio zasade, tako da jagode upravo dozrijevaju na površini od dva i po dunuma zemljišta. Mehinagić kaže da se nikada ranije nije bavio poljoprivredom, a kroz vlastiti primjer tvrdi da to može biti veoma isplativa djelatnost. U poljoprivrednoj proizvodnji učestvuje cijela porodica, njegova supruga, otac, majka i djeca. Ističe kako mnogo vremena provodi na svom poljoprivrednom imanju, a plodovi njegovog rada donose solidne prihode. Sanirane štete Mehinagić kaže da mu je prije dvije godine, kada je zasadio prve sadnice, poplava pričinila velike štete. One su sanirane uz pomoć lokalnih vlasti i međunarodnih organizacija kroz projekte pomoći poplavljenim poljoprivrednicima. Rad utječe na psihu&nbsp; Osim ekonomske koristi, ističe da je poljoprivreda posao koji oslobađa briga i psihičkih problema. Odlučio je započeti I intenzivan uzgoj lubenica i dinja, dok je od proizvodnje malina odustao. Poljoprivreda može biti veoma isplativa, a može biti i unosna dodatna djelatnost. - Plodna krajiška zemlja uvijek će dati plodove, ali je za sve potreban predan rad - kaže Mehinagić. &nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Kao na Zapadu kupci sami na plantaži beru jagode

Velikokladuški lovci okupljeni u Udruženju „Velika Kladuša“ jedno su od najmasovnijih, a finansijski najstabilnije. Ne samo plaćanjem članarine nego i drugim vidovima doprinosa i svi članovi u Udruženju su sami svoji majstori, a neki od njih su i svoja imanja ustupili na raspolaganje, poput Izeta Ponjevića. Naime, među lovcima smo bili s povodom jer smo prisustvovali prihvatu jelena i košuta u „prihvatni centar“ posebno pripremljen za tu namjenu. Ovom događaju prisustvovalo je tridesetak lovaca, a prihvatilište je izgrađeno pored lovačke kuće koja „u divljini“ ima struju i vodu. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Pristigla divljač, nakon napornog i dugog puta, dopremljena je iz Sarajeva. Kako nam rekoše prisutni, za ovaj nesvakidašnji poklon najzaslužniji je Ramo Hušidić, predsjednik Udruženja. Prihvatilište je urađeno na oko 25 dunuma, u kojem su smještene već divlje svinje s mladunčadi.
U oba prihvatilišta će se prirodnom reprodukcijom odgajati podmladak divljači koja će se potom puštati u prirodu. Područje Bosanske Bojne, gdje se nalazi prihvatilište, idealno je stanište za divljač.

Jeleni i košute iz Sarajeva stigli u „prihvatni centar“ u Bosansku Bojnu

Nakon što je Gradski štab Civilne zaštite Bihaća, na posljednjoj sjednici, usvojio Izvještaj o Javnom pozivu za dodjelu jednokratne novčane pomoći za otklanjanje posljedica nastalih djelovanjem prirodnih i drugih nesreća - vjetar na području Bihaća, jučer je počela njihova isplata.
Za saniranje šteta nastalih od olujnog vjetra Grad Bihać je izdvojio 55.000 KM, od čega će na osnovu usvojenog Izvještaja šteta svim prijavljenim koji ispunjavaju uvjete iz Pravilnika biti isplaćena u iznosu od 40 posto od ukupno prijavljene i utvrđene štete.
Već jučer je 38 prijavljenih osoba koje ispunjavaju uvjete za dodjelu novčanih sredstava dobilo jednokratnu novčanu pomoć, koju će u narednim danima dobiti i preostale prijavljene osobe, saopćeno je iz kabineta gradonačelnika Bihaća.

Isplata novčane pomoći za štete izazvane olujnim vjetrom u Bihaću

Dan USK ujedno se obilježava i kao Dan pogibije visoke državne delegacije BiH, predvođene dr. Irfanom Ljubijankićem, tadašnjim ministrom vanjskih poslova BiH. O tim teškim danima za USK i BiH ratne 1995. godine, kao i o liku i djelu dr. Ljubijankića, govorili su na mjestu pogibije članovi delegacije iz USK. Čelni ljudi Kantona kazali su kako su na ovom mjestu živote dali heroji naše države.
Podsjetimo, nemjerljiv doprinos u formiranju USK dao je dr. Irfan Ljubijankić. Nakon sjednice na kojoj je konstituiran USK, helikopter s visokom državnom delegacijom s dr. Ljubijankićem na čelu, oboren je od neprijateljskih snaga iz okupiranog područja susjedne Hrvatske.
Delegaciji iz USK pridružio se i gradonačenik grada Slunja, koji je govorio o razmjerima zločina srpskog agresora na okupiranim područjima.

U noći 27. na 28. maja mučki su ubijeni dr. Irfan Ljubijankić, tadašnji državni ministar Izet Muhamedagić, zamjenik ministra pravde BiH, Mensur Šablić, tadašnji savjetnik u Ambasadi BiH u Zagrebu, i Fadil Pekić, lični pratilac dr. Ljubijnakića. Za pogibiju državne delegacije još niko nije odgovarao.&nbsp;
Po povratku u USK, delegacija je posjetila gradsko mezarje Humci, katoličko groblje Žegar, Partizansko groblje te mezar rahmetli dr. Ljubijankića. U kabinetu premijera Huseina Rošića, prije posjete mjestu pogibije u Republici Hrvatskoj, upriličen je prijem za članove porodica poginulih članova državne delegacije. Premijer Rošić prigodnim riječima obratio se prisutnim i još jednom podsjetio na velika djela, koja su ovi bosanski sinovi ostavili iza sebe.
Nakon toga, sinoć u 19 sati, održana je svečana sjednica Skupštine USK, na kojoj su se obratili predsjedavajući Skupštine USK Nijaz Hušić te premijer Vlade USK dr. Husein Rošić.

Dokumentarnom izložbom o rahmetli dr. Irfanu Ljubijankiću “Gospodin iz Bosanske bašte” u izložbenom salonu Muzeja USK završene su aktivnosti povodom obilježavanja 27. maja, Dana USK.

Heroji sa dr. Ljubijankićem na čelu, koji su 28. maja 1995. dali život za BiH

Dvadeset sedmog maja prije 23 godine na konstituirajućoj sjednici Skupštine formiran je USK. Sjednici je prisustvovala i visoka državna delegacija, koju je predvodio rahmetli dr. Irfan Ljubijankić, tadašnji ministar vanjskih poslova BiH.&nbsp; U nadi da ćemo svi dati maksimalni doprinos da život u USK bude bolji i ljepši, Kantonalni odbor Saveza za bolju budućnost USK, povodom obilježavanja 23. godišnjice formiranja Unsko-sanskog kantona, upućuje najsrdačnije čestitke.

Čestitka SBB-a USK povodom Dana Unsko-sanskog kantona

Mustafa Pašić iz cazinskog sela Podgredine odavno je već u osmoj deceniji. No, cijeli je svoj život posvetio džematu i radu u njemu. Posebno u službi mujezina. Pola stoljeća džamijom odzvanja njegov umilni i zvonki glas, pozivajući na molitvu. 
Džemat i džamija
- Još kao dijete počeo sam mujeziniti u džamiji. Mijenjao bih oca, koji je opet to naslijedio od svog oca i tako - kazuje Mustafa.
Sjeća se da je u ovih pedesetak godina, koliko poziva na namaz, ponekad bila i manja pauza, kad je bio na privremenom radu u Austriji. 
- Ali, sve je kratko trajalo i brzo i rado sam se vraćao džematu i džamiji. Sretan sam što su moje džematlije zadovoljne mojim radom, posebno kada bi mi upućivale zahvalu za, kako kažu, posebni glas ezana – govori Mustafa.
Kada nam priča o polustoljetnoj aktivnosti i vezanosti uz džemat u ovom malom i pitomom cazinskom selu, Mustafa je posebno zadovoljan što je, kako kaže, imao priliku da kao dvadesetogodišnjak gradi džamiju u svom selu.

- Evo, sada, nakon pedesetak godina, ponovo sam među onima koji najviše rade na gradnji nove džamije, koja daje ton i prepoznatljivost našoj Podgredini. Bit će jedna od većih i ljepših u BiH, s najvećom munarom, koja dostiže 66 metara visine - kazuje, ne skrivajući zadovoljstvo što će svečano biti predata na upotrebu trećeg dana predstojećeg Bajrama.
&nbsp;Poseban osjećaj 
Imam Samir ef. Crnkić priznaje da je poseban osjećaj kad čuje Mustafin glas.
- Mustafa predstavlja veliko blago u Podgredini, a možda čak i šire. Njegova predanost dužnostima mujezina, angažovanost da bude među prvima u svim aktivnostima u džematu, doprinijeli su da on bude osoba koja svojim znanjem i shvatanjima može mnogo kazati. A te, kada, predvodeći namaz, čujem njegov glas, onda je to poseban osjećaj – priča efendija Crnkić.
I sin i unuk&nbsp;&nbsp;Mustafa je sretan što su njegovim stopama krenuli jedan sin i unuk. A mirnoća i jednostavnost Mustafina nešto je čime se ništa ne može mjeriti, jer danas je jedan od najstarijih mujezina na širim prostorima primjer kako snagom vjere čovjek postiže i ono što inače ne bi mogao.

Mustafa Pašić prelijepim glasom pola stoljeća ulijeva radost u duše

Adna, Azra i Admira Kapić jedine su trojke u obrazovnim ustanovama na području grada Cazina i Unsko-sanskog kantona koje su okončale srednjoškolsko obrazovanje u cazinskoj Gimnaziji.
Sestre su nedavno, skupa sa svojim vršnjacima, bile učesnice tradicionalne maturalne parade, te svojom ljepotom i šarmom dale poseban pečat ovom događaju.
Za njihove roditelje Ćazima i Melisu, koji imaju još jednog sina i kćerku, ovo je bio poseban događaj i, kako kažu, trostruka radost.
-Vjerujte, to su naša tri bisera i kćerke koje bi poželio svaki roditelj. Vrijedne su i savjesne, sve tri su odlični učenici i još bolji ljudi, što je najvažnije - kažu sretni roditelji.
Inače, ove 19-godišnjakinje su po mnogo čemu zanimljive i posebne, te omiljene među prijateljima, a građani Cazina o njima imaju samo najljepše riječi.
Sestre kažu kako se, i pored izvjesnih različitosti u temperamentu i karakterima, odlično slažu i nadopunjuju, a još nisu čvrsto odlučile gdje i kako će nastaviti obrazovanje, premda im je medicina najveća životna želja.
-Naši putevi se mogu promijeniti u životu, ali naša sestrinska povezanost će zauvijek ostati jaka - kažu ove lijepe mlade Cazinjanke.

Ponos grada Cazina: Adna, Azra i Admira Kapić, tri sestre maturantice kao tri bisera

Nekada nam se učini da smo kao narod veoma slabi, potpuno inertni prema mnogim stvarima i dešavanjima, ali nas neki primjeri vrlo brzo razuvjere i demantiraju, te potvrde da u našem narodu ima mnogo dobra o kojem trebamo samo malo glasnije govoriti.
Jedna takva pozitivna priča dolazi iz rodnog mjesta prvog reisu-l-uleme Islamske zajednice Hilmi-ef. Hadžiomerovića – bihaćke mjesne zajednice Kulen-Vakufa.
Kada je mladi bračni par Seferović dogovarao sa svojim imamom Emsad-ef. Sadikovićem šerijatsko vjenčanje, nije se uopće naslućivala jedna dodatna pozitivna priča o kojoj su i tada mladenci intenzivno razmišljali.

Naime, Dinela i Esad Seferović su se prije samog ramazana vjenčali i imali svadbu. Od sredstava koji su dobili na svadbi su kupili nove jednoobrazne tepihe za cijelu džamiju, a tim gestom su podstakli i druge džematlije da se angažuju i prikupe sredstva za klimatizaciju i trakaste zavjese koje su nedostajale u džamiji.


 
- Ovo je mali povratnički džemat u kojem živi relativno mali broj ljudi. Nekada razmišljam o smislu našeg postojanja ovdje, ali primjer Dinele i Esada Seferovića i slični njima nam daju toliko samopouzdanje i snagu da opstanemo, da živimo i djelujemo. U svoje ime i u ime džemata im se najiskrenije zahvaljujem. I ne samo na ovoj za nas vrijednoj donaciji već zbog geste i brige o nama koja nam u ovom psihološkom smislu mnogo znači – istakao je vrijedni imam džemata Kulen-Vakuf Emsad-ef. Sadiković. 
Porodica Seferović za sebe kaže da ne spadaju u neku iznimno imućnu porodicu i da su sretni i zadovoljni onim što imaju, a o ovom gestu kojeg su napravili su intenzivno razmišljali od kako su se odlučili na brak i razmišljali o svadbi.
- Razmišljali smo o tome kako možemo napraviti nešto korisno od novca kojeg ćemo dobiti i na kraju nam se rodila ideja o tome da kupimo nove tepihe za našu džamiju. Umjesto nekog bračnog putovanja ili nekog raskošnog odmora, mi smo se odlučili da se trajno ugradimo u vakuf naše džamije i kupimo tepihe za našu džamiju na kojoj će, ako Bog da, brojni vjernici sedždu činiti – istakli su mladenci Seferović.
Ovakvi primjeri su vrijedni naše pažnje, ali i naše dove za ove divne ljude koji unose dodatnu ljepotu u naše ramazanske dane.

Dinela i Esad Seferović od svadbenog poklona kupili nove tepihe za džamiju

Već mjesec i po radnici sarajevskog preduzeća „Step“ intenzivno rade na doelektrifikaciji 47 kilometara duge dionice Unske pruge od Bihaća do graničnog kilometra sa „Željeznicama Republike Srpske“ (ŽRS) u Blatnoj. Nakon željezničkih stanica Bihać, Cazin - Srbljani, Grmuša i Bosanska Krupa, kontaktnu mrežu postavljali su na otvorenoj pruzi prema Bosanskoj Otoci.&nbsp;&nbsp; 
Doelektrifikaciju Unske pruge u „Željeznicama Federacije BiH“ (ŽFBiH) smatraju do sada najvećim infrastrukturnim projektom u Unsko-sanskom kantonu. 

Samir Agalić, direktor bihaćkog područja infrastrukture ŽFBH i rukovodilac tima za nadzor na projektu sanacije kontaktne mreže Bihać – Blatna, ističe da je do sada urađeno mnogo posla. Već je okončana montaža gipkih portala u pojedinim stanicama, u većini su postavljeni potporni izolatori neophodni za montažu obilaznog voda. Montirani su obilazni i kompletni vozni vod u stanicama Grmuša i Bosanska Krupa, a na dionici Unske pruge od Grmuše do Bosanske Krupe, dugoj četiri i po kilometra, montiran je novi nedostajući kontaktni provodnik oštećene kontaktne mreže... 

Uz projekt sanacije kontaktne mreže radnici bihaćkog Područja infrastrukture ŽFBH vlastitim sredstvima uređuju stanična područja za prihvat budućih putnika, kojih će, vjeruju, biti mnogo. Umjesto u ratu porušenih staničnih zgrada, u Bosanskoj Krupi i Otoci bit će postavljena po dva moderna kontejnera, u kojima će raditi prometni ured i putnička blagajna te biti čekaonica za putnike. 

Planirano je da radovi budu završeni do 1. jula, kada bi trebala biti uspostavljena stalna putnička linija BH Talgo-voza Sarajevo - Bihać.

Skupština USK: Na dnevnom redu migrantska kriza

USK na pragu proglašenja epidemije: Među migrantima buknuli ušljivost i svrab

Nasilje u Velikoj Kladuši: Žrtve moraju u sigurnu kuću, a nasilnici ostaju u zajedničkom domu

Kiparska dlijeta odzvanjaju ostrožačkim starim gradom

Gostovali Krajišnici, oduševili publiku

Međunarodni sajam ekologije u Bihaću: U fokusu poljoprivredna i prehrambena industrija

Grom izazvao požar na kući, nestalo vode i struje

Kao na Zapadu kupci sami na plantaži beru jagode

Jeleni i košute iz Sarajeva stigli u „prihvatni centar“ u Bosansku Bojnu

Isplata novčane pomoći za štete izazvane olujnim vjetrom u Bihaću

Heroji sa dr. Ljubijankićem na čelu, koji su 28. maja 1995. dali život za BiH

Čestitka SBB-a USK povodom Dana Unsko-sanskog kantona

Mustafa Pašić prelijepim glasom pola stoljeća ulijeva radost u duše

Ponos grada Cazina: Adna, Azra i Admira Kapić, tri sestre maturantice kao tri bisera

Dinela i Esad Seferović od svadbenog poklona kupili nove tepihe za džamiju

Talgo uskoro ulazi u Bihać

Unsko-sanski kanton

Skupština USK: Na dnevnom redu migrantska kriza

USK na pragu proglašenja epidemije: Među migrantima buknuli ušljivost i svrab

Nasilje u Velikoj Kladuši: Žrtve moraju u sigurnu kuću, a nasilnici ostaju u zajedničkom domu

Kiparska dlijeta odzvanjaju ostrožačkim starim gradom

Gostovali Krajišnici, oduševili publiku

Međunarodni sajam ekologije u Bihaću: U fokusu poljoprivredna i prehrambena industrija

Grom izazvao požar na kući, nestalo vode i struje

Kao na Zapadu kupci sami na plantaži beru jagode

Jeleni i košute iz Sarajeva stigli u „prihvatni centar“ u Bosansku Bojnu

Isplata novčane pomoći za štete izazvane olujnim vjetrom u Bihaću

Heroji sa dr. Ljubijankićem na čelu, koji su 28. maja 1995. dali život za BiH

Čestitka SBB-a USK povodom Dana Unsko-sanskog kantona

Mustafa Pašić prelijepim glasom pola stoljeća ulijeva radost u duše

Ponos grada Cazina: Adna, Azra i Admira Kapić, tri sestre maturantice kao tri bisera

Dinela i Esad Seferović od svadbenog poklona kupili nove tepihe za džamiju

Talgo uskoro ulazi u Bihać