Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) nastavio je ove sedmice <a href="https://avaz.ba/tag/95585/vakcinacija">vakcinaciju</a> zaposlenika kompanija koje djeluju na području Zeničko-dobojskog kantona, ali i članova njihovih užih porodica.

Nakon što su protekle sedmice vakcinisani radnici ArcelorMittala u Zenici, Madija u Tešnju, mobilni tim INZ-a ove sedmice boravio je na gradilištima autoputa A1, u Topčić Polju kod Zenice i Donjoj Golubinji kod Žepča. Samo ove sedmice vakcinisano je skoro 250 zaposlenika turske kompanije Džengiz (Cengiz Insaat), Bosanaca i Hercegovaca i Turaka, koji rade za ovu, ali i kompanije podizvođače.

<h2>Kolektivi su poznati kao mogući veliki klasteri</h2>

Ranije je vakcinisano više od 150 zaposlenika, čime ova kompanija osim društvene odgovornosti pokazuje primjerom i da je obezbijedila sigurnije radno okruženje svojim zaposlenicima. Tim INZ-a proces imunizacije je proveo u prostorima mobilnih ambulanti na svega nekoliko metara od ulaznih "cijevi" tunela koji se gradi na spoju općina Žepče i Zenica.

- Ovo je jedna od niza kompanija koje smo na ovakav način vakcinisali u posljednjim mjesecima, što je u skladu sa našim kantonalnim planom za borbu protiv COVID-a, sa Planom za vakcinaciju, također kantonalnim, te u skladu na Preporukama i Naredbama Kriznog štaba ZDK. Cilj nam je vakcinisati što veći broj radnika. Kolektivi su poznati kao mogući veliki klasteri i veliki izvori za dalje širenje. Cilj nam je provakcinisati što veći broj ljudi. Četvrti val epidemije se razvija dosta velikom brzinom i ovo je jedina specifična mjera prevencije koja je nama sada dostupna. Veoma je bitno da se što više ljudi odazove, jer ćemo jedino tako postići zaštitu zdravlja stanovnika i funkcionisanje društva u svim njegovim segmentima, na svim nivoima - ističe dr. Fatima Bašić, načelnica Službe za epidemiologiju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Institut je bio “pionir” u BiH u vakcinisanju interesnih grupa još prije nekoliko mjeseci. Posljednjih sedmica interes kompanija iz cijele BiH, koje rade na području ZDK, sve je veći.
U ZDK je prvu dozu vakcine primilo oko 18 posto, a potpuno je vakcinisano oko 10 posto stanovništva. Dio građana je, obzirom da je BiH relativno kasno primila naručene doze vakcina, zaštitu potražio u susjednim državama. Zato raduje svaki ovakav masovniji vid imunizacije, tim prije što olakšava i radnicima da pristupe procesu imunizacije.

<h2>Jedini i pravi i najbolji lijek za izlaz iz ove krize</h2>

- Vakcina je jedini i pravi i najbolji lijek za izlaz iz ove krize i pandemije koronavirusa. Krizni štab, Vlada, Ministarstvo zdravstva, Institut za zdravlje i sigurnost hrane i svi zdravstveni radnici daju sve od sebe da omoguće što komotniji život našim građanima. Ovdje nastavljamo tradiciju, koja se pokazala vrlo dobrom u privrednim subjektima, jer na taj način na jednom mjestu možemo svi da ispunimo svoju obavezu. Ja garantujem da ćemo u narednom periodu nastaviti da pružamo pomoć za sve one koji vode brigu o zdravlju sebe i svojih najmilijih. Osim ovog načina, u ZDK smo organizovali vakcinaciju na više od 60 vakcinalnih punktova u svim općinama i gradovima, imamo dane otvorenih vrata, gdje ljudi bez ikakve najave mogu doći i vakcinisati se - istakao je dr. Adnan Jupić, ministar zdravstva u Vladi ZDK.

Nadležni još jednom pozivaju sve građane da što prije pristupe vakcinisanju, jer je to jedini način da se ova krizna situacija prevlada sa što manje ograničenja i "zatvaranja", saopćeno je iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Tim INZ-a proces je proveo u prostorima mobilnih ambulanti na svega nekoliko metara od ulaznih "cijevi" tunela koji se gradi na spoju općina Žepče i Zenica

Na gradilištima autoputa kod Zenice vakcinisano više od 250 radnika iz BiH i Turske

U velikoj sali Gradske uprave <a href="https://avaz.ba/tag/681/visoko">Visoko</a>&nbsp;održana je dodjela priznanja i nagrada za najljepša dvorišta i balkone u 2021. godini.
Na osnovu raspisanog javnog poziva, prijavilo se ukupno jedanaest kandidata, a svima su uručene zahvalnice, dok su najuspješniji nagrađeni.
Učesnicima ovog, sada već tradicionalnog izbora obratio se i zahvalio na učešću i gradonačelnik Mirza Ganić, a istaknuto je kako su svi prijavljeni kandidati pobjednici, jer daju svoj doprinos za ljepšu lokalnu zajednicu.
U konkurenciji za najljepše dvorište prvo mjesto pripalo je Amini Hajlovac, drugo je osvojila Senida Hrnjić, a treće Mehmed Vranac.
U kategoriji najljepših balkona prva nagrada pripala je Ismetu Omerhodžiću, druga Esmi Bukva, a treća Samri Kosovac, dok su dodijeljene i utješne nagrade, koje su osvojili Arman Hodžić, Sabaheta Džafić, Admira Vračo, Hava Kadrić i Mirnesa Goga.
- Želim, uime učesnika, zahvaliti Gradskoj upravi, s gradonačelnikom Mirzom Ganićem na čelu, na divnoj manifestaciji. Dobitnici ovih priznanja su jedna sjajna kockica u životu i radu Visokog i velika mi je čast da se mogu obratiti i zahvaliti uime svih dobitnika nagrada - kazao je Omerhodžić.

Daju svoj doprinos za ljepšu lokalnu zajednicu

Zajednička fotografija svih učesnika izbora

Održana dodjela priznanja i nagrada: Hajlovac i Omerhodžić imaju najljepše dvorište i balkon

<a href="https://avaz.ba/tag/681/visoko">Visočkim</a> proizvođačima i prerađivačima svježeg kravljeg <a href="https://avaz.ba/tag/12369/mlijeko">mlijeka</a>&nbsp;Gradska uprava Visoko je za juni i juli isplatila ukupno 58.475 KM, i to zahvaljujući sredstvima koja su izdvojena iz Programa utroška sredstava iz budžeta za podršku biznisu, privrednicima i obrtima.
Za juni ukupno 60 obrta dobilo je 29.126 KM, dok je za juli za 63 obrta isplaćeno 29.349 maraka. Prijem zahtjeva za avgust traje do 15. septembra, a za podršku je na raspolaganju 31.524 KM.
Proizvođači svježeg kravljeg mlijeka dobili su podršku od 0,11 KM po litru, dok je podrška za prerađivače iznosila 0,055 KM po litru mlijeka.
- Svjesni smo teške situacije u kojoj se nalaze stočari ne samo na našem području već u cijeloj zemlji, ali i regionu. Došlo je do poskupljenja stočne hrane, otkupne cijene su niske, a na sve spomenute probleme imamo i ogromnu sušu, tako da smo pokušali pravovremeno djelovati te, koliko je u našoj mogućnosti, olakšati ovu situaciju u kojoj se nalaze naši proizvođači i prerađivači mlijeka - istaknuo je gradonačelnik Visokog Mirza Ganić.

Grad Visoko pomaže mljekarima

Za dva mjeseca pomoć od skoro 60.000 KM

Uvođenjem izvođača <a href="https://avaz.ba/tag/35071/radovi">radova</a>&nbsp;u posao, s realizacijom su počela dva važna infrastrukturna projekta - rekonstrukcija i sanacija lokalnih puteva: Maglaj – Liješnica – Fojnica - Gornji Bradići – Globarica – Dolina - Zavidovići u dužini od 320 metara, kao i Orsopovac - Gornji Ulišnjak u ukupnoj dužini od 480 metara.
Na osnovu potpisanog ugovora Federalno ministarstvo prostornog uređenja u ova dva projekta ulaže 100.000, a Općina <a href="https://avaz.ba/tag/5007/maglaj">Maglaj</a>&nbsp;oko 70.000 maraka.

- Radi se o detaljnoj rekonstrukciji ove dvije dionice, s potpunom izmjenom donjeg stroja kolovozne konstrukcije i proširenjem puta na 4,5 metara. Firma „Hajdić“ ima rok za izvođenje radova od 45 dana - kazala nam je Enisa Hatičić, stručna savjetnica za infrastrukturne objekte u općini Maglaj. I s novih 320 metara, koliko će biti asfaltirano, san mještana bradićkog kraja polako se ostvaruje – imati kvalitetnu dionicu, koja je prije svega sigurna za odvijanje saobraćaja.
- Put je život, ne možemo ništa bez dobrih puteva. Kada su putevi dobri i život je bolji. Stalno se krpe udarne rupe, ali to je samo djelimično rješenje problema - podsjetio je Šefik Ridžal, povjerenik MZ Bradići.
Udruženje građana „Fojničani“ projekt rekonstrukcije ovog puta kandidiralo je i Vladi Hrvatske.

- Drago nam je da je Vlada Hrvatske pomogla ovaj projekt s 300.000 kuna. Tako da će nam za rekonstrukciju puta do Fojnice trebati do 50.000 KM da zaokružimo cijeli projekt. Ali, naš cilj je rekonstrukcija ove saobraćajnice sve do Zavidovića, jer radi se o izuzetno frekventnoj dionici, posebno tokom ljeta - dodao je Davor Šupuković, sekretar Udruženja građana „Fojničani“. Dok traju radovi na ovim dionicama, saobraćaj će se odvijati otežano, a prema potrebi povremeno će se i obustavljati saobraćaj od sedam do 17 sati svaki dan, osim nedjelje.

Sarajevska firma „Grizelj group“ zajedno s lokalnom firmom „Hajdić“ uvedena je u posao na području gradskog parka, gdje su predviđeni radovi na završetku fontane, kao i popločavanje do objekta Dječijeg vrtića. Planirano je i postavljanje nekoliko sprava za vježbanje koje su namijenjene odraslim osobama.

Naš cilj je rekonstrukcija saobraćajnice sve do Zavidovića, jer radi se o izuzetno frekventnoj dionici,  posebno tokom ljeta, rekao je Šupuković

U radove će ukupno biti izdvojeno 170.000 maraka

Bez kvalitetnih puteva nema ni života

Zaključno s 9. avgustom u JU “Dom zdravlja” <a href="https://avaz.ba/tag/681/visoko">Visoko</a>&nbsp;ukupno je aplicirano 7.205 doza <a href="https://avaz.ba/tag/5982/vakcine">vakcina</a>&nbsp;protiv koronavirusa.
- Vakcinisana je 4.941 osoba prvom dozom, a od toga je 2.264 primilo i drugu dozu. Vakcinacija se u našoj ustanovi obavlja svaki radni dan kroz službe Porodične medicine, te na vakcinalnim punktovima, a, prema iskazanom interesiranju, mogućnostima organizacije kao i broju pristiglih vakcina i u dane vikenda. Što se tiče ugroženih grupa stanovništva postoji i mogućnost vakcinacije putem kućne posjete – istaknuli su iz Doma zdravlja.
Od početka sedmice, a prema preporukama Plana vakcinacije Zeničko-dobojskog kantona, vakcinalni punkt će raditi svakim danom od 8 do 14 sati, a sve osobe starije od 18 godina će biti u mogućnosti da se vakcinišu bez prethodne najave.&nbsp;Trenutno je u Visokom 15 aktivnih slučajeva zaraze.

Trenutno je u gradu 15 aktivnih slučajeva zaraze

U narednom periodu vakcinisanje bez prethodne najave

Vakcinisano skoro 5.000 stanovnika

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=kakanj&amp;">Kakanj</a> je večeras bio u mraku. Prema prvim informacijama, cijeli grad je oko 15 minuta ostao bez struje. Za sada nije poznat uzrok privremenog nestanka električne energije.
Građani grada cementa na društvenim mrežama objavili su snimke na kojima se vidi kako nije radila ulična rasvjeta i semafori.
Iz nadležnih službi za sada se nisu oglasili.

Za sada nije poznat uzrok privremenog nestanka električne energije

Kakanj bio u mraku: Cijeli grad oko 15 minuta ostao bez struje

„Ukoliko uradite i trun dobra, vidjet ćete ga!“.&nbsp;Ovaj ajet iz Kur'ana misao je vodilja članovima Mreže mladih koja djeluje pri džamatu Jusuf-pašine Sukija <a href="https://avaz.ba/tag/16091/dzamija">džamije</a>.

Grupa mladih, okupljenih pod simboličnim nazivom „Hajr“, uz podršku džemata, do sada je realizirala niz aktivnosti a za opće dobro. Od početnih pet-šest omladinaca, trenutno 40 mladića ne žali slobodno vrijeme za realizaciju brojnih korisnih projekata. Ideje se rađaju spontano na okupljanjima poslije dnevnih namaza. - Želimo potaknuti i ostale omladince da se uključe u djelovanje Mreže mladih kako bi nam svima bilo bolje. Mi smo naučili da motivaciju tražimo u vjeri. Za ovo što radimo bit ćemo nagrađeni ili na ovom ili budućem svijetu - kazao nam je jedan od članova Mreže mladih Ahmed Talić.
Aldin Zukić kaže da je ponosan što je dio džemata, a nagrada mu je svaki izmamljeni osmijeh.
- U početku smo krenuli malim koracima, a sada ostavljamo traga iza sebe, hajr za cijelu zajednicu – ističe Zukić.
Ponosni su članovi Mreže mladih na svoj doprinos akcijama koje su organizirane na nivou džemata: „Doniraj paket“, posjetili su roditelje svih šehida u džematu, radili na uređenju harema džamije, popravili i očistili prostor oko česme Braća Mulalić, a ponosni su i na akciju „Kupi Cvijet Srebrenice-obraduj Srebreničane“.
Od zarađenih sredstava u planu je kupovina paketića najmlađim Srebreničanima, mekteblijama u Čaršijskog džamiji kao i obilazak nekoliko porodica u Srebrenici. Mladi su osposobili i manji bilbord na samom ulazu u Stari grad koji je bio potpuno devastiran i već duže vrijeme van upotrebe.
- Hvala načelniku Mirsadu Mahmutagiću koji nam je ukazao povjerenje da uredimo bilbord. Ovo je bio pun pogodak i čuli smo broje pozitivne komentare - dodao je Ahmed Talić.
Ponosan na svoje mlade džematlije je i imam Jusuf-pašine džamije hadži hafiz Hidajet ef. Talić.

- Naša mladost puni safove, uči Kur'an, dolazi na dnevne namaze i organizira akcije. Mi stariji nastojimo biti podrška u svemu što rade i biti vjetar u leđa. Allah je spustio Svoju milost na njih, da osjete ljepotu kada vide ono što su uradili i kada se tome mnogi dive - kazao je hadži hafiz Talić. U džematu su ponosni i na projekt novog mekteba. Ostalo je da se dovrši tradicionalni bosanski namještaj i u džematu vjeruju da bi svi radovi trebali biti okončani do početka nove mektepske godine.

<h2>Halal-frižider nikada nije prazan</h2>

I „halal-frižider“ u Kuršumliji naišao je na opće odobravanje. Frižider, koji je poklon mutevelije Safeta Bećirovića, stalno je napunjen sokovima, vodom, slatkišima i sladoledom i svi se poslužuju prema željama. Halal-frižider nikada nije prazan, jer uvijek se nađe neko da dopuni sadržaj. Osvježenje svima dobro dođe u vrelim ljetnim danima.

Želimo potaknuti i ostale omladince da se uključe u djelovanje

Aktivnosti mladih u džematu Jusuf-pašine Sukija džamije: Pomažu drugima, ponosni na svoja djela

Preliminarna lista kandidata koji su ispunili uslove za dobijanje <a href="https://avaz.ba/tag/16691/stipendije">stipendije</a>&nbsp;konačno je sačinjena, nakon&nbsp;što je Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK raspisalo Konkurs za dodjelu stipendija redovnim studentima prvog i drugog ciklusa studija s prebivalištem na području Zeničko-dobojskog kantona za akademsku 2020/2021. godinu, te nakon bodovanja aplikacija.Kako su saopćili iz Općine Kakanj, svaki kandidat za stipendiju može saznati kako je bodovan uz pomoć šifre koju je dobio prilikom predaje prijave na konkurs. Na listu se može izjaviti prigovor u pisanoj formi Službi za društvene djelatnosti, boračka pitanja, raseljena lica, izbjeglice i povratnike Općine Kakanj u roku od osam dana od dana objavljivanja.Odluku o konačnom broju studenata sa preliminarne liste kojima će biti dodijeljena kantonalna stipendija donijet će nakon razmatranja prigovora Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK u skladu sa raspoloživim sredstvima.

Odluku o konačnom broju studenata sa preliminarne liste kojima će biti dodijeljena kantonalna stipendija donijet će nakon razmatranja prigovora

Svaki kandidat za stipendiju može saznati kako je bodovan

Sačinjena preliminarna lista kandidata koji su ispunili uslove za stipendiju

<a href="https://avaz.ba/tag/2065/mup-zdk">Policijski službenici Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona</a> proveli su pojačanu kontrolu učesnika u saobraćaju pri čemu je poseban akcenat stavljen na kontrolu alkoholiziranosti vozača.

Za počinjene prekršaje vožnjom pod dejstvom alkohola vozačima je izdato 100 prekršajnih naloga, dok je 11 vozača lišeno slobode i zadržano u prostorijama za zadržavanje nadležne policijske stanice do otrežnjenja.
Prilikom te akcije kontrolirana su ukupno 1.533 vozača i vozila, 1.526 vozača je alkotestirano, kojom prilikom je kod 98 vozača utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu, dok su dva vozača odbila alkotestiranje.
Uprava policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona upozorava sve vozače da se pridržavaju zakonskih odredbi u pogledu uslova pod kojima mogu upravljati vozilom, te da se pridržavaju svih saobraćajnih propisa kako bi zaštitili sebe, osobe koja prevoze, kao i druge učesnike u saobraćaju, saopćeno je iz MUP-a ZDK.&nbsp;

11 vozača lišeno slobode je i zadržano u prostorijama za zadržavanje nadležne policijske stanice do otrežnjenja

U ZDK zbog alkohola sankcionirano 100 vozača

Članovi Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva (HKUD) „Gromovnik“ iz <a href="https://avaz.ba/tag/84887/novi-seher">Novog Šehera</a> kod Maglaja, nakon pisanja scenarija, višemjesečnih proba, prikupljanja i izrade tradicionalnog alata, ovih dana snimili su još jedan izuzetan videomaterijal.
Nakon što su kosci pokosili travu, a domaćice pripremile kosački doručak, u popodnevnim satima 30-ak članova „Gromovnika“ počelo je sa sakupljanjem trave i slaganjem sijena.

Naravno, rad je bio protkan šalama i izvornim pjesmama žepačko-maglajskog kraja, a na kraju se odigralo i tradicionalno kolo „Maglajka“.

Uz ranije snimljene materijale - tradicionalno pranje haljina, uređenje lana i berba kukuruza - i ovaj materijal će biti dio kulturne baštine Hrvata ovog dijela Bosne i Hercegovine koji će kasnije, kao sastavni dio multietničke i multikulturalne BiH, biti pohranjen u arhive zavičajnih i nacionalnih biblioteka.&nbsp;Podršku ovom višegodišnjem projektu HKUD-a „Gromovnik“ dali su općine Maglaj i Žepče, lokalni privrednici i pojedinci.

Projekt podržali općine Maglaj i Žepče, lokalni privrednici i pojedinci

Članovi „Gromovnika“ čuvaju tradiciju

Kako se nekada kosilo i kupilo sijeno

Na planini Matinski vis kod <a href="https://avaz.ba/tag/2123/zepce">Žepča</a>&nbsp;započeo je naučnoistraživački kamp „Matinski vis 2021“. Više od 30 strastvenih zaljubljenika u prirodu iz cijele Bosne i Hercegovine odlučilo se za ovaj kamp, čiji je cilj uspostava zaštićenog područja prirode na ovom dijelu općine Žepče.

Uz podršku volontera Udruženja građana „Fojničani“ Maglaj, Planinarskog društva „Vis“ Žepče te Sportskog i naučnoistraživačkog kluba „Atom“ Zavidovići, članovi Udruženja studenata biologije u BiH sa svojim mentorima, profesorima i ekspertima iz brojnih oblasti izvršit će inventarizaciju flore i faune te prikupiti i druge podatke značajne za postupak zaštite. Ozbiljniji naučnoistraživački radovi na ovom području nisu obavljeni još od vremena vladavine Austro-Ugarske. Svi nalazi ovog kampa će biti vrijedan doprinos stručnom obrazloženju za uspostavu zaštićenog područja prirode Matinski vis te prilog opravdanosti studije o proglašenju ovog područja parkom prirode.
Prema nekim procjenama, područje planine Matinski vis stanište je 24 endemske biljke. Među poznatijim biljkama koje rastu na ovom području su crvena lisičina, halačija, likovac a stanište je i endemske biljke koja u svom latinskom nazivu nosi ime Žepča, a zove se Stachys zepcensis. Na Matinskom visu živi više od 100 vrsta leptira, a tokom godine na planini se gnijezdi oko 40 vrsta ptica.
Planina je stanište gotovo svih divljih životinja, a njeno bogatstvo ogleda se i u brojnim izvorištima vode. Na širem lokalitetu registrirano je oko 50 izvorišta pitke vode. Kako kaže žepački biolog Mirko Matijević, kojem pripadaju velike zasluge na istraživanju do sada neistraženog biljnog i životinjskog svijeta na ovoj planini, ovo je područje kojem bi trebalo posvetiti posebnu pažnju zbog njegove neobičnosti i osebujnosti.

Cilj naučnoistraživačkog kampa na Matinskom je povećanje broja i održivosti zaštićenih područja prirode u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode Federacije BiH.

Projekt realiziraju Udruženje građana „Fojničani“ Maglaj i partneri - Planinarsko društvo „Vis“ Žepče, Sportski i naučnoistraživački klub „Atom“ Zavidovići i Udruženje studenata biologije u Bosni i Hercegovini. Odobren je u okviru projekta „Misli o prirodi“, koji implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD) uz finansijsku podršku Švedske.

Svi nalazi ovog kampa će biti vrijedan doprinos stručnom obrazloženju za uspostavu zaštićenog područja  prirode Matinski vis te prilog opravdanosti studije o proglašenju ovog područja parkom prirode

Počeo naučnoistraživački kamp „Matinski vis 2021“: Biolozi, profesori i eksperti žele zaštititi floru i faunu

Nakon besplatnih radionica engleskog jezika bračni par iz SAD Ričardson (Richardson), koji su već izvjesno vrijeme stanovnici <a href="https://avaz.ba/tag/5007/maglaj">Maglaja</a>, te Udruženje za opće dobro i edukaciju „Dvor“ organizirali su „Maglajske noći“. Radi se o nizu aktivnosti na engleskom jeziku koje su bile namijenjene djeci i tinejdžerima, uzrasta od 11 do 19 godina. Ekipne igre, takmičenja, grupe za razgovor, turnir u košarci 3 na 3, potraga za blagom, takmičenja u brzini i spretnosti, hrana, piće i mnoštvo nagrada, sve su to sadržaji koji su organizirani za djecu i omladinu.
Učesnici radionica imali su priliku da se druže s grupom studenata iz Sjedinjenih Američkih Država. Oni su od maja u posjeti Bosni i Hercegovini i upoznaju se s njenim građanima i kulturom. 
Organizatori „Maglajskih noći“ osigurali su i nagrade za najspretnije i najvještije na takmičenjima - romobile s kacigama, slagalice, lopte, igračke za plažu i još mnogo toga.
- Dobili smo mali grant iz SAD i kupili smo pet romobila te puno ostalih nagrada. U južnom dijelu grada planiramo izgraditi skejt park najesen. Ostvarili smo odličnu saradnju s lokalnim vlastima i načelnikom općine Mirsadom Mahmutagićem. Čekamo ponude od firmi iz SAD i Hrvatske jer nas je pandemija malo usporila u našim planovima - rekao nam je Džimi Ričardson (Jimmy) iz Udruženja „Dvor“.

Učesnici radionica imali priliku da se druže s grupom studenata iz Sjedinjenih Američkih Država

Zabava i edukacija za djecu i tinejdžere u Maglaju

Poštujući preporuke Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva te nakon održanog sastanka u Gradskoj upravi <a href="https://avaz.ba/tag/681/visoko">Visoko</a>, na kojem su razmatrane preporuke koje su donesene 15. jula i koje vrijede 14 dana, odlučeno je da ni ove godine neće biti tradicionalne manifestacije „Visočko ljeto“, tačnije neće biti održani „Dani trgovine“, popularni visočki vašar. - Iako je situacija u vezi s koronavirusom u posljednje vrijeme pod kontrolom i nemamo veliki broj zaraženih, poštujući preporuke Kriznog štaba, odlučili smo da ni ove godine neće biti „Visočkog ljeta“. Prema preporukama, ograničenje u zatvorenom prostoru je 50 osoba, dok je na otvorenom dozvoljeno okupljanje 100 osoba i ukoliko bismo se odlučili na održavanje manifestacije, to bi značile hiljade ljudi na našim ulicama, pa bismo prekršili preporuke, ali što je još opasnije, svjesno bismo se izložili riziku širenja virusa, što nikome nije u interesu - izjavila je nakon održanog sastanka u Gradskoj upravi pomoćnica gradonačelnika Edina Ferizović.
Navela je da je njihov interes zdravlje svakog čovjeka.
Iako ni ove godine neće biti popularnog vašara, Gradska uprava će se potruditi da, poštujući preporuke, ipak budu održani određeni programi iz kulturnog i sportskog dijela manifestacije „Visočko ljeto“ te da građani i tokom ljeta budu u prilici da prisustvuju nekim od manifestacija, pridržavajući se epidemioloških mjera.

Na ulicama bi bile hiljade ljudi pa bismo prekršili preporuke, ali što je još opasnije, svjesno bismo se izložili riziku širenja virusa, ističe Ferizović

Visočki vašar svake godine privuče brojne posjetioce

Ni ove godine neće biti tradicionalnog visočkog vašara

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Mirza%20Gani%C4%87,%20gradona%C4%8Delnik%20Visokog&amp;">Mirza Ganić, gradonačelnik Visokog</a>, na svom Facebook profilu otkrio je da je u toku realizacija jednog izuzetno vrijednog turističkog sadržaja u tom gradu. On nije precizirao o čemu se konkretno radi, s tim da je u objavi na Facebooku konstatirao da će biti jedan od najboljih turističkih proizvoda u regiji.
Njegovu objavu na Facebooku prenosimo u cijelosti:
-	U Visokom u naselju Lužnica pod "velom" nastaje umjetnost koja u spoju s prirodom daje obrise koji očaraju čovjeka i naprosto bude emocije zadovoljstva i ponosa. Zadovoljstva i ponosa što u svojoj sredini imamo ove ljepote, ali i investitora koji neumorno i danonoćno radi na oslikavanju vlastite vizije od koje ćemo aBd svi imati koristi. Posmatrajući projekat i sadržaj koji će nuditi, ovo će zaista biti jedan od najboljih turističkih proizvoda u regiji. U društvu investitora obišli smo cjelokupan kompleks i ostali očarani onim što smo vidjeli - naveo je Ganić u objavi na Facebooku.
Među fotografijama koje je objavio nalazi se i jedna sa investitorom Halimom Zukićem, nekadašnjim predsjednikom SDA u Visokom.

Nije precizirao o čemu se konkretno radi

U Visokom niče jedan od najboljih turističkih proizvoda u regiji

U prisustvu BH MAC-a i Službe civilne zaštite općine Maglaj izvršena je primopredaja deminirane površine na trasi&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/4135/koridor-5c">Koridora 5C</a> Medakovo – Ozimice, na području Strupine.
<a href="https://avaz.ba/tag/17388/deminiranje">Deminirano</a> je gotovo 100 hiljada kvadratnih metara terena, a da je zadatak bio opravdan, govori i podatak da je pronađeno 50-ak neeksplodiranih ubojitih sredstava.
Na ovom zadatku bili su angažirani pripadnici deminerskih jedinica Federalne uprave civilne zaštite.
- Zadatak na trasi Koridora 5C otvoren je početkom oktobra prošle godine. Deminiranje se vršilo na vrlo nepristupačnom terenu, s velikim nagibima, a poteškoće su nam stvarale i ogromne količine smeća uz put Novi Šeher – Tešanj.&nbsp;Pronašli smo 55 komada različitog NUS-a, kao i dio mine PROM 1 - rekao nam Slaven Perić, vođa deminerskog tima.Procjene govore da je nakon agresije pod minama ostalo oko 20 kvadratnih kilometara prostora općine Maglaj. Do sada su deminirana tek tri kvadratna kilometra.
- Svake godine BH MAC-u predamo listu prioriteta za deminiranje. Hoće li se i šta deminirati tokom deminerske sezone, mi nismo upoznati - saopćio nam je Anto Maglica, rukovodilac Službe CZ općine Maglaj.
Maglajsko područje je jedno od najugroženijih u BiH kada su u pitanju mine. Od okončanja agresije do danas dogodilo se 57 minskih incidenata, u kojima je poginulo 27 osoba, od kojih je petero djece.

Deminiranje se vršilo na vrlo nepristupačnom terenu, s velikim nagibima, kaže Perić

Izvršena je primopredaja deminirane površine na području Strupine

Deminirano gotovo 100.000 kvadratnih metara terena: Na trasi Koridora 5C pronađeno više od 50 mina

U mojoj porodici otac i majka su nas, desetero djece, učili kako živjeti u skladu s vjerom, kazuje Fahreta Mamić iz Novog Šehera, koja je hadž obavila 2018. godine. I sama je na svoju djecu, a sa suprugom ih je izrodila petero, prenosila tradicionalne vrijednosti života. 
- Otac mi je bio veliki uzor u svemu, od njega smo naučili puno toga. Bio je strog, ali pravedan - prisjeća se hadžinica Fahreta.

Još od prije rata je imala želju otići na hadž. Suzama je ispraćala sve hadžije koji su odlazili put <a href="https://avaz.ba/tag/1424/meka">Meke</a>i Medine i molila Uzvišenog da joj podari zdravlja da i ona jednog dana bude među njima. Godine su prolazile, došli su rat, izbjeglištvo, povratak u uništenu kuću, život je počinjao ispočetka. Nakon nekoliko godina, kada se život koliko-toliko normalizirao, počela je ponovno da radi na ostvarenju svoje želje. - Suprug je radio, jedna plaća, djeca se školovala, živjeli smo skromno. A ja sam imala samo jedan cilj, otići na hadž. Hranila sam i prodavala piliće, tuđe krave muzla, pravila i prodavala sir i kajmak - kazuje Mamić.
Zajedno sa suprugom Mehmedom trebala je obaviti hadž, ali on je, nažalost, preselio 2017. godine. Naredne godine hadžinica Fahreta je dočekala ispunjenje svoje velike želje. Njenoj sreći nije bilo kraja kada je u Meki, kako je to tamo običaj, uspjela pronaći studenta iz Nigerije da kao bedel obavi hadž za njenog rahmetli supruga.

- Puno mi je srce bilo kada mi se želja ostvarila, ne znam ko je bio sretniji, ja ili moja djeca kada sam im javila. Od toliko naroda, nikada nisam vidjela da se neko smrknuo, svima osmijeh i neka dragost na licu, iskazuju ti poštovanje ako te je slučajno malo gurnuo u prolazu - ističe hadžinica Fahreta.

Prisjeća se hadžinica boravka na Arefatu, Mini, tavafa oko Kabe, Poslanikove džamije, ne zna ni sama gdje joj je bilo ljepše. Sada joj je želja da, dok je živa, očuva hadž.
- Hadž se čuva lijepim ponašanjem, a najviše ga kvari ogovaranje i interesiranje za tuđe živote - poručuje Fahreta.

Njena je želja da ponovo vidi Meku. - Čini mi se da mi je sada još veća želja, sve bih ponovno prošla, svaki korak, svaki namaz ponovno obavila. Ko god osjeti Allahov poziv i ima želju, neka ode na hadž, neka puno ne razmišlja, neka ide što prije, dok je čovjek mlađi, sve je bolje. Tamo sam vidjela puno mladih, milina ih gledati, kao i naše džamije i mladost u njima. Voljela bih makar na Umru otići, Bože zdravlja - istakla je hadžinica Fahreta.

Njenoj sreći nije bilo kraja kada je u Meki, kako je to tamo običaj, uspjela pronaći studenta iz Nigerije da kao bedel obavi hadž za njenog rahmetli supruga

Mamić: Hadž se čuva lijepim ponašanjem

Na gradilištima autoputa kod Zenice vakcinisano više od 250 radnika iz BiH i Turske

Održana dodjela priznanja i nagrada: Hajlovac i Omerhodžić imaju najljepše dvorište i balkon

Za dva mjeseca pomoć od skoro 60.000 KM

Bez kvalitetnih puteva nema ni života

Vakcinisano skoro 5.000 stanovnika

Kakanj bio u mraku: Cijeli grad oko 15 minuta ostao bez struje

Aktivnosti mladih u džematu Jusuf-pašine Sukija džamije: Pomažu drugima, ponosni na svoja djela

Sačinjena preliminarna lista kandidata koji su ispunili uslove za stipendiju

U ZDK zbog alkohola sankcionirano 100 vozača

Kako se nekada kosilo i kupilo sijeno

Počeo naučnoistraživački kamp „Matinski vis 2021“: Biolozi, profesori i eksperti žele zaštititi floru i faunu

Zabava i edukacija za djecu i tinejdžere u Maglaju

Ni ove godine neće biti tradicionalnog visočkog vašara

U Visokom niče jedan od najboljih turističkih proizvoda u regiji

Deminirano gotovo 100.000 kvadratnih metara terena: Na trasi Koridora 5C pronađeno više od 50 mina

Sjećanja hadžinice Fahrete Mamić iz Novog Šehera: Ostvaren joj san da ode u Meku

Zeničko-dobojski kanton

Na gradilištima autoputa kod Zenice vakcinisano više od 250 radnika iz BiH i Turske

Održana dodjela priznanja i nagrada: Hajlovac i Omerhodžić imaju najljepše dvorište i balkon

Za dva mjeseca pomoć od skoro 60.000 KM

Bez kvalitetnih puteva nema ni života

Vakcinisano skoro 5.000 stanovnika

Kakanj bio u mraku: Cijeli grad oko 15 minuta ostao bez struje

Aktivnosti mladih u džematu Jusuf-pašine Sukija džamije: Pomažu drugima, ponosni na svoja djela

Sačinjena preliminarna lista kandidata koji su ispunili uslove za stipendiju

U ZDK zbog alkohola sankcionirano 100 vozača

Kako se nekada kosilo i kupilo sijeno

Počeo naučnoistraživački kamp „Matinski vis 2021“: Biolozi, profesori i eksperti žele zaštititi floru i faunu

Zabava i edukacija za djecu i tinejdžere u Maglaju

Ni ove godine neće biti tradicionalnog visočkog vašara

U Visokom niče jedan od najboljih turističkih proizvoda u regiji

Deminirano gotovo 100.000 kvadratnih metara terena: Na trasi Koridora 5C pronađeno više od 50 mina

Sjećanja hadžinice Fahrete Mamić iz Novog Šehera: Ostvaren joj san da ode u Meku