Komunikacija između građana Mostara i Gradske uprave je nepotpuna zbog činjenice da mjesne zajednice, zbog nepostojanja zakona o lokalnoj samoupravi u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i uopće kompleksne političke situacije, nemaju pravni status.

Prioritetne oblasti

S kakvim poteškoćama se, usljed toga, suočavaju građani Mostara, koji su izgubili i najniži oblik demokratije te goruće probleme pokušavaju riješiti privatnim poznanstvima, uskoro će biti obznanjeno u javnosti, u okviru prve faze projekta „Pravo na grad“, koji provodi NVO Mreža „Naše društvo“.

- Nama, Mostarcima, čini se da je poduzeto sve da ta komunikacija ne postoji i s aspekta HNK i Statuta Grada i zakona o lokalnoj samoupravi. Nemao Gradsko vijeće, nemamo izbora i nemamo mehanizam zvani mjesna zajednica. Dakle, komunikacija gradske administracije i građana je naprosto presječena - ustvrdio je Marin Bago, predsjednik „Future“, članice Mreže.&nbsp;

Kako je naglasio, upravo će istraživanje o stavovima građana Mostara, koje se odnosi na četiri prioritetne oblasti u kojima žele brza rješenja, a koje je izvedeno u okviru prve faze projekta, pokazati šta je to što tačno Mostarci žele od gradske administracije. Također, kako je dodao, uz to istraživanje, javnosti će biti predstavljeni i rezultati rada fokus grupa koje su sačinjavali predstavnici mjesnih zajednica i studenti.&nbsp;

Stav građana

- Predstavit ćemo i budžet Grada Mostara na način da svakom bude razumljiv, ali bit će posebno zanimljivi rezultati istraživanja stavova građana. Jer, zanimljivo, građani ne spominju politiku, stranke, religiju niti naciju. Jednostavno, žele da im grad funkcionira kao svi drugi gradovi na svijetu, odnosno, &nbsp;ljudi imaju potrebu za poboljšanjem u ambijentu privrede, imovinskopravnih odnosa i urbanizma. To tišti građane Mostara, a sve dugo nam je nametnuto - podvukao je Bago.&nbsp;

<h2>Nagrade za priče</h2>

Zanimljivo je da se u okviru projekta „Pravo na grad“ potiču kreativni građani da pišu o svom gradu, o onome što im se sviđa i što bi željeli promijeniti, ali i o tome kako oni grad vide u budućnosti. Svaki mjesec se nagrađuju dvije najbolje priče sa po 200 KM. Nagrade za april dobili su Ivana Papac za priču „Studentski zapis o gradu na Neretvi“, dok je drugo mjesto pripalo Jeleni Božić za priču „Volim Mostar, makar ‘vaki“.

Pokazatelji projekta "Pravo na grad"

MOSTAR Komunikacija između građana i administracije je presječena

U Zenici je danas, na Fakultetu za metalurgiju i metale, upriličena promocija knjige "Hitna stanja u onkologiji", autorice dr. Alme Mekić-Abazović bosanskohercegovačkog onkološkog stručnjaka.

Kako je pojasnila autorica na promociji, knjiga je odgovor na ono čega se bojimo. Ona obuhvata kompletnu i maksimalnu uslugu onkoloških pacijenata&nbsp;te olakšava rad ljekarima.

- Knjiga sadrži najnovije terapijske algoritme koje bi svaki od ljekara koji dolaze u dodir sa onkološkim pacijentima treba da poznaju ali i primjenjuju - istakla je autorica.

Osim nje, o samom značaju knjige za zdravstvene radnike kazao je i Rasim Skomorac, direktor zeničke bolnice.

- Ovom knjigom dr. Mekić-Abazović još jednom je pokazala kako prati savremene trendove u onkologiji, a ova knjiga uveliko će olakšati rad ljekara koji se bave onokologijom - rekao je Skomorac.

Promociji knjige prisustvovali su brojni prijatelji, kolege iz zeničke bolnice i porodica autorice, koji su čestitali Mekić-Abazović na njenoj drugoj knjizi.

Autorica knjige je bh. okološki stručnjak dr. Alma Mekić-Abazović

ZENICA Promovisana knjiga "Hitna stanja u onkologiji"

Iako imaju rizičan posao i gotovo svakodnevno su izloženi opasnosti, humanost i želja za spašavanjem kod vatrogasaca uvijek nadjačaju strah. U to se uvjerila i ekipa "Avaza" prilikom posjete Profesionalnoj vatrogasnoj jedinici (PVJ) Zenica, gdje nas je dočekao komandant Enes Zec.&nbsp;

Dovoljno vozila&nbsp;

- Vatrogasci su spremni za intervenciju tek kada pregledaju sva vozila i tehniku. U pola noći moraju znati gdje se nalazi oprema u vozilu, to je abeceda u vatrogastvu. Postoji niz rizičnih situacija, kada ne znamo šta nas očekuje. Naprimjer, požari u stanovima, kada vatrogasac ne zna nalazi li se unutra plinska boca - ispričao nam je Zec.

U brigadi ističu da se 2004. godine, kada su iz preduzeća prešli pod okrilje Grada Zenice, situacija značajno poboljšala.&nbsp;

<img alt="enes-zec4" src="/media/old/5732dd4a-2108-4e9f-8692-6ead0a0a0a64-enes-zec4.JPG" title="enes-zec4">

&nbsp;Zec: Rizične situacije

Jednu smjenu čini 12 do 13 vatrogasaca koje komandir raspoređuje za određene intervencije. U prvu navalu koja ide na zahtjevnije intervencije, poput požara u stanovima i saobraćajnih udesa, raspoređuju se iskusniji vatrogasci.&nbsp;

Nerijetko su primorani spašavati ljude i preko balkona, ali i izvlačiti životinje iz rijeka ili skidati ih s drveća. U odnosu na broj zaposlenih, u brigadi ističu da imaju dovoljno vozila i opreme.&nbsp;

<img alt="enver-costovic4" src="/media/old/5732dd6c-f6fc-41d7-b2b8-6ed00a0a0a64-enver-costovic4.JPG" title="enver-costovic4">

Čostović: Opet bih obukao istu uniformu&nbsp;

Zamjenik komandira voda Enver Čostović već 27 godina radi kao vatrogasac.

- Kroz dosadašnji rad pomogao sam i spašavao mnoge živote, često riskirajući vlastiti. I pored svega što sam prošao, opet bih obukao istu uniformu - rekao nam je Čostović.

Spreman intervenirati

Prilikom posjete zatekli smo i Mustafu Kulačića, koji je penzionisani vatrogasac već 13 godina, ali svakodnevno obilazi bivše kolege.

- Sada bih bio spreman poći na intervenciju. Kao vatrogasac sam radio 40 godina i opet bih izabrao ovaj posao - dodao je Kulačić.

<h2>Kada nema posla, fizički se spremaju&nbsp;</h2>

Iako mnogi smatraju da vatrogasci uživaju kada nema intervencija, za njih nema predaha.

- Tada obnavljaju teoriju i fizičku spremnost. Riječ je o 145 časova fizičke spreme iz različitih oblasti - pojasnio je Zec.

&nbsp;

Posao ne bi mijenjali ni za jedan drugi

Želja zeničkih vatrogasaca za spašavanjem uvijek nadjača strah

Udruženje civilnih žrtava rata Maglaj bilo je glavni inicijator gradnje spomen-parka u znak sjećanja na 57 ubijene djece ovog grada u godinama agresije.&nbsp;

Upisana imena

Spomen-park, čija je gradnja počela u februaru, dio je projekta “Velika kuća”. Vrijednost projekta je skoro 100.000 KM, a gradnju parka pomogli su građani, privrednici, lokalne i kantonalne vlasti. Spomen-park neće biti standardno dječije igralište, jer će tu biti i tereni za odbojku i košarku, a bit će namijenjen svim uzrastima, uključujući i djecu sa posebnim potrebama.&nbsp;

Posebno obilježje ovog spomen-parka bit će kamen na kojem će biti ispisana imena ubijene djece. Izvođač radova je “DKM gradnja”.

<img alt="jasmin-insanic4" src="/media/old/57303e55-18a4-476c-934d-65070a0a0a64-jasmin-insanic4.JPG" title="jasmin-insanic4">

Insanić: Ispoštovati rokove&nbsp;

- Imali smo probleme finansijske prirode, trenutno nedostaje skoro 20.000 KM za završetak cijelog projekta. Općina Maglaj je iz budžeta pomogla realizaciju projekta sa 10.000 KM. Građevinski radovi uveliko traju pa vjerujem da će svi rokovi biti ispoštovani - rekao nam je Jasmin Insanić, predsjednik Upravnog odbora Udruženja civilnih žrtava rata Maglaj.

Za igru i zabavu

Kako je Insanić naglasio, spomen-park bit će od velikog značaja za cijeli grad.

- Djeca predškolskog i školskog uzrasta, kao i djeca sa posebnim potrebama, dobit će prostor za druženje, igru i zabavu kakav nikada nisu imali u gradu - dodao je Insanić.

<h2>Podrška Begovića</h2>

Na adresu predsjednika Saveza civilnih žrtava rata Zeničko-dobojskog kantona Miralema Malkića stiglo je pismo iz Fondacije “Asmir Begović”, u kojem se navodi da će se i Fondacija priključiti realizaciji projekta.&nbsp;

U toku realizacija projekta "Velika kuća"

MAGLAJ Spomen-park bit će trajni podsjetnik na 57 ubijene djece

U organizaciji Udruženja "Romano centro" i Opće biblioteke u Zenici, danas je u Američkom kutku biblioteke upriličen skroman program u povodu obilježavanja Đurđevdana, velikog romskog praznika.

Prisutni Romi uživali su u prigodnom muzičkom programu, čitanju stare romske priče, ali i obraćanju Salke Musića, predsjednika Udruženja "Romano centar".

- Iako smo se okupili u skromnom prostoru, nastojimo očuvati tradiciju. Ovdje smo da svi zajedno proslavimo naš veliki praznik - rekao je Musić.

Uz konstataciju kako starije generacije nastoje očuvati običaje koji su dio ovog praznika, Romi Zenici istinski su uživali u druženju koje je neizostavan dio ovog romskog praznika.

U skromnom prostoru Opće biblioteke

ZENICA Romi obilježili veliki praznik "Đurđevdan"

Na Crkvičkom brdu u Zenici u aprilu prošle godine počela je izgradnja stambenog kompleksa "Makovi", a prošle sedmice se prilikom polaganja vodovodnih cijevi dogodio nezapamćen urbicid na ovom mjestu.&nbsp;

Naime, kako nam je rekao jedan od zgroženih građana ovog dijela grada Vahdet Drino, mašine preduzeća "Vodovod i kanalizacija" (ViK) i investitora zgrade prokopali su mezarja starosjedilaca naselja Kamberovići.&nbsp;

Jedno obilježje

- Kosti ukopanih razbacane su bez ikakvog traga. Radnici su upozoreni da kopaju po mezarju, ali radovi nisu obustavljeni. Mještani su pogođeni ovim događajem. Tu su ukopani moj pradido i od oca sestra, koja je imala samo mjesec - kazao nam je Drino te dodao da su na ovoj lokaciji ukopani i preci porodica Lipotak, Serdarević, Kuskunović...&nbsp;

Iz ViK-a su nam kazali da su njihovi radnici samo montirali cijevi, a da je za kopanje bio zadužen investitor naselja "Makovi".&nbsp;

- Nije bilo indicija niti obilježja da se na lokaciji nalazi groblje, tako da se nije tražila saglasnost za izvođenje radova od vjerskih institucija - kazao je Ekrem Kahriman, direktor ViK-a.

Međutim, Suad Kaknjo, vlasnik firme "Arel", koja je jedan od tri investitora "Makova", tvrdi da su prilikom radova naišli na samo jedno obilježje mezarja. Prema njegovim riječima, nakon toga se obratio glavnom imamu Medžlisa Islamske zajednica Zenica Jakubu ef. Salkici.

- Ne smatram da je riječ o skrnavljenju mezarja. Tražio sam instrukcije od glavnog imama, koji mi je rekao da kopamo - dodao je Kaknjo.

Bez obraćanja

Prema riječima ef. Salkice, Medžlisu se, međutim, niko od javnih preduzeća nije obratio zahtjevom za dozvolu o prokopavanju.&nbsp;

- Riječ je o "zamrznutom" mezarju, koje datira još otprije stotinjak godina. Kao glavni imam, nisam ovlašten da dajem dozvole za radove, već to čini Izvršni odbor Medžlisa, u kojem sjedi 15 ljudi - napomenuo je Salkica te dodao da ovo nije jedina lokacija na kojoj je uzurpirano vlasništvo vakufa.&nbsp;

<h2>Porodice se izborile za obilježavanje</h2>

Grupa građana podsjeća da je još tokom izgradnje Trening centra Nogometnog saveza BiH, koji se nalazi u neposrednoj blizini "Makova", planiran parking na spornom lokalitetu. Međutim, tada su se porodice na Općinskom vijeću uspjele izboriti za obilježavanje mezarja.

- Mezarje u to vrijeme nije bilo obilježeno, ali je Islamska zajednica dala saglasnost da se to uradi betonskom trakom. Tačno se vidi obilježje te se i u Općini taj lokalitet navodi kao groblje - podsjetio je Drino.

MOSTAR Komunikacija između građana i administracije je presječena

ZENICA Promovisana knjiga "Hitna stanja u onkologiji"

Želja zeničkih vatrogasaca za spašavanjem uvijek nadjača strah

MAGLAJ Spomen-park bit će trajni podsjetnik na 57 ubijene djece

ZENICA Romi obilježili veliki praznik "Đurđevdan"

ZENICA Mještani tvrde da je skrnavljeno mezarje, staro stotinjak godina

Zeničko-dobojski kanton

MOSTAR Komunikacija između građana i administracije je presječena

ZENICA Promovisana knjiga "Hitna stanja u onkologiji"

Želja zeničkih vatrogasaca za spašavanjem uvijek nadjača strah

MAGLAJ Spomen-park bit će trajni podsjetnik na 57 ubijene djece

ZENICA Romi obilježili veliki praznik "Đurđevdan"

ZENICA Mještani tvrde da je skrnavljeno mezarje, staro stotinjak godina