<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=rudari&amp;">Zaposlenicima Zavisnog društva rudnici mrkog uglja Zenica</a> (ZD RMUZ), kojima zbog izvršnih sudskih presuda prošle sedmice nije isplaćena naknada za topli obrok, tokom dana trebali bi biti isplaćeni i topli obrok i plaća za mjesec april ove godine- najavio je u izjavi za Fenu v. d. direktora ZD RMUZ Isad Turalić. Rudniku su računi bili blokirani zbog neisplaćenih doprinosa za 38 prošle godine penzionisanih radnika, te zbog oko 120.000 KM duga na ime naknade za komunalno-gradsko zemljište Gradu Zenica...

- Nadamo se da ćemo u poslijepodnevnim satima uspjeti realizirati ove isplate za naših 1.185 zaposlenika, jer smo proteklih dana uspjeli sa računa skinuti nekoliko blokada. Između ostalog, skinuta je i blokada zbog duga prema Gradu. Nismo uspjeli postići dogovor s penzionerima, odnosno njih oko 30 od 38, koliko je tužilo, pa se sa računa „skida“ novac za uplatu doprinosa - kaže direktor Turalić.

Rudniku su računi bili blokirani zbog neisplaćenih doprinosa za 38 prošle godine penzionisanih radnika, te zbog oko 120.000 KM duga

Zeničkim rudarima će danas biti isplaćeni plaća i topli obrok za mjesec april

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=prona%C5%A1ao%20pare&amp;">Zeničanin Andrija Letić</a> pronašao je jutros 7.000 KM, koje je vratio vlasniku, a ovo je već drugi humani, ljudski, gest za svega desetak dana u gradu čelika. Posebno je interesantno što je Letić, inače, korisnik Javne ustanove Dom za stara lica Zenica.
Ovaj gest naišao je na opće oduševljenje građana, a posebno je zanimljivo što je ovo drugi slučaj pronalaska ove sume novca u Zenici za svega desetak dana.

Vijest o pronalasku novca objavio je Mirza Ormanović, uposlenik Doma za stara lica Zenica.

Podsjetimo, Andrija Petrović nedavno je, također, pronašao 7.000 KM i vratio ih svome sugrađaninu koji je digao kredit odakle je i poticao novac.

Radi se o Andriji Letiću, korisniku Javne ustanove Dom za stara lica Zenica

Poštenjačina iz Zenice: Pronašao 7.000 KM, pare vratio vlasniku

Nakon još jednog u nizu incidenata u vezi s tehnološkim otpadnim vodama koje ispuštaju poslovni subjekti s područja općine Kreševo, rijeka Fojnica, a posljedično i rijeka Bosna, ponovo su doživjele onečišćenje.

Nakon ranijih reakcija udruženja za zaštitu rijeka, ovoga puta se oglasila i Gradska uprava <a href="https://avaz.ba/tag/681/visoko">Visoko</a>, koja je uputila zahtjev za nadležno postupanje Federalnoj upravi za inspekcijske poslove i Agenciji za vodno područje rijeke Save.

- Odsjek za inspekcijske poslove Grada Visoko se više puta obraćao Federalnoj upravi, međutim, očito je da nije poduzet niti jedan pozitivan iskorak u rješavanju ovog problema. Zahtijevamo hitno nadležno postupanje, da izvršite inspekcijski nadzor nad odgovornim poslovnim subjektima te poduzmete sve zakonom predviđene mjere - poručili su iz Gradske uprave Visoko.

Periodično, zbog ispuštanja otpadnih voda iz gornjeg sliva rijeke Fojnice, ova rijeka velikim dijelom protječe i kroz Visoko, gdje također bude onečišćena, a time su ugroženi i riblji fond i okolina rijeke.

Poslovni subjekti iz Kreševa u nju ispuštaju tehnološke otpadne vode

Rijeke Fojnica (desno) i Bosna (lijevo): Velika opasnost

Rijeka Fojnica ponovo zagađena

Nema preciznog odgovora zbog čega je inspekcija Republike Srpske firmi „Inženjering“ iz Jelaha zabranila gradnju mosta na rijeci Spreči koji spaja Klokotnicu u FBiH i Suho Polje u RS, odnosno dvije općine Doboj i Doboj-Istok i dva entiteta. U odgovoru na naše pitanje kaže se da su radovi na mostu zabranjeni iz formalnih razloga te zbog vremenskih uvjeta i pandemije COVID-19.

Inače, na ovom mjestu inžinjerske jedinice danskog SFOR-a su 2001. godine, s ciljem povratka Bošnjaka, ali i za domicilne Srbe u Suhom Polju, sagradile privremeni, <a href="https://avaz.ba/vijesti/bih/170689/most-mira-na-spreci-prije-16-godina-sagradile-ga-jedinice-eufor-a">montažni Most mira</a>, koji je dotrajao i postao nesiguran za putničke automobile i pješake, a veliki kamioni preko njega ne mogu proći, što stanovnicima Suhog Polja stvara probleme. Zbog toga se prije nekoliko godina rodila ideja o gradnji savremenog mosta na ovom mjestu.

Radni naziv, zbog povratka, suživota, povezivanja naselja, Most mira je prihvaćen od dvije susjedne općine, Doboja, Doboj-Istoka te Unije općina turskog svijeta. Sada taj naziv osporavaju gradske vlasti Doboja, pod izgovorom da je to bio samo radni naziv i da se imena mostovima daju obično prema geografskim pojmovima mjesta u kojima se nalaze.

- Radovi na mostu za Suho Polje, koji se gradi zajedničkim sredstvima Unije općina turskog svijeta i Grada Doboja u iznosu od 990.100 maraka, koja su operativna, počinju čim vremenski uvjeti dozvole i za 240 dana trebao bi biti završen - ističu u Gradskoj upravi Doboja.

Jedan od povratnika u Suho Polje Osman Čabrić kaže kako je krajnje vrijeme da se montažni SFOR-ov most zamijeni novim, sigurnim i za saobraćaj i za pješake. - Do sada smo sami popravljali dotrajali most kako neko od pješaka ili automobil ne bi propali u rijeku Spreču, kao što se to u maju prošle godine desilo na mostu između Miričine i Porječine, kada se pod teretom kamiona u Spreču srušio sličan most - kaže Čabrić.

Odlazi li Most mira u historiju

Kome smeta Most mira između Federacije i RS-a

I ovog ramazana Regionalni odbor „Merhameta“ Maglaj realizirat će brojne aktivnosti na području svoga djelovanja, ali i u Doboju i Tesliću. Zbog teške finansijske situacije i u vanrednim prilikama zbog pandemije koronavirusa, iz ove humanitarne organizacije su uputili apel svim dobrim ljudima da pomognu u nabavci iftarskih somuna za sve korisnike narodne kuhinje, ali i za socijalno ugrožene porodice.

- Ovo je samo nastavak naše prošlogodišnje akcije da simboličnim donacijama pomognu u radu naše kuhinje, postačima i socijalno ugroženim porodicama u drugom entitetu. Tako se donacijom 16 KM osigurava 25 somuna, 50 somuna za 32 KM, 75 somuna za 48, a 100 somuna za 64 marke. Svi koji žele, svoje dobrovoljne priloge mogu uplatiti na broj žiroračuna 199 046 00044621 94. Uplatu je moguće izvršiti i u kancelariji „Merhameta“ u Maglaju - rekla nam je Sanela Omerović, direktorica RO „Merhameta“ Maglaj.

Prema njenim riječima, ni u najtežim danima pandemije narodna kuhinja nije prestajala s radom i osiguravanjem redovnih obroka za oko 170 korisnika. Sve to zahvaljujući stalnim donatorima, privrednicima, ali i inozemnim partnerskim organizacijama.- Zahvaljujući organizaciji „Bosansko-kanadsko humanitarno društvo“ iz Toronta, ramazan smo započeli podjelom 200 prehrambeno-higijenskih paketa u vrijednosti 10.000 maraka - ističe Omerović.Umanjena ili neredovna sredstva, kako s nivoa Općine tako i Zeničko-dobojskog kantona, dovode ovu humanitarnu organizaciju u vrlo tešku situaciju. U pitanje se dovode redovno plaćanje električne energije, komunalnih usluga, redovne analize hrane, dezinfekcija i održavanje vozila.

Ovo je samo nastavak naše prošlogodišnje akcije, kaže Omerović

Apel građanima da pomognu u nabavci somuna

Upravo u ovom periodu, sredinom aprila, prije tačno 16 godina, kao bomba je odjeknula vijest o pronalasku prvih evropskih, najvećih svjetskih i u srcu Bosne i Hercegovine smještenih piramida. Dr. Semir Osmanagić, naučnik, autor, istraživač megalitnih i piramidalnih lokacija širom svijeta, nakon posjete lokalnom muzeju u Visokom, pažnju je obratio na uzvišenje iznad ovog grada. Nakon preliminarnih istraživanja i analiza, ustvrdio je kako je riječ o najvećoj piramidi na svijetu - Bosanskoj piramidi Sunca, te jednom cijelom piramidalnom kompleksu u srcu BiH.

- Šesnaest godina kasnije ovaj projekt je najaktivnija arheološka lokacija na svijetu. Prije otkrića bosanskih piramida 25 godina sam istraživao piramide širom svijeta, moja doktorska disertacija je bila o temi piramida Maja i kao da me jedna nevidljiva ruka vodila kroz život i, kad sam bio spreman, dovela u Visoko - prisjeća se dr. Osmanagić prvih dana nakon otkrića.

Uporedo s brojnim dokazima, dolazile su i brojne zabrane, pa je tako odmah 2006. godine proširena zaštitna zona Starog grada Visoki, koji se nalazi na vrhu Bosanske piramide Sunca, a samim time i usporeni radovi. Ni zabrane nisu zaustavile najotvoreniji arheološki projekt na svijetu.

- Zahvaljujući našem projektu, koji je postao najotvoreniji arheološki u svijetu, u posljednjih 10 godina imali smo 3.550 volontera iz 63 zemlje svijeta i sa svih kontinenata. Tajni ovdje nema, a ljudi su postali dijelom historijskih otkrića. Privukli smo u Bosnu i Hercegovinu stotine hiljada ljudi iz cijelog svijeta i, da nije bilo zabrana, danas bismo imali milion posjetilaca i očišćenu i otkopanu sjevernu stranu Bosanske piramide Sunca. I pored svega toga, Bosanska dolina piramida je danas jedan od najinteresantnijih arheoloških kompleksa u svijetu. Imamo otkriveno šest piramida, očišćena tri kilometra prahistorijskih podzemnih tunela ''Ravne'' i najljepši park na ovim prostorima, Arheološko-turistički park „Ravne 2“ - zaključio je dr. Osmanagić.

Od otkrića o bosanskim piramidama se čulo u cijelom svijetu, posjetile su ih stotine hiljada gostiju, ali i brojni stručnjaci, naučnici, istraživači, kao i vrhunski umjetnici, muzičari, ali i sportisti poput najvećeg sportiste današnjice Novaka Đokovića.

Po samom otkriću uslijedili su euforija, stotine hiljada znatiželjnih posjetilaca iz BiH, cijele Evrope i svijeta, ali i napadi tadašnjih arheologa, geologa, historičara…

Bosanska piramida Sunca: Već 16 godina najaktivnija arheološka lokacija na svijetu

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Zenica&amp;">Delegacije Gradskog vijeća i Gradske uprave Zenica</a> te političkih stranaka i boračkih udruženja, obilježile su polaganjem cvijeća i vijenaca na Spomen obilježju Papirna, 12. april - Dan oslobođenja Zenice u Drugom svjetskom ratu. Protiv okupatora se u Narodno-oslobodilačkom ratu od 1941.-1945. godine borilo i 1.370 zeničkih partizana, od kojih je 349 poginulo, a još 857 građana tog grada stradalo je tokom četverogodišnjeg fašističkog terora okupacionih snaga Njemačke te domaćih izdajnika- domobrana, ustaša i četnika.
- Za oslobođenje grada Zenice zaslužne su 10. divizija, 7. i 11. krajiška brigade, koje su u noći 11./12. aprila ušle u Zenicu, oslobodile grad… To je bila zadnja noć u kojoj je Zenica bila pod okupatorom, a već 12. aprila ujutro bila je slobodan grad - istakao je u svom prigodnom govoru novi predsjednik Udruženja antifašista i boraca Grada Zenica Jasmin Dedić.
Podsjetio je kako je za vrijeme okupacije u tom gradu vladala strahovlada te da su mnogi njeni građani ispitivani, mučeni i strijeljani u Kazneno-popravnom zavodu Zenica. Fašizam se, podvukao je Dedić, ponovo na ovim prostorima pojavio 1992. godine, kada je počela agresija na Bosnu i Hercegovinu, koja je trajala sve do 1995. godine.

Predsjedavajući Gradskog vijeća Zenica Almir Babajić naglasio je da fašizam nikada nije pobijeđen, nego je samo promijenio formu.

- On se danas naziva neofašizam. Prekrajaju se historijske činjenice te od okupatora, odnosno okupatorskih sluga stvaraju se heroji. Na nama i na vama je da čuvamo tekovine antifašističke borbe i na generacije koje dolaze iza nas, za koje smo mi dužni da prenesemo ono što ste vi nama prenijeli - kazao je Babajić.
Delegacije su tokom dana položile cvijeće i vijence žrtvama NOB-a iz 2. svjetskog rata, na Spomen obilježje Stranjani kod Zenice, kao i žrtvama Odbrambeno-oslobodilačkog rata u BiH 1992.-1995. godine na Spomen obilježju Kameni spavač u centru Zenice.
Sutra će biti odata počast i borcima koji su stradali u zeničkom naselju Nemila, koja je oslobođena 13. maja 1945. godine.
Katedra za historiju države i prava Pravnog fakulteta Univerziteta Zenica večeras će u 17 sati upriličiti online okrugli sto na temu "12. april - Dan kada je Zenica pobijedila fašizam".

Protiv okupatora se u Narodno-oslobodilačkom ratu od 1941.-1945. godine borilo i 1.370 zeničkih partizana, od kojih je 349 poginulo

Dan oslobođenja Zenice u Drugom svjetskom ratu

Ako je suditi prema broju posjeta u prva tri mjeseca ove godine, u <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Bosanskoj%20dolini%20piramida&amp;">Bosanskoj dolini piramida u Visokom</a> očekuju još jednu rekordnu sezonu. Naime, od januara do kraja marta Visoko je posjetilo oko 12.000 turista, što je itekako dobar znak za nadolazeću sezonu.

- Imunitet je ključna riječ i upravo ono što pružamo našim posjetiocima. Tokom 2019. imali smo oko 50.000 gostiju, a prošle godine 85.000. To je bila rekordna sezona u posljednjih 14-15 godina. Početak ove godine daje nam za pravo da se nadamo još jednoj rekordnoj sezoni i, ako se nastavi ovaj trend, posebno kada uđemo u glavni dio sezone, očekujemo da ove godine dođemo i do 100.000 posjetilaca i oborimo ponovo rekord - ističe dr. Semir Osmanagić, direktor Fondacije “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca”, kojeg smo s radnicima sreli u parku „Ravne 2“.

Iako nije udarni dio sezone, ekipa Fondacije uveliko radi na proširenju i pravljenju novih sadržaja, kao i obnovi i uređenju infrastrukture, očekujući nove turiste. - S obzirom na važnost imuniteta, i sadržaje u parku podredili smo tom značajnom segmentu. U parku imamo pet izvora netretirane, čiste vode, bez bilo kakvih dodataka i otrova, u kompleksu ''Ravne'' restorane zdrave hrane i sokova, napravili smo i stazu za šetnju kroz crnogoričnu šumu, a od ovog proljeća naši posjetioci uživaju u sunčanju u parku „Ravne 2“ te time organizam nadopunjuju vitaminom D. Sve ovo je vrlo bitno za podizanje imuniteta. Ovo je idealan prostor da se ponovo vratimo prirodi i zaboravimo na stresnu atmosferu koja nas očekuje u gradovima - ističe Osmanagić.

I dok se u Fondaciji vrijedno pripremaju za glavni dio nove sezone, Osmanagić ističe kako je Bosansku dolinu piramida u prva tri mjeseca ove godine posjetilo oko 85 posto gostiju iz naše zemlje, nakon njih na drugom mjestu su gosti iz Srbije. Zabilježene su posjete i iz Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Češke.

Ovo je idealan prostor da se ponovo vratimo prirodi i zaboravimo na stresnu atmosferu koja nas očekuje u gradovima, pojašnjava Osmanagić

Park „Ravne 2“ ima sve uvjete za odmor gostiju i jačanje organizma

Bosanska dolina piramida u Visokom: U ponudi antistres terapija i jačanje imuniteta

I ovaj Uskrs vjernici dočekuju u specifičnim uvjetima pandemije.- Živimo u nadi i vjeri da će i ovo proći - rekao nam je velečasni Franjo Tomić, maglajski župnik, te vjernicima poželio Uskrs ispunjen nadom, radošću i svakim blagoslovom.Svetište Leopolda Mandića blagdanski je dekorirano. Osim reljefa Posljednje večere, koji se nalazi na oltaru, tu su i prikaz Kalvarije, Isusov grob, kao i slika „Uskrsnuće“, rad župljanina i vrsnog slikara Alojzija Gašparevića Gaše.

- Zahvaljujem Bogu, našem Gaši, župljanima i prijateljima koji su nas podržali u ovoj našoj ideji. I prije je u Svetištu, povodom Uskrsa, postavljan Isusov grob i on se nalazio ispred oltara. Međutim, bio je malo nesrazmjeran u odnosu na cijelu crkvu. Gledajući slike iz Svete zemlje, gdje je, prema predanju, bio Isusov grob, naš Gašo se potrudio da napravi novi prikaz groba, vrlo slikovit, pun simbolike i značenja, počev od bršljana, vječnog svjetla pa do tabernakula. Sve skupa u nama pobuđuje vjeru i razmišljanje o prolaznosti života ovdje na zemlji - kazao nam je vlč. Tomić.

Naglašava da je ovo „drugi Uskrs koji ih, strožijom ili blažom izolacijom, poistovjećuje s apostolima nakon Kristovog raspeća i uskrsnuća“.

- Apostolska samovoljna izolacija zbog straha trajala je 50 dana, sve do silaska Duha svetog na njih. Nešto slično kao apostoli, zajedno sa svim drugim sugrađanima, doživljavamo svi skupa situaciju zatvorenih vrata. Strah u sadašnjosti i preplašenost za budućnost. Međutim, ni strah, ni izolacija, ni ograničenost kretanja ne trebaju imati posljednju riječ u životima ljudi. Posljednju riječ treba imati vlastito obraćenje, preobraženje, korigiranje vlastitog životnog ponašanja. Vjera u Uskrslog nije uzdizanje iznad ostalog dijela čovječanstva, nego nam ta vjera, usred ove i ovakve neizbježne patnje, utemeljuje nadu da se patnja može nadvladati - poručio je vjernicima vlč. Franjo Tomić, župnik maglajske župe.

Ni strah, ni izolacija, ni ograničenost kretanja ne trebaju imati posljednju riječ u životima ljudi, ističe Tomić

Velečasni Tomić: Prikaz groba pun simbolike

Velečasni Franjo Tomić: Živimo u nadi i vjeri da će i ovo proći!

Nakon maratonaca i polumaratonaca, Maglaj ima i svoju prvu polumaratonku. To je Sabrija Berberović, koja je istrčala mostarski polumaraton u dužini od 21 kilometar. Trku je posvetila svim Maglajkama koje se bore s malignim oboljenjima. Prije četiri godine Sabrija je odlučila biti puno više fizički aktivna. Uz trčanje, redovno vježba u teretani.

- Nije bilo upitno da li ću doći do cilja, više sam željela osjetiti kako je to biti dio velike trke. Mostar je pokazao snagu organizacije polumaratona na svjetskom nivou kada su mnoge druge trke otkazane zbog pandemije. Riječima ne mogu opisati koliko sam sretna što sam ostvarila svoj cilj, a na tom putu imala sam veliku podršku supruga Emira - ističe Berberović. Tokom trke čvrsto je vjerovala u sebe, znala je da dionicu može istrčati, a kada je vidjela da mnoge ostavlja iza sebe, bila je još više motivirana.

- Bilo je malih problema jer mi, Bosanci, nismo navikli na hercegovačke bure. Ali i to je iskustvo više i moraš biti spreman na sve vremenske uvjete - dodala je uz smijeh. Kroz cilj je prošla kao 19. u svojoj kategoriji. Sabrija je zdravstvena radnica, inžinjerka radiologije zaposlena u maglajskom Domu zdravlja. Kroz svoj posao najviše se susreće s onkološkim pacijentima i prema svima njima, a posebno prema ženama, osjeća posebnu empatiju.

- Ružičasta je moja boja, to je i simbol borbe protiv karcinoma dojke i sva sredstva s trke namijenjena su udruženjima žena koje se liječe od raka. Sve se to nekako posložilo. Trku sam posvetila mojim dragim Maglajkama koje se bore s različitim oblacima karcinoma, većinu njih poznajem kroz onkološke kontrole. Znam kroz šta prolaze i željela sam im pokazati da nisu same i da mislim na njih - poručila je Berberović.

Redovna fizička aktivnost važnija je nego ikada, pa je Sabrija svima uputila poruku da redovne šetnje i trčanje budu svakodnevni. Inače, na mostarskom polumaratonu učestvovao je i Maglajlija Reuf Husejnović, koji je stazu od 21,16 kilometara istrčao za sat i 37 minuta te 48 sekundi.

Kroz svoj posao najviše se susreće s onkološkim pacijentima i prema svima njima osjeća posebnu empatiju

Prije četiri godine Sabrija odlučila biti puno više fizički aktivna

Trku posvetila ženama koje se bore s malignim oboljenjima

Pod okriljem noći i u vrijeme zabrane kretanja uništena je i opljačkana kutija s dobrovoljnim prilozima u džamiji u Moševcu kod Maglaja.Kako nam je rekao Samir ef. Muminović, imam džemata Moševac, sretna je okolnost da prostor džamije nije demoliran, kao ni divanhana s bibliotekom, a ni u kutiji s dobrovoljnim prilozima nije bila značajnija svota novca.

Ovo nije prvi put da se moševačka džamija nađe na meti lopova jer su prije nekoliko godina ukradeni bakarni oluci. Počinioci ovog krivičnog djela su poznati, pa se očekuje da policija i sada pronađe kradljivca.Vijest o pljački naišla je na oštre osude javnosti.

- Bilo je oštrih osuda ovog djela, podrške, ali i pokušaja da se cijeli slučaj ispravno razumije. Sve svoje prijatelje pozvao sam da zadržimo prisebnost i ne prizivamo ni na koga prokletstvo, nego da pokušamo dublje shvatiti ovaj slučaj. Jer neki kradu jer im je to „zanat“, a postoji vjerovatnoća da je neko ovo uradio u očaju, zato što mu je zbilja potrebno - kazao nam je ef. Muminović i rekao da mu se već javio kolega iz Norveške sa željom da namiri ukradeni iznos, a pretpostavlja se da je u kutiji bilo do 150 KM.

Prema riječima ef. Muminovića, živimo u vrlo bremenitom vremenu i cijela situacija u državi pogoduje ovakvim nečasnim djelima.- Najbolje je da ne žurimo s osudama, iako se ovo ničim ne može opravdati. Postoje procedure kako se ovakvi slučajevi rješavaju - dodao je ef. Muminović, koji se čak putem društvenih mreža obratio osobi koja je ukrala dobrovoljne priloge da mu se javi te da neće otkriti identitet.

- Svi mi kada uradimo nešto što nije lijepo, imamo grižu savjesti, a moja je pretpostavka da su toj osobi trebale pare i da je ovo uradila iz očaja. Jedan moj džematlija je kazao da je ta osoba tražila pomoć, sigurno bi joj se pomoglo. Iznos koji se nalazio u kutiji sigurno nije bio vrijedan pretrpljenog straha i šunjanja oko džamije u gluho doba noći - dodao je ef. Muminović.

Neki kradu jer im je to „zanat“, a postoji vjerovatnoća da je neko ovo uradio u očaju, zato što mu je zbilja potrebno, kazao ef. Muminović

Prije nekoliko godina s džamije ukradeni bakreni oluci

Džamija na meti lopova: U Maglaju opljačkana kutija s dobrovoljnim prilozima

Na prijedlog Kriznog štaba Ministarstva zdravstva, Vlada Zeničko-dobojskog kantona na današnjoj vanrednoj sjednici donijela je naredbu kojom je kretanje stanovništva na području ovog kantona, počevši od sutra, 20. marta, ograničeno u vremenu od 21 do 5 sati ujutro narednog dana. Iz naredbe se izuzimaju svi zaposlenici koji su uključeni u provođenje mjera i aktivnosti na rješavanju epidemije Covid-19 na području ZDK-a, zaposlenici kojima se proces rada odvija u smjenama, međugradski i međunarodni prevoz putnika, taksi služba, kao i vozači teretnih vozila u domaćem i međunarodnom transportu, a koji moraju imati odobrenje poslodavaca. Vlada je naredbom zabranila održavanje svadbi i drugih proslava, a zabranjen je i rad predškolskih ustanova na području ZDK-a.Svim organima uprave i drugim pravnim osobama na području ZDK-a, koje pružaju usluge šalter sale, naređeno je da odrede osobu za kontrolu pravilnog provođenja higijensko-epidemioloških mjera ispred ulaza u objekat i to obavezno pravilno nošenje maske preko usta i nosa i poštivanje fizičke distance od minimalno dva metra za sve osobe koje se nalaze ispred objekta. - Naredbe ostaju na snazi 14 dana. Krizni štab je dužan prije prestanka važenja naredbi sagleda epidemiološku situaciju i sačini procjenu rizika te Vladi, po potrebi, dostavi prijedlog novih naredbi i preporuka. Očekujemo da će donesene mjere uticati na suzbijanje pandemije koronavirusa - rekao je vršilac dužnosti premijera ZDK Mirnes Bašić.Za kontrolu provedbe naredbi zaduženi su Uprava policije Ministarstva unutrašnjih poslova ZDK i Kantonalna uprava za inspekcijske poslove ZDK, saopćeno je iz Pres službe ZDK.

Očekujemo da će donesene mjere uticati na suzbijanje pandemije koronavirusa, rekao Bašić

Krizni štab: Zabranjen je i rad predškolskih ustanova

Vlada ZDK ograničila kretanje od 21 do 5 sati, zabranjene svadbe i proslave

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Kakanj&amp;">Esnaf Buza, bivši komandir Policijske stanice Kakanj</a> i načelnik Uniformirane policije ZDK, preminuo je. Ovu informaciju za „Avaz“ je potvrdio Semir Šut, komesar MUP-a ZDK.Vijest potresla sve njegove kolege koje se od njega opraštaju na društvenim mrežama.&nbsp;&nbsp;

Mjesto i vrijeme dženaze Buze bit će naknadno objavljeni.

Mjesto i vrijeme dženaze Buze bit će naknadno objavljeni

Preminuo načelnik Uniformirane policije ZDK Esnaf Buza

Prahistorijski podzemni kompleks <a href="https://avaz.ba/tag/105534/tuneli-ravne">tunela „Ravne“</a> u <a href="https://avaz.ba/tag/681/visoko">Visokom</a>&nbsp;zasigurno je jedna od najatraktivnijih i najmisterioznijih turističkih destinacija u našoj zemlji. Ekipa „Avaza“ posjetila je podzemni kompleks ovih tunela.

Pronalazak ovih tunela i otkriće cijelog <a href="https://avaz.ba/tag/108430/labirint">labirinta</a>&nbsp;najavio je i pronalazač bosanskih piramida Semir Osmanagić u jednoj od svojih knjiga, a hipotezu je bazirao na sličnim primjerima iz Egipta, Kine i Meksika.

Fondacija je upornim višegodišnjim radom potvrdila da se u konglomeratu nalazi podzemni labirint, koji se pruža desetinama kilometara.
Istraživanjima u godinama iza nas došlo se do brojnih zapanjujućih rezultata, pa tako u labirintu ne postoje negativna zračenja, prirodna radioaktivnost, niti negativna energija podzemnih vodenih tokova.
Cirkulacija zraka je izvanredna, a tokom čišćenja i istraživanja utvrđeno je zaista nevjerovatno prisustvo negativnih jona, koje je za nekoliko desetina puta više u odnosu na planine i najzdravija mjesta koja poznajemo.

Prahistorijski podzemni kompleks tunela „Ravne“ godišnje posjete desetine hiljada ljudi iz cijelog svijeta.

Lokalitet, pristupni putevi, kao i brojni sadržaji uređeni su tako da se gosti osjećaju sigurno te im se nude brojni sadržaji i obilasci, od laganog dolaska na lokaciju preko besplatnog parkinga do velike aleje suvenirnica, ugostiteljskih sadržaja, te uživanja u još nekoliko uređenih cjelina koje se nalaze u krugu od nekoliko stotina metara i zajedno čine Kompleks „Ravne“.
Pandemija koronavirusa utjecala je na manji broj posjetilaca iz inozemstva, ali su u Fondaciji zadovoljni brojem gostiju, uz napomenu da je obavezno poštivanje epidemioloških mjera.

Udaljenost od ulaza u tunel „Ravne“ pa do Bosanske piramide Sunca iznosi 2,4 kilometra.

Kroz radove i čišćenje se stiglo i do otkrića dva kulturna sloja (dio zemlje koji sadrži ostatke ljudskog života) - graditelja tunela od prije više od 30.000 godina i civilizacije koja je tunele i prostorije zatrpala šljunkovitim materijalom prije 5.000 godina.

Jedna od najatraktivnijih turističkih destinacija u našoj zemlji

Podzemni labirint se pruža desetinama kilometara

Najmisteriozniji tuneli u BiH

<a href="https://avaz.ba/tag/2123/zepce">Žepačke</a>&nbsp;planine idealne su za svakoga ko misli planinariti, a posebno se ističe Matinski vis, na 964 metra nadmorske visine.

Svojim geološkim oblicima oduševljava planinare. Ova <a href="https://avaz.ba/tag/39029/planine">planina</a>&nbsp;svjedoči o očuvanosti biljnih i životinjski vrsta te odiše ljepotom netaknute prirode.

Biologu Mirku Matijeviću, predsjedniku Planinarskog društva „Vis“ Žepče, pripadaju velike zasluge na istraživanju do sada neistraženog biljnog i životinjskog svijeta na ovoj planini.

Prema njegovim riječima, ovo je područje kojem bi trebalo posvetiti posebnu pažnju zbog njegove neobičnosti i osebujnosti.

- Na njoj živi više od 100 vrsta leptira, a tokom godine na planini se gnijezdi oko 40 vrsta ptica, što selica što stanarica. Planina je stanište gotovo svih divljih životinja, a njeno bogatstvo ogleda se i u brojnim izvorištima vode. Na širem lokalitetu registrirano je oko 50 izvorišta pitke vode - rekao je Matijević.
Matinski vis, koji je udaljen od Žepča oko 10 kilometara i do čijeg vrha se pješice može doći za tri i po sata, uz svoje prirodne ljepote, ljubiteljima prirode nudi i brojne turističke sadržaje.

Žepački planinari su 2001. godine sagradili planinarski dom, koji je smješten na proplanku u podnožju samog vrha planine. Dom raspolaže s 30 ležaja, kuhinjom i salom za 50 osoba. Zahvaljujući projektu Planinarskog društva „Vis“, prije dvije godine na ovom području sagrađen je edukativno-rekreativni kompleks koji sadrži adrenalinski park, biciklističke i edukativne staze, vidikovac, igrališta za djecu i druge sadržaje koji su obogatili turističku ponudu planine Matinski vis. S izgrađenog vidikovca pruža se prekrasan pogled na Maglić, Konjuh, Zvijezdu, Bjelašnicu te slavonske planine.

Zbog svega toga, kako kaže Matijević, u PD „Vis“ ozbiljno rade na pripremi dokumentacije potrebne za proglašenje ove planine parkom prirode.

Radimo na pripremi dokumentacije, kaže Matijević

Ljepote netaknute prirode: Žepačke planine idealne su za svakoga

<a href="https://avaz.ba/tag/682/kantonalna-bolnica-zenica" style="">Kantonalna bolnica</a> u <a href="https://avaz.ba/tag/237/zenica" style="">Zenici</a>&nbsp;(KBZ), u posljednja tri dana, skoro u svakom trenutku ima popunjeno svih 150 bolesničkih kreveta, do kojih postoji dovod kisika za Covid pozitivne pacijente, kazao je za Fenu pomoćnik direktora te ustanove Kasim Spahić.

Ističe da je situacija veoma teška te da trenutno imaju 140 pacijenata koji zahtijevaju podršku kisikom, ali očekuju da će već u toku dana imati desetak novih prijema i ponovo popunjene sve kapacitete.

Direktor KBZ-a Rasim Skomorac kaže da, zasad, uspijevaju pružiti podršku kisikom svim pacijentima kojima je u procesu liječenja potreban kisik.
- Prije pandemije trošili smo 300 litara kisika dnevno, a sada je dnevna potrošnja oko 4.000 litara. Situacija s nabavkom kisika ista je u svim bolnicama koje liječe Covid pacijente pa se svakog trenutka može desiti problem sa snabdijevanjem. Mi imamo zaključen sporazum s „Messerom“, našim dobavljačem, po kojem su nam obavezni isporučivati količine kisika koje su nam potrebne i nije do bolnice. Pitanje je može li dobavljač, zbog velike potražnje, isporučiti potrebne količine. Nadam se da će snabdijevanje biti kao i dosad - kaže Skomorac.

Zenička bolnica, podsjeća on, ima 260 rezerviranih bolesničkih kreveta za Covid pacijente, ali njihovi ljudski i tehnički kapaciteti ne mogu podnijeti toliko pacijenata.

- Intenzivni odjel za Covid pacijente stalno je pun, a trenutno imamo šest pacijenata na invanzivnoj te šest na neinvazivnoj podršci. Danas imamo sjednicu Kriznog štaba Zeničko-dobojskog kantona i zbog popunjenosti naših kapaciteta, razgovarat će se o slanju najtežih pacijenata na Univerzitetski klinički centar u Tuzli - najavljuje Skomorac.
Upravo zbog nedostatka kadra, kaže, uopće se i ne razmišlja o ponovnom aktiviranju depadansa Stacionar, u kojem za liječenje infekcija izazvanih koronavirusom imaju "konzervirane“ prostorije s 40 kreveta.

Zeničkim rudarima će danas biti isplaćeni plaća i topli obrok za mjesec april

Poštenjačina iz Zenice: Pronašao 7.000 KM, pare vratio vlasniku

Rijeka Fojnica ponovo zagađena

Kome smeta Most mira između Federacije i RS-a

Apel građanima da pomognu u nabavci somuna

Bosanska piramida Sunca: Već 16 godina najaktivnija arheološka lokacija na svijetu

Dan oslobođenja Zenice u Drugom svjetskom ratu

Bosanska dolina piramida u Visokom: U ponudi antistres terapija i jačanje imuniteta

Velečasni Franjo Tomić: Živimo u nadi i vjeri da će i ovo proći!

Trku posvetila ženama koje se bore s malignim oboljenjima

Džamija na meti lopova: U Maglaju opljačkana kutija s dobrovoljnim prilozima

Vlada ZDK ograničila kretanje od 21 do 5 sati, zabranjene svadbe i proslave

Preminuo načelnik Uniformirane policije ZDK Esnaf Buza

Najmisteriozniji tuneli u BiH

Ljepote netaknute prirode: Žepačke planine idealne su za svakoga

Zenička bolnica na rubu popunjenosti kapaciteta

Zeničko-dobojski kanton

Zeničkim rudarima će danas biti isplaćeni plaća i topli obrok za mjesec april

Poštenjačina iz Zenice: Pronašao 7.000 KM, pare vratio vlasniku

Rijeka Fojnica ponovo zagađena

Kome smeta Most mira između Federacije i RS-a

Apel građanima da pomognu u nabavci somuna

Bosanska piramida Sunca: Već 16 godina najaktivnija arheološka lokacija na svijetu

Dan oslobođenja Zenice u Drugom svjetskom ratu

Bosanska dolina piramida u Visokom: U ponudi antistres terapija i jačanje imuniteta

Velečasni Franjo Tomić: Živimo u nadi i vjeri da će i ovo proći!

Trku posvetila ženama koje se bore s malignim oboljenjima

Džamija na meti lopova: U Maglaju opljačkana kutija s dobrovoljnim prilozima

Vlada ZDK ograničila kretanje od 21 do 5 sati, zabranjene svadbe i proslave

Preminuo načelnik Uniformirane policije ZDK Esnaf Buza

Najmisteriozniji tuneli u BiH

Ljepote netaknute prirode: Žepačke planine idealne su za svakoga

Zenička bolnica na rubu popunjenosti kapaciteta