Ratne 1992. godine, 17. novembra, na Spahića gaju izvedena je prva oslobodilačka akcija na lokalnim prostorima koja će biti izuzetno važna za odbranu. Nakon rata podignuto je spomen-obilježje da podsjeća na žrtve heroja odbrane Maglaja i njegove okoline.Doprema materijala &nbsp;Do prije godinu i po spomen-obilježju na Spahića gaju se nije moglo prići od izrasle vegetacije. Grupa mlađih osoba iz Starog grada odlučila je nešto poduzeti. - Počeli smo polako čistiti, kositi i uređivati. Dolazili smo gotovo svakog vikenda. Onda smo odlučili podići nadstrešnicu, dio sredstava sami smo osigurali a pomogao nam je i načelnik Mahmutagić. Zbog lošeg puta, najveći problem smo imali s dopremom materijala - rekao nam je Armin Ibranović.Iz dana u dan grupa je rasla i širila se, a na „spisku“ je sada više od 20 imena onih koji su učestvovali u brojnim akcijama i finansijski pomogli da se Spahića gaj uredi. Niko nije žalio svoje slobodne vrijeme ni novac da bi se uradilo planirano.- Na jarbol smo postavili bh. zastavu s ljiljanima i LED rasvjetu, a planiramo i videonadzor zbog sigurnosti ovog mjesta. Da je put bolji, lakše bi bilo. Mi dajemo radnu snagu, a neka nam nadležne firme stave mašine na raspolaganje i put će biti bolji - rekao nam je Faruk Salkić.Prelijepo mjesto Armin Ibranović ističe da bi profesori historije s učenicima trebali doći ponekad na Spahića gaj ispričati im šta se ovdje dešavalo ili neko od bivših boraca Armije RBiH. - Mnogo ljudi je ovdje poginulo ne samo iz Maglaja, nego i iz Kaknja, Tešnja, Zenice, Teslića, Doboja da bismo mi živjeli slobodno - naglašava Ibranović.Svi dobronamjerni su dobro došli na ovo prelijepo mjesto, da se odmore na čistom zraku, uživaju u pogledu, ali i da se prisjete koja je bila cijena slobode koju danas imamo.Dosadašnji učesnici Dosadašnji učesnici akcija su Tarik Jusufbašić, Muhamed Herceg, Armin Ibranović, Faruk Salkić, Aziz Mulić, Nurdin Herceg, Mahir Suljaković, Maid Murtezanović, Admir Ruvić, Asmir Ruvić, Admir Muhić, Adis Hambašić, Aldin Ibranović, Haris Hasić, Amar Huseinbašić, Edin Herceg, Nerman Džebić, Samed Havić, Ibro Lokmić, Eldar Hasić, Esad Gračić, Dilaver Bilić, Enis Mulić i Sejo Hasanić.Grad kao na dlanuO značaju kote Spahića gaj tokom agresije, kažu, ne treba puno ni govoriti. - S ove kote Maglaj su imali kao na dlanu. Mi sada trebamo samo njegovati sjećanje na ratni period. Doći ovdje, proučiti Fatihu našim saborcima koji su dali život za našu i budućnost naše djece - prisjeća se Tarik Jusufbašić, bivši pripadnik Armije RBiH.

Niko nije žalio svoje slobodne vrijeme ni novac da bi se uradilo planirano

Spahića gaj je podsjetnik na važan historijski period

U julu 2010. godine područje liješničkog kraja u maglajskoj općini pogodilo je do tada nezapamćeno nevrijeme. Područje naselja Suljakovići pogođeno je klizištem ogromnih razmjera, a stručnjaci su procijenili da se tada pokrenulo milion kubika zemlje. Tada su bili u žiži interesiranja domaće i međunarodne javnosti. U klizištu je uništeno 20 kuća, a iseljene su 33 porodice. Postradali su za stambeno zbrinjavanje dobili između 12.000 i 55.000 KM jer u ovom naselju života više nije bilo. Uništena je sva infrastruktura, šume, voćnjaci, poljoprivredno zemljište, klizište je prijetilo i naselju Međići, mezarju, a ugrožavalo je i magistralni put M-17. Životni put Mještani nisu u potpunosti napustili ovo naselje. Života ima, a u prilog ovoj činjenici govori i stoka u štali, drva ispred kuća koje su koliko-toliko opstale, izgrađene vikendice, bašte, voćnjaci, zasadi paulovnije, košnice sa pčelama. Tokom naše posjete zatekli smo četiri generacije porodice Mahmutagić, Enesa i Beharu, kćerku Armelu, unuku sa sinom. Do rata su živjeli u Bosanskom Brodu, ali su kuću pravili u Suljakovićima. Onda je došao rat, a oni su godinama bili izbjeglice od Poljske, Njemačke, BiH do Amerike. Zarađenim novcem ponovno su počeli graditi kuću u Suljakovićima.U jednom dijelu živjela je i njihova kćerka Armela Džafović sa svojom porodicom. I sami su prešli težak izbjeglički put, da bi se konačno skrasili u Suljakovićima.Behara Mahmutagić je u Americi 2009. godine na YouTubeu gledala kako se ruši njena kuća.Bili u šoku- Bila sam van sebe, u šoku. Nisam mogla da vjerujem da se ruši kuća za koju smo radili i po 20 sati dnevno. Naša kćerka je živjela na jednom spratu, a dva su bila naša. Kada smo pokušali da dokažemo da su to dvije familije, nismo uspjeli. Za stambeno zbrinjavanje sredstva je dobila samo kćerka, a mi ni marku – ističe Mahmutagić.Njihova kuća se „spustila“ više od 60 metara od prvobitne lokacije. Strah od nove kiše Nakon što su u Suljakovićima izgubili kuću, Mahmutagići su novu podigli u Liješnici. Ali, i danas se suočavaju s iskušenjima. - U Liješnici smo izgradili kuću koja je poplavljena već dva puta, 2014. godine i u maju ove. Stradali su kuća, okućnica i plastenik. Šteta je procijenjena na 7.000 KM, ali niko ništa. Mi bez Suljakovića ne možemo. Dođemo svako jutro, provedemo dan, vraćamo se navečer u Liješnicu. Ali, straha ima kada pada kiša - rekla nam je Behara.

Postradali su za stambeno zbrinjavanje dobili između 12.000 i 55.000 KM

Nekadašnji mještani danas prave vikendice i dolaze da odmore dušu

Projekt otkrića i istraživanja bosanskih piramida u proteklih nekoliko godina u <a href="https://avaz.ba/tag/681/visoko">Visoko</a> i našu zemlju je doveo desetine hiljada <a href="https://avaz.ba/tag/2735/turisti">turista</a>, ali i stotine volontera iz cijelog svijeta, koji svojim radom daju podršku i postaju dio jednog velikog, historijskog projekta.&nbsp; Žele pomoći
Interesantna je činjenica da kroz volontersku akciju u Visoko stižu ljudi iz cijelog svijeta, a bilo je primjera kada su kao volonteri stizale i kompletne porodice. Upravo jedna takva trenutno boravi u Visokom, dolaze iz Hamburga, a Berndova supruga Šeri (Shery) porijeklom je iz Kostarike. 

– Čim smo prvi put saznali za ovaj projekt, nije bilo nikakve sumnje da želimo biti dio svega ovoga i da želimo na svoj način pomoći. Tu smo bili i prošle godine, a evo nas ponovo i ove. S nama je i naš sin Terens (Terrence), radimo, ali i družimo se, sklapamo nova prijateljstva i učestvujemo u projektu koji mijenja svjetsku historiju. Osim toga, imamo priliku obići i ovu prelijepu zemlju, koja je veličinom, ali i predivnim ljudima, jako slična mojoj domovini Kostariki. Ovo nam je druga godina kako smo dio volonterske akcije, a naredne godine s Kostarike dolaze i moja majka i sestra – rekla nam je Šeri Mejer (Shery Meyer).

Volonteri su trenutno angažirani na radovima na istočnoj strani Bosanske <a href="https://avaz.ba/tag/72147/piramida-sunca">piramide Sunca</a>, a među njima je i Tajlanđanin Čajut Dežaron.&nbsp;

Vrijedi doći

– Ovdje sam prvi put bio u aprilu, prijatelji iz BiH su mi govorili o piramidama i odlučio sam se prijaviti kao volonter i ponovo doći. Ranije su Tajlanđani zbog ratnih dešavanja imali predrasude o dolasku ovamo, ali ja smatram da je ovo predivna zemlja, koju vrijedi posjetiti, i svima ću preporučiti da obavezno posjete sve ljepote koje imate. Ovo je posebna zemlja – kazao nam je Dežaron.

Četvrta grupa 

Četvrta grupa „Ekspedicije na bosanske piramide s volontiranjem“ u Visokom boravi do kraja ovog mjeseca. Tu su volonteri iz Mađarske, Njemačke, Poljske, Amerike, Australije, Kanade, Tajlanda i drugih zemalja svijeta, a svi u našu zemlju dolaze s ciljem da budu dio projekta i da pomognu u otkrićima i promociji najvećih piramida na svijetu.&nbsp;

Ranije su Tajlanđani zbog ratnih dešavanja imali predrasude o dolasku ovamo, ali ja smatram da je ovo predivna zemlja, kaže Dežaron

Visočke piramide hit u svijetu: Zadovoljna porodica Mejer opet došla u bh. grad

U službenoj posjeti Ministarstvu unutrašnjih poslova <a href="https://avaz.ba/tag/6248/zdk">Zeničko-dobojskog kantona</a> boravili su policijski atašei Ambasade Republike Turske u BiH Halil Bajazit (Beyazit) i Levent Bujukdin (Büyükdiğan), kao i direktor Agencije za policijsku podršku Husein Nanić, koje su primili ministar Dario Pekić i policijski komesar Semir Šut.
Ambasadi Turske izražena je zahvalnost na podršci tokom proteklih godina te jačanju i profesionalizaciji policijskih struktura u Bosni i Hercegovini.Policijske atašee komesar ZDK infomirao je o načinu ustrojstva i djelovanja Uprave policije kojom rukovodi, akcionim planovima, te metodama djelovanja u okviru utvrđenih nadležnosti, sa posebnim akcentom na način rukovođenja, materijalno-tehničku opremljenost i obučenost policijskih službenika.
Ministar Pekić je ukazao na značaj svih projekata koji su sprovedeni i okončani u proteklom periodu i koji su rezultat dobre saradnje i nesebične podrške koju pruža Ambasada Republike Turske u BiH, čime je dat nemjerljiv doprinos na obučavanju i profesionalizaciji policijskih službenika Zeničko-dobojskog kantona. 

Tokom ovom posjete, razgovarano je o modalitetima saradnje Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona i Agencije za policijsku podršku, kao i planiranju projekata koji bi trebali biti realizirani uz podršku Ambasade Republike Turske u BiH i turske policije.&nbsp;Razgovarano je i o modalitetima unaprjeđenja borbe protiv terorizma, kao i potrebi kontinuirane koordinacije i razmjene operativnih i obavještajnih podataka iz ove oblasti. 

Ovom prilikom izražena je i spremnost za unaprjeđenje i razvijanje još bolje saradnje i dobrih prijateljskih odnosa Republike Turske i Bosne i Hercegovine.

Iskazana spremnost za unaprjeđenje i razvijanje još bolje saradnje i dobrih prijateljskih odnosa Turske i BiH

MUP ZDK posjetili policijski atašei Ambasade Turske u BiH: Razgovarano o modalitetima saradnje

Vlada <a href="https://avaz.ba/tag/71897/zenicko-dobojskog-kantona">Zeničko-dobojskog kantona</a> prezentirala je rezultate svog rada u prvih 100 dana, tokom kojih su održali 14 sjednica na kojima se našlo više od 300 tačaka dnevnog reda koje su jednoglasno usvojene.
Premijer ZDK Mirza Ganić rekao je okupljenim predstavnicima medija da <a href="https://avaz.ba/tag/15738/vlada-zdk">Vlada</a>, iako je sastavljena od ministara iz četiri stranke koje čine koaliciju, funkcionira bez problema i donosi odluke koje su bitne za građane Zeničko-dobojskog kantona.
- Pokušavamo da gradimo prijateljski odnos, a poslovni postulat između svih nas je iskrena namjera, profesionalnost i želja da radimo u interesu građana – rekao je Ganić i dodao da je proteklo pet mjeseci od izbora do imenovanja nove vlade.
- S obzirom na to da je prethodna vlada bila u tehničkom mandatu i da je bilo različitih turbulencija, to je period koji je uistinu usporio rad prethodne vlade i saziva Skupštine, imenovanje nove vlade i stvaranje povjerenja, mislim da smo opravdali ono što smo u startu pretpostavili. Teško je za 100 dana uraditi neke velike projekte, ali je jako bitno da smo neke od njih koji u ranijim periodima nisu imali realizaciju, mi doveli u fazu realizacije – rekao je Ganić.
Premijer je istakao da je najveći izazov s kojim se Vlada odmah suočila bile akumulirane obaveze ZDK po osnovu izvršnih presuda o tužbama zaposlenih u javnom sektoru radi nepoštivanja kolektivnog ugovora.
- Ove presude ozbiljno prijete stabilnosti budžeta i izvršenju obaveza prema socijalnim kategorijama. Ukupno obaveze ZDK iznose 325 miliona KM, od čega je 155 miliona glavnica, a ostalo iznose kamate, to je dug koji je nastao od 2004. godine, kada su podnesene prve tužbe zbog kršenja kolektivnog ugovora – rekao je Ganić i dodao da su ranije vlade izdvajale određene iznose za izmirenje obaveza, ali to nije bilo dovoljno i dug je rastao.&nbsp;Trenutno radimo na izradi akcionog plana kojim ćemo smanjiti rokove otplate i utvrditi način izmirenja obaveza jer ove tužbe zaista predstavljaju omču oko vrata ZDK. Godine 2015. je izvršena izmjena Zakona o radu i spriječena je mogućnost nastanka daljnjih tužbi, osnovni zadatak vlada je da poštuju kolektivni ugovor, što trenutno i radimo – rekao je Ganić. 
Nakon izlaganja premijera, novinarima su se obratili i svi ministri koji su pozitivno ocijenili rad u proteklom periodu te najavili brojne nove projekte.
- Najbitnija stvar je da smo vlada kontinuiteta, povezali smo projekte prethodne vlade, nastavili ih i kroz programe utroška i neke naše aktivnosti težimo da i mi budemo prepoznatljivi po nekim stvarima. Cilj je da unaprijedimo rad. ZDK posluje u okruženju koje ima drugačiju kupovnu moć u odnosu na druge kantone i moramo prvo napraviti domaćinski odnos, a onda praviti određene iskorake – rekao je premijer Ganić.

U proteklom periodu održano 14 sjednica i usvojeno više od 300 tačaka dnevnog reda

Zbog kršenja kolektivnih ugovora ZDK dužan 325 miliona KM

Velika sparina i vrijeme godišnjih odmora su samo neki od razloga zašto su zeničke ulice danas bile uglavnom prazne. 
Ekipa "Avaza" je zabilježila mahom penzionere i roditelje s malom djecom. Jedino smo u ulicama kod Gradske pijace vidjeli više građana jer je srijeda pazarni dan u Zenici.
Uvjereni smo da će već od vikenda biti mnogo bolja atmosfera u gradu jer počinje drugo izdanje „Zenica summer festa“ te će građani, ali i brojni gosti Zenice moći uživati u brojnim muzičkim i zabavnim sadržajima na Trgu Alije Izetbegovića.
Temperatura blizu 30 stepeni dodatni problem stvara i radnicima koji saniraju ploče na šetnici u Titovoj ulici, kao i onima koji rade na uređenju ceste i parking prostora ispred Poliklinike.

Sparina i godišnji odmori razlog manjeg broja građana na ulicama Zenice

Trend smanjenja broja nezaposlenih na evidenciji Biroa za zapošljavanje Maglaj nastavljen je u prvih šest mjeseci ove godine. U odnosu na početak godine trenutno je među tražiocima zaposlenja manje 250 osoba, iako se nakon završene srednje škole na evidenciju nezaposlenih prijavilo 90 svršenih srednjoškolaca. 
- Trenutno je na evidenciji Biroa 3.890 osoba, dok ih je na početku godine bilo 4.140. Lider u zapošljavanju u prvih šest mjeseci je kompanija „Bingo“, koja je u novootvorenom centru zaposlila 80 osoba - rekao je Samir Bajrić, stručni saradnik za rad s poslodavcima na Birou.

Broj nezaposlenih smanjen je i zbog zapošljavanja na području općine, ali i regionalnog trenda odlazaka na rad u inozemstvo.
- Mi sa sigurnošću možemo govoriti o odlascima osoba s evidencije nezaposlenih koji su dostavili ugovore o radu s poslodavcima iz Hrvatske ili Slovenije. Ono što smo mi evidentirali je 70 zaposlenih u inozemstvu u prvom dijelu godine. Od ovog broja 42 se zaposlilo u Hrvatskoj, a ostali u Sloveniji, Austriji i Njemačkoj - dodao je Bajrić.
U Birou Maglaj vrlo optimistično procjenjuju da bi se do kraja godine moglo zaposliti barem 150 osoba zahvaljujući različitim poticajima za zapošljavanje i samozapošljavanje, za što postoji veliko interesiranje kako samih nezaposlenih tako i poslodavaca.

Do kraja godine moglo bi se zaposliti barem 150 osoba zahvaljujući različitim poticajima za zapošljavanje i samozapošljavanje

Biro za zapošljavanje Maglaj: Smanjen broj

Na evidenciji nezaposlenih u Maglaju manje 250 osoba

Na Univerzitetu u Zenici (C) završen je konkurs za upis studenata u prvu godinu prvog ciklusa studija u akademskoj 2019./2020. godini, nakon kojeg je ostalo slobodno oko 250 mjesta.&nbsp; Ž4 = Osnivač Vlada
Na svih osam fakulteta predviđen je upis 1.425 brucoša i to 795 za redovan studij, koji finansira osnivač (Vlada ZDK), 520 redovnih samofinansirajućih te 110 vanrednih studenata.

Prema riječima Enesa Hašića, prorektora za nastavu, na prvom upisnom roku UNZE je ostvario veći upis nego prethodne godine, međutim, ima još slobodnih mjesta.

-&nbsp; Zadovoljni smo odzivom studenata. Najviše su zainteresirani za Politehnički fakultet, odnosno smjer softversko inžinjerstvo, na koji se javilo čak 130 studenata, dakle više od predviđenog broja za upis – ističe Hašić.
Relativno dobar odziv bilježe i na Medicinskom fakultetu, smjer opće medicine, kao i na Ekonomskom i Pravnom fakultetu. 
Nova šansa
- Nažalost, najslabiji odziv je na Metalurškom, iako je to najstariji fakultet s tradicijom dugom 60 godina. Neće niko da ide u livnicu, iako se radi o odličnom fakultetu, „ArcelorMittal“ nudi stipendije tim studentima, međutim, odziva nema – ističe Hašić.

Studij
 zaštite okoliša i zaštite na radu mogli bi biti ponuđeni brucošima na drugom upisnom roku, a naredne godine otvara se studij „PR i mediji“.&nbsp;

Drugi upisni rok počinje 26. avgusta.
&nbsp;Dva nova programa
Ove godine studentima se nude dva nova studijska programa i to na Mašinskom fakultetu.
- Radi se na Dizajnu tehnologije u drvopreradi i studiju Inžinjerske poslovne informatike, koji je vezan za hardverske komponente informatike – naglašava Hašić.

Na osam visokoškolskih ustanova predviđen upis 1.425 brucoša i to 795 za redovan studij, 520 redovnih samofinansirajućih te 110 vanrednih

Metalurški fakultet: Ni stipendije ne privlače studente

Slobodno još 250 mjesta, bez interesiranja za metalurgiju

Rusmir Isak, vijećnik A-SDA u Gradskom vijeću Zenica, na posljednjoj sjednici uputio je inicijativu za izgradnju kružnog toka na skretnici za Lukovo Polje koji je u interesu nekoliko hiljada mještana ovog naselja. Gužve i zastojiPrema njegovim riječima, na skretnici za Lukovo Polje građani svakodnevno svjedoče saobraćajnim gužvama.- Osim toga što dolazi do gubljenje vremena zbog toga što je usljed zabrane „skretanja ulijevo“ za Lukovo Polje i iz ovog naselja nužno voziti do kružnog toka u Radakovu i na Drvenoj ćupriji, česti smo svjedoci i kršenja saobraćajnih propisa - ističe on.Napominje da je obavio i neophodne konsultacije sa saobraćajnim stručnjacima, koji su, također, stava da usljed ovakvog režima saobraćaja dolazi do nepotrebnog zagušenja na dva kružna toka (Radakovo i Drvena ćuprija), te ističu da je jedino pravo rješenje izgradnja novog kružnog toka na skretanju za Lukovo Polje. - Za ovakvo saobraćajno rješenje postoji neophodna zemljišna površina za konstrukciju i izgradnju novog kružnog toka. Izgradnjom ovog kružnog toka riješilo bi se i pitanje sigurnog skretanja ulijevo i vozila koja se isključuju s magistralnog puta M-17 iz pravca Doboja, jer će to na siguran način moći učiniti na novoizgrađenom kružnom toku koji će biti udaljen svega dvadesetak metara od mjesta na kojem se vozila sa magistralnog puta uključuju u gradski saobraćaj - govori Isak.Često negoduju Dodaje i to da hiljade građana Lukovog Polja opravdano negoduju zbog ovakvog sadašnjeg i neprihvatljivog saobraćajnog stanja, koje ovu mjesnu zajednicu čini dodatno i nepotrebno izoliranom i udaljenom od grada.Policija zbog čestog kršenja saobraćajnih propisa na ovoj dionici sankcionira brojne vozače. &nbsp;Napravljena greška izgradnjom GGM-aInače, u maju prošle godine i tadašnji vijećnik Ekrem Tuka podnio je inicijativu za rješavanje problema saobraćajne raskrsnice za Lukovo Polje kod podvožnjaka na ušću Babine rijeke.Greška napravljena izgradnjom Glavne gradske magistrale (GGM) na ovoj raskrsnici još nikada nije riješena, međutim, javnost u Zenici smatra da će ponovno aktiviranje ovog pitanja konačno rezultirati rješenjem problema.

Za ovakvo saobraćajno rješenje postoji neophodna površina, kaže Isak

Znatno bi bile smanjene saobraćajne gužve

Rusmir Isak: Izgraditi kružni tok na skretanju za Lukovo Polje

Hraniteljstvo nije posao, to je stil života, ovo se, između ostalog, moglo čuti na završnoj sesiji edukacije za šest hraniteljskih porodica s područja općina Tešanj, Maglaj i Doboj- Jug. Svi su u sistemu hraniteljstva već godinama, ali Zakonom o hraniteljstvu Federacije BiH predviđena je za njih edukacija. Iako imaju višegodišnje iskustvo, puno su naučili i od svojih edukatora, ali i kroz lična iskustva. Bilo je strahaAmila Hodžić (16) prije tri godine ostala je bez roditelja, a brigu o njoj preuzela je Rusmira Međić, i sama majka dva dječaka. - Nema razlike među njima, to su moja djeca - rekla nam je Rusmira. Hodžić kaže da je bilo straha, došla je u drugi grad, novu školu, ali uz pomoć hraniteljske porodice, nastavnika i profesora te socijalnih radnika prevazišla je sve teškoće. - Osjećam se voljeno, prihvaćeno i zadovoljno. Iako sam u nesrodničku porodicu došla kao treće dijete, nikada nisam osjetila razliku. Za to mogu zahvaliti samo svojoj mami Rusmiri. Tako je zovem, iako je mnogima to čudno - rekla nam je Amila. Azemina Zaimović iz Doboj-Juga sasvim slučajno je postala hranitelj. Prije pet godina u njenu porodicu ušao je tada osmogodišnji dječak. - Ja sam njega othranila, prošla sam s njim kroz mnoge faze odrastanja, presretna sam i osjećam se ispunjeno jer je to dijete centar moga svijeta. Njima je potrebna velika ljubav, a nju mogu dobiti u hraniteljskim porodicama - kazala nam je Zaimović.Zaslužili poštovanjeOno što je posebno naglašeno jeste potreba stalne edukacije za hranitelje, bez obzira na njihovo višegodišnje iskustvo. - Hranitelji su ljudi sa dva srca. I sama sam roditelj i znam koliko je teško u današnje vrijeme odgajati vlastitu djecu. Ali, ono što rade hranitelji zahtijeva naše duboko poštovanje - poručila je Alma Softić, nacionalna savjetnica za alternativne oblike brige u SOS selima BiH.Na kraju sesije sve porodice koje su prošle edukaciju dobile su i certifikate. Učili jedni od drugih- Učili smo jedni od drugih. Naši roditelji znaju kako štititi i odgajati dijete, ali i zadovoljavati njihove razvojne potrebe - naglasila je Jasmina Hasanić, jedan od trenera tokom projekta.Samir Hrustić, socijalni radnik, posebno je naglasio potrebu da naknade za hranitelje budu iste i za jedno i više djece.

Presretna sam i osjećam se ispunjeno jer je to dijete centar moga svijeta, ističe Zaimović

Polaznicima nakon edukacije dodijeljeni certifikati

Sva djeca zaslužuju da odrastaju uz ljubav u porodičnom okruženju

Ovih dana je završen upis i u maglajskim srednjim školama, Gimnaziji „Edhem Mulabdić“ i Mješovitoj srednjoj školi (MSŠ). Od planiranih 176 učenika, u obje škole upisalo se njih 149 i to u Gimnaziju 38, a u MSŠ 111 učenika. U Gimnaziji su zadovoljni brojem upisanih učenika.Realan broj - Planom je bio predviđen upis 44, a mi smo upisali 38 učenika, odnosno dva odjeljenja. Ovo je realan broj, kada se uzme u obzir činjenica da je djece sve manje - rekla nam je Amela Hidić, direktorica Gimnazije.Ermin Tanković, direktor MSŠ-a, naglašava da je u ovoj obrazovnoj ustanovi upisan 21 učenik manje u odnosu na plan. Ono što raduje jeste zanimanje učenika za stručna zvanja, odnosno škole u trogodišnjem trajanju.- Za zanimanje zavarivača prijavilo se 26 učenika, a primljeno je njih 16. Učenici su pokazali interesiranje i za frizersku školu. Prijavilo ih se 18, a 11 smo upisali. Upisali smo i po 11 bravara i elektromehaničara, šest krojača i sedam elektroenergetičara - kaže Tanković.Manje je interesiranje bilo za četverogodišnje tehničke škole, osim elektrotehničke škole, gdje su upisana planom predviđena 22 učenika.- Međutim, upisali smo samo osam hemijskih tehničara, šest ekonomskih tehničara, devet mašinskih i osam tehničara drumskog saobraćaja. Planom su predviđena dva kombinirana odjeljenja. Ali, imamo 15 i 17 učenika od predviđena 22. Obavijestili smo Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK o rezultatima upisa i od njih zatražili saglasnost za odjeljenja koja su ispod pedagoških standarda – kaže Tanković. Stav Ministarstva Naglašava da od ministarstva zavisi šta će odobriti, hoće li imati razumijevanja za manji broj upisanih učenika.Odlazak u inozemstvo Ove godine deveti razred završilo je 180 učenika u tri osnovne škole. Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK dalo je saglasnost za upis 176, a upisalo se 149 učenika u dvije srednje škole. Upisano je tridesetak učenika manje. Učenici su zainteresirani za nastavak školovanja u medresama, Medicinskoj školi, a i odlazak cijelih porodica u inozemstvo razlog je manjeg broja upisanih učenika.

Ono što raduje jeste zanimanje učenika za stručna zvanja, odnosno škole u trogodišnjem trajanju

U obje škole upisalo se njih 149 i to u Gimnaziju 38, a u MSŠ 111

Mladi pokazali interesiranje za zanimanja zavarivača i frizera

Asocijacija mladih SDA Zenica i ove godine organizirala je šetnju za Srebrenicu ulicama grada.&nbsp; Okupljanje je počelo na Trgu Alije Izetbegovića, a šetnji kao znaku poštovanja prema svim stradalim u genocidu koji se desio u Srebrenici odazvali su se brojni građani. 
Noseći transparent “Zenica - Šetnja za Srebrenicu”, mirna šetnja počela je od ''Kamenog spavača'', zatim išla prema Bulevaru – Lameli – Carini – GGM-u, a završila je na ''Kamenom spavaču'', gdje su učesnici položiti cvijeće i proučili dovu.

Stotine građana učestvovalo u mirnoj šetnji za Srebrenicu

Na najjeftinijoj pijaci u Bosni i Hercegovini, onoj u Zenici, kupci svakodnevno mogu kontrolirati tačnost težine kupljenih proizvoda s obzirom na to da su im na raspolaganju dvije kontrolne vage. Kvalitet uslugePrema riječima Selme Vidimlić, direktorice “Tržnice” Zenica, radi se o baždarenim vagama.- Svi su naši zakupci registrirani kao trgovci pojedinci ili su upisani u Registar poljoprivrednih proizvođača te imaju zakonsku obavezu da pružaju kvalitetnu uslugu. Ako neko sumnja u ispravnost njihovih vaga, mi smo im osigurali dvije takve, na ulazu u “Tržnicu” i na zelenoj pijaci – govori Vidimlić, napominjući da zakupci na pijaci koriste vlastite vage.Budući da je srijeda u Zenici pijačni dan, ekipa “Dnevnog avaza” posjetila je pijacu, gdje smo zatekli brojne građane kako kupuju voće i povrće. Upravo smo od njih željeli saznati koriste li kontrolne vage ili, ipak, vjeruju prodavačima.Nema sumnje - Ne koristim kontrolne vage, ne mogu reći da sumnjam u njihovu tačnost ili da sam siguran. Ima onaj gore, neka vaga – smatra Hasib Čurić.Ni Sadeta Hećo ne koristi kontrolne vage, pravdajući to da danas i zakupci imaju digitalne vage, ali i da svako vaga na svoju dušu.
Istog stava je i Amera Međić.
- Ne kontroliram, jednostavno, vjerujem im – smatra Međić.

Dajemo i hediju Mišljenja prodavača na zelenoj pijaci su podijeljena. Među onima koji pozdravljaju kontrolne vage je Alija Alispahić, jer će kupci tako biti zadovoljniji i sigurniji.- Mi, vjerujte, uvijek gledamo da stavimo i više, a ne da nedostaje. Dajemo i hediju, ali neka ih, da ljudi kontroliraju pa znaju da li kupovati i dalje kod tog kupca ili ne – kaže Alispahić.NIKO od posjetilaca na pijaci za vrijeme naše posjete nije kontrolirao tačnost težine kupljenih proizvoda.

Zenička pijaca: Kupci vjeruju prodavačima

Građani mogu kontrolirati poštenje prodavača

Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Zenica jednoglasno je usvojena inicijativa Jasmina Hodžića (SBB) za donošenje odluke o jednokratnoj isplati novčane naknade za svako novorođeno dijete.Lako provedivo Prema riječima Hodžića, inicijativu je podnio u cilju što hitnijeg provođenja intenzivnih mjera populacione politike i kampanje protiv bijele kuge.- Prirodni priraštaj se na području grada, ali i cijele BiH, posljednjih godina nalazi u silaznoj putanji, a ovo je jedan od načina da se to promijeni. U Zenici se godišnje rodi samo 1.100 beba, a mnoge općine u BiH već imaju usvojene odluke koje imaju za cilj poboljšanje nataliteta ili zadržavanja mladih u zemlji - rekao je Hodžić.Dodaje da su to općine Stari Grad, Livno, Ljubuški, Tomislavgrad… S obzirom na činjenicu da budžet Grada Zenice za 2019. godinu iznosi 60.672.190 KM, jedan od najvećih u historiji grada, smatra da je odluka lako provediva.Iako imaju opstrukcije Gradske uprave, Hodžić će tražiti da se sredstva za ove namjene osiguraju kroz rebalans budžeta, pa bi inicijativa trebala zaživjeti već u ovoj godini. - Ako ne bude rebalansa, onda definitivno startamo od 2020. godine - poručio je Hadžić.&nbsp; U maju 2017. godine pokrenuo je inicijativu za sufinansiranje troškova vantjelesne oplodnje, koja se uspješno realizira drugu godinu zaredom Isto u Kaknju Identična situacija bila je u Kaknju, napomenuo je Hodžić, kada je u aprilu usvojena ovakva inicijativa, ali pronašli su sredstva u već usvojenom budžetu i isplaćivali retroaktivno svim ženama koje su se porodile od početka godine.Iznosi sredstavaZa zaposlene porodilje pomoć će iznositi 200 KM za prvorođeno dijete, 250 KM za drugorođeno, te 300 KM za treće i svako naredno dijete. - Za nezaposlene porodilje pomoć će iznositi 250 KM za prvorođeno dijete, 350 KM za drugorođeno, te 500 KM za treće i svako naredno dijete - pojašnjava Hodžić.

Ako ne bude rebalansa, onda definitivno startamo od 2020. godine, kaže Hodžić

U Zenici se godišnje rodi samo 1.100 beba

Dodjela jednokratne pomoći za svaku novorođenu bebu

Zeničko-dobojski kanton (ZDK) prvi je u Federaciji BiH omogućio organiziranje nastave za učenike koji se nalaze na dužem bolničkom liječenju. Ponavljanje razredaMinistarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK donijelo je Pravilnik o organiziranju rada škole u bolnici, a ministar Spahija Kozlić kazao je da je cilj organiziranja ovakvog oblika nastave da se hospitaliziranoj djeci olakša odvojenost od porodice i primarne socijalne sredine. - Cilj je i umanjiti stres od boravka u bolnici, omogući kontinuitet u usvajanju nastavnih sadržaja te da se dani provedeni u bolnici učine zanimljivim i sadržajnijim. To osigurava lakšu reintegraciju u matičnu školu nakon povratka iz bolnice i prelazak u viši razred bez polaganja razrednih ispita ili ponavljanja razreda – ističe on.Prema pravilniku u gradu ili općini u kojoj postoji zdravstvena ustanova koja nudi usluge bolničkog liječenja za djecu, a u ZDK su to Kantonalna bolnica Zenica i Opća bolnica Tešanj, organizaciju i realizaciju škole u bolnici vrši geografski najbliža osnovna škola. - U odgojno-obrazovni rad bit će uključeni nastavnici razredne i predmetne nastave. Pravilnik predviđa organiziranje nastave u okviru odjeljenja, grupe ili individualno za osnovce koji su hospitalizirani duže od tri sedmice – pojašnjava Kozlić.Kućno liječenjeNapominje da će adekvatno prilagođeno obrazovanje za djecu na kućnom liječenju pružati škola najbliža mjestu stanovanja, uz primjenu adekvatnih oblika nastavnog rada.

KB Zenica: Nastavu će realizirati najbliža osnovna škola

Nastava i za učenike koji su na bolničkom liječenju

I ovoga ljeta dječaci i djevojčice dane ljetnog raspusta mogu provesti u maglajskoj Biblioteci pohađajući radionice koje će za njih biti organizirane. Uz učenje, igru i zabavu, ovogodišnje radionice imaju i jednu novinu – školu maternjeg jezika za djecu iz dijaspore koja tokom ljeta sa svojim roditeljima dolaze u rodni kraj.Čitaju knjige Biblioteka će zajedno s lokalnim vlastima i uz podršku UNDP projekta „Dijaspora za razvoj“ tokom ljeta realizirati školu maternjeg jezika „Kako se piše domovina“. Radionice u Biblioteci pohađat će i Ida Ravnjak(9), koja s porodicom živi u švedskom Malmeu, i Emin Duran (9), koji živi u Beču. - Svake godine dolazim u Maglaj kod nane i djeda. U Švedskoj s roditeljima uvijek govorim bosanski jezik, a gledam i neke TV programe na maternjem jeziku – rekla nam je Ravnjak.I Duran se raduje svakom dolasku u Maglaj te kaže da se u porodici priča isključivo na bosanskom jeziku, a voli pročitati i neku knjigu na maternjem jeziku. Među pedesetak polaznika radionice ipak je najviše dječaka i djevojčica iz maglajskih osnovnih škola. Puno je i onih koji redovno pohađaju radionice tokom ljetnog raspusta. - Mislim da ćemo se dobro zabaviti, ali i nešto novo naučiti. U toku je raspust, ponekad je malo i dosadno, pa će nam ovo dobro doći. Zabavit ćemo se, učiti njemački jezik i upoznati nove prijatelje - kazao nam je Mahir Suljaković (12).Edukativne igreMališani će kroz radionice nešto naučiti, lijepo će se i zabaviti, učit će njemački jezik, uživati u raspustu. Bit će organizirane igre edukativnog karaktera, ići će u prirodu, učiti o mikrobitovima i bozonima. U Biblioteci će o njima brinuti pedagozi, psiholozi, profesori i ništa im neće nedostajati.Više znanja iz historije- Djeci koja dolaze iz dijaspore ponudili smo program u kojem će, osim učenja maternjeg jezika, saznati nešto o historiji Maglaja i Bosne i Hercegovine. Jednom, kada odu odavde, da znaju odakle potječu oni i njihovi roditelji - rekla nam je Nina Bunjevac-Salkić, direktorica Biblioteke.

Spahića gaj je podsjetnik na važan historijski period

Nekadašnji mještani danas prave vikendice i dolaze da odmore dušu

Visočke piramide hit u svijetu: Zadovoljna porodica Mejer opet došla u bh. grad

MUP ZDK posjetili policijski atašei Ambasade Turske u BiH: Razgovarano o modalitetima saradnje

Zbog kršenja kolektivnih ugovora ZDK dužan 325 miliona KM

Sparina i godišnji odmori razlog manjeg broja građana na ulicama Zenice

Na evidenciji nezaposlenih u Maglaju manje 250 osoba

Slobodno još 250 mjesta, bez interesiranja za metalurgiju

Rusmir Isak: Izgraditi kružni tok na skretanju za Lukovo Polje

Sva djeca zaslužuju da odrastaju uz ljubav u porodičnom okruženju

Mladi pokazali interesiranje za zanimanja zavarivača i frizera

Stotine građana učestvovalo u mirnoj šetnji za Srebrenicu

Građani mogu kontrolirati poštenje prodavača

Dodjela jednokratne pomoći za svaku novorođenu bebu

Nastava i za učenike koji su na bolničkom liječenju

Djeca iz dijaspore bolje će naučiti maternji jezik

Zeničko-dobojski kanton

Spahića gaj je podsjetnik na važan historijski period

Nekadašnji mještani danas prave vikendice i dolaze da odmore dušu

Visočke piramide hit u svijetu: Zadovoljna porodica Mejer opet došla u bh. grad

MUP ZDK posjetili policijski atašei Ambasade Turske u BiH: Razgovarano o modalitetima saradnje

Zbog kršenja kolektivnih ugovora ZDK dužan 325 miliona KM

Sparina i godišnji odmori razlog manjeg broja građana na ulicama Zenice

Na evidenciji nezaposlenih u Maglaju manje 250 osoba

Slobodno još 250 mjesta, bez interesiranja za metalurgiju

Rusmir Isak: Izgraditi kružni tok na skretanju za Lukovo Polje

Sva djeca zaslužuju da odrastaju uz ljubav u porodičnom okruženju

Mladi pokazali interesiranje za zanimanja zavarivača i frizera

Stotine građana učestvovalo u mirnoj šetnji za Srebrenicu

Građani mogu kontrolirati poštenje prodavača

Dodjela jednokratne pomoći za svaku novorođenu bebu

Nastava i za učenike koji su na bolničkom liječenju

Djeca iz dijaspore bolje će naučiti maternji jezik