Udruženje „Medica“ Zenica, povodom kampanje „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“, organiziralo je manifestaciju: "Trka s Amelom Tukom" u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja. Više stotina zeničkih mališana, članova Sportskog društva „Winner“, odazvalo se i protrčalo jedan krug po tartan stazi atletskog stadiona na Kamberovića polju u Zenici, a s tribine su ih bodrili roditelji i prijatelji. Na manifestaciji su učestvovali i članovi Udruženja „Zenica trči“ kao i drugi rekreativci.
- Ove godine smo ovaj događaj organizirali na malo drugačiji način. Svako od nas može razmisliti kako i na koji način da pruži svoj doprinos kako bi se spriječilo nasilje nad ženama i djevojčicama. Ne smijemo zaboraviti da je svaka treća žena izložena nekom vidu nasilja. Danas želimo svijet obojiti u narandžasto i reći da ćemo zaustaviti to nasilje. Moramo svi raditi više na prevenciji, mi danas iz Zenice šaljemo snažnu poruku. Mladi su ogroman potencijal koji mogu dati značajan utjecaj u prevenciji nasilja, bez snažne žene ne možemo imati niti snažnu porodicu, a ni zajednicu - rekla je direktorica „Medice“ Sabiha Husić i dodala na kraju kako je pozitivno iznenađena brojem osoba koji su učestvovali u ovoj manifestaciji.

- Činimo dobra djela, budimo dobri ljudi i radimo lijepe stvari. Obećajmo, prije svega, sami sebi, a zatim i svima ostalima da nećemo činiti nasilje. Volimo svoje majke, sestre i budimo ponosni što ih imamo pokraj sebe. Čujte me i spriječite nasilje nad djevojčicama i ženama - rekao je u svojem obraćnju Amel Tuka.
&nbsp;Nakon utrke su svi učesnici poslali zajedničku poruku: Podižemo svoj glas protiv nasilja nad ženama i djevojčicama.

Trka s Amelom Tukom

Na Kamberovića polju mališani poslali snažnu poruku: Podižemo svoj glas protiv nasilja nad ženama i djevojčicama

Rudnik mrkog uglja Breza i ove godine ispunio je plan proizvodnje uglja za 2018. godinu u iznosu od 600.000 tona.&nbsp;Godišnji ciljevi
Stanje proizvodnih kapaciteta i napredovanje radova pokazuje da će do kraja ove godine biti proizvedeno dodatnih 50.000 tona. Međutim, iako Rudnik Breza ostvaruje godišnje ciljeve, cijena uglja koja je ispod minimalne 60 KM po toni, pokazuje da ove godine ipak neće poslovati pozitivno. 
- Nadam se da ćemo uz neophodnu nabavku nove otkopne opreme u narednom periodu ostvarivati još bolje proizvodne rezultate, postići još veću sigurnost na radu i humanizaciju rada rudara - kazao je Ćamil Zaimović, direktor RMU Breza.

Kako je kazao direktor Zaimović, prošla godina za Rudnik bila je izvan svih očekivanja, poslovali su pozitivno, bez obzira na malu otkupnu vrijednost uglja, koja nije povećana od 2009. godine. Međutim, za ovu godinu, predviđanja nisu takva. 
&nbsp;Potrebni radnici 
- Bit ćemo sretni ako uspijemo biti milion ili dva u minusu. Proizvodimo dvije tone po nadnici, isplaćujemo penziono osiguranje, imamo više od 1.300 zaposlenih te će biti potrebno još 150 radnika. Ali, mi s ovom cijenom uglja ne možemo poslovati pozitivno, zato je budućnost Rudnika neizvjesna - rekao je Zaimović. 
Zlatno doba 
Rudnik je u 2017. godini poslovao bolje nego u zlatno doba heroja rada Alije Sirotanovića, ali, prema riječima Zaimovića, više se oprema i isplata plaća neće moći pokriti ako Vlada FBiH ne reagira. 
- Cijena uglja se mora povećati, ne može ostati ista kao prije skoro deset godina. Ako nadležne institucije ne reagiraju, Rudnik će se samo moći zatvoriti - ističe Zaimović.

Nadam se da ćemo uz neophodnu nabavku nove otkopne opreme u narednom periodu ostvarivati još bolje proizvodne rezultate, kazao je Zaimović

Ukoliko se ne poveća cijena uglja, budućnost Rudnika je neizvjesna

Fotografija dede Osmana Velagića (86) iz Zenice kako obavlja podne-namaz na Jalijskom mostu izazvala je opće oduševljenje brojnih korisnika na društvenim mrežama, a nakon čega su se pokrenule akcije da mu se sakupi novac za odlazak na umru i hadž.&nbsp;Prodavao satove
Ekipa “Dnevnog avaza” posjetila je ovog skromnog dedu, koji kaže da je čuo od efendije iz džamije da se njegova fotografija masovno dijeli na internetu.
- Nisam ni znao da ću izazvati nešto takvo niti sam znao da me neko fotografirao. Jednostavno, u tom trenutku sam se zadesio tu, prodavao sam neke satove, zaučio je ezan za podne-namaz i odmah sam odlučio pomjeriti se i klanjati - priča nam Velagić, koji ne krije da bi to uradio gdje god da se zadesi jer mu je, kako kaže, vjera na prvom mjestu. 
Ističe da vjeru prakticira više od 40 godina, klanja svaki namaz i da, uprkos činjenici da ima 86 godina, posti svaki dan ramazana. Penziju je zaradio radeći u Rudniku mrkog uglja Zenica, a danas živi sam.
Kada smo mu kazali da su se ljudi "digli" da mu prikupe novac za odlazak na umru, suzdržavao se da ne zaplače.
-&nbsp; Nisam mogao ni sanjati da bi takvo nešto mogli uraditi. Ako je to tako, neizmjerno im hvala! Valja biti iskren i priznati da mi je to životna želja, obići najsvetije mjesto za muslimane – priča nam dedo sa suzama u očima.

Prakticira vjeru 
Vidno skroman, o mogućoj uspješnoj akciji dobrih ljudi dedo kaže da će do toga doći ako to Allah odluči, a da će on, bez obzira na sve, i dalje nastaviti da prakticira vjeru i namaz, gdje god bio u trenutku ezana.
Javio se anonimni donator 
Dedo Osman iz Blatuše Zeničanima je poznat jer na Jalijskom mostu svakoga dana prodaje razne predmete i igračke.
Nakon što je fotografija objavljena na internetu, pojavio se anonimni donator koji je odlučio dedi uplatiti novac za odlazak na umru. Ovu informaciju objavila je Zeničanka Adla Abazović, koja je i pokrenula akciju. Nakon toga, nastavljena je i akcija prikupljanja novca da dedo Osman ode i na hadž. Međutim, za sada Osman još nije zvanično obaviješten o donaciji.

Nisam znao da ću izazvati nešto takvo, niti sam znao da me neko fotografirao, kaže Velagić

Dedo Osman: Podne-namaz klanjao na Jalijskom mostu

Dedo Osman: Životna mi je želja otići na umru, hvala dobrim ljudima

Pred veliki praznik, 25. novembar - Dan državnosti Bosne i Hercegovine u Maglaju se već osjeća svečana atmosfera. Veselo je bilo u školama i vrtićima uz prigodne programe, pjesmu i ples, jer Bosna i Hercegovina je sazdana na višestoljetnoj tradiciji tolerancije i suživota različitih naroda, kultura i religija. U prepunoj kino-sali Doma kulture održana je svečana akademija, na kojoj je o kontinuitetu državnosti na prostoru BiH govorila profesorica historije Sanela Kotorić.&nbsp;- Elementi državnosti na ovim prostorima nisu samo od vremena ZAVNOBIH-a i AVNOJ-a nego i odranije, čak od antičkih vremena -&nbsp; naglasila je profesorica Kotorić i na kraju svoga izlaganja uputila poruku: "Očuvati elemente državnosti, granice i u tim granicama ljude bez kojih država ne bi postojala je ono što je izazov pred svima nama koji BiH doživljavamo kao svoju domovinu. Možda je patetično, ali historija nas je naučila da su i veća carstva propadala, a Bosna opstajala, da su sve različitosti bile ono što nas je na kraju spojilo a ne razdvojilo i da je zajedništvo jedini model po kojem treba da živimo."Prisutnima su se obratili Radovan Gorčinović, predsjednik Udruženja antifašista i boraca NOR-a, Svjetlana Zamboni, predsjedavajuća Općinskog vijeća, i Mirsad Mahmutagić, općinski načelnik. U prigodnom programu učestvovali su članovi Gradskog mješovitog hora Maglaj, učenice Osnovne škole "Maglaj" pod vodstvom učiteljice Ervine Čičkušić te učenici Gimnazije Almin Hodžić i Hariz Sprečo.&nbsp;Inače, prije same akademije, delegacije Općine, udruženja i političkih stranaka položile su cvijeće na Centralno spomen-obilježje u Parku ljiljana, spomenike narodnih heroja i prvoboraca, te partizanska spomen-obilježja na Čakalovcu i Novom Šeheru.

Šta građani žele domovini povodom velikog praznika? 
&nbsp;- Bosna i Hercegovina i njene vlasti trebaju se zauzeti za ovu našu djecu što odlaze za boljim životom - kazala je Suada Hodžić.

Mevlida Omerović kaže da "bi poželjela jednu veliku, sretnu avliju za sve ljude koji vole ovu zemlju i žive u njoj, a i za one koji su iz&nbsp; subjektivnih i objektivnih razloga otišli, i oni su naši. Ko je okusio ovaj zrak, on to ne može zaboraviti".&nbsp;
- Mir, slobodu, prosperitet, jednakost, pravo i pravdu, prosperitet mladih i vječnost opstanka ove države - poželio je domovini Muhamed Hećimović.

I velika carstva su propadala, a Bosna je opstajala - kazala je profesorica Kotorić

Delegacije Općine, udruženja i političkih stranaka položile cvijeće

Obilježavanje Dana državnosti Bosne i Hercegovine u Maglaju

Korisnike Staračkog doma u Maglaju ovih dana posjetile su članice Udruženja „Cicmanka“ iz Novog Šehera. Stare prijateljice Uz tradicionalne specijalitete novošeherskog kraja korisnici Doma i njihove gošće proveli su ugodno vrijeme, a nenadano je u velikom društvu Stipo Jozinović proslavio svoj 83. rođendan. - Prijatno sam iznenađen. Ostao sam sam, ovdje lijepo provodim dane, malo se šalim s ostalim korisnicima Doma. Doći će vrijeme kad će biti puno staračkih domova, jer omladina ode – kazao nam je Jozinović.Kada Meškić, predsjednica Udruženja „Cicmanka“, rekla nam je da su žene željele da vide kako žive korisnici Doma i družiti se s njima. - Nismo došle praznih ruku. Počastili smo ih maslenicom od pšeničnog brašna, hurmašicama i ostalim specijalitetima našeg kraja - rekla nam je Meškić.Posjeta je bila prilika i za susret starih prijateljica. Rada Vukadin, korisnica Doma, i Hasna Tutan, članica Udruženja, poznaju se već 18 godina. - Posjeta nam puno znači, vidite da ima i suza. Hvala što su došle da se druže sa nama - rekla nam je Rada.Hasna dodaje da će ubrzo doći u novu posjetu jer tu imaju iskrene prijatelje.Starački dom je spas za ljude treće životne dobi, saglasni su korisnici Doma i pohvalili napore svih zaposlenih da im boravak u ovoj ustanovi učine što ugodnijim. U Domu je trenutno 15 korisnika i taj broj stalno varira. - Lijepo provodim dane u Staračkom domu, šetam po Maglaju, pletem, dođu mi djeca često, izađem i s njima. Neko se brine o meni po cijeli dan - rekla nam je korisnica Mara Vilić. Tri mjeseca Avdo Salkić u domu je već tri mjeseca. - Nakon ženine smrti boravim ovdje. Ovdje mi je lijepo i blago onome ko može sebi priuštiti da dođe u dom i da ne samuje kod kuće kad već ostane bez bračnog druga - dodao je Salkić.Brojni gosti Korisnici Staračkog doma raduju se svakoj posjeti. Nešto ranije su ih posjetili učenici Gimnazije „Edhem Mulabdić“ i razveselili pjesmom, učenice frizerske struke Mješovite srednje škole besplatno su ih frizirale i šišale, a obradovali su se i posjeti članica Aktiva žena Medžlisa IZ Maglaj.

Željele smo vidjeti kako žive korisnici Doma i družiti se, a nismo došle praznih ruku, počastili smo ih maslenicom od pšeničnog brašna i hurmašicama, kaže Meškić

Članice Udruženja i stanari Doma obostrano uživali u posjeti

Uz specijalitete novošeherskog kraja Stipo Jozinović proslavio rođendan

U Maglaju je svečano obilježena 26. godišnjica formiranja Trećeg korpusa Armije Republike BiH.&nbsp;Praksa je da se ovaj značajan datum svake godine obilježava u drugoj općini ZDK, pa je tako ove godine Maglaju ukazana čast da bude domaćin proslave godišnjice.Nosilac aktivnosti je Savez RVI ZDK, uz punu podršku Općine Maglaj i organizacije RVI Maglaj. U okviru obilježavanja godišnjice, danas su delegacije boračkih organizacija sa područja ZDK i općine Maglaj položile cvijeće na spomen-obilježje prvom šehidu maglajske općine Rifatu Abidoviću, nekadašnjem pripadniku MUP-a, kao i na Centralno šehidsko mezarje Podborik, gdje je svoj smiraj pronašlo 150 šehida - poginulih branilaca.&nbsp;S posebnim emocijama, u Maglaju su danas boravili i pukovnik Haso Ribo, načelnik štaba Trećeg korpusa Armije RBiH i Jusuf Rakman, predsjednik Saveza RVI ZDK.&nbsp;U okviru obilježavanja 26. godišnjice formiranja Trećeg korpusa, prigodne poklone dobilo je četvero pripadnika boračkih populacija sa područja maglajske općine, i to Husein Blitović, ratni vojni invalid, Remzija Hodžić, član porodice šehida, nosilac odlikovanja "Zlatni ljiljan" i 100% RVI Himzo Bašić Trošo, te demobilisani borac Elvedin Šahbaz.&nbsp;&nbsp;

Nosilac aktivnosti je Savez RVI ZDK, uz punu podršku Općine i organizacije RVI

Maglaj: Položeno cvijeće na spomen-obilježje  šehidu Rifatu Abidoviću

Položeno cvijeće na spomen-obilježje prvom šehidu Rifatu Abidoviću

Deveta sezona volontiranja u Bosanskoj dolini piramida te peti projekt Fondacije “Ekspedicije na bosanske piramide s volontiranjem” privukli su ove godine u Visoko više od 300 volontera iz 30 zemalja. Kraj arheološke sezone u Visokom bio je dobar povod i za rezime još jedne uspješne godine. Glavni zadatak – “Ekspedicije na bosanske piramide s volontiranjem” su program čiji glavni zadatak nisu samo čišćenje prahistorijskih podzemnih prolaza i otkrivanje betonskih blokova na površini piramide nego i druženje, upoznavanje, širenje informacija i dobre energije, kao i upoznavanje kulturno-historijskih i prirodnih ljepota naše zemlje. U Visoko su ove sezone od juna do septembra stizali volonteri iz Brazila, Ekvadora, Meksika, Australije, Sjedinjenih Američkih Država, Kine i Rusije pa do skoro svih zemalja Evrope – pojasnio nam je koordinator volontera u Fondaciji Ajdin Ahmetspahić. Utisci koje nose iz naše zemlje, i više su nego odlični, a interesantno je da su u Visoko dolazile kompletne porodice, bračni parovi, stariji ljudi, kao i oni najmlađi, a sve ih je spojio jedan cilj – pomoć u istraživanju i učešće u historijskom projektu koji se odvija u Visokom. Gosti iz Teksasa - Dolazimo iz Teksasa, a u gradu u kojem živimo, održano je predavanje o bosanskim piramidama. Inače, kad sam imao 13 godina, imao sam priliku obići piramide Maja i Asteka u Peruu i Meksiku, a kad sam čuo za piramide u Bosni, to me je veoma zainteresiralo. Bila mi je čudna ta priča pa smo se tako majka i ja odlučili za dolazak u Bosnu – ispričao nam je Ostin Džingens (Jingens), koji je ove godine, zajedno sa majkom Lori, bio dio ekspedicije. Prijave putem zvanične stranice Volonteri su tokom ove sezone radili na više lokacija u Visokom i uradili veoma mnogo posla, a iako je zimski period i volontera više nema, u Fondaciji su već odavno počeli pripreme za narednu sezonu. Volonteri se prijaviti mogu preko zvanične internet-stranice Fondacije. Bitno je spomenuti da su volonteri, osim rada, u dane vikenda imali priliku obići i brojne druge znamenitosti BiH, od Sarajeva do Konjica i Mostara.

U Visoko su od juna do septembra stizali volonteri iz Brazila, Ekvadora, Meksika, Australije, SAD, Kine i Rusije, ali i iz skoro svih zemalja Evrope

Volonteri ljetos čistili podzemne prolaze i otkrivali betonske blokove

U iskopavanjima sudjelovalo više od 300 volontera iz 30 zemalja

Na četiri javna parkinga kojima upravlja Komunalnoj javno društvo (KJD) Maglaj uveden je novi sistem naplate putem parking-aparata. Istaknuti kartu Parking-aparati postavljeni su na javne parkinge kod zgrade Općine Maglaj, u Viteškoj ulici ispred stambeno-poslovnog objekta, u Tržnom centru u Aleji ljiljana te uz poslovne prostore na zapadnoj strani Tržnog centra. - Cilj uvođenja ovih aparata je da se uvede više reda u oblast parkiranja u samom gradu. Uređenim parkinzima mnogo će se postići i u pogledu komunalnog reda - rekao je Mehmed Bradarić, direktor KJD Maglaj. Aparati primaju kovanice od pola, jedne, dvije i pet KM, a dnevna parking-karta od pet KM važi 24 sata na svim javnim parkinzima. Parking-karta je dokaz o uredno plaćenoj naknadi za parkiranje te je, u skladu s članom 17. Odluke o javnim parkinzima, korisnik u obavezi da istakne parking-kartu s unutrašnje strane vjetrobranskog stakla. U slučaju nepoštivanja ove odluke, ovlaštena osoba KJD Maglaj izdat će pismeno upozorenje o obavezi isticanja parking-karte na vozilu u propisanom roku od 10 minuta. Blokada točkova - Ukoliko korisnik javnog parkinga ne postupi u skladu s upozorenjem, ovlaštena osoba blokirat će točkove na vozilu. Utvrđena je i cijena deblokade točkova na vozilu, i to 20 KM za putnička i 30 KM za kamione, autobuse i priključna vozila -&nbsp; najavili su iz ovog preduzeća.Videonadzor i upute Na javnim parkinzima na kojima se vrši naplata putem parking-aparata, postavljen je i videonadzor. Na javnim parkinzima uskoro će se postaviti i uputstvo o korištenju parking-aparata, a do tada korisnici sve informacije mogu dobiti od ovlaštene osobe koja vrši kontrolu naplate.

Cilj je da se uvede više reda u oblast parkiranja u gradu, kazao je Bradarić

Dnevna parking-karta od pet KM važi 24 sata na svim javnim parkinzima

Na četiri javna parkinga postavljeni automati

Podjela trakica i aparata za mjerenje šećera za djecu i mlade oboljele od dijabetesa, koji su članovi Udruženja građana za borbu protiv šećerne bolesti "Zenica", počinje u srijedu, 21. novembra.
Po 150 trakica i aparat za djecu i mlade oboljele od dijabetesa osigurano je preko Saveza udruženja dijabetičara u ZDK, a nabavku je podržalo Federalno ministarstvo zdravstva iz sredstava Lutrije BiH.
Podjela trakica i aparata vršit će se srijedom (21. i 28. novembar te 5. decembra) u prostorijama Udruženja, ul. Sarajevska br. 18, od 10 do 15 sati, saopćeno je iz Saveza udruženja dijabetičara ZDK.

Osigurano je preko Saveza udruženja dijabetičara u ZDK

Podjela trakica i aparata vršit će se srijedom

Počinje podjela trakica i aparata za djecu i mlade oboljele od dijabetesa

Poznata bh. rediteljica Mirela Trepanić-Grbešić u rodnoj Gračanici obara rekorde predstavama koje režira, a glumačku ekipu sastavlja od amatera pa su tako nastale predstave “Skidajte se do kraja”, “Maratonci trče počasni krug”, koje su u premijerama i reprizama oborile lokalne rekorde.&nbsp; U subotu je u BKC-u treći put odigrana predstava “Dženo, Dženo, Romanipe” (Živjet će romski narod), u kojoj su glumili gračanički Romi, Ahmet i njegov sin Almedin te Abdulah Osmanović, i Bošnjaci Jusuf Ljevšić i Amar Mujkić. S obzirom na to da se bivša glumica Romkinja Almedina Mehić udala i porodila, u predstavi ju je morala zamijeniti rediteljica Trepanić.
- Predstava se nije mogla odgoditi, jer je humanitarnog karaktera. Naime, prihod od predstave koja govori na životu, tradiciji, jeziku humoru i problemima Roma otišao je kao pomoć u liječenju dvojice gračaničkih dječaka Mehe Šabića i Alije Mujića - kaže rediteljica, inače nova poslanica u Skupštini TK.

Obara lokalne rekorde predstavama koje režira

Trepanić u predstavi “Dženo, Dženo, Romanipe”

Rediteljica Mirela Trepanić igrala u predstavi za pomoć dječacima Mehi i Aliji

U Zenici će sutra biti održan radno-konsultativni sastanak svih devet političkih stranaka koje su na proteklim općim izborima osvojile mandate u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona, saznaje Avaz.ba.&nbsp; Sastanak se organizira u kabinetu Jasmina Duvnjaka, aktuelnog predsjedavajućeg Skupštine, a sve kako bi se odredio datum konstituirajuće sjednice Skupštine Kantona.
- Iako sam, kao predsjedavajući, mogao odrediti datum sjednice, odlučio sam biti korektan i sutra održati sastanak s predstavnicima svih devet političkih partija i da svi zajedno odredimo datum sjednice – kaže Duvnjak, ističući da će sjednica biti održana najkasnije do petka.
Senaid Begić, predsjednik KO SDP-a BiH ZDK, izjavio je za Avaz.ba kako će do konstituirajuće sjednice lijevi građanski blok održati još jedan sastanak.
- Mi ćemo održati još jedan sastanak prije konstituirajuće sjednice, a na kojem ćemo razgovarati o pripremama za sjednicu. Kao što smo isticali i za prethodne sastanke, naglašavam da ni na sastanku koji predstoji neće biti govora o kadrovskim rješenjima niti podjeli pozicija. Dakle, prioritet je konstituirajuća sjednica – kazao je Begić.
Podsjetimo, ZDK je, nakon Tuzlanskog, drugi kanton koji je formirao vlast bez SDA. Novu većinu, a nakon više od 20 godina vladavine SDA, činit će SDP BiH, Demokratska fronta, Naša stranka, Savez za bolju budućnost, Nezavisni blok, A-SDA i Stranka za BiH, a imaju 21 od ukupno 35 mandata.

U kabinetu aktuelnog predsjedavajućeg Skupštine Jasmina Duvnjaka

Zenica: Sutra dogovor devet političkih stranaka o terminu konstituirajuće sjednice Skupštine ZDK

U Brezi je na prigodan način obilježen Dan srednjoškolaca.&nbsp;Učenici iz ovog gradića su još jednom pokazali kako žele da se bore za ostanak u BiH. Pokazali su kako žele bolje uvjete za mlade i razlog da ostanu. Mirnom šetnjom kroz grad obilježili su Dan srednjoškolaca, noseći transparente s porukama koje su željeli prenijeti javnosti. 
- Tema ovogodišnjeg Dana srednjoškolaca je bio odljev mozgova. Na ironičan način pokušali smo se obratiti javnosti i potaknuti lokalnu zajednicu da zaustave egzodus mladih. Poruke su bile "Ja sam gimnazijalac i ja odlazim" i "Ja sam ekonomista i ja odlazim"- rekla je Šejla&nbsp;Šehić, portparol Mreže vijeća učenika ZDK.Osim transparenata, srednjoškolci su nosili maske kao poruku da mladi ne smiju šutjeti. 
- Na kraju smo otpjevali pjesmu i bacili sve te ironične natpise i uzeli jedan veliki na kojem je pisalo "Mi imamo razlog da ostanemo''. Želimo da ostanemo u našoj državi i mi ćemo se truditi da to ostvarimo - kaže Šehić.
Cilj srednjoškolaca je da pokažu da postoji grupa ljudi koja je spremna učiniti mnogo toga za BiH. 
Ovaj dan se obilježava svake godine, a organizirala ga je Mreža vijeća učenika ZDK, u koji su uključene dvije brezanske škole Gimnazija "Muhsin Rizvić" i MSŠ "Mehmedalija Mak Dizdar".

Mirnom šetnjom kroz grad prenijeli poruke javnosti

Mladi poslali poruku da žele ostati u BiH

"Gimnazijalci nekad ponos i dika, u ovoj državi samo propuštena prilika", "ja sam hemijski tehničar i odlazim", samo su neki od natpisa kojim su učenici Mreže vijeća učenika Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), noseći maske na licu, obilježili 17. novembar, Međunarodni dan srednjoškolaca.
Simboličnom obilježavanju odazvalo se čak 150 đaka iz osam zeničkih srednjih škola, a posebnu pažnju sugrađana izazvao je defile kroz grad, koji je okončan na Trgu Alije Izetbegovića gdje je uslijedio performans.&nbsp;Potom su u učenici pjevali ali i pocijepali transparente na kojima su ispisali poruke upozorenja, a samo je "preživio“ transparent na kojem je pisalo "Mi imamo razlog, mi ostajemo!"&nbsp; &nbsp; &nbsp; 
Mirsad Čelenka, predstavnik Mreže učenika ZDK u Zenici je kazao kako su BiH potrebni mladi ljudi.
- Defile smo organizirali na temu "odljeva mozgova", jer ovoj su zemlji potrebni srednjoškolci, mladi ljudi koji će na svojim plećima izvesti našu državnu prema boljoj budućnosti - poručio je Čelenka.

Simboličnom druženju odazvalo se čak 150 đaka iz osam škola

Čelenka: Defile smo organizirali na temu "odljeva mozgova"

Zenički srednjoškolci defileom obilježili svoj dan

Čarobne ruke Brezanke Milice Čorbo stvaraju prava mala umjetnička djela. Svojom kreativnošću veseli mališane na njihove rođendane, a mladencima uljepšava najvažniji dan. Ova majka troje djece bajku čini stvarnom. 
&nbsp;Puno vremena
- Sve je počelo sasvim slučajno, neplanirano. Sinu za rođendan sam napravila tortu, pa tetki, a onda je stigla i prva narudžba. Na početku sam se služila i internetom, ali nije bilo naporno jer uvijek sam voljela umjetnost i crtanje, ali početak je svaki težak, pa tako i ovaj - kaže Čorbo. 
Pravljenje figurica traje ponekad i do osam sati, dok za cjelokupnu tortu treba i do 24 sata. Ali, ovoj mladoj majci nijedan posao nije težak. 
- Meni nije težak niti naporan nijedan sat koji provedem u pravljenju torte. Uživam u ovome, radim ono što volim i veoma se veselim svakoj novoj narudžbi. Svakoj figuri posvećujem puno pažnje i vremena i emotivno sam vezana za svaku tortu - kaže Čorbo. 
Najstresniji joj je dio posla, kako kaže, kada tortu treba dostaviti, ali uz pomoć muža uspijeva da svaki projekt realizira do kraja. Uz puno ljubavi i truda oni su dokaz da se sve može. 
- Muž peče kore i pravi filove, dok sam ja zadužena za dekoraciju. Bez njegove pomoći zaista ne bih mogla uspjeti, jer sam po prirodi perfekcionista i svaka figurica mora izgledati tako stvarno da se ponekad ljudi pitaju je li zaista svaka od njih jestiva. Ne bavim se plastikom i zaista je svaka figura jestiva, čak i najmanji detalj - ističe ona. 
Osim torti, Milica se bavi i organizacijom dječijeg rođendana. Želja joj je da i u budućnosti pokuša veseliti mališane i bajku učiniti stvarnom. 
- Uvijek pokušavam da budem ukorak s trendom, zato je nastala ideja o organizaciji slatkog stola, od zavjesa, kolačića i svih propratnih detalja koji su namijenjeni proslavi rođendana. Također, da bi svaki dan bila bolja u svom poslu, idem na razne kurseve i sama ih organiziram. Svi oni koji žele da nauče kako stvoriti čaroliju od fondana, ja sam tu za njih - smatra Čorbo. 
Prima narudžbeNajveća torta koju je napravila bila je na sedam spratova, za 300 ljudi. Svoja djela objavljuje na Facebook profilu, preko kojeg i prima narudžbe. 
- Volim da pravim likove iz animiranih filmova, ali i svadbene torte. Cijene variraju od same veličine torte te detalja na njoj. Najjeftinija torta je 110 KM, dok je najskuplja koju sam napravila 1.350 KM - kaže ona.

Osvojila zlato

 Svoje umijeće predstavila je i na Internacionalnom kulinarskom kupu u Sarajevu i odnijela pobjedu.&nbsp;&nbsp;
- Osvojila sam zlato i bila sam preponosna, jer i nisam baš bila upućena o svim kategorijama jer mi je to prvo takmičenje. Moja torta pobijedila je za izgled i ukus. Pravila sam tu tortu čak deset dana, ali trud se isplatio - rekla je Čorbo.

Da bi svaki dan bila bolja u svom poslu idem na razne kurseve, kaže Čorbo- Najveća tortu koju je napravila bila je na sedam spratova, a najskuplja je koštala 1.350 KM

Čorbo: Nijedan posao nije težak kad se voli

Muž peče kore i pravi filove, a Milica pravi čuda od fondana

U Zavidovićima se psi ubijaju, a niko ne odgovara na to. Slučajevi su prijavljivani, ali bez rezultata.Čitateljica Jasna poslala je portalu "Petface" snimke i fotografije uznemirujućeg sadržaja, na kojima se vide psi u koje je pucano. Nedavno je ubijeno šest pasa u Zavidovićima.- Znam da ih ne mogu spasiti sve, niti ih vratiti, al’ bar ću pokušati sve da ovaj grad, koji je ubio posljednjih 5-6 zima na stotine, sad već pasa, dobije epitet zla. Dva psa koja su ubijena u februaru ove godine u krugu gradskog vrtića, dok su djeca bila tu, nismo mogli ni da izvučemo mrtve van od petka do utorak - ističe za "Petface" čitateljica Jasna.Ona navodi da je također i jedan vlasnički pas ubijen ispod prozora stana u kojem je spavao dvogodišnji dječak i dodaje da su podnijeli tužbu i da niko nikad nije odgovarao.

- U krugu dječijeg vrtića pas je ubijen dok su djeca bila vrtiću, bio je petak i psa su nakon radnog vremena ostavili zaključanog. U 1 sat ujutro smo preskakali ogradu od 2 do 3 metra, ali nismo ga mogli izvući, pa smo ostali s njim do 7 ujutro - navodi Jasna i kaže da su dobili prijavu za upad na privatni posjed vrtića.&nbsp; 
Taj pas je, prema riječima sagovornice, dugo živio u kvartu i ljudi su ga hranili i navela je još da ovakvih slučajeva ima mnogo i čini se da tome nema kraja.

Niko ne odgovara za ove brutalne činove

Uznemirujuće fotografije ubijanja pasa u Zavidovićima

Konstituirajuća sjednica novog saziva Skupštine Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) bit će održana u narednih deset dana, a ne kasnije od 25. novembra – Dana državnosti BiH, potvrdio je za naš list Jasmin Duvnjak, aktuelni predsjedavajući Kantonalne skupštine.
&nbsp;Kako je pojasnio, Stručna služba Skupštine ZDK tek jučer je primila od Centralne izborne komisije BiH (CIKBiH) službenu potvrdu rezultata, što znači da do 16. novembra, kada je bio rok za kantonalne skupštine da održe konstituirajuće sjednice, neće moći ispuniti ovu obavezu.
&nbsp;- Ustav Federacije BiH nalaže održavanje konstituirajuće sjednice deset dana od dana objave potvrđenih rezultata, ali kada je u pitanju implementacija izbornih rezultata općih izbora 2018., imamo nekoliko situacija i dešavanja koja nisu bila uobičajena u ranijm izbornim procesima – kaže Duvnjak. 
&nbsp;Dodaje da će naredne sedmice obaviti konsultacije s devet političkih subjekata koji su izborili mandate u Skupštini ZDK, a kada bi trebao biti dogovoren i termin sjednice, na kojoj će zastupnici prihvatiti mandate i položiti zakletvu.
&nbsp;Podsjetimo, ZDK je, nakon Tuzlanskog, drugi kanton koji je formirao vlast bez SDA. Novu većinu, a nakon više od 20 godina vladavine SDA, činit će SDP BiH, Demokratska fronta, Naša stranka, Savez za bolju budućnost, Nezavisni blok, A-SDA i Stranka za BiH, a imaju 21 od ukupno 35 mandata.

Dodaje da će naredne sedmice obaviti konsultacije s devet političkih subjekata koji su izborili mandate

Duvnjak: Konstituirajuća sjednica Skupštine ZDK do 25. novembra

Na Kamberovića polju mališani poslali snažnu poruku: Podižemo svoj glas protiv nasilja nad ženama i djevojčicama

Ukoliko se ne poveća cijena uglja, budućnost Rudnika je neizvjesna

Dedo Osman: Životna mi je želja otići na umru, hvala dobrim ljudima

Obilježavanje Dana državnosti Bosne i Hercegovine u Maglaju

Uz specijalitete novošeherskog kraja Stipo Jozinović proslavio rođendan

Položeno cvijeće na spomen-obilježje prvom šehidu Rifatu Abidoviću

U iskopavanjima sudjelovalo više od 300 volontera iz 30 zemalja

Na četiri javna parkinga postavljeni automati

Počinje podjela trakica i aparata za djecu i mlade oboljele od dijabetesa

Rediteljica Mirela Trepanić igrala u predstavi za pomoć dječacima Mehi i Aliji

Zenica: Sutra dogovor devet političkih stranaka o terminu konstituirajuće sjednice Skupštine ZDK

Mladi poslali poruku da žele ostati u BiH

Zenički srednjoškolci defileom obilježili svoj dan

Muž peče kore i pravi filove, a Milica pravi čuda od fondana

Uznemirujuće fotografije ubijanja pasa u Zavidovićima

Konstituirajuća sjednica Skupštine ZDK do 25. novembra

Zeničko-dobojski kanton

Na Kamberovića polju mališani poslali snažnu poruku: Podižemo svoj glas protiv nasilja nad ženama i djevojčicama

Ukoliko se ne poveća cijena uglja, budućnost Rudnika je neizvjesna

Dedo Osman: Životna mi je želja otići na umru, hvala dobrim ljudima

Obilježavanje Dana državnosti Bosne i Hercegovine u Maglaju

Uz specijalitete novošeherskog kraja Stipo Jozinović proslavio rođendan

Položeno cvijeće na spomen-obilježje prvom šehidu Rifatu Abidoviću

U iskopavanjima sudjelovalo više od 300 volontera iz 30 zemalja

Na četiri javna parkinga postavljeni automati

Počinje podjela trakica i aparata za djecu i mlade oboljele od dijabetesa

Rediteljica Mirela Trepanić igrala u predstavi za pomoć dječacima Mehi i Aliji

Zenica: Sutra dogovor devet političkih stranaka o terminu konstituirajuće sjednice Skupštine ZDK

Mladi poslali poruku da žele ostati u BiH

Zenički srednjoškolci defileom obilježili svoj dan

Muž peče kore i pravi filove, a Milica pravi čuda od fondana

Uznemirujuće fotografije ubijanja pasa u Zavidovićima

Konstituirajuća sjednica Skupštine ZDK do 25. novembra