Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD) Zenica od danas je bogatije za 13 novih članova.&nbsp;Nakon obuke koja je trajala skoro šest mjeseci, danas je u prostorijama Profesionalne vatrogasne jedinice Zenica, pred komisijom Uprave Civilne zaštite ZDK, održano polaganje ispita za dobrovoljnog vatrogasca i rukovodioca akcije gašenja požara.&nbsp; - Ispit za dobrovoljnog vatrogasca položilo je 13 članova DVD-a Zenica, od čega sedmorica muškarca i šest žena, dok je ispit za rukovodioca akcije gašenja požara položio jedan član. Polaganjem ova dva ispita DVD Zenica je, što se tiče kadra, još bolje obučeno i spremnije da pomogne u spašavanju ljudi i materijalnih dobara – rekao je Adnan Ćukle, sekretar DVD Zenica.
Da bi u svom sastavu imali što više certificiranih ljudi, DVD Zenica će već u septembru realizirati novu obuku za zvanje dobrovoljni vatrogasac.

Dobrovoljno vatrogasno društvo Zenica dobilo 13 novih članova

Konjanici iz Zenice krenuli su danas nakon džuma-namaza ka Pruscu kod Donjeg Vakufa, gdje će ovog vikenda biti održana centralna manifestacija 508. ''Dani Ajvatovice''.&nbsp;Jašući posebno ukrašene konje, konjanici su prodefilirali zeničkim ulicama, privlačeći pažnju građana.
Međutim, posebnu pažnju izazvao je nesvakidašnji događaj na Glavnoj gradskoj magistrali, u naselju Mokušnice, kada je jednom od konjanika pobjegao konj.&nbsp;Nastali su haos i pometnja, posebno zbog saobraćaja i automobila, a konj je, srećom, nedugo zatim uspješno "savladan" bez većih incidenata.

Konjanici pošli na Ajvatovicu, usred grada pobjegao im konj

Konjanici iz Zenice krenuli su danas nakon džuma-namaza ka Pruscu kod Donjeg Vakufa, gdje će ovog vikenda biti održana centralna manifestacija 508. ''Dani Ajvatovice''.&nbsp; Grupa od tridesetak konjanika, obučenih u tradicionalnu nošnju, krenula je ka Ajvatovici, najvećem muslimanskom dovištu u Evropi.
&nbsp;&nbsp;Konjanici su ispraćeni dovom i tekbirima, a tom prilikom su istakli da je iz godine u godinu evidentno interesiranje mlađih naraštaja za ovu manifestaciju, što ih posebno raduje.
- Upravo to je najbolji pokazatelj da će ova tradicija zasigurno još dugo živjeti - komentirali su oni.
Jašući posebno ukrašene konje, konjanici su prodefilirali zeničkim ulicama, privlačeći pažnju građana.

Zenički konjanici krenuli u pohod na Ajvatovicu, ispraćeni dovom i tekbirima

Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Bruno Bojić uručio je u Termoelektrani Kakanj „Zlatni grb“ VTK generalnom direktoru TE Kakanj Enveru Merdiću.
Tom prilikom u svom obraćanju prilikom uručenja Bojić je kazao da je elektroenergetski sektor u našoj zemlji, zahvaljujući Termoelektrani Kakanj, zaslužan za velike rezultate koji su vidljivi i prepoznatljivi ne samo kod nas nego i u svijetu.
- Donio sam odluku prateći punih osam godina otkad se nalazim u komori rad energetskog sektora u BiH. Ovo visoko priznanje dodijelio sam Enveru Merdiću za nesebično zalaganje i doprinos razvoju energetskog sektora BiH - istakao je Bojić. 
Vanjskotrgovinska komora BiH ima skoro stogodišnju tradiciju postojanja neprekidnog rada i pravnog naslijeđa. Visoko priznanje raduje jer je prepoznato u Sarajevu.
- Ovo priznanje ne pripada samo meni nego i svim uposlenicima Termoelektrane Kakanj. Mi smo u sistemu JP ''Elektroprivrede BiH'' najstabilnija podružnica. U protekloj godini napravili smo jedan historijski podvig kada smo proizveli dva miliona i 560 megavatsati električne energije, a samim tim smo spasili i rudarenje u ovom regionu kada smo za proizvodnju potrošili 2,4 miliona tona uglja i time i uplatili 160 miliona KM za isporučeni ugalj - kazao je direktor Merdić.

"Zlatni grb" uručen Enveru Merdiću, direktoru Termoelektrane Kakanj

Svečanom ceremonijom u Olovu je obilježen završetak izgradnje zgrade Odjeljenja Općinskog suda u Visokom.
Direktor Sekretarijata Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTVBiH) Admir Suljagić zahvalio je u uvodnom obraćanju svima koji su doprinijeli planiranju, finansiranju, organizaciji te izgradnji nove zgrade Odjeljenja Suda u Olovu, izdvojivši vladu Norveške kao finansijera izgradnje i opremanja objekta.
- VSTVBiH će ostati dosljedan i nastavit će se zalagati za osiguranje novca za rekonstrukciju i modernizaciju zgrada pravosudnih institucija u BiH da bi postigli veću efikasnost u radu sudova i tužilaštava - naglasio je Suljagić.
Ministar za pravosuđe i upravu ZDK Mirnes Bašić naglasio je da je jedno od strateških opredjeljenja Vlade ZDK osiguranje što boljih fizičkih uvjeta za rad svih pravosudnih institucija na području koje administrativno obuhvata ZDK.
- Efikasno pravosuđe, koje će odgovarati evropskim standardima, ali i očekivanjima i potrebama svakog građanina kantona, preduvjet je uspješnosti svake, pa i Vlade ZDK - kazao je.
Predsjednik Općinskog suda u Visokom Enes Behlulović rekao je da je to poseban događaj kojim se proslavlja uspješan završetak projekta izgradnje nove zgrade Odjeljenja suda u Olovu.
Naglasio je i da je Odjeljenje suda u Olovu bilo smješteno u zgradi izgrađenoj 1932. godine, koja je bila u lošem stanju.
- Ceremoniji su prisustvovale brojne zvanice, predstavnici pravosudnih institucija, nadležnih institucija zakonodavne i izvršne vlasti, međunarodnih institucija i organizacija te brojni gosti – saopćeno je iz VSTVBiH. 
Novac za izgradnju osiguralo je Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH putem Projekta unapređenja efikasnosti pravosuđa II, koji finansira vlada Norveške.
Vrijednost ugovora za izvođenje radova na izgradnji zgrade Odjeljenja Suda iznosila je 621.610,33 KM, a cijena usluge stručnog nadzora 16.965 KM. Projektom je osigurano i 35.000 KM za nabavku namještaja i opremanje te zgrade.
Vlada ZDK izdvojila je 169.190 KM za izradu projektne dokumentacije, izdavanje dozvola potrebnih za izgradnju, priključke na objekt, te vanjsko uređenje i nabavku računarske i audio opreme.
Nova zgrada Odjeljenja u Olovu ima oko 600 m² funkcionalno organiziranog prostora. Izgrađene su suvremena pisarnica i arhiv, dvije moderne sudnice, sudijski uredi, pritvorska jedinica u okviru prostora za Sudsku policiju, a kompletan prostor je opremljen novim namještajem. Osiguran je i adekvatan pristup za osobe s invaliditetom.
Sud je dobio energetski efikasnu zgradu zahvaljujući kvalitetnoj stolariji, termoizolacijskoj fasadi i energetski efikasnom sistemu grijanja zgrade na pelet, koje je ujedno i ekološki prihvatljivo.

U funkciji nova zgrada Odjeljenja Općinskog suda Visoko u Olovu

Na sastanku predstavnika udruženja malinara iz Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) s ministrom za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK Himzom Smajićem dogovorene su smjernice za stabilizaciju prilika u malinarstvu.
Sastanak je održan u četvrtak u Ministarstvu za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK, a razgovarano je o aktuelnoj problematici u malinarstvu na području ZDK, kao lideru u ovoj oblasti poljoprivredne proizvodnje. 
Osim ministra Smajića, sastanku su prisustvovali predstavnici Udruženja poljoprivrednika ZDK Sedin Biogradlija, Midhat Haračić, Emir Tutnić i Nihad Imširović te predstavnici Saveza proizvođača jagodičastog voća BiH Jasmina Hadžiabdić i Salih Mujanović.
Predstavnici poljoprivrednih proizvođača dali su podršku Vladi ZDK, premijeru Miralemu Galijaševiću i ministru Smajiću u naporima koji se ulažu da se malinarstvo u ZDK sačuva i razvija na zdravim osnovama.&nbsp;Rezultat zajedničkih napora je činjenica da je u posljednje dvije godine kantonalni iznos sredstava za poljoprivredu uvećan s dva na 2,8 miliona KM u 2017. godini, a ove godine za poljoprivredu i veterinarstvo sveukupno je izdvojeno 3,5 miliona KM. Prošle godine poticaj za proizvođače maline povećan je sa 0,15 na 0,25 KM po kilogramu.
- Na sastanku su dogovorene smjernice za daljnje djelovanje i stabilizaciju prilika. Zaključeno je da će se u narednom periodu po pribavljanju preciznijih informacija s terena, održati novi sastanak na kojem će biti zauzeti stavovi u skladu s kojima će Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu poduzeti odgovarajuće mjere - rekao je ministar Smajić, saopćeno je iz Pres-službe ZDK.

Dogovorene smjernice za stabilizaciju prilika u malinarstvu

Zbog teške situacije koja je zadesila malinare u BiH, pa tako i na području Zeničko-dobojskog kantona, jučer je Lokalna akcijska grupa "Babinci 100 %", u suradnji s drugim udruženjima na nivou Kantona, organizirala okupljanje.Ogromne štete Na sastanku je postignut dogovor da malinari upute apel za proglašenje stanja elementarne nepogode i to vladama Zeničko-dobojskog kantona i Federacije BiH, kako bi im refundirali gubitke.Kako su poručili jučer iz sale Gradskog vijeća Zenice, situacija je alarmantna i malinari se nalaze u ozbiljnoj situaciji jer trpe ogromne materijalne štete. Prema riječima Mevludina Šabića, koji je govorio u ime organizatora, okupljanjem žele riješiti probleme malinarstva.- Nažalost, nemamo krovnu organizaciju koja će nas izvesti na pravi put. Svi se igraju s nama, a politika nas šuta kao loptu. Napadamo otkupljivače, bavimo se pogrešnim stvarima, a jasno je kako je najveći krivac za ovo stanje vlast i država koja kontrolira kako otkupljivače tako i nas – poručio je Šabić.On ističe da je problem malinarstva na nivou cijele države, a ako nadležni što prije ne poduzmu konkretne mjere, doći će do ozbiljnih posljedica.- Ako država ne bude imala razuma i ne prepozna problem, garantiram da će se najveća poljoprivredna grana u BiH, koja je hranila 100.000 porodica, ugasiti – kaže Šabić.U ime malinara iz Visokog govorio je Haris Dervišević, koji je prezentirao podatke da je u Visokom 750 domaćinstava zasadilo oko 1.500 dunuma maline.Konačan broj - To su podaci registriranih malinara, ali ovo nije konačan broj.&nbsp; Nažalost, počelo se igrati s nama, radnicima i poštenim ljudima. Ne treba kriti da je maline zasadio svako. Međutim, ispaštamo mi kojima je to jedini izvor zarade – poručio je Dervišević.Slab odziv Alija Arnaut iz Zenice nije krio razočarenje slabim odzivom malinara, kazavši da se ljudi ponašaju kao da je sve uredu.- Ovo je žalosno, da je sala poluprazna. Ja sam lično išao s ljudima i bezuspješno pokušao ujediniti malinare iz cijele BiH. Obišli smo sve, a dobili veliko ništa – poručio je Arnaut.

Malinari traže proglašenje stanja elementarne nepogode

U Zenici će ove godine prvi put biti održana Međunarodna kulturno-zabavna manifestacija pod nazivom „Zenica Summer Fest“, koja će trajati od 14. jula do 3. avgusta. Na jučerašnjoj pres-konferenciji u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica najavljeni su sadržaji ove manifestacije koju organizira RTV Zenica uz pokroviteljstvo Gradske uprave.&nbsp;
&nbsp;Popularni reper

&nbsp;Kako su kazali, cilj je tokom ljeta privući što više posjetilaca u Zenicu i da dožive ovaj grad u najljepšem svjetlu.

- Program obuhvata brojne sadržaje, od pozorišnih, koncertnih do mnogih drugih kulturnih događaja. Cilj nam je da ova manifestacija postane tradicionalna – kazala je Sumea Mujkanović, pomoćnica gradonačelnika Zenice za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu, stambene poslove i društvene djelatnosti.
-&nbsp;„Zenica Summer Fest“ će 14. jula koncertom na stadionu Papirna otvoriti popularni bh. reper Frenkie, koji je na jučerašnjoj pres-konferenciji rekao da ga za Zenicu vežu lijepa sjećanja i da uvijek rado dolazi u ovaj grad. 
Noć sevdaha
 
Većina događaja „Zenica Summer Festa“ bit će održana na Trgu Alije Izetbegovića. Ljubitelji rokenrola uživat će na tvrđavi Vranduk, dok će u gradskom parku biti održan koncert klasične muzike. Organizatori su najavili još nastupe tamburaša, noć sevdaha, kao i smotru kulturno-umjetničkih društava. Festival će 3. avgusta na Kamberovića polju biti zatvoren koncertom popularnog benda „Dubioza kolektiv“.
 
&nbsp;Na Škaljinom koncertu gosti Bebek i Al'Dino&nbsp; 
&nbsp;Na prvom „Zenica Summer Festu“ nastupit će i popularni bh. pjevač, rođeni Zeničanin Adis Škaljo, koji će 26. jula na Trgu Alije Izetbegovića održati svoj prvi solistički koncert na kojem će kao gosti nastupiti Željko Bebek i Al'Dino. Svi sadržaji ove manifestacije, uključujući i koncerte, potpuno su besplatni za sve posjetioce.

„Zenica Summer Fest“ otvorit će Frenkie, a zatvoriti „Dubioza kolektiv“

Zeničko-dobojski kanton trebao bi uskoro dobiti novi zakon o unutrašnjim poslovima. Nacrt ovog dokumenta, koji će u potpunosti zamijeniti dosadašnji iz 2004. godine, naći će se sutra pred Skupštinom ZDK.Druge namjeneNikola Arsenić, ministar unutrašnjih poslova ZDK, predstavio je za “Avaz” osnovne karakteristike novog zakona.- Budžeti Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova ZDK bit će razdvojeni pa će Uprava policije ubuduće moći samostalno koristiti sredstva za plaće, materijalne troškove, opremu i druge namjene. Razdvajanje budžeta odvojit će policiju od politike i podići će sigurnosnu situaciju na viši nivo – kaže Arsenić te dodaje da je već nekoliko kantona u FBiH donijelo novi zakon s ovom stavkom.Novim zakonom jasno su propisane nadležnosti Nezavisnog odbora i Ureda za pritužbe javnosti, koji, također, postaje tijelo Skupštine ZDK, a do sada je bio u sastavu MUP-a ZDK. U sastavu ovih tijela neće više biti policijskih službenika.Šest mjeseci- Predviđeno je da ministar, uz saglasnost Vlade ZDK, u roku od šest mjeseci donese novi pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Ministarstva, jer će razdvajanjem budžeta u Upravi policije biti osnovan odsjek za računovodstvo. Osim toga, stupanjem na snagu ovog zakona članovima Nezavisnog odbora i Ureda za pritužbe javnosti imenovanih iz reda uposlenika Uprave policije prestaje mandat – rekao je Arsenić.Javna raspravaUkoliko bude prihvaćen, nacrt ovog zakona naći će se u javnoj raspravi, čije će trajanje odrediti Skupština ZDK. Novi zakon stupit će na snagu osam dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama”, a član koji tretira razdvajanje budžeta, primjenjivat će se od januara 2019. godine.

Policija će biti odvojena od politike, a sigurnost se podiže na viši nivo

Vrijeme kakvo vlada posljednjih dana, sa mnogo kiše, pogoduje gljivarima. U šumama u okolici Maglaja dobro su rodile mliječnice, vrganji i lisičarke. Dobra je i ponuda na maglajskoj pijaci. Nijaz Skejić iz Donjih Bradića gljivari već godinama i dobro zna mjesta gdje će pronaći kvalitetne primjerke.&nbsp;&nbsp;
Razne vrste 

Posebno pazi da ne pogriješi u vrsti gljive, ali i na minska polja, kojih je dosta u okolici Maglaja. 

- Mnogo je kiše posljednjih dana pa ima i gljiva. Idem dalje od Fojnice, prema Radunicama i Cerijama, čak do Brezika. Najčešće tražim vrganje, sirokriž i lisičarke, jer su to najkvalitenije vrste gljiva, a mliječnice se mogu brati i pored ceste, toliko su rodile - govori nam Nijaz. 

Gljive prodaje “na kamarice”, lisičarka je 3 KM, a sirokriž i vrganj 5 KM. 

- Ako vidim da je neko mušterija, a nema para, dajem i jeftinije, samo nek’ roba ide. Ja sam sebe već osigurao za cijelu zimu - dodao je Skejić.

Nisveti Fejzić iz Jablanice prodaja gljiva jedan je od izvora egzistencije. U branju joj pomažu i djeca. Bude i kapitalnih primjeraka pa su tako pronašli i vrganj težak 400 grama. 

Niže cijene

- Gljive beremo po cijeli dan, tražimo s djecom. Ponesemo hrane i od ujutro do navečer – kaže Fejzić.

Pazimo na oznake minskih polja i tamo ne idemo. Zaradi se nešto, nekad snizimo cijene i narod kupi. Gljiva će biti dok bude i kišnih dana - ispričala nam je Nisveta. 
 
&nbsp;Savjet stručnjaka&nbsp; 
Stručnjaci upozoravaju da u ovo vrijeme nisu rijetki slučajevi trovanja i s fatalnim ishodom te da trebaju biti maksimalno oprezni oni koji beru i oni koji kupuju gljive. Šumske, divlje gljive smiju se čuvati svježe maksimalno do četiri dana, a konzumacijom starih gljiva moguće su probavne smetnje. Simptomi trovanja otrovnim gljivama javljaju se već pola sata nakon konzumacije, a najčešći su bolovi u trbuhu, mučnina, povraćanje, proljev i do 25 puta dnevno, suhoća usta, suzne oči, ošamućenost... Kod prvih simptoma trovanja, makar i lakših, treba zatražiti ljekarsku pomoć.

Berači moraju paziti na otrovne gljive i mine

U Zenici je danas zvanično probijena desna cijev tunela Pečuj (ako se gleda autoput od sjevera ka jugu op.a.) , a koji je predstavljao jedan od najzahtjevnijih projekata na poddionici Klopče - Donja Gračanica Koridora 5C.
Svečanom probijanju cijevi prisustvovali su radnici koji su u proteklom periodu mukotrpno radili na probijanju tunela, a koji je bio najveći izazov na ovom gradilištu.
Nakon više od godinu i po rada, desna cijev tunela je probijena, dok će u narednih šest mjeseci uslijediti postavljanje hidroizolacije i sekundarne obloge tunela. 
Na dionici zeničke obilaznice Zenica sjever - Zenica jug gradit će se još dva tunela, i to manji tunel, dužine 400 metara, te tunel Zenica, dužine dva kilometra.

Probijena desna cijev tunela Pečuj kod Zenice

Broj parkiranih automobila na javnoj zelenoj površini u zeničkim gradskim naseljima i ulicama povećava se iz godine u godinu. Prema podacima Gradske uprave Zenica, u 2016. godini evidentirano je 1.528 parkiranja na javnoj zelenoj površini, a 2017. čak 2.250.Prekršajni nalogKako nam je rekao Haris Pinjić, inspektor za komunalne poslove i ekologiju u Gradskoj upravi, od početka ove godine zabilježeno je 980 nelegalno parkiranih vozila na javnoj zelenoj površini, od čega je podneseno 939 prekršajnih naloga. Propisane kazne za fizičko lice su 40 KM, a za pravna lica 500 KM i za odgovorna lica u pravnim licima 100 KM.- Stalnim kontrolama inspekcije pokušavamo smanjiti uništavanje javne zelene površine. Mali je broj povratnika u činjenju prekršaja nelegalnog parkiranja na dijelovima javne zelene površine u odnosu na ukupan broj evidentiranih prekršilaca – kaže Pinjić.Parkiranje na zelenim površinama najizraženije je u ulicama Talića brdo, Travnička cesta, Zukići i Prve zeničke brigade.Dva redara- U Zenici trenutno postoje dva komunalno-ekološka redara i četiri komunalna inspektora. Svi oni nailaze na probleme u vezi s komunikacijom s nezadovoljnim građanima, koji budu sankcionirani za svoje nesavjesno postupanje. Broj telefona na koji građani mogu prijaviti nelegalno parkirane automobile na javnoj zelenoj površini je 032/447-727 – rekao je Pinjić.Broj za prijavu&nbsp; Pinić ističe da građani mogu prijaviti nelegalno parkirane automobile na javnoj zelenoj površini na broj telefona 032/447-727. Na taj način će olakšati posao redarima i inspektorima.

Zeničani svake godine sve više parkiraju na travi

Suljo Selimović je završio dva fakulteta u Engleskoj, i to elektrotehniku i agronomiju. Vratio se u svoje selo, 16 kilometara od Visokog. Kaže da je osjetio da BiH nedostaje struke i krenuo je u novi izazov. 
Danas je vlasnik izuzetno uspješne kompanije „Voćar piramida“.

Velika tržišta&nbsp;- Prve zasade uradio sam 2003. godine, a registrirao kompaniju 2007. Počeli smo s jagodom, jabukom, kruškom, trešnjom, ribizlom, crnom ribizlom, višnjom, aronijom i malinama. Smatram da se za preradu mora imati vlastita proizvodnja, ali isto tako otkupljujem i od 182 kooperanta – priča Selimović, s kojim smo obišli i njegovu savremenu hladnjaču.
Najveći izvoz imao je 2012. godine, čak 3.600 tona! Prekretnica je bila 2014. godina, nakon poplava.

- Shvatili smo da primarna proizvodnja u privredi svake godine raste, a uslovljavaju nas velika tržišta. Alternativa je bila da se okrenem preradi, uradio sam dva tunela za sušenje voća, a dnevni kapacitet je 16 tona. Te 2014. počeo sam praviti prve organske sokove. I 100 pakovanja soka od jabuke držali smo 12 mjeseci do kraja roka trajanja, pa na analizu. Već 2016. imali smo 15.000 litara, prošle 60.000, a ove godine planiramo stotinu hiljada, i više – samouvjeren je Selimović.
Nema šećera
Sokovi se prodaju u tržnim centrima, benzinskim stanicama, hotelima, kafićima, prodavnicama zdrave hrane. Izvoze u Njemačku, Tursku, u julu kreću u Švedsku, Katar, Saudijsku Arabiju. Sokovi su od jabuke, kruške, višnje, maline, kupine, crne ribizle, borovnice, aronije, te kombinacija cvekle mrkve. Organski su, bez vode, šećera, konzervansa, koncentrata, umjetnih boja i aroma, hladno cijeđeni. Ima kapacitete od 2.400 litara dnevno.

&nbsp;Organska proizvodnja je naša budućnost
- Poručujem, a to stalno ističem, treba se više posvetiti organskom uzgoju, pogotovo maline. Bolje su otkupne cijene, lakše se izlazi na svjetsko tržište. Trebamo iskoristiti što je kod nas nezagađeno zemljište, nema hemije... Zapadne zemlje sve više proizvode organsku zdravu hranu. Organska proizvodnja je naša budućnost - s puno entuzijazma, ali i s velikim znanjem govori Suljo Selimović.

Ove godine će proizvesti više od 100.000 litara organskih sokova

Svečanom ceremonijom pod nazivom „Budućnost počinje ovdje“ kompanija „ArcelorMittal“ Zenica danas je u svom sjedištu obilježila završetak Kapitalnog remonta Visoke peći, do sada najvećeg investicionog projekta u ovoj kompaniji.&nbsp; 
Ukupna investicija ovog kompleksnog projekta je više od 50 miliona KM, uz dodatnih 10 miliona KM za obimne radove u drugim pogonima, kao što su Energetika, Aglomeracija, Čeličana i Valjaonice.
 
Na ovom vrlo zahtjevnom i složenom projektu, osim uposlenika „ArcelorMittala“ Zenica, dodatno je bilo angažirano još oko 1.000 radnika eksternih kompanija iz 12 država. Glavni izvođač projekta „ključ u ruke“ je holandska kompanija „Danieli Corus“, jedan od najvećih eksperata na svijetu za ovu vrstu poslova.
 
- Visoka peć je srce integralne proizvodnje čelika u Zenici, i njen Kapitalni remont znači garantiranu proizvodnju čelika u Zenici u narednih 15 do 20 godina. Ovaj događaj je historijski, važan ne samo za našu kompaniju već za širu društvenu zajednicu. Ovo je bio jedan od mojih najvećih izazova u karijeri i možemo reći da je uspješno završen bez ijedne povrede – rekao je Biđu Nair (Biju), generalni direktor zeničkog „ArcelorMittala“, podsjetivši da je posljednji ovakav remont u Zenici urađen 1989. godine.
 
Današnjoj ceremoniji u zeničkom „ArcelorMittalu“ prisustvovale su brojne zvanice među kojima su bili Augustin Kochuparampil, generalni direktor ArcelorMittal Europe - Dugi proizvodi, i Lutz Bandusch, generalni direktor ArcelorMittal Europa - Dugi proizvodi- sektor rebrasti betonski čelik i valjana žica.

„ArcelorMittal“ Zenica obilježio završetak remonta Visoke peći

U skoro svakom gradu u Bosni i Hercegovini, pa tako i Zenici, postoje stambene građevine koje nose vrlo zanimljiva "nezvanična" imena, a pomoću kojih se brojni građani orijentiraju u kojem se dijelu grada nalaze.

Dvije porodice&nbsp;Kada se radi o Zenici, takva imena nastala su u pedesetim, šezdesetim i sedamdesetim godinama prošlog stoljeća, a neka od njih su Maksuzija, Uglovnica, Lepa Brena, Ciganska ljepotica, Doktorska, Milicionerska...
Prema riječima Ibrahima Emića, kolekcionara i penzionisanog nastavnika, zgrada Maksuzija napravljena je šezdesetih godina za dvije porodice, kada je Zenica vrtoglavom brzinom mijenjala svoj izgled. 
- Na tom mjestu bila je Kaknjina kuća na tri sprata za braću Enesa, Muhameda i Ahmeda. Pošto se pojavila potreba da se proširi ova ulica, došlo je do rušenja njihovih kuća. Na račun tih kuća napravljena je zgrada u kojoj su oni dobili stanove. Maksuzija, zato što se maksuz pravila za Kaknje i Kratine – pojašnjava Emić.
Osamdesetih godina pojavljuje se zgrada Lepa Brena, kada je istoimena pjevačica bila bum na estradi. Tada ja harala grupa „Slatki greh“, pa su ljudi tokom gradnje zgradi dali upravo to ime.
- Prije su se zgrade gradile po šablonu. Ali, ta zgrada unijela je novinu u arhitekturi, jer su drugačije riješena arhitektonska pitanja. Drugačije se radio lift, ulazi, a bile su i prodavnice u prizemlju. Bio je potpuno moderniji stil od do tada viđenog, zbog čega je to ime bilo najprikladnije – govori Emić.
&nbsp;45 milicionera
Interesantan naziv u Zenici ima i Milicionerska zgrada, koju su davne 1963. godine pravili osuđenici u dvorištu stare stanice Milicije. 
- Po završetku gradnje u nju se uselilo 45 milicionera te radnika KPZ-a Zenica. Kada su ljudi išli na posao u uniformama, što u KPZ Zenica, što u MUP, izgledala je kao milicionerska zgrada - pojašnjava Emić.
Ciganska ljepotica pravljena je kada se počelo rušiti naselje Odmuta, gdje su bile stare kuće, iz turskog doba, a stanove su u njoj dobili bijeli Romi. 
Nikla i Hadžinica&nbsp;

Sagrađena poslije rata&nbsp;Najvjerovatnije posljednja zgrada koju je pravila „Izgradnja“ poslije rata bila je Hadžinica.
- Na tom mjestu nekad je bilo vrelo Hadžinica, gdje se išlo po vodu kada presuši vodovod. Česme tada nisu bile toliko da se ode po vodu, nego da se popriča i napravi sijelo. Kasnije je vrelo ukinuto, a poslije rata napravljena je ta zgrada - kaže Emić.

Stambene građevine koje nose zanimljiva "nezvanična" imena: Maksuzija, Lepa Brena, Ciganska ljepotica, Doktorska, Milicionerska...

U radionicama u okviru Glumačkog kampa u Kamenici kod Zavidovića učestvovalo je 36 polaznika dramskih studija iz Zavidovića, Kaknja i Bosanskog narodnog pozorišta Zenica. Radionice su bile iz oblasti glume i scenskog govora. - Ovaj projekt nastavak je uspješnog programa dramskih studija i veliko nam je zadovoljstvo što smo prvi pokrenuli prvenstveno druženje djece, ali i stjecanje novih glumačkih znanja - istaknuo je Sanel Jalmanović, direktor Centra za kulturu Zavidovići.Svim učesnicima glumačkog kampa uručeni&nbsp;su certifikati.Projekt glumačkog kampa podržali su Federalno ministarstvo kulture i sporta, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeničko-dobojskog kantona i Općina Zavidovići.

Dobrovoljno vatrogasno društvo Zenica dobilo 13 novih članova

Konjanici pošli na Ajvatovicu, usred grada pobjegao im konj

Zenički konjanici krenuli u pohod na Ajvatovicu, ispraćeni dovom i tekbirima

"Zlatni grb" uručen Enveru Merdiću, direktoru Termoelektrane Kakanj

U funkciji nova zgrada Odjeljenja Općinskog suda Visoko u Olovu

Dogovorene smjernice za stabilizaciju prilika u malinarstvu

Malinari traže proglašenje stanja elementarne nepogode

„Zenica Summer Fest“ otvorit će Frenkie, a zatvoriti „Dubioza kolektiv“

Policija će biti odvojena od politike, a sigurnost se podiže na viši nivo

Berači moraju paziti na otrovne gljive i mine

Probijena desna cijev tunela Pečuj kod Zenice

Zeničani svake godine sve više parkiraju na travi

Ove godine će proizvesti više od 100.000 litara organskih sokova

„ArcelorMittal“ Zenica obilježio završetak remonta Visoke peći

Stambene građevine koje nose zanimljiva "nezvanična" imena: Maksuzija, Lepa Brena, Ciganska ljepotica, Doktorska, Milicionerska...

Glumački kamp okupio 36 polaznika dramskih studija

Zeničko-dobojski kanton

Dobrovoljno vatrogasno društvo Zenica dobilo 13 novih članova

Konjanici pošli na Ajvatovicu, usred grada pobjegao im konj

Zenički konjanici krenuli u pohod na Ajvatovicu, ispraćeni dovom i tekbirima

"Zlatni grb" uručen Enveru Merdiću, direktoru Termoelektrane Kakanj

U funkciji nova zgrada Odjeljenja Općinskog suda Visoko u Olovu

Dogovorene smjernice za stabilizaciju prilika u malinarstvu

Malinari traže proglašenje stanja elementarne nepogode

„Zenica Summer Fest“ otvorit će Frenkie, a zatvoriti „Dubioza kolektiv“

Policija će biti odvojena od politike, a sigurnost se podiže na viši nivo

Berači moraju paziti na otrovne gljive i mine

Probijena desna cijev tunela Pečuj kod Zenice

Zeničani svake godine sve više parkiraju na travi

Ove godine će proizvesti više od 100.000 litara organskih sokova

„ArcelorMittal“ Zenica obilježio završetak remonta Visoke peći

Stambene građevine koje nose zanimljiva "nezvanična" imena: Maksuzija, Lepa Brena, Ciganska ljepotica, Doktorska, Milicionerska...

Glumački kamp okupio 36 polaznika dramskih studija