Svjetska meteorološka organizacija (WMO), agencija UN-a, predvidjela je sa 70% sigurnosti da će globalno zagrijavanje između 2025. i 2029. premašiti 1,5 stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijske razine.&nbsp;- Ovo je prvi put da to vidimo u našim prognozama.&nbsp;To je šok, iako smo u ovoj fazi i mislili da je to moguće &nbsp;- izjavio je Adam Scaife iz britanskog Meteorološkog ureda.<h2>Rekordne temperature</h2>Planeta će ostati na rekordnim razinama zagrijavanja nakon dvije najtoplije godine (2023. i 2024.) i najtoplijeg desetljeća u historiji, navodi WMO na osnovu prognoza deset međunarodnih centara.&nbsp;- Upravo smo proživjeli deset najtoplijih godina u historiji. A nažalost ovo izvješće WMO-a ne pokazuje naznake predaha - rekao je zamjenik glavnog tajnika WMO-a Ko Barrett.Zagrijavanje od 1,5 stepena Celzijusa mjeri se u odnosu na period 1850.–1900., prije intenzivnog sagorijevanja uglja, nafte i plina, čiji produkti, poput ugljikovog dioksida, značajno doprinose klimatskim promjenama. Pariški sporazum iz 2015. postavio je ovaj cilj, no mnogi klimatolozi sada smatraju da je njegovo postizanje gotovo nemoguće jer emisije CO2 i dalje rastu.- Ovo je u potpunosti u skladu s činjenicom da smo blizu premašivanja 1,5 stepena Celzija krajem 2020-ih ili početkom 2030-ih - komentirao je klimatolog Peter Thorne sa Sveučilišta Maynooth u Irskoj.Iako je "iznimno malo vjerovatno", WMO navodi da postoji 1% šanse da barem jedna od sljedećih pet godina premaši 2 stepena zagrijavanja. Scaife je podsjetio da su prije deset godina prognoze ukazivale na "vrlo nisku" vjerovatnost prelaska 1,5 stupnjeva, što se prvi put dogodilo 2024.Svaki djelić stepena dodatnog zagrijavanja pojačava toplinske valove, ekstremne oborine, suše, topljenje leda i ledenjaka.<h2>Nema predaha ni 2025.</h2>Prošle sedmice Kina je bilježila temperature iznad 40 stupnjeva Celzijusa, Ujedinjeni Arapski Emirati gotovo 52, dok je Pakistan pogodila oluja nakon snažnog toplinskog vala.&nbsp;- Već smo dosegli opasnu razinu globalnog zagrijavanja, s nedavnim smrtonosnim poplavama u Australiji, Francuskoj, Alžiru, Indiji, Kini i Gani i šumskim požarima u Kanadi.&nbsp;Nastavak oslanjanja na naftu, plin i ugljen u 2025. godini je apsolutno ludilo - rekla je Frederike Oto, klimatologinja na Imperial Collegeu u Londonu.

WMO predviđa da će globalno zagrijavanje između 2025. i 2029. premašiti 1,5 stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijske razine

Šokantne prognoze svjetskih meteorologa: Proživjeli smo 10 najtoplijih godina, a pravo zagrijavanje tek nas čeka

Kineski naučnici otkrili su jedinstveni binarni zvjezdani sistem, kakav dosad nije zabilježen u svemiru. U krškom području provincije Guizhou, golemi radijski teleskop FAST uhvatio je signal pulsara čije zračenje povremeno zaklanja njegova zvjezdana pratilja. Ovo otkriće, postignuto pomoću Sfernog radijskog teleskopa s aperturom od 500 metara, donosi važne uvide u evoluciju i interakciju binarnih zvijezda.Pulsari su neutronske zvijezde visoke gustoće koje s magnetskih polova emituju snopove elektromagnetskog zračenja, stvarajući pravilne impulse radijskih valova, rendgenskih ili gama zraka tokom rotacije. U našoj galaksiji evidentirano je preko 3400 pulsara.<h2>Misija teleskopa FAST</h2>FAST, poznat kao "Kinesko nebesko oko", najveći je svjetski radijski teleskop s jednom antenom, sastavljen od više od 4400 podesivih panela. U funkciji je od januara 2020., a međunarodnim istraživačima dostupan je od marta 2021. Njegove misije obuhvataju proučavanje pulsara, brzih radijskih bljeskova, svemirskog vodika i potragu za izvanzemaljskom inteligencijom.<h2>Pratilja zaklanja pulsar</h2>Istraživački tim pod vodstvom Han Jinlina iz Nacionalnih astronomskih opservatorija Kine otkrio je da pulsar PSR J1928+1815, smješten 455 svjetlosnih godina od Zemlje, povremeno gubi impulse jer ga zvjezdana pratilja zaklanja svakih nekoliko sati. Studija o ovom otkriću objavljena je u časopisu Science.Ovaj pulsar nalazi se u rijetkoj fazi evolucije binarnog sistema, gdje dvije zvijezde orbitiraju unutar zajedničkog omotača vodika. Kroz otprilike 1000 godina, neutronska zvijezda uklanja omotač, otkrivajući zvijezdu koja sagorijeva helij.Ovo otkriće pruža rijedak dokaz prijenosa mase i sužavanja orbite u binarnim sistemima, produbljujući razumijevanje neutronskih zvijezda i njihove uloge u stvaranju gravitacijskih valova.

Kineski astronomi otkrili su binarni zvjezdani sistem kakav dosad nije viđen u svemiru

Astronomi pronašli zvijezde koje se okreću jedna unutar druge

U snažnoj erupciji vulkana Kilauea na Havajima, mlazovi lave dosezali su visinu do 300 metara. Američke vlasti, međutim, uvjeravaju da je situacija pod nadzorom.Jedan od najaktivnijih vulkana na svijetu, Kilauea na Havajima, eruptirao je 25. maja, izbacujući rastopljenu lavu više od 300 metara u zrak, što je, prema Američkom geološkom zavodu (USGS), najsnažnija erupcija od decembra 2024. godine. Ovo je bila 23. erupcija tog vulkana od decembra prošle godine do danas.Erupcija je započela u 16:15 po lokalnom vremenu, kada su mlazovi lave počeli izbijati iz sjevernog otvora vulkana. U roku od pola sata, jedna fontana dosegla je visinu od 300 metara. Ubrzo se aktivnost proširila na južni otvor, gdje su dodatne fontane lave dosegle visinu od 250 metara.Obilni tokovi lave izlili su se iz oba otvora i prekrili otprilike polovicu dna kratera Halemaumau, navodi se u izvješću USGS-a, koje prenosi <a href="https://www.sciencealert.com/watch-1000-foot-lava-jets-erupt-from-hawaiis-kilauea-volcano">Science Alert</a>.

Do 22:25 sati po lokalnom vremenu erupcija se stišala. Lava je za sada ostala unutar Nacionalnog parka vulkana na otoku Havaji. Ipak, opasnosti nisu ograničene samo na krater.Znanstvenici USGS-a izrazili su zabrinutost zbog vulkanskih plinova, upozoravajući da se mogu širiti niz vjetar i utjecati na zdravlje ljudi, potencijalno izazivajući probleme s disanjem ako su koncentracije u zraku previsoke. Erupcija je također stvorila tzv. Peleinu kosu, tanke niti vulkanskog stakla koje mogu izazvati iritaciju očiju i kože.- Iako je navedeni vulkan trenutno miran, USGS upozorava da su nove erupcije vjerojatne u skoroj budućnosti - stoji u izvješću.

Američke vlasti uvjeravaju da je situacija pod nadzorom

Pogledajte kako jedan od najaktivnijih svjetskih vulkana izbacuje lavu 300 metara u zrak

Astronomi su dosad bili usmjereni na traženje svemirskih objekata koji dolaze iz vanjskog dijela Sunčevog sistema. Međutim, nova studija upozorava da opasnost za Zemlju može vrebati mnogo bliže.Dvadeset godina nakon što je Kongres SAD-a naložio NASA-i da identificira 90% objekata bliskih Zemlji (engl. Near Earth Objects ili NEO) većih od 140 metara, astronomi sada možda moraju proširiti potragu, usmjeravajući se prema orbiti susjedne Venere, prenosi <a href="https://www.universetoday.com/articles/is-venus-hiding-dangerous-asteroids">Universe Today</a>.Nova studija, dostupna na repozitoriju arXiv i u očekivanju objave u časopisu Astronomy and Astrophysics, istražuje uglavnom zanemarenu kategoriju NEO-a, odnosno one koji dijele orbitu s Venerom. Glavni autor studije je Valerio Karuba, izvanredni profesor na Državnom sveučilištu Sao Paolo u Brazilu.Trenutno je poznato dvadeset Venerinih suorbitalnih asteroida, navode autori studije. Iako njihov položaj sprječava bliske susrete s Venerom, Karuba i njegov tim ističu da to ne isključuje mogućnost susreta sa Zemljom.<h2>Šta čini ove objekte opasnima?</h2>Venerini suorbitalni asteroidi smatraju se potencijalno opasnim asteroidima (engl. potentially hazardous asteroids ili PHA) ako imaju promjer veći od 140 metara i prolaze unutar 0,05 astronomskih jedinica (AJ) od Zemljine orbite. Podsjetimo, jedna astronomska jedinica odgovara udaljenosti Zemlje od Sunca.Posebnu zabrinutost izazivaju objekti s niskim orbitalnim ekscentricitetom, koje je teže otkriti i koji su možda nedovoljno zastupljeni zbog ograničenja u promatranju.Venerini suorbitalni asteroidi izrazito su kaotični, s Ljapunovljevim vremenima (mjera koja kvantificira brzinu kojom sustav postaje nepredvidiv zbog malih razlika u početnim uvjetima, op. a.) reda veličine od 150 godina, navodi se u istraživanju. To znači da njihova orbitalna putanja postaje nepredvidiva već nakon nešto više od jednog stoljeća, što značajno otežava dugoročne analize rizika.<h2>Šta su pokazale simulacije?</h2>Kako bi procijenili potencijalne opasnosti, znanstvenici su proveli simulacije orbitalne dinamike tijekom 36.000 godina, koristeći 26 kloniranih asteroida s različitim nagibima. Otkrili su da postoje orbite pri kojima Venerini suorbitalni objekti mogu predstavljati prijetnju sudara sa Zemljom.Potraga za ovim asteroidima sa Zemlje otežana je sjajem Sunca i ograničenjima u vidljivosti.- Kombinacija ograničenja elevacije i solarne elongacije ograničava naša promatranja na specifična razdoblja tijekom godine - objašnjavaju autori istraživanja.<h2>Ključna uloga budućih svemirskih misija</h2>Nadolazeći opservatorij Vera Rubin mogao bi pomoći u potrazi, ali buduće svemirske misije mogle bi biti presudne.- Promatranja provedena iz Venerine orbite, usmjerena od Sunca, mogu poboljšati detekciju ovih tijela - navodi se u studiji. Predložene misije prema halo-orbitama blizu Sunce-Venera Lagražovih točaka mogle bi značajno povećati stope otkrivanja.Lagražove tačke su posebni položaji u svemiru gdje se gravitacijske sile dva velika tijela (poput Sunca i planeta) i centrifugalna sila koju osjeća manji objekt (poput satelita) uravnotežuju. U tim tačkama mali objekt može održavati stabilan položaj u odnosu na dva veća tijela.- Samo posvećena promatračka kampanja iz svemirske misije u blizini Venere mogla bi potencijalno mapirati i otkriti sve još uvijek "nevidljive" PHA među Venerinim suorbitalnim asteroidima - zaključuju autori istraživanja.

Astronomi su dosad bili usmjereni na traženje prijetnji van Sunčevog sistema. Međutim, nova studija upozorava da opasnost može vrebati mnogo bliže

Skrivena opasnost u orbiti Venere: Nova prijetnja Zemlji

Duboko ispod Zemljine površine, zlato za koje se dugo vjerovalo da je izgubljeno u samom središtu planete, zapravo se polako uzdiže prema površini. Do tog zaključka došli su geokemičari Nils Mesling i Matijas Vilbold sa Univerziteta u Getingenu, a njihova studija nedavno je objavljena u uglednom časopisu Nature.- Kada smo dobili prve rezultate, shvatili smo da smo doslovno naišli na zlato! Naši podaci su potvrdili da materijal iz jezgre, uključujući zlato i druge plemenite metale, curi u Zemljin plašt iznad - rekao je Mesling.Njemački naučnici fokusirali su se na izotope rutenija – siderofilan, tj. element koji "voli" željezo – pronađen u vulkanskom kamenju s Havaja. Upotrebom naprednih metoda analize, otkrili su izražen višak izotopa rutenija-100, koji je karakterističan za jezgru planete, ali ne i za plašt.Iako se određene količine zlata nalaze u Zemljinoj kori, više od 99 posto ukupnih zaliha ovog dragocjenog metala nalazi se duboko u unutrašnjosti. Naučnici procjenjuju da u jezgru ima dovoljno zlata da se čitava kopnena masa planete prekrije slojem debljine pola metra.Najveći dio zlata potonuo je u dubinu tokom ranih faza formiranja Zemlje, u događaju poznatom kao "željezna katastrofa", dok su meteoriti kasnije donijeli dodatne količine na površinu.- Sada možemo dokazati i da ogromni volumeni pregrijanog materijala iz plašta – riječ je o stotinama kvadriliona tona stijena – potječu s granice između jezgre i plašta, te se uzdižu prema površini i formiraju okeanske otoke poput Havaja - objasnio je Vilbold.Ova otkrića predstavljaju važan korak ka boljem razumijevanju unutrašnje građe Zemlje i procesa kojima se skriveni metali iz dubine planete s vremenom približavaju površini.

Duboko ispod Zemljine površine, zlato za koje se dugo vjerovalo da je izgubljeno u samom središtu planete, zapravo se polako uzdiže prema površini

Zlato iz Zemljine jezgre polako curi prema površini

U savremenom društvu koje veliča produktivnost i neprekidnu stimulaciju, dosada se često posmatra kao nešto negativno, stanje koje treba izbjeći.&nbsp;Međutim, stručnjaci za mentalno zdravlje mladih, naučnica Mišel Kenedi i profesor Danijel Hermens s australskog Univerziteta Sunčana Obala, tvrde da upravo prihvatanje dosade može igrati ključnu ulogu za naše psihičko blagostanje.<h2>Kako mozak reaguje na dosadu?</h2>Dosada se najčešće definiše kao poteškoća u održavanju pažnje ili interesa za trenutnu aktivnost. Tokom takvih stanja, mozak prolazi kroz različite faze. Kada smo u početku uključeni u neki zadatak, aktivira se mreža pažnje u mozgu, koja filtrira ometanja i usmjerava nas na ono što je bitno. No, kako interes opada, ta mreža se povlači, a opada i aktivnost mreže izvršne kontrole, što odražava našu borbu da zadržimo fokus.- U tim trenucima aktivira se mreža zadanog načina rada, koja nas usmjerava ka unutrašnjim mislima i samoposmatranju – procesu poznatom kao introspekcija.&nbsp;To unutrašnje usmjerenje može biti mehanizam pomoću kojeg se suočavamo s dosadom - pojašnjavaju Kenedi i Hermens.Australski stručnjaci dodaju i da ulogu imaju i druge moždane regije. Naprimjer, insula postaje aktivnija jer otkriva unutrašnje signale poput nemira ili gubitka angažovanosti, signalizirajući da zadatak više ne zadovoljava potrebe tijela. Amigdala obrađuje negativne emocije koje prate dosadu, dok ventromedijalni prefrontalni korteks motiviše osobu da potraži zanimljivije aktivnosti.<h2>Stalna aktivnost kao pritisak</h2>Savremeni način života, upozoravaju autori, podstiče prekomjernu stimulaciju. Odrasli pokušavaju balansirati između poslovnih obaveza, porodičnog života i stalne povezanosti s digitalnim uređajima. Djeca, s druge strane, većinu vremena provode u strogo organizovanim školskim i vannastavnim aktivnostima.- Takav način života nesvjesno stvara poruku da moramo biti stalno "uključeni" - pišu Kenedi i Hermens.Ova stalna stimulacija dodatno opterećuje simpatički nervni sistem, koji upravlja tjelesnim odgovorom na stres. Hronično stanje aktivacije, poznato kao alostatsko opterećenje, drži nervni sistem u stalnoj pripravnosti i povećava rizik od anksioznosti, objašnjavaju stručnjaci.<h2>Zašto je važno dozvoliti sebi dosadu?</h2>Umjesto da pokušavamo u potpunosti eliminisati dosadu, Kenedi i Hermens savjetuju da je povremeno prihvatimo kao oblik mentalnog "resetovanja". Prednosti uključuju poboljšanu kreativnost, bolju emocionalnu regulaciju, veću misaonu samostalnost, manje vremena ispred ekrana i ravnotežu u nervnom sistemu.- Dugotrajna dosada može biti povezana s depresijom, što govori o potrebi za ravnotežom - upozoravaju australski stručnjaci.U kontekstu sve učestalije anksioznosti, naročito kod mladih, stvaranje prostora za dosadu može omogućiti toliko potreban predah. Kenedi i Hermens zaključuju: "Moramo prigrliti pauzu – mentalni prostor u kojem se naš nervni sistem može ponovo kalibrirati, kreativnost procvjetati, a emocionalna otpornost razviti."

U savremenom društvu koje veliča produktivnost i neprekidnu stimulaciju, dosada se često posmatra kao nešto negativno, stanje koje treba izbjeći

Dosada kao lijek: Stručnjaci tvrde da odmor bez stimulacije može koristiti mozgu

Prije svakog odlaska u svemir, astronauti prolaze kroz višednevnu karantenu. Ova procedura ima dvostruku svrhu: osigurati da astronauti budu potpuno zdravi, ali i spriječiti unošenje potencijalno opasnih virusa ili bakterija na svemirsku stanicu, koji bi mogli ugroziti buduće misije ili druge članove posade.Ponekad astronauti sa sobom ponesu uzorke mikroorganizama kako bi proučavali njihovo ponašanje u bestežinskom stanju i svemirskim uslovima. Međutim, kineski naučnici ostali su zatečeni kada su u brisevima uzetim s kineske svemirske stanice Tiangong otkrili bakteriju koja do sada nije bila poznata na Zemlji.<h2>Ključna uloga</h2>Tim istraživača s Pekinškog instituta za inženjering svemirskih sistema i kompanije Shenzhou Space Biotechnology Group objavio je otkriće nove bakterije koju su nazvali Niallia tiangongensis. Prema njihovim riječima, proučavanje ove vrste i sličnih mikroorganizama može igrati ključnu ulogu u očuvanju zdravlja astronauta i sigurnosti svemirskih stanica.- Kod Niallia tiangongensis otkrili smo promjene koje joj omogućavaju preživljavanje i funkcionisanje u izuzetno stresnim uslovima svemira - saopštili su istraživači.Dodatna istraživanja, objavljena u časopisu International Journal of Systematic and Evolutionary Microbiology, pokazala su da mikrobiološki sastav i funkcije organizama na Tiangongu značajno odstupaju od onih na Međunarodnoj svemirskoj stanici.Naučnici su naveli da je Niallia tiangongensis bliska srodnica bakterije Niallia circulans, štapićaste bakterije koja prirodno živi u tlu, ali još uvijek nije jasno zbog čega je nova vrsta evoluirala upravo na svemirskoj stanici.Dalja analiza otkrila je da Niallia tiangongensis ima jedinstvenu sposobnost razgradnje želatine kao izvora azota i ugljika, ali je izgubila mogućnost iskorištavanja drugih energetski bogatih supstanci koje slične bakterije koriste na Zemlji.<h2>Nevjerovatne sposobnosti</h2>Kineski naučnici najavili su nastavak istraživanja kako bi detaljnije razumjeli ponašanje ove bakterije, s posebnim fokusom na njene moguće posljedice po zdravlje astronauta. Naime, njen srodnik može izazvati sepsu kod osoba oslabljenog imuniteta, pa postoji zabrinutost da bi i Niallia tiangongensis mogla imati štetan uticaj.Treba podsjetiti da ovo nije prvi slučaj da se nove bakterije otkriju u tzv. “čistim prostorima”. NASA je u sterilnim sobama gdje se pripremaju uređaji za svemirske misije identificirala desetine mikroorganizama koji pripadaju 26 potpuno novih vrsta.Studije su pokazale da ti mikrobi posjeduju nevjerovatnu sposobnost prilagođavanja i preživljavanja u ekstremno čistim i kontrolisanim uslovima, što predstavlja izazov s obzirom na buduće planove čovječanstva za istraživanje drugih planeta.

Novootkrivena bakterija promijenila je svoje ponašanje i prilagodila se teškim uvjetima u svemiru

Kineski naučnici otkrili dosad neviđen oblik života na svemirskoj postaji

Rijetka zelena morska kornjača, pronađena paralisana od hladnoće na Badnju večer prošle godine na jednoj irskoj plaži, puštena je jučer na slobodu na španskim Kanarskim ostrvima, pola godine nakon što je spašena i nakon što je prošla program rehabilitacije, potvrdio je veterinar koji je liječio kornjaču, javio je Reuters.Pretpostavlja se da su mladu kornjaču, koja je nazvana Solstis, koja bi normalno plivala u tropskim ili suptropskim vodama, vjerovatno odnijele sjeverne struje i izbacile je gotovo mrtvu na plažu u okrugu Kler na jugozapadu Irske, rekao je za Reuters veterinar i biolog iz Centra za zaštitu faune na Gran Kanariji, Paskal Kalabuig.- Kornjaču smo našli sa upalom pluća i meningitisom. Bila je u lošem stanju i imala je tragove ugriza ajkule ili foke na vrhu i dnu oklopa – rekla je Marija Foli, menadžer za životinje u Morskom svijetu Dingl u Irskoj.Kornjača široka oko 33 centimetra i teška 3,1 kilograma hranjena je proteklih šest mjeseci škampima i lignjama i liječena antibioticima. Zelene morske kornjače, iako su klasifikovane kao ugrožene, prilično su česte oko Kanarskog arhipelaga. U prirodnoj sredini mogu da žive do 90 godina, da narastu do 1,5 metra, i da dostignu težinu do 187 kilograma.

Kornjača široka oko 33 centimetra i teška 3,1 kilograma hranjena je proteklih šest mjeseci škampima i lignjama

Na slobodu puštena kornjača koja je pronađena prije pet mjeseci polumrtva na obali: Imala upalu pluća, meningitis i ugrize

Australijska agencija za regulaciju lijekova i terapije odobrila je prvi lijek za liječenje Alzheimerove bolesti, objavio je u četvrtak ABC, javlja Anadolu.Administracija za terapijske proizvode (TGA) odobrila je lijek Donanemab, za koji je utvrđeno da usporava napredovanje Alzheimerove bolesti čišćenjem proteina u mozgu.Lijek je namijenjen osobama s blagim kognitivnim oštećenjem ili blagom demencijom uzrokovanom Alzheimerovom bolešću, koja je najčešći tip demencije. To je vodeći uzrok smrti kod žena u Australiji i drugi najčešći kod muškaraca.Lijek se daje kao intravenska infuzija svake četiri sedmice, maksimalno 18 mjeseci.Klinička ispitivanja su pokazala da može pomoći u ranim fazama Alzheimerove bolesti.Međutim, ne može izliječiti i ne zaustavlja kognitivni pad. Ali može usporiti bolest i omogućiti ljudima bolji kvalitet života duže vrijeme.Lijek, koji je već odobren u Velikoj Britaniji i SAD-u, u ovoj fazi nije naveden u Programu farmaceutskih beneficija, što znači da ga vlada ne subvencionira i da će njegova primjena koštati između 40.000 i 80.000 dolara godišnje.Međutim, zdravstveni stručnjaci upozoravaju na nuspojave poput oticanja mozga i krvarenja, pozivajući na pažljivo praćenje.

Utvrđeno je da Donanemab usporava napredovanje Alzheimerove bolesti čišćenjem proteina u mozgu

Australija odobrila prvi lijek za liječenje Alzheimerove bolesti

Neke životinjske vrste poznate su samo iz muzejskih zbirki, ali subalpski vunasti štakor (Mallomys istapantap), prvi put dokumentiran u divljini na planinama Papue Nove Gvineje, sada je dobio svoje mjesto u znanstvenoj historiji, piše <a href="https://www.iflscience.com/meet-the-subalpine-woolly-rat-photographed-and-documented-in-the-wild-for-the-first-time-79306">IFLScience</a>.<h2>Šestomjesečna ekspedicija</h2>Ova vrsta štakora, znanstveno opisana 1989. godine na osnovu muzejskog primjerka, zabilježena je živa samo jednom u posljednjih trideset godina i do sada nije bila fotografirana. Jedine dostupne slike bile su ilustracije iz 1995. godine. Međutim, češki doktorand František Vejmelka odlučio je krenuti u potragu za ovom rijetkom vrstom.Tokom šestomjesečne ekspedicije na otoku Novoj Gvineji, Vejmelka je blisko sarađivao s lokalnim domorodačkim zajednicama. Istraživali su najviši vrh Papue Nove Gvineje, Vilhelm, gdje je dokumentirao čak 61 vrstu sisavaca. "Bez domorodačkih lovaca koji su me pratili na planini i pomagali mi locirati životinje nikad ne bih uspio prikupiti ove podatke", izjavio je Vejmelka.<h2>Prvi snimci ikada</h2>Najvažnije otkriće ekspedicije bilo je pronalaženje subalpskog vunastog štakora na nadmorskim visinama između 3.200 i 3.700 metara. Uz pomoć fotozamki i noćnih potraga s lokalnim vlasnicima zemljišta, Vejmelka je postao prva osoba koja je snimila fotografije i video-zapise ove vrste u prirodnom okruženju.

Također je izmjerio pet odraslih mužjaka, čija se težina kretala između 995 grama i 1,5 kilograma. Analiza sadržaja želudaca pokazala je da se štakor uglavnom hrani papratima, potvrđujući da je biljojed. Vejmelka je otkrio i dosad nezabilježenu karakteristiku – crvenkastosmeđu boju na prsima kod jedinki oba spola u divljini.- Kombinacija suvremenih i tradicionalnih metoda traganja, obogaćena golemim znanjem domorodačkih zajednica o lovu, rezultirala je prvim fizičkim podacima o ovoj jedinstvenoj vrsti glodavca u više od 30 godina, kao i prvim znanstvenim opažanjima živih jedinki - naveo je Vejmelka u svojoj studiji.

Ova vrsta štakora zabilježena je živa samo jednom u posljednjih trideset godina i do sada nije bila fotografirana

Upoznajte subalpskog vunastog štakora: Prvi put ikada snimljen u divljini

Nova studija objavljena u četvrtak upozorava da se tigrasti komarci sve više šire Europom zbog klimatskih promjena, povećavajući rizik da tropske bolesti poput denga i čikungunja groznice postanu endemske na kontinentu, prenosi Politico.Globalno zagrijavanje dovelo je do toga da je gotovo polovina svjetske populacije sada izložena riziku od zaraze denga i čikungunja groznicom, bolestima koje su nekada bile ograničene na tropska područja.&nbsp;Ovi virusi, koje prenose komarci, mogu biti smrtonosni, a simptomi uključuju visoku temperaturu, glavobolju, bolove u tijelu, mučninu i osip. <h2>Širenje tigrastih komaraca</h2>Tigrasti komarac sve više prodire prema sjeveru usljed porasta globalnih temperatura izazvanih ljudskim djelovanjem. Studija objavljena u časopisu The Lancet Planetary Health analizirala je utjecaj klime i drugih faktora na širenje dengue i čikungunja groznice u Europi tokom posljednjih 35 godina. Utvrđeno je da su od 2010. godine izbijanja ovih bolesti postala češća i ozbiljnija, u skladu s porastom temperatura. - Naši nalazi ukazuju na to da Europska unija prelazi iz faze povremenih izbijanja bolesti koje prenosi komarac roda Aedes prema endemskom stanju - navodi se u studiji. U 2022. godini, koja je bila najtoplija zabilježena godina u EU, prijavljena su 304 slučaja dengue groznice – rekord u odnosu na 275 slučajeva u prethodnih 15 godina, prema podacima studije. <h2>Slučajevi denga groznice u Evropi</h2>Zemlje poput Italije, Hrvatske, Francuske i Španije zabilježile su pojavu ovih bolesti.&nbsp;- Trend upućuje na prijelaz s povremenih slučajeva prema endemskom stanju u tim zemljama - dodaje studija. Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti izvijestio je u junu prošle godine da je 2023. godine u EU/EEA zabilježeno 130 lokalno stečenih slučajeva dengue groznice, u poređenju sa samo 71 slučajem u periodu od 2010. do 2021. godine.&nbsp;Prema studiji, u najgorem klimatskom scenariju, širenje dengue i čikungunja groznice moglo bi do 2060. godine porasti pet puta u odnosu na sadašnji nivo.

Globalno zagrijavanje dovelo je do toga da je gotovo polovina svjetske populacije sada izložena riziku od zaraze denga i čikungunja groznicom

Tigrasti komarac voli vrućinu i vlažna područja 

Klimatske promjene šire tropske bolesti: Tigrasti komarci sve sjevernije u Europi

Američki hirurzi uspješno su izveli prvu transplantaciju ljudskog mokraćnog mjehura 4. maja 2025. godine, označivši značajan korak u medicini. Kompleksna operacija, koja je trajala osam sati, uključivala je uzimanje bubrega i mokraćnog mjehura od donora, te njihovu revitalizaciju u tijelu pacijenta koji je te organe izgubio zbog bolesti bubrega i raka.- Bubreg je odmah počeo proizvoditi veliku količinu urina, a pacijentova bubrežna funkcija odmah se poboljšala. Nakon operacije nije bilo potrebe za dijalizom, a urin je pravilno tekao u novi mokraćni mjehur - rekao je urolog Nima Nasiri s Kalifornijskog univerziteta u Los Anđelesu (UCLA). <h2>Revolucionarni podvig</h2>Pacijent je ubrzo nakon operacije mogao normalno mokriti, što nije bio u stanju činiti sedam godina. S obzirom na milione ljudi širom svijeta s oštećenjem mokraćnog mjehura, ovaj revolucionarni podvig mogao bi promijeniti mnoge živote.- Ova operacija predstavlja historijski trenutak u medicini i mogla bi utjecati na to kako liječimo pažljivo odabrane pacijente s vrlo simptomatičnim "terminalnim" mjehurima koji više ne funkcioniraju - objasnio je urolog Inderbir Gil sa Univerziteta Južne Kalifornije. - Transplantacija je opcija liječenja koja spašava i poboljšava život kod mnogih stanja koja zahvaćaju glavne organe, a sada toj listi možemo dodati i mokraćni mjehur - dodao je. Do sada je jedina opcija za pacijente s teško oštećenim mokraćnim mjehurom bila upotreba dijela crijeva za zamjenu funkcije mjehura, ali ta metoda izaziva komplikacije u 80 posto slučajeva, uključujući probavne probleme ili gubitak bubrežne funkcije zbog razlika između mikrobioma probavnog i mokraćnog sistema, prema Gilu. Transplantacija mokraćnog mjehura bila je izuzetno izazovna zbog složenog sistema krvnih žila smještenih duboko u trbušnoj šupljini. Zbog toga se medicinski tim pripremao više od četiri godine, uključujući vježbe robotskih transplantacija na preminulim donorima koji su još bili na respiratorima. <h2>Pacijent se osjeća dobro</h2>Nove tehnike primijenjene su za spajanje donorskog mjehura i bubrega u tijelu 41-godišnjeg pacijenta, Oskara Larainsara, supruga i oca četvoro djece, koji je ranije izgubio oba bubrega i veći dio mjehura.Prosječni muški mokraćni mjehur može primiti do 700 mililitara tekućine, dok je Larainsarov mogao zadržati samo 30 mililitara. Hirurzi su olakšali postupak spajanjem određenih vena i arterija prije implantacije donorskog organa. - Unatoč složenosti slučaja, sve je išlo po planu i operacija je bila uspješna. Pacijent se dobro osjeća i zadovoljni smo njegovim dosadašnjim kliničkim napretkom - rekao je Gil. Ljekari planiraju još četiri operacije u okviru kliničkog ispitivanja transplantacija mokraćnog mjehura. Pacijenti moraju biti na dugotrajnoj imunosupresiji kako bi se spriječilo odbacivanje organa, što nosi određene rizike i nuspojave, zbog čega se transplantacija ne preporučuje ako postoji druga opcija. Ukoliko sljedeće četiri operacije budu jednako uspješne, uslijedit će veće kliničko ispitivanje.&nbsp;- Bio sam tempirana bomba, ali sada imam nadu - rekao je Larainsar svojim ljekarima tokom naknadnog pregleda.

Američki hirurzi uspješno su izveli prvu transplantaciju ljudskog mokraćnog mjehura 4. maja 2025. godine, označivši značajan korak u medicini

Uspješno izvedena prva transplantacija mokraćnog mjehura

Prvi put su naučnici uspjeli zabilježiti izuzetne time-lapse snimke koje prikazuju trenutak kada srce počinje da nastaje. Snimke pokazuju kako se srčane ćelije u embriju miša spontano organizuju u oblik nalik srcu, i to već u veoma ranoj fazi razvoja. Naučnici vjeruju da bi ova tehnika mogla donijeti nova saznanja o urođenim srčanim greškama koje pogađaju gotovo jedno od sto novorođenčadi, piše Guardian.- Ovo je prvi put da smo mogli pratiti srčane ćelije ovako izbliza i tokom tako dugog perioda razvoja sisara - rekao je dr. Kenzo Ivanović s Instituta za dječije zdravlje Great Ormond Street na Univerzitetskom koledžu u Londonu (UCL), glavni autor studije.&nbsp;- Prvo smo morali pouzdano uzgojiti embrije u specijalnim posudama kroz duži vremenski period, od nekoliko sati do nekoliko dana, a ono što smo otkrili bilo je potpuno neočekivano - objasnio je.

<h2>Napredna tehnologija mikroskopije</h2>Snimke razvoja embrija su napravljene naprednom tehnikom mikroskopije svjetlosnim snopom (light-sheet mikroskopijom) koja je naučnicima omogućila da prate embrije dok prolaze kroz ključnu fazu razvoja poznatu kao gastrulacija, kada embrij počinje da formira različite vrste ćelija i uspostavlja osnovne tjelesne ose.Nedugo zatim, ćelije srčanog mišića se organizuju u veliku cijev koja se potom dijeli na dijelove iz kojih će nastati stijenke i komore srca. Kod djece s urođenim srčanim manama, u tom procesu može doći do pojave rupe u stijenkama srca.Koristeći fluorescentne markere, tim je označio srčane mišićne ćelije – kardiomiocite – koje su svijetlile različitim bojama. Svake dvije minute tokom 40 sati pravile su se snimke koje prikazuju kako se ćelije kreću, dijele i oblikuju primitivni organ. Time je istraživačima bilo omogućeno da precizno prate gdje i kada se u embriju pojavljuju prve ćelije koje grade srce.Naučnici su otkrili da se već u ranoj fazi gastrulacije (oko šestog dana razvoja mišjeg embrija) pojavljuju ćelije koje se isključivo razvijaju u srce i da se one ponašaju veoma organizovano. Umjesto nasumičnog kretanja, ćelije slijede jasno određene putanje – bilo da formiraju srčane komore koje pumpaju krv ili pretkomore kroz koje krv ulazi u srce iz tijela i pluća.<h2>"Ovo temeljno mijenja naše razumijevanje"</h2>- Naša otkrića pokazuju da se odluka ćelije da postane srčana ćelija i njeno usmjereno kretanje mogu desiti mnogo ranije u embrionalnom razvoju nego što su do sadašnji modeli sugerisali - rekao je Ivanović.&nbsp;- Ovo temeljno mijenja naše razumijevanje razvoja srca jer pokazuje da ono što izgleda kao haotična migracija ćelija zapravo prati skrivene obrasce koji osiguravaju pravilno formiranje srca - dodao je.Naučnici smatraju da bi ova saznanja mogla unaprijediti razumijevanje i liječenje urođenih srčanih mana, ali i ubrzati razvoj uzgoja srčanog tkiva u laboratorijskim uslovima za potrebe regenerativne medicine. Studija je objavljena u časopisu EMBO Journal.

Prvi put su naučnici uspjeli zabilježiti izuzetne time-lapse snimke koje prikazuju trenutak kada srce počinje da nastaje

Prvi put snimljen nastanak srca: "Ovo mijenja naše shvatanje razvoja iz korijena"

Zahvaljujući kvantnim pojavama poznatim kao Hokingovo zračenje, svemir bi mogao nestati znatno ranije nego što su to ranije procjenjivali naučnici, tvrdi tim iz Nizozemske u studiji koja će biti objavljena u časopisu Journal of Cosmology and Astroparticle Physics.Prema istraživanju naučnika sa Univerziteta Radboud, posljednji tragovi ugašenih zvijezda mogli bi nestati za oko 10⁷⁸ godina – to je broj jedan sa 78 nula. Dosadašnje teorije procjenjivale su da bi taj proces trajao čak do nevjerovatnih 10¹¹⁰⁰ godina.Iako se i dalje radi o nezamislivo dugom vremenskom periodu, nova računica predstavlja ogroman preokret u dosadašnjim predviđanjima o sudbini svemira.<h2>Ne nestaju samo crne rupe</h2>Najzanimljivije otkriće istraživača je da Hokingovo zračenje ne utiče samo na crne rupe, već i na druge kosmičke objekte – uključujući neutronske zvijezde, guste ostatke masivnih zvijezda koje su eksplodirale kao supernove.Čak ni bijeli patuljci, koji se smatraju među najotpornijim tijelima u svemiru, nisu pošteđeni. Naučnici vjeruju da bi upravo oni mogli biti posljednji "glasnici kraja" svemira kakvog poznajemo – i to za "samo" 10⁷⁸ godina.- To znači da kraj svemira dolazi mnogo ranije nego što se ranije mislilo, iako još uvijek govorimo o jako, jako dalekoj budućnosti - rekao je glavni autor studije Hajno Falk, profesor radioastronomije na Univerzitetu Radboud.<h2>Hokingovo zračenje&nbsp;</h2>Još 1970-ih, pokojni fizičar Stiven Hoking iznio je teoriju da crne rupe nisu potpuno "crne", već da mogu emitovati zračenje. Ta ideja zasniva se na kvantnim pojavama na horizontu crne rupe, gdje se parovi čestica mogu stvoriti – jedna upada u rupu, dok druga bježi u svemir.Do sada se vjerovalo da su ovi efekti značajni isključivo kod crnih rupa. No, nova studija pokazuje da čak i tijela s manjom gravitacijom – poput neutronskih zvijezda – mogu emitovati slično zračenje, što bi s vremenom dovelo do njihovog potpunog nestanka.- Ali crne rupe nemaju površinu.&nbsp;One ponovo apsorbuju dio svog zračenja, što usporava njihov nestanak - objašnjava koautor Majkl Vondrak, postdoktorand na Radboudu.<h2>I Mjesec, i čovjek bi s vremenom nestali</h2>Naučnici su takođe izračunali koliko bi vremena trebalo da Hokingovo zračenje potpuno "izbriše" Mjesec – ili čak jednog čovjeka.Zaključak? Oko 10⁹⁰ godina. Međutim, autori studije naglašavaju da u tim procjenama nisu uračunati drugi astrofizički procesi, poput raspadanja materije ili promjena u gustini mase. Drugim riječima – čovječanstvo će gotovo sigurno nestati iz nekih drugih razloga mnogo ranije.

Zahvaljujući kvantnim pojavama poznatim kao Hokingovo zračenje, svemir bi mogao nestati znatno ranije nego što su to ranije procjenjivali naučnici

Naučnici tvrde: Svemir će nestati mnogo brže nego što se mislilo

Hirovite sile prirode ne prestaju nas podsjećati na to koliko smo krhki i ranjivi. Suočeni s njenom snagom – potresima, poplavama, požarima, olujama, sušama i vulkanskim erupcijama – bivamo prisiljeni na poniznost koju često zaboravljamo u prividu svakodnevne sigurnosti.Novi podsjetnik na tu nepredvidivu moć prirode dolazi iz dubina Tihog okeana.<h2>Aktivirao se podmorski div</h2>Stotine kilometara od obale američke savezne države Oregon, znake uznemirenosti pokazuje ogroman podmorski vulkan širine 1,6 kilometara, upozoravaju američki naučnici.Vulkan Axial Seamount, smješten 1,4 kilometra ispod površine okeana, nalazi se na području gdje se magma iz Zemljine unutrašnjosti probija kroz koru. Iako su ovakvi vulkani česti na oceanskom dnu, Axial leži uz greben Juan de Fuca, gdje se dvije velike tektonske ploče neprestano razmiču, stvarajući snažan pritisak ispod površine.Nagli porast broja potresa sugerira da se ispod Axiala gomila magma, što bi moglo uzrokovati erupciju, tvrde naučnici sa Regional Cabled Arraya, projekta koji vodi Univerzitet u Vašingtonu.- Trenutno bilježimo stotine potresa svaki dan, iako još nismo na nivou koji je prethodio zadnjoj erupciji.&nbsp;Moguće je da će vulkan eruptirati već krajem ove godine ili početkom 2026., ali isto tako može biti i sutra. Vrlo je nepredvidiv - rekao je profesor Vilijam Vilkok.<h2>Posljednja erupcija bila 2015.</h2>U aprilu 2015. Axial je proizveo čak 10.000 potresa u jednom danu, dok je lava tada prekrila oko 40 kilometara kvadratnih morskog dna. Ovaj proces formirao je kalderu – golemu udubinu u koju se slijevaju mikroorganizmi i drugi oblici života, opstajući zahvaljujući mineralno bogatim izvorima.Iz tih izvora izbijaju oblaci mikroskopskih čestica, poznati kao “snowbloweri”, a iako magma ponekad uništi lokalni ekosistem, oporavak je zapanjujuće brz.- Tri mjeseca nakon erupcije, biljni i životinjski svijet se oporavio - rekla je voditeljica projekta Debi Keli.

Keli dodaje da ova otkrića pokazuju kako život može uspijevati i u najekstremnijim uslovima, te da podmorski vulkani možda imaju ključnu ulogu u razvoju života u okeanima.Iako lokalne morske životinje osjećaju podrhtavanja, ljudi na kopnu nisu u opasnosti, niti će se iznad mora pojaviti oblaci pepela. Axial Seamount, kaže Keli, idealan je za naučna posmatranja jer njegove erupcije nisu eksplozivne. Ovaj put, planira se da se erupcija prvi put prenosi uživo, što bi bio historijski trenutak.

<blockquote class="twitter-tweet">An underwater volcano, Axial Seamount, located off the Oregon coast, is showing signs of renewed activity, with scientists predicting a potential eruption later this year or early 2026. Researchers have recorded increased earthquake activity and seafloor swelling, indicating… <a href="https://t.co/JTOh7zvJ8E">pic.twitter.com/JTOh7zvJ8E</a>&mdash; Carolyn Rockey (@CarolynWRockey) <a href="https://twitter.com/CarolynWRockey/status/1921593933324247131?ref_src=twsrc%5Etfw">May 11, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Naučnici su tek nedavno uspjeli direktno posmatrati jednu podmorsku erupciju – u aprilu ove godine kod obale Kostarike – kada su svjedočili izbijanju užarene lave i uništenju lokalnog ekosistema.Još zanimljivije, istraživanje Axiala otkrilo je da tajming erupcija zavisi ne samo od podzemnih sila, već i od kretanja planeta. Sve tri prethodne erupcije desile su se početkom godine, kada je Zemlja najudaljenija od Sunca. Vjeruje se da gravitacijski utjecaj Mjeseca, koji izaziva plime i oseke, dodatno pritiska vulkan i potiče pucanje magmatske komore.

Stotine kilometara od obale američke savezne države Oregon, znake uznemirenosti pokazuje ogroman podmorski vulkan širine 1,6 kilometara

Aktivirao se golemi vulkan, naučnici upozoravaju: "Može eruptirati svakog trenutka"


Na obali Zapadne Australije, u tirkiznim vodama jednog od najizoliranijih dijelova svijeta, američki turisti Emili Vapman i Evan Risucci plutali su iznad koraljnog grebena Ningaloo. Iako na prvi pogled djeluje netaknuto, ono što se krije ispod površine otkriva tragičnu priču – izbijeljeni koralji, bijeli poput pijeska, svjedoče o snažnom toplinskom stresu koji pogađa greben, izvještava Si-En-En.- Učili smo o izbjeljivanju na fakultetu, ali ovo je zaista potresno iskustvo - izjavila je Vapman, biologinja iz Kalifornije. Risucci, njen saputnik, priznaje da je prvobitno mislio da su bijeli koralji znak zdravlja, ali su zapravo svjedočili bolesti grebena. Ningaloo je jedan od najdužih priobalnih grebena na svijetu i do ove godine uspijevao je izbjeći masovno izbjeljivanje koje decenijama uništava koralje širom planete.<h2>Znak smrti</h2>Međutim, morski toplinski val, praćen iznadprosječno visokim temperaturama i najtoplijim martom u istoriji Zapadne Australije, promijenio je situaciju. Prvi put su čak i stoljetni koralji roda Porites, poznati kao "koraljni divovi", počeli gubiti simbiotske alge koje im omogućavaju opstanak, blijedeći i ostavljajući prostor za zelene alge – jasan znak smrti.<h2>"Ovo je bilo neizbježno"</h2>- Ovo je bilo neizbježno - rekla je molekularna ekološkinja Kejt Kigli iz fondacije Minderoo. U laboratoriji u Eksmautu, ona i njen tim pokušavaju uzgojiti otpornije koralje ukrštanjem jedinki iz toplijih i hladnijih voda.

- Na grebenu Ningaloo otkrili smo da, ako ukrstite majku s grebena otpornog na toplinu s ocem s manje otpornog grebena, možete dobiti potomstvo s dvostruko većom otpornošću na toplinu. Ponekad su mladi koralji čak otporniji od majke - objasnila je Kigli.Greben Ningaloo je ove godine, istovremeno s Velikim koraljnim grebenom na istoku, doživio masovno izbjeljivanje. Prema riječima milijardera i filantropa Endrua Foresta, ovo je jasan pokazatelj da su se upozorenja naučne zajednice ostvarila.<h2>"Uništit ćemo i ekonomiju"</h2>Forest, koji ima doktorat iz morske ekologije, nastoji podstaći rudarsku industriju u državi bogatoj fosilnim gorivima da pređe na obnovljive izvore energije.&nbsp;- Uništimo li oceane, uništit ćemo i ekonomiju - poručio je Forest na Forumu o Indijskom oceanu u Pertu.Turistički grad Eksmaut svakog marta i aprila privlači posjetitelje željne plivanja s kitopsinama, a u tim mjesecima mogu se vidjeti i grbavi kitovi, raže mante i morske kornjače. Ipak, regija je i centar eksploatacije fosilnih goriva.Iako se Australija obavezala ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 °C, emisije stakleničkih plinova nastavljaju rasti, a predlažu se novi projekti, poput proširenja plinskog postrojenja u Karati koje bi moglo raditi do 2070. godine.<h2>Ima nade</h2>Naučnici upozoravaju da nijedna laboratorijska tehnika ne može zamijeniti klimatsku akciju. Obnova grebena u trenutnim uslovima bila bi preskupa i tehnički neizvodiva.Ipak, selektivni uzgoj u Nacionalnom simulatoru morskog okoliša u Kvinslendu pokazuje da se laboratorijski uzgojeni koralji mogu održati na Velikom koraljnom grebenu, iako su rezultati ograničeni na određene vrste i lokacije.Unatoč teškom stanju, Ningaloo je ove godine pokazao znakove života – desio se mrijest, što ukazuje da je greben, iako bolestan, još uvijek sposoban za regeneraciju. „To daje nadu“, rekla je Kigli. „Ovaj ekosustav je ugrožen, ali još nije izgubljen. Moramo učiniti sve da ga zaštitimo.“

Šokantne prognoze svjetskih meteorologa: Proživjeli smo 10 najtoplijih godina, a pravo zagrijavanje tek nas čeka

Astronomi pronašli zvijezde koje se okreću jedna unutar druge

Pogledajte kako jedan od najaktivnijih svjetskih vulkana izbacuje lavu 300 metara u zrak

Skrivena opasnost u orbiti Venere: Nova prijetnja Zemlji

Zlato iz Zemljine jezgre polako curi prema površini

Dosada kao lijek: Stručnjaci tvrde da odmor bez stimulacije može koristiti mozgu

Kineski naučnici otkrili dosad neviđen oblik života na svemirskoj postaji

Na slobodu puštena kornjača koja je pronađena prije pet mjeseci polumrtva na obali: Imala upalu pluća, meningitis i ugrize

Australija odobrila prvi lijek za liječenje Alzheimerove bolesti

Upoznajte subalpskog vunastog štakora: Prvi put ikada snimljen u divljini

Klimatske promjene šire tropske bolesti: Tigrasti komarci sve sjevernije u Europi

Uspješno izvedena prva transplantacija mokraćnog mjehura

Prvi put snimljen nastanak srca: "Ovo mijenja naše shvatanje razvoja iz korijena"

Naučnici tvrde: Svemir će nestati mnogo brže nego što se mislilo

Aktivirao se golemi vulkan, naučnici upozoravaju: "Može eruptirati svakog trenutka"

Znakovi smrti na drevnom koraljnom grebenu Australije

Nauka

Šokantne prognoze svjetskih meteorologa: Proživjeli smo 10 najtoplijih godina, a pravo zagrijavanje tek nas čeka

Astronomi pronašli zvijezde koje se okreću jedna unutar druge

Pogledajte kako jedan od najaktivnijih svjetskih vulkana izbacuje lavu 300 metara u zrak

Skrivena opasnost u orbiti Venere: Nova prijetnja Zemlji

Zlato iz Zemljine jezgre polako curi prema površini

Dosada kao lijek: Stručnjaci tvrde da odmor bez stimulacije može koristiti mozgu

Kineski naučnici otkrili dosad neviđen oblik života na svemirskoj postaji

Na slobodu puštena kornjača koja je pronađena prije pet mjeseci polumrtva na obali: Imala upalu pluća, meningitis i ugrize

Australija odobrila prvi lijek za liječenje Alzheimerove bolesti

Upoznajte subalpskog vunastog štakora: Prvi put ikada snimljen u divljini

Klimatske promjene šire tropske bolesti: Tigrasti komarci sve sjevernije u Europi

Uspješno izvedena prva transplantacija mokraćnog mjehura

Prvi put snimljen nastanak srca: "Ovo mijenja naše shvatanje razvoja iz korijena"

Naučnici tvrde: Svemir će nestati mnogo brže nego što se mislilo

Aktivirao se golemi vulkan, naučnici upozoravaju: "Može eruptirati svakog trenutka"

Znakovi smrti na drevnom koraljnom grebenu Australije