<p>Škorpioni sve češće naseljavaju brazilske gradove, upozoreno je u naučnom radu koji ukazuje da brza urbanizacija i klimatske promjene pogoduju rastu broja ljudi pogođenih njihovim ubodima. Prema podacima brazilskog zdravstvenog informacionog sistema, između 2014. i 2023. godine prijavljeno je više od 1,1 milion uboda škorpiona.</p><p>Studija objavljena u časopisu Frontiers in Public Health pokazuje da je broj prijava uboda porastao za čak 250 % u navedenom periodu. Kao ključne razloge autori navode neplanski provođenu urbanizaciju, visoku naseljenost i loše upravljanje otpadom.</p><p>Iako gradska naselja sve više zadiru u prirodna staništa škorpiona, istovremeno stvaraju i nova, povoljna okruženja za njihov opstanak i širenje.</p><p>- Urbanizacija u Brazilu duboko je promijenila ekosisteme - rekla je za The Guardian glavna autorica studije, Manuela Berto Puka, docentica na Državnom univerzitetu São Paulo.</p><h2>Kanalizacije – idealno skrovište</h2><p>- Gradovi nenamjerno nude sve što škorpionima treba: mnogo skrovišta u zidovima, odvodima, ruševinama i građevinskom otpadu, stalnu toplotu i pouzdan izvor hrane u obliku žohara i drugih urbanih beskičmenjaka - pojasnila je Puka.</p><p>Posebno su im privlačni topli kanalizacioni sistemi koji su gotovo bez predatora i bogati hranom. Neke vrste škorpiona mogu preživjeti i do 400 dana bez hrane, a sposobne su da se razmnožavaju bez parenja, što ih čini izuzetno teškim za suzbijanje.</p><p>Toplija ljeta, kao i naizmjenična razdoblja kiša i suša, dodatno pogoduju njihovom širenju, jer su prilagođeni vlažnim i toplim sredinama. Privremeni podaci za 2024. godinu pokazuju da su škorpioni odgovorni za gotovo 200.000 uboda i 133 smrtna slučaja. Istraživači procjenjuju da bi između 2025. i 2033. godine moglo doći do još dva miliona novih slučajeva.</p><p>- Stvarni razmjeri ovog problema vjerovatno su mnogo veći od onih prikazanih u zvaničnoj statistici - navode autori, dodajući da se mnogi građani odlučuju na kućno liječenje ili ga u potpunosti izbjegavaju.</p><p>- Radila sam u sredinama gdje je strah od uboda škorpiona svakodnevan, naročito u siromašnim i prenapučenim područjima. Brojke nam govore da će situacija u budućnosti biti još ozbiljnija - istakla je Puka.</p><h2>Djeca i stariji najugroženiji</h2><p>Prema navodima istraživača, oko 0,1 % prijavljenih uboda završava smrtnim ishodom, a najugroženiji su djeca i starije osobe. Iako se zdravi ljudi uglavnom potpuno oporave, mogu trpjeti jake bolove i nelagodu nekoliko dana. Simptomi uključuju bol, peckanje, oticanje, crvenilo, trnce i mučninu.</p><p>Prethodna istraživanja su pokazala da bi usljed klimatskih promjena moglo doći do širenja staništa škorpiona prema urbanim područjima. Brazil, Paragvaj, Bolivija, Meksiko, Gvajana i Venecuela posljednjih decenija bilježe značajan porast slučajeva škorpionizma – medicinskog stanja izazvanog ubodom – što je preraslo u ozbiljnu javnozdravstvenu prijetnju.</p><h2>Prevencija i svijest</h2><p>- Škorpioni žive u prenapučenim i vlažnim okruženjima. Održavajte prostorije čistim, zapečatite pukotine u zidovima, postavite mrežice na odvode i uvijek provjerite obuću, peškire i odjeću prije upotrebe - savjetuje Puka.</p><p>Ekologinja s Univerziteta u Redingu, dr Manuela González-Suarez, koja nije učestvovala u istraživanju, komentarisala je: "Brojevi su znatno veći nego što sam očekivala – ovo je ozbiljan porast.“ Ipak, dodala je da podizanje svijesti o problemu može rezultirati većim brojem prijava.</p><p>- Ljudi ne bi trebali paničiti zbog ovog istraživanja.&nbsp;Većina onih koje ubode škorpion neće imati teške ili smrtonosne reakcije. Stopa smrtnosti je niska u poređenju, na primjer, sobraćajnim nesrećama ili nasilnim zločinima - rekla je González-Suarez.</p><p>Brazilski zdravstveni sistem pruža besplatno liječenje, a protuotrov je dostupan u nekim bolnicama i hitnim centrima.</p><p>- U slučaju uboda, ne čekajte da se simptomi pogoršaju – odmah se obratite najbližoj zdravstvenoj ustanovi. Svi su ranjivi, naročito djeca – i najmanji ubod može biti koban - upozorila je profesorica Elijane Kandijani Arantes s Univerziteta u São Paulu.</p><p>Na kraju, Puka je istakla: "Jedna od najraširenijih zabluda jeste da su škorpioni naši neprijatelji. Oni se ponašaju defanzivno, a ne napadački. Dio su prirodnog svijeta i imaju važnu ekološku ulogu – od kontrole štetočina do očuvanja biološke raznolikosti.“</p>

Prema podacima brazilskog zdravstvenog informacionog sistema, između 2014. i 2023. godine prijavljeno je više od 1,1 milion uboda škorpiona

Škorpioni opsjedaju Brazil: Ugrizi u porastu, gradovi postaju idealna staništa

<p>Uturunku, planinski vrh u središtu Anda u Boliviji, poznat kao zombi-vulkan, pokazuje znakove buđenja nakon 250.000 godina neaktivnosti, jer ispušta plinove i izaziva potrese slične aktivnim vulkanima, prenose svjetski mediji.</p><p>Satelitski radarski snimci Uturunkua, najvišeg vrha jugozapadne Bolivije, prije više od dvije decenije otkrili su da su sile unutar vulkana uzdizale i spuštale područje oko vrha, široko oko 150 kilometara, formirajući oblik poput sombrera. Znanstvenici su nedavno detaljno istražili Uturunku kako bi utvrdili jesu li stalne deformacije i druge aktivnosti pokazatelji da se uspavani vulkan možda budi.</p><p>Kombinacijom satelitskih podataka, analize seizmičkih aktivnosti i računarskih modela reakcije stijena na pritiske, istraživači su stvorili detaljniju sliku unutrašnje strukture Uturunkua i otkrili razloge njegove aktivnosti. Svoja saznanja objavili su 28. aprila u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.</p><p><br></p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">“Night of the Living Uturuncu” doesn’t exactly roll off the tongue. But this dormant volcano in the southwest corner of Boliva has more in common with the walking dead than one might think.<a href="https://twitter.com/CornellEng?ref_src=twsrc%5Etfw">@CornellEng</a> and <a href="https://twitter.com/CornellEAS?ref_src=twsrc%5Etfw">@CornellEAS</a> researchers detected signs of life in the “zombie” volcano,… <a href="https://t.co/PIxKtZDWVi">pic.twitter.com/PIxKtZDWVi</a></p>&mdash; Cornell University (@Cornell) <a href="https://twitter.com/Cornell/status/1917323087403458798?ref_src=twsrc%5Etfw">April 29, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Vulkanske erupcije obično nastaju kada magma ispod vulkana prodre u podzemne magmatske komore, a zatim izbije na površinu kroz pukotine i otvore. Erupcije su eksplozivnije ako je magma gušća, jer zadržava plinove, što dovodi do nakupljanja pritiska koji se naglo oslobađa, izbacujući magmu kao lavu.</p><p>Međutim, istraživanje pokazuje da to nije slučaj s Uturunkuom. Umjesto toga, magma, plinovi i slane tekućine međusobno djeluju u hidrotermalnom sistemu, čija aktivnost nije bila potpuno razjašnjena, stvarajući "zombi-podrhtavanja" vulkana.</p><h2>Najveće aktivno magmatsko tijelo</h2><p>Na dubini od 10 do 20 kilometara ispod Uturunkua nalazi se ogroman rezervoar magme, poznat kao magmatsko tijelo Altiplano-Puna, koje se prostire na oko 200 kilometara i predstavlja najveće poznato aktivno magmatsko tijelo u Zemljinoj kori.</p><p>Ranija istraživanja ukazivala su na postojanje aktivnog hidrotermalnog sistema koji povezuje magmatski rezervoar s planinskim lancem, ali nije bilo jasno kako magma i tekućine djeluju unutar tog sistema. Koristeći signale iz preko 1700 seizmičkih događaja između 2009. i 2012. godine, znanstvenici su kreirali visokorezolucijske slike plitke kore ispod Uturunkua.</p><p>Također su zabilježili električne i gravitacijske promjene pod zemljom, kao i promjene u hemijskom sastavu stijena, otkrivajući detalje sistema kanala unutar i ispod vulkana kroz koje je cirkulirala geotermalno zagrijana tekućina.</p><h2>"Ne bilježimo porast seizmičnosti"</h2><p>Istraživači su otkrili da magmatsko tijelo zagrijava podzemnu tekućinu i oslobađa plinove, koji zajedno s tekućinom migriraju prema gore i nakupljaju se u komorama ispod vulkanskog kratera. Njihovo kretanje kroz Uturunku izaziva potrese, oslobađanje pare, deformaciju stijena i podizanje površine za oko 1 centimetar godišnje.</p><p>Unutrašnja dinamika Uturunkua ne samo da objašnjava njegovu aktivnost, već ukazuje da ovaj "zombi" nije blizu erupcije, izjavio je koautor studije Majk Kendal, profesor i voditelj odjela za znanosti o Zemlji na Univerzitetu Oksford.</p><p>- Ne bilježimo porast seizmičnosti. Loš znak bio bi porast seizmičnosti, a zatim migracija seizmičnosti s velike dubine na mnogo pliće dubine – to je obično pokazatelj da se magma kreće - rekao je Kendal za CNN.&nbsp;</p><p>- Ne vidimo ništa slično tome.&nbsp;Izgleda kao da vulkan samo ispušta plinove, ispušta paru i smiruje se - dodao je.</p><p>Korištenje više tehnika bilo je ključno za razumijevanje podzemne strukture Uturunkua, prema geologu Benjaminu Andrijusu, direktoru Programa za praćenje globalne vulkanske aktivnosti pri Smitsonijanovom Nacionalnom prirodoslovnom muzeju u Vašingtonu.</p><p>Pojedinačne metode istraživanja seizmičke aktivnosti, hemije i fizike stijena "daju zanimljive, ali donekle dvosmislene rezultate", rekao je Andrijus, koji nije učestvovao u studiji. Zajedno, ove metode ukazuju na hidrotermalni sistem, a ne na nadiruću magmu kao uzrok aktivnosti Uturunkua, i pružaju uvid u međudjelovanje magme, stijena i tekućine ispod vulkana.</p><p>- Ovo istraživanje je važno za razumijevanje vulkana, granitnih stijena, rudnih tijela i formiranja kontinentalne kore - rekao je Andrijus. Također je važno prepoznati da neki vulkani mogu biti prilično aktivni, "ali ne nužno spremni za erupciju".</p><h2>Deseci zombi-vulkana</h2><p>Tokom decenija, Program za praćenje globalne vulkanske aktivnosti zabilježio je oko 50 zombi-vulkana starijih od 12.000 godina, ali mlađih od 2,6 miliona godina.</p><p>Njihovi znakovi aktivnosti su "uglavnom geotermalne značajke poput toplih izvora i fumarola (otvora kroz koje izlaze vrući plinovi)", rekao je koautor studije Metju Pričard, profesor geofizike na Univerzitetu Kornel u Njujorku.</p>

<p>Pošto je Uturunku jedan od desetaka zombi-vulkana koje znanstvenici prate širom svijeta, nova saznanja mogla bi pomoći u prepoznavanju onih koji prijete erupcijom.</p><p>Neki "zombiji" pokazuju povišene površinske temperature i već se proučavaju kao potencijalni izvori geotermalne energije, kao i zbog svojih mineralnih naslaga, "a mnogi su spremni za daljnja istraživanja", rekao je Pričard za CNN.</p><p>- Neki bi mogli biti u dugom, sporom opadanju aktivnosti, samo se hladeći od prethodnih toplijih vremena. Drugi bi mogli s vremenom pokazati povećanje aktivnosti.&nbsp;Ali još ne znamo kako ih razlikovati - rekao je.&nbsp;</p><p>Proučavanje unutrašnje strukture vulkana moglo bi otkriti mogućnosti za korištenje geotermalne energije i pristup metalima ključnim za tehnologije, poput bakra, nikla i platine, dodao je Kendal.</p><p>Ova kombinacija metoda mogla bi biti korisna za analizu bilo kojeg vulkana, ne samo "zombija".&nbsp;</p><p>- To je zaista dobar način za bolje razumijevanje anatomije vulkana, u kojoj je fazi razvoja.&nbsp;To je vrlo važno za procjenu rizika i opasnosti - rekao je.</p>

Planinski vrh u središtu Anda u Boliviji, poznat kao zombi-vulkan, pokazuje znakove buđenja, jer ispušta plinove i izaziva potrese 

Zombi-vulkan u Boliviji oživljava nakon četvrt miliona godina

<p>Izvršni direktor SpaceX-a, milijarder Ilon Mask (Elon Musk), u intervjuu za Fox News je govorio o svojoj viziji života na Marsu dok se njegovo vrijeme provedeno u Odjelu za učinkovitost vlade (DOGE) bliži kraju. </p><p>Mask je podijelio zaključke tima DOGE-a o rasipanju, prevarama i zloupotrebama unutar vlade te dodatno razradio svoju ideju kolonizacije Marsa kao “životnog osiguranja” za čovječanstvo.</p><h2>Život na Zemlji&nbsp;</h2><p>-	Mars je kolektivno životno osiguranje za život. Naime, u konačnici će sav život na Zemlji biti uništen od strane Sunca. Sunce se postupno širi, i stoga u nekom trenutku moramo postati civilizacija koja obitava na više planeta, jer će Zemlja biti spaljena - rekao je Mask.</p><p>Također je objasnio da njegova vizija za Mars nije samo slijetanje na planetu, postavljanje zastava i ostavljanje tragova, već je riječ o stvaranju samoodrživog grada.</p><h2>Samostalno razvijanje </h2><p>-	Cilj je da Mars bude dovoljno samoodrživ i da se može razvijati samostalno ako brodovi za snabdijevanje sa Zemlje prestanu dolaziti iz bilo kojeg razloga, bilo zato što je civilizacija nestala u velikom prasku ili tiho u tišini. Ako su brodovi za snabdijevanje nužni za preživljavanje Marsa, tada nismo stvorili životno osiguranje. Nismo stvorili životno osiguranje za život u kolektivu. Dakle, to je ključna tačka u budućnosti gdje će sudbina života, kakvu poznajemo, biti zauvijek pogođena, a to je kada Mars postane samoodrživ – izjavio je on. </p><p>Mask je sredinom marta napisao u objavi na svojoj društvenoj mreži X da će SpaceX Starship krenuti prema crvenoj planeti krajem 2026. godine, prevozeći Optimusa, Teslin humanoidni robot. </p><p>Predvidio je da bi, ako misije budu uspješne, ljudi mogli početi slijetati na Mars već 2029. godine, iako je 2031. godina vjerovatnija.</p>

Cilj je da Mars bude dovoljno samoodrživ i da se može razvijati samostalno, kaže Mask 

Mask nestao sa scene, pa otkrio svoj jezivi plan: "Zemlja će biti spaljena" 

<p>Nacionalna zaklada za nauku Sjedinjenih Američkih Država (NSF) objavila je prvu fotografiju Sunca snimljenu pomoću novog instrumenta – Visible Tunable Filtera (VTF), odnosno podesivog filtera za vidljivi spektar, koji se nalazi na najvećem solarnom teleskopu na svijetu – Daniel K. Inouye Solar Teleskopu na Havajima, prenosi CNN. Radi se o do sada najdetaljnijem prikazu površine naše zvijezde, koji naučnicima pruža trodimenzionalni uvid u složene procese na Suncu.</p><h2>Rezolucija od 10 kilometara po pikselu</h2><p>Na slici snimljenoj u decembru 2023. vidi se grupa tamnih sunčevih pjega veličine kontinenata u središtu unutrašnje atmosfere Sunca, s rezolucijom od 10 kilometara po pikselu. Ove pjege predstavljaju regije intenzivne magnetske aktivnosti u kojima dolazi do sunčevih baklji i koronalnih izbačaja mase (CME). CME su ogromni oblaci jonizovanog gasa, poznatog kao plazma, i magnetskih polja koji eruptiraju iz vanjskog omotača Sunca.</p><p>Ove pojave mogu imati ozbiljan utjecaj na Zemlju, narušiti elektromagnetsko polje planete, izazvati prekide u elektroenergetskim mrežama, satelitima i GPS sistemima. Naučnici već decenijama prate jedanaestogodišnji ciklus magnetske aktivnosti Sunca.</p><p>U oktobru 2023. američke i međunarodne agencije, uključujući NASA-u i NOAA-u, potvrdile su da je Sunce ušlo u fazu solarnog maksimuma – period tokom kojeg se magnetski polovi Sunca zamjenjuju, a broj sunčevih pjega dostiže vrhunac. Ova faza će trajati nekoliko mjeseci i idealno se poklapa s intenziviranjem testiranja nove tehnologije poput VTF-a.</p><h2>Kako funkcioniše VTF?&nbsp;</h2><p>Površina Sunca podsjeća na ključalu supu – toplota iz jezgre se uzdiže prema van kroz konvekcijske struje. Sunčeve pjege nastaju tamo gdje zamršeni magnetski tokovi djeluju kao "čep" koji blokira prijenos toplote, objašnjava dr. Mark Miješ sa Univerziteta Kolorado Bouder.</p><p>VTF omogućava snimanje slojeva solarne atmosfere na različitim talasnim dužinama svjetlosti, slično kao što radio-prijemnik “hvata” određenu frekvenciju. Za razliku od obične kamere koja bilježi svjetlost svih talasnih dužina istovremeno, VTF – spektropolarimetar – propušta svjetlost po jednoj valnoj dužini, omogućavajući izuzetno precizna mjerenja.</p><p>Instrument koristi etalonski filter, sastavljen od dvije staklene ploče razdvojene svega nekoliko mikrona. Ove ploče selektivno propuštaju talase svjetlosti pomoću interferencije – principa sličnog onom kod slušalica za poništavanje buke. U svega nekoliko sekundi, VTF snimi stotine fotografija koje se kombinuju u trodimenzionalni prikaz površine Sunca.</p><p>Naučnici potom analiziraju dobijene podatke kako bi proučili temperaturu, pritisak, brzinu kretanja i strukturu magnetskog polja u različitim slojevima sunčeve atmosfere.</p><h2>Historijska tehnologija, decenije razvoja</h2><p>Ovaj spektropolarimetar predstavlja vrhunac više od deset godina dugog razvoja. Instrument je razvijen u Njemačkoj, u Institutu za solarnu fiziku, a potom su njegovi dijelovi prevezeni preko Atlantika i Pacifika te pažljivo sastavljeni na vrhu vulkanskog planinskog vrha Haleakala na Havajima, na nadmorskoj visini od 3000 metara.</p><p>- To je bilo poput sastavljanja broda u boci.&nbsp;Sada konačno kuca srce ovog teleskopa - rekao je naučnik Fridrih Voger iz NSF-a.&nbsp;</p><p>Dr. Matijas Šubert, jedan od vodećih naučnika na projektu, dodao je: "VTF je tehnološko čudo. On je srce teleskopa Inouye i sada je napokon tamo gdje mu je mjesto." Potpuni operativni status instrumenta očekuje se do 2026. godine.</p><p>Ovaj teleskop dio je globalnih napora za bolje razumijevanje Sunca i predviđanje svemirskih vremenskih pojava. Osim njega, u orbiti se nalaze i druge misije poput Parker Solar Probea (NASA) i Solar Orbitera (ESA i NASA), koje daju komplementarne podatke direktno iz blizine sunčeve atmosfere.</p><p>Kako solarna aktivnost raste, ovakvi instrumenti mogli bi igrati ključnu ulogu u zaštiti zemaljske infrastrukture i tehnologije.</p>

 Radi se o do sada najdetaljnijem prikazu površine naše zvijezde, koji naučnicima pruža trodimenzionalni uvid u složene procese na Suncu

Historijska snimka Sunca: Najveći solarni teleskop na svijetu otkrio neviđene detalje

<p>Sovjetska svemirska letjelica lansirana prije više od pola stoljeća sljedeće sedmice će nekontrolirano proći kroz Zemljinu atmosferu, označavajući dramatičan kraj misije iz doba Hladnog rata koja nikada nije napustila orbitu, prema izvještajima nekoliko medija.</p><p>Science Alert je u petak izvijestio da je Kosmos-482, sonda za slijetanje na Veneru teška 500 kilograma, koju je bivši SSSR lansirao 31. marta 1972. godine raketom Molnija s kosmodroma Bajkonur, trebala pratiti svoju sestrinsku sondu Veneru 8 na misiji prema Veneri, ali se sada očekuje da će ponovo ući u Zemljinu atmosferu oko 10. maja.</p><p>Kosmos-482 je ostao "zaglavljen" u Zemljinoj orbiti nakon kvara rakete, vjerovatno kvara tajmera i dio njega je tamo ostao od tada, dodaje se u izvještaju.</p><p>Prema riječima analitičara Marka Langbroka (Marca Langbroeka) sa Tehnološkog univerziteta Delft, sada se očekuje da će svemirska letjelica ponovo ući u atmosferu oko 10. maja, iako precizno vrijeme i lokacija nisu sigurni.</p><p>- Budući da je ovo lender dizajniran da preživi prolazak kroz Venerinu atmosferu, moguće je da će preživjeti i ponovni ulazak u Zemljinu atmosferu netaknut - napisao je Langbrok u nedavnoj objavi na svom blogu.</p><h2>Rizik ostaje minimalan</h2><p>Sferna kapsula za spuštanje, promjera otprilike jednog metra, dizajnirana je da izdrži pritiske i toplinu Venerine atmosfere bogate ugljičnim dioksidom.</p><p>Dok se većina originalnog tereta raspala prije nekoliko decenija, robusni dizajn ove kapsule mogao bi joj omogućiti da preživi svoj posljednji pad.</p><p>Međutim, Langbrok je u poruci koju je dobio The Guardian naglasio da su šanse da će uzrokovati štetu izuzetno male.</p><p>- Rizik je sličan riziku od slučajnog pada meteorita, kojih se nekoliko dogodi svake godine. Veći je rizik da vas udari grom tokom života - rekao je.</p><p>Astrofizičar Džonatan MekDovel (Jonathan McDowell) iz Harvard-Smithsonian Centra za astrofiziku također je dodao da bi "bilo bolje da toplinski štit otkaže, što bi uzrokovalo izgaranje svemirske letjelice tokom prolaska kroz atmosferu. Ali ako toplinski štit izdrži, letjelica će se vratiti netaknuta i imat ćete metalni objekt od pola tone koji pada s neba."</p><h2>Svemirski otpad</h2><p>Predviđena zona ponovnog ulaska proteže se od 52° sjeverne do 52° južne geografske širine, pokrivajući ogromna područja svijeta od Londona do Rta Horn. Međutim, budući da je većina Zemljine površine voda, najvjerovatnije je da će doći do pada u okean, navod Science Alert.</p><p>Predstojeći pad Kosmosa-482 služi kao podsjetnik na starenje svemirskog otpada koji i dalje kruži oko Zemlje.</p><p>Iako je manji od nedavnih nekontroliranih ponovnih ulazaka u atmosferu, poput kineskog raketnog nosača Long March 5B 2022. godine, pridružuje se rastućoj listi ostataka koji se vraćaju iz svemira, budući da orbitalna zagušenost postaje sve veći problem.</p><p>Posljednji spust svemirske letjelice mogao bi biti vidljiv kao svijetla pruga tokom prolazaka prije zore na sjevernoj hemisferi, što analitičari opisuju kao prikladan oproštaj od jednog od posljednjih preostalih svjedoka sovjetskog planetarnog programa.</p>

Sovjetska svemirska letjelica lansirana prije više od pola stoljeća sljedeće sedmice će nekontrolirano proći kroz Zemljinu atmosferu

Svemirska letjelica iz doba Hladnog rata vraća se u Zemljinu atmosferu nakon 53 godine u orbiti

<p>Sir Dejvid Atenboro (David Attenborough), koji će 8. maja napuniti 99 godina, u novom dokumentarnom filmu osvrće se na svoj život, ističući da mu se bliži kraj i pozivajući na zaštitu okeana, koji su, kako kaže, ključ opstanka planete.</p><p>Dokumentarac Ocean with David Attenborough, najavljen povodom njegovog rođendana, prikazuje brojne prijetnje koje pogađaju okeane – od prekomjernog izlova ribe do masovnog izumiranja koraljnih grebena. Ipak, film je i poruka nade, jer kako kaže legendarni narator serijala Blue Planet, oceani se mogu "oporaviti do sjaja kakav niko više ne pamti".</p><h2>Najvažnije mjesto na Zemlji</h2><p>U filmu Ocean, Atenboro se prisjeća kako se kroz decenije mijenjao ljudski odnos prema moru.</p><p>- Kada sam kao dječak prvi put vidio more, smatralo se da je to golema divljina koju treba ukrotiti i staviti u službu čovječanstva - kaže on.</p>

<p>- Danas, dok se približavam kraju svog života, znamo da je istina upravo suprotna. Nakon što sam skoro stotinu godina živio na ovoj planeti, shvatam da je more najvažnije mjesto na Zemlji - dodaje.</p><h2>"Ako spasimo more, spasit ćemo i svijet"</h2><p>U dokumentarcu on more opisuje kao "životni sistem Zemlje" i "najjače oružje protiv klimatskih promjena", naglašavajući koliko je važno da se očuva njegova osjetljiva ravnoteža.</p><p>- Ako spasimo more, spašavamo i naš svijet. Nakon života posvećenog snimanju planete, siguran sam da nema ničeg važnijeg - kaže Atenboro.</p><h2>Od Animal Patterns do Planet Earth</h2><p>Atenborov prvi televizijski nastup zabilježen je davne 1953. u emisiji Animal Patterns na BBC-ju, a već naredne godine dobio je vlastiti program Zoo Quest. Serijal je trajao sedam sezona, vodio ga u egzotične krajeve poput Bornea i završio se u maju 1963.</p>

<p>Dvije godine kasnije imenovan je glavnim urednikom novoosnovanog kanala BBC 2, gdje je pokrenuo emisiju The World About Us, prirodoslovni serijal koji se prikazivao čak 19 godina.</p><p>Tokom sedamdesetih i osamdesetih godina vratio se ulozi naratora i istraživača, putujući u Novu Gvineju, Holandiju i Sredozemlje. U 21. stoljeću postaje planetarno poznat kao narator serijala Planet Earth, jednog od najrevolucionarnijih dokumentarnih projekata o prirodi ikada snimljenih.</p>

Dejvid Atenboro, koji će 8. maja napuniti 99 godina, u novom dokumentarnom filmu osvrće se na svoj živo

Sir Dejvid Atenboro u novom dokumentarcu: "Dok se bližim kraju života, shvatam koliko je more važno"

<p>Morski psi možda nisu toliko odgovorni za rijetke napade na ljude koliko se ranije smatralo. Prema novoj studiji, naučnici tvrde da dio ugriza morskih pasa zapravo predstavlja oblik samoobrane.</p><p>Istraživanje, provedeno od strane francuskih morskih biologa, objavljeno je u časopisu Frontiers in Conservation Science. Analizom globalnih podataka o napadima morskih pasa, istraživači su utvrdili da oko 5 posto ugriza ima obrambeni karakter, a ne predstavlja pokušaj lova na plijen. Ovi nalazi mogli bi doprinijeti prevenciji budućih napada.</p><p>Vodeći autor studije, Erik Klua, stručnjak za morske pse sa Sveučilišta PSL, započeo je istraživanje inspiriran vlastitim terenskim zapažanjima u Francuskoj Polineziji.</p><h2>"Odgovorni su ljudi, a ne morski psi"</h2><p>Tamo je često slušao priče o ribarima koji su ubijali morske pse zarobljene u mrežama. Ponekad bi ti morski psi ugrizli ribare ako ih ovi ne bi odmah usmrtili. Također je zabilježio slučajeve gdje su morski psi napali ribare koji su pod vodom lovili s harpunima, očito braneći svoj plijen.</p><p>- Detaljnijom analizom došlo se do modela tog obrambenog mehanizma koji upućuje na odgovornost ljudi, a ne morskih pasa, za ovu vrstu incidenata - rekao je Klua za portal Gizmodo.</p><p>Istraživači su prvo proučili napade u Francuskoj Polineziji između 2009. i 2023., analizirajući 74 slučaja gdje je motivacija bila djelomično jasna. U četiri slučaja, odnosno 5 posto, utvrđeno je da su napadi bili samoobrambeni.</p><h2>Paradoks samoobrane</h2><p>Tim je potom analizirao Globalnu bazu podataka o napadima morskih pasa, koja sadrži oko 7000 ugriza od 1863. godine. Fokusirali su se na "izazvane" napade, gdje su ljudi bili u neposrednoj blizini morskih pasa. U toj grupi, oko 5 posto, odnosno 322 ugriza, ispunjavalo je kriterije samoobrane.</p><p>Kriteriji uključuju ugrize koji slijede nakon ljudskih radnji doživljenih kao agresivne, pri čemu su ozljede površinske, ali se mogu ponavljati. Paradoksalno, obrambeni ugriz može biti izrazito nasilan u odnosu na radnju koja ga je izazvala. Na primjer, nasukani morski pas može agresivno ugristi osobu koja pokušava vratiti ga u more. Klua objašnjava da takva reakcija može proizaći iz očajničke borbe za opstanak.</p><p>- Rezultati ove studije pokazuju da morski psi, kao i svaka druga životinja ili čovjek, imaju pravo na samoobranu kad je njihov opstanak ugrožen - rekao je Klua.</p><h2>"Ne prilazite morskim psima"</h2><p>- Također pokazuju da, protivno intuiciji, nije preporučljivo pokušavati pomoći morskom psu u nevolji jer on takvu gestu neće nužno protumačiti pozitivno i može reagirati agresivno - dodao je.</p><p>Tim se nada da će otkrivanje motiva iza ugriza pomoći u sprječavanju napada. Preporučuju izbjegavanje bliskog kontakta s morskim psima, čak i ako djeluju bezopasno ili im je potrebna pomoć. Također savjetuju da se u vodama gdje obitavaju morski psi nikad ne pliva samostalno, jer grupe smanjuju rizik od napada.</p><p>Klua napominje da stajanje u mjestu neće obeshrabriti morskog psa koji vas vidi kao plijen. Ako do napada dođe, potrebno je pokušati se braniti.</p><h2>Morski psi se boje ljudi</h2><p>Istraživači ističu da se morski psi uglavnom plaše ljudi, što čini napade rijetkima, a smrtne ishode još rjeđima. U 2024. godini zabilježeno je samo 88 ugriza i sedam smrtnih slučajeva širom svijeta. Za usporedbu, nilski konji godišnje usmrte oko 500 ljudi, dok komarci, putem bolesti poput malarije, uzrokuju preko pola miliona smrti godišnje.</p><p>Stoga, iako je oprez potreban u vodama s morskim psima, mediji i javnost ne bi trebali pretjerivati s rizikom od napada.</p><p>- Osim što želimo smanjiti broj ugriza na terenu, nadamo se i da će naš rad promijeniti pogled novinara na ovu temu.&nbsp;Ne treba automatski kriviti životinje, već poticati ljude da budu svjesniji svoje odgovornosti. - rekao je Klua.</p><p>Tim planira dalje istraživati druge vrste ugriza, poput onih motiviranih radoznalošću, kako bi provjerili percipiraju li morski psi ljude kao potencijalni plijen.</p>

Morski psi možda nisu toliko odgovorni za rijetke napade na ljude koliko se ranije smatralo

Samoobrana morskih pasa: Zadnje istraživanje mijenja pogled na napade



<p>Istraživanje pokazuje da se industrijski otpad pretvara u stijenu u roku od nekoliko decenija, znatno brže od miliona godina koliko je potrebno za prirodno stvaranje stijena.</p><p>Aluminijska limenka za piće proizvedena nakon 1989. i novčić iz 1934. pronađeni su ugrađeni u stijenu na obali Kambrije, pomažući znanstvenicima da razumiju brzinu ovog procesa.</p><p>Istraživači su identificirali novi "brzi antropoklastični ciklus stijena", koji oponaša prirodne cikluse, ali uključuje materijale stvorene ljudskom djelatnošću na ubrzanim vremenskim skalama.</p><p>Upozoravaju da bi nekontrolirano stvaranje stijena oko odlagališta industrijskog otpada moglo negativno utjecati na bioraznolikost, ekosisteme, te upravljanje zemljištem i obalom.</p><p>Nalazi su proizašli iz proučavanja dvokilometarskog pojasa odlagališta troske u  Derwent Howeu u Zapadnoj Kambriji, gdje su u 19. i 20. stoljeću postojale ljevaonice željeza i čelika.</p><p>Naslage troske stvorile su litice od otpadnog materijala koje erodiraju obalni valovi i plime, a istraživački tim je proveo detaljnu analizu nakon uočavanja neobičnih formacija u liticama.</p><h2>Proces se odvija brže nego što se mislilo</h2><p>Amanda Ovn sa Škole geografskih nauka Univerziteta u Glazgovu, koautorica studije, izjavila je: "Nekoliko stotina godina shvaćamo ciklus stijena kao prirodni proces koji traje tisuće do milione godina."  </p><p>- Ovdje smo otkrili da se ovi materijali koje je stvorio čovjek uključuju u prirodne sustave i postaju litificirani - pretvaraju se u stijenu - tijekom razdoblja koje se mjeri decenijama - dodala je.</p><p>Laboratorijska ispitivanja pokazala su da troske u Derwent Howeu sadrže naslage kalcija, željeza, magnezija i mangana.</p><p>Ovi hemijski reaktivni elementi ključni su za ubrzani proces stvaranja stijena.</p><p>Kada more erodira trosku, materijal je izložen morskoj vodi i zraku, koji reagiraju s reaktivnim elementima troske, stvarajući prirodne cemente poput kalcita, goetita i brucita.</p><p>Ovi cementi su identični materijalima koji vežu prirodne sedimentne stijene, ali kemijske reakcije omogućavaju da se proces odvija znatno brže nego u prirodnom ciklusu stijena.</p><h2>"Unutar jednog ljudskog života"</h2><p>Naučnici su otkrili moderne materijale zarobljene u uzorcima, što je pomoglo u određivanju brzine procesa.</p><p>Džon MekDonald, koautor studije, rekao je: "Pronašli smo i novčić kralja Džordža V iz 1934. i aluminijsku limenku s dizajnom za koji smo shvatili da nije mogao biti proizveden prije 1989. ugrađenu u materijal."  </p><p>- To nam daje maksimalni vremenski okvir od 35 godina za ovu formaciju stijena, što je unutar jednog ljudskog života - dodao je.</p><p>Naučnici upozoravaju da ovaj proces može utjecati na ekosisteme i pozivaju na daljnja istraživanja.</p><p>Studija je objavljena u časopisu Geologija.</p>

Industrijski otpad pretvara u stijenu u roku od nekoliko decenija, znatno brže od miliona godina koliko je potrebno za prirodno stvaranje stijena

Industrijski otpad pretvara se u stijenu za samo nekoliko decenija

<p>Tijekom ekspedicije "Unseen Expeditions", istraživači su uspjeli snimiti prvog živog primjerka vrste celakanta u indonezijskom arhipelagu Maluku. Riječ je o vrsti poznatoj kao "riba dinosaur", za koju se dugo vjerovalo da je izumrla prije više od 70 miliona godina.</p><p>Ovo otkriće predstavlja značajan korak za nauku i očuvanje morskih ekosustava, jer je prvi put dokumentiran susret s indonezijskim celakantom (Latimeria menadoensis) u njegovom prirodnom staništu, na dubini od 145 metara ispod površine mora.  </p><h2>Ugrožena vrsta</h2><p><span style="color: rgb(0, 0, 0); font-size: 20px;">Celakanti su poznati kao "živi fosili". Fosili ove grupe riba datiraju više od 400 miliona godina unazad, mnogo prije pojave dinosaura. Smatralo se da su izumrli sve do 1938. godine, kada je živi primjerak pronađen kod obale Južne Afrike. Taj događaj označen je kao jedno od najvećih otkrića biologije 20. vijeka.</span></p>

<p>Danas su poznate samo dvije vrste živih celakanata: jedna iz zapadnog Indijskog okeana i druga iz Indonezije. Obje su na crvenom popisu IUCN-a – zapadnoindijski celakant je "kritično ugrožen“, dok je indonezijski "ranjiv".</p><p>Snimke koje je zabilježio ronilac i istraživač Aleksis Šapui predstavljaju historijski trenutak, jer je prvi put zabilježen živi indonezijski celakant u svom prirodnom okruženju. Ekspedicija je koristila napredne sisteme za disanje kako bi ronila na dubinama većim od 120 metara, a samo opažanje trajalo je nekoliko minuta, nakon čega su uslijedili sati dekompresije.</p><h2>Ključno otkriće</h2><p>Ovo otkriće potvrđuje postojanje odgovarajućih staništa za celakante u istočnim vodama Indonezije i ukazuje na moguću širu rasprostranjenost ove vrste nego što se ranije pretpostavljalo. U naučnom radu objavljenom u časopisu Nature, Šapui upozorava da je prerano govoriti o zasebnoj populaciji celakanata u arhipelagu Maluku, ali naglašava da je malo vjerovatno da na tom prostranom području živi samo jedan primjerak.</p><p>- Naša najnovija opažanja, zajedno s istraživanjima mezofotskih koralnih ekosustava Maluku arhipelaga, potvrđuju ne samo prisutnost Latimerie, već i postojanje prikladnih staništa za ovu drevnu ribu - piše Šapui.</p><p>Otkrivena staništa u dubokim koralnim grebenima još jedan su podsjetnik na potrebu zaštite osjetljivih i ugroženih vrsta koje žive daleko od ljudskih očiju, a koje su sve više ugrožene klimatskim promjenama, ribolovom i drugim ljudskim aktivnostima.</p><p>Šapui vjeruje da će ovo otkriće podstaći neinvazivna istraživanja, poput prikupljanja DNK uzoraka od živih primjeraka bez potrebe za njihovim hvatanjem ili ozljeđivanjem, što bi moglo pružiti ključne informacije o genetici i distribuciji celakanata u Indoneziji.</p><p>- Dokumentiranje ovih rijetkih riba u njihovom prirodnom staništu će, nadamo se, potaknuti lokalne i nacionalne vlasti na jačanje napora za očuvanje bioraznolikosti - zaključio je istraživač.</p>

istraživači su uspjeli snimiti prvog živog primjerka vrste celakanta u indonezijskom arhipelagu Maluku

Historijski trenutak u dubinama: Prvi put snimljena živa "riba dinosaur"

<p>Osnivač Tesle, SpaceX-a i Neuralinka, Ilon Mask, izjavio je da će roboti uskoro nadmašiti i najbolje ljudske hirurge. Mask je to napisao na platformi X odgovarajući na objavu Marija Nawfala, osnivača IBC Grupe, investicione kompanije koja ulaže u blockchain projekte i nove tehnologije.</p><p>- Roboti će nadmašiti dobre ljudske hirurge za nekoliko godina, a najbolje ljudske hirurge za otprilike pet godina - napisao je.</p><p>- Neuralink je morao koristiti robota za umetanje elektroda za povezivanje mozga i računara, jer je bilo nemoguće da čovjek postigne potrebnu brzinu i preciznost - dodao je.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Robots will surpass good human surgeons within a few years and the best human surgeons within ~5 years. <a href="https://twitter.com/neuralink?ref_src=twsrc%5Etfw">@Neuralink</a> had to use a robot for the brain-computer electrode insertion, as it was impossible for a human to achieve the required speed and precision. <a href="https://t.co/ipPhQK8z1j">https://t.co/ipPhQK8z1j</a></p>&mdash; Elon Musk (@elonmusk) <a href="https://twitter.com/elonmusk/status/1916573094367625556?ref_src=twsrc%5Etfw">April 27, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Nawfal, poznat kao preduzetnik u oblasti kriptovaluta, tehnologije i startapa, osvrnuo se na rezultate nedavnih testiranja Medtronika, jedne od najvećih svjetskih medicinskih kompanija specijaliziranih za razvoj i proizvodnju medicinskih uređaja i tehnologija.</p><p>- Medtronic je testirao svog robota Huga u 137 stvarnih operacija, uključujući popravke prostate, bubrega i mokraćnog mjehura, i rezultati su bili bolji nego kod ljekara... - napisao je, pozivajući se na izvještaj koji je podijelio RTTNews.</p><p>- Stope komplikacija bile su izuzetno niske: samo 3,7 posto za operacije prostate, 1,9 posto za operacije bubrega i 17,9 posto za operacije mokraćnog mjehura, a sve su premašile sigurnosne ciljeve utvrđene godinama istraživanja. Robot je postigao stopu uspješnosti od 98,5 posto, daleko iznad cilja od 85 posto, što znači da ne samo da je prošao test, već je praktično postavio novi standard - dodao je.</p><p>- Od 137 operacija, samo je u dva slučaja bilo potrebno preći na klasičnu operaciju, u jednom zbog kvara robota, a u drugom zbog složenog stanja pacijenta. To ne znači da će roboti sutra zamijeniti hirurge, ali znači da bi vaš sljedeći ljekar mogao imati veoma skupog metalnog asistenta - zaključio je.</p>

Roboti će nadmašiti dobre ljudske hirurge za nekoliko godina, a najbolje ljudske hirurge za otprilike pet godina, izjavio je Mask

Ilon Mask: Za pet godina roboti će biti bolji od najboljih hirurga

<p>Plućna fibroza, bolest povezana sa starenjem, rijetko se javlja prije 50. godine. Nažalost, za ovu smrtonosnu bolest trenutno ne postoji lijek, ali nova istraživanja pokazuju da određene imunoterapije, korištene za liječenje karcinoma, mogu pomoći u njenom tretmanu.</p><p>Plućna fibroza je neizlječiva bolest, a postojeći tretmani samo usporavaju njen napredak, bez mogućnosti zaustavljanja ili preokretanja. Bolest brzo napreduje, uzrokujući ožiljke na plućima koji otežavaju disanje, pri čemu oko polovine pacijenata umre unutar tri godine od dijagnoze. Smatra se bolešću starenja, rijetko viđenom kod mlađih osoba.</p><h2>Novi pristup</h2><p>Istraživači sa Univerziteta Tulane otkrili su potencijalni novi način liječenja idiopatske plućne fibroze (IPF), smrtonosne bolesti pluća koja pogađa preko tri miliona ljudi širom svijeta. U studiji objavljenoj u časopisu Journal of Clinical Investigation, naučnici su otkrili da lijek protiv raka, odobren od strane FDA, može pomoći imunološkom sistemu da ukloni oštećene ćelije koje uzrokuju ožiljke na plućima, potencijalno obnavljajući funkciju pluća kod pacijenata s plućnom fibrozom.</p><p>U zdravim plućima, specijalizovane ćelije zvane fibroblasti pomažu u obnavljanju plućnog tkiva. Međutim, kod idiopatske plućne fibroze, određeni fibroblasti i obližnje epitelne ćelije prestaju pravilno funkcionisati. Ove "ostarjele" ćelije se više ne dijele niti odumiru kako bi trebalo, već se nakupljaju, doprinoseći ukočenosti pluća zbog ožiljaka.</p><h2>Imunoterapija kao ključ za liječenje</h2><p>Istraživači su otkrili da se ove stare ćelije gomilaju jer je prirodna sposobnost imunološkog sistema da ih ukloni blokirana. Uzrok tome je protein CTLA4, koji djeluje kao "kočnica" imunološkog sistema.</p><p>Korištenjem ipilimumaba, lijeka za imunoterapiju koji se koristi za liječenje različitih vrsta raka, istraživači su uspjeli blokirati protein CTLA4 kod miševa. Time su "oslobodili kočnice"“ T-ćelijama, omogućavajući im da uklone stare fibroblaste. Kao rezultat, miševi su pokazali značajno poboljšanje regeneracije plućnog tkiva i smanjenje ožiljaka.</p><p>- Protein CTLA4 normalno sprječava prekomjernu upalu blokirajući preaktivne T-ćelije. Međutim, previše ovog proteina može dovesti do gubitka "dobre" upale potrebne za uklanjanje starih ćelija. Mi zapravo "blokiramo blokator" – objasnio je dr Viktor Tanikal, profesor na Odjelu za medicinu Džon V. Deming Univerziteta Tulane.</p><h2>Otvorena vrata za liječenje</h2><p>Istraživači su identificirali protein CTLA4 kao potencijalnu terapijsku metu nakon analize plućnog tkiva ljudi i miševa s plućnom fibrozom, gdje su uočeni visoki nivoi CTLA4 na T-ćelijama u područjima s najviše ožiljaka. Miševi tretirani ipilimumabom pokazali su značajno poboljšanu sposobnost obnove pluća i brži oporavak u odnosu na one koji nisu primili lijek.</p><p>- Ovo otvara potpuno novi pravac za liječenje idiopatske plućne fibroze. Umjesto da koristimo lijekove za uništavanje starih ćelija, mi reaktiviramo vlastiti imuni sistem da ih ukloni – izjavio je glavni autor studije, dr Santu Jadav, profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta Tulane.</p><h2>Potencijal za liječenje i drugih bolesti</h2><p>Naučnici naglašavaju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se potvrdila efikasnost lijekova koji ciljaju CTLA4 ili slične "proteine kontrolnih tačaka" za podmlađivanje imunološkog sistema. Ključno pitanje je pronalaženje sigurne strategije doziranja koja omogućava imunološkom sistemu da ukloni stare ćelije bez izazivanja štetnih upala. Ovi nalazi bude nadu da bi ovaj pristup mogao biti efikasan i kod drugih bolesti povezanih sa starenjem.</p><p>- Ako funkcioniše kod plućne fibroze, ovaj pristup podmlađivanja imuniteta može biti efikasan i kod drugih bolesti, poput Alchajmerove ili kardiovaskularnih oboljenja, za koje se zna da nakupljaju stare ćelije. Može li pravi lijek aktivirati T-ćelije da uklone stare ćelije bez kolateralne štete? Ako je tako, možda smo bliže borbi protiv bolesti povezanih sa starenjem, pa čak i samog starenja – istakao je dr Tanikal.</p>

nova istraživanja pokazuju da određene imunoterapije, korištene za liječenje karcinoma, mogu pomoći u njenom tretmanu

Nove nade za liječenje smrtonosne bolesti lijekovima protiv raka

<p>Na vrhu strmih litica Santorinija smještena je svjetski poznata turistička destinacija. Ispod nje krije se prijetnja razorne vulkanske erupcije, izvještava BBC. Prije nekoliko hiljada godina, snažna erupcija oblikovala je današnji izgled Santorinija, stvorivši prostranu kalderu i niz otoka u obliku potkove. Sada naučnici prvi put detaljno istražuju koliko bi sljedeća velika erupcija mogla biti opasna.</p><p>Novinari BBC Newsa proveli su dan na britanskom istraživačkom brodu Discovery, koji traži odgovore na ova pitanja. Prije samo nekoliko sedmica, gotovo polovina od 11.000 stanovnika Santorinija napustila je otok u strahu, nakon što je niz zemljotresa poremetio svakodnevni život. To je bio jasan podsjetnik da se ispod slikovitih sela, restorana s girosom, bazena i vinograda na plodnom vulkanskom tlu sudaraju dvije tektonske ploče.</p><h2>Erupcije podmorskih vulkana</h2><p>Istraživanje predvodi profesorka Izobel Jeo, stručnjakinja za visokorizične podmorske vulkane iz Nacionalnog okeanografskog centra Ujedinjenog Kraljevstva. Oko dvije trećine svih vulkana nalazi se ispod površine mora, ali se rijetko sistematski prate.</p><p>- Kao da važi pravilo "daleko od očiju, daleko od pameti" u poređenju s poznatim vulkanima poput Vezuva - kaže Jeo na palubi, dok dvojica inženjera uz pomoć vitla spuštaju podvodnog robota veličine automobila u more. Ovo istraživanje, započeto odmah nakon potresa, pomoći će naučnicima da bolje shvate kakva seizmička aktivnost može ukazivati na moguću erupciju.</p><p>Posljednja erupcija Santorinija dogodila se 1950., ali je 2012. zabilježeno "nemirno razdoblje", kaže Jeo. Tada je magma prodrla u vulkanske komore, a otok se "naduo".&nbsp;</p><p>- Erupcije podmorskih vulkana mogu biti veoma snažne i izuzetno razorne - upozorava ona.&nbsp;</p><p>- Naviknemo se na manje erupcije i uvjerimo se da je sve pod kontrolom. Očekujemo da će sljedeća biti slična, ali to nije nužno tako - dodaje.</p><h2>Malo se zna o dnu okeana</h2><p>Podsjeća na erupciju vulkana Hunga Tonga 2022. u Tihom okeanu, koja je izazvala najveću podvodnu eksploziju ikad zabilježenu i cunami u Atlantiku, čiji su valovi stigli čak do Ujedinjenog Kraljevstva. Neki otoci u Tongi bili su toliko uništeni da se njihovi stanovnici nikada nisu vratili.</p><p>Na dubini od 300 metara ispod palube, nalaze se hidrotermalni izvori – pukotine iz kojih izbija topla voda, pretvarajući morsko dno u svijet jarko narančastih stijena i oblaka plinova.&nbsp;</p><p>- O površini nekih planeta znamo više nego o ovom dnu okeana - kaže Jeo. Robot se spušta na dno kako bi prikupio uzorke tekućina, plinova i komade stijena.</p><p>Ovi hidrotermalni izvori obično su blizu vulkana i nastaju kada voda prodre duboko u Zemljinu koru, zagrije se i vrati na površinu. Upravo zbog njih Jeo je na brodu s 22 naučnika iz cijelog svijeta, u ekspediciji koja traje mjesec dana.</p><p>Još uvijek nije jasno da li miješanje morske vode i magme čini erupciju eksplozivnijom.&nbsp;</p><p>- Pokušavamo mapirati hidrotermalni sistem - kaže Jeo. To nije poput crtanja obične karte.&nbsp;</p><p>- Moramo gledati unutar Zemlje - objašnjava.</p><p>Discovery istražuje kalderu Santorinija i plovi prema Kolumbu, drugom velikom vulkanu u tom području, udaljenom oko 7 kilometara sjeveroistočno od otoka. Ne očekuje se da će bilo koji od ova dva vulkana eruptirati uskoro, ali je to samo pitanje vremena.</p><h2>Ključno istraživanje</h2><p>- Ekspedicija će stvoriti baze podataka i karte geoloških opasnosti za grčku Agenciju za civilnu zaštitu - kaže profesorka Paraskevi Nomiku, članica vladinog kriznog tima koji se svakodnevno sastajao tokom krize izazvane potresima. Rođena je na Santoriniju i odrasla uz priče svog djeda o potresima i erupcijama, što ju je inspirisalo da postane geologinja.</p><p>- Ovo istraživanje je ključno jer će lokalnom stanovništvu pružiti podatke o aktivnosti vulkana i označiti zone kojima će pristup biti zabranjen tokom erupcije - kaže Nomiku.&nbsp;</p><p><br></p>

<p>Također će pokazati koji dijelovi morskog dna oko Santorinija predstavljaju najveću opasnost, dodaje ona. Ekspedicije poput ove veoma su skupe, pa Jeo i tim rade eksperimente danju i noću, u smjenama od 12 sati.</p><h2>Okoliš potpuno drugačiji od drugih</h2><p>Džon Džejmison, profesor sa Univerziteta Memorijal u Njuflandlendu, Kanada, pokazuje uzorke vulkanskih stijena izvučenih iz izvora.&nbsp;</p><p>- Ne dirajte ovu.&nbsp;Puna je arsena - upozorava.</p><p>Pokazujući drugu stijenu, nalik na crno-narančastu puslicu posutu zlatnim prahom, kaže: "Ova je prava misterija, još ne znamo od čega je tačno sastavljena."</p><p>Ove stijene otkrivaju priču o fluidima, temperaturama i materijalima unutar vulkana.&nbsp;</p><p>- Riječ je o geološkom okolišu potpuno drugačijem od većine drugih, fascinantno je - kaže Džejmison.</p><p>Središte misije nalazi se u tamnom kontejneru na palubi, gdje četiri osobe prate ekrane na zidu. Dvoje inženjera upravlja podvodnim robotom pomoću džojstika. Jeo i Nomiku razmjenjuju ideje o sastavu tekućine koju je robot upravo otkrio.</p>

<p>Zabilježili su i veoma slabe potrese oko vulkana, uzrokovane kretanjem fluida kroz stijene i njihovim pucanjem. Jeo pušta zvučni zapis ovih mikrofraktura – zvuči kao da neko pojačava i stišava bas u noćnom klubu.</p><p>Kretanje tekućina kroz stijene otkrivaju slanjem elektromagnetnog polja u zemlju, čime stvaraju trodimenzionalnu kartu koja pokazuje kako je hidrotermalni sistem povezan s magmatskom komorom vulkana, mjestom gdje nastaje erupcija.&nbsp;</p><p>- Ovo ne radimo za naučnike, već za ljude. Tu smo da im pomognemo da se osjećaju sigurnije - poručuje Nomiku.</p><p>Nedavna kriza s zemljotresima na Santoriniju još jednom je pokazala koliko su stanovnici otoka izloženi seizmičkim opasnostima i koliko zavise od turizma. Na kopnu, fotografkinja Eva Rendl nalazi se na svom omiljenom mjestu za snimanje vjenčanja. Kada je u februaru počeo niz zemljotresa, napustila je otok sa svojom kćerkom.</p><p>- Bivalo je sve strašnije kako su zemljotresi jačali - kaže za BBC. Vratila se, ali posao joj ide lošije.&nbsp;</p><p>- Ljudi su otkazivali rezervacije. Obično počinjem raditi već u aprilu, ali ove godine prvo vjenčanje imam tek u maju - kaže Eva.</p><p>Na glavnom trgu u luksuznom dijelu Santorinija, Oiji, britansko-kanadska turistkinja Džanet kaže da je šest od deset članova njene grupe otkazalo putovanje. Vjeruje da bi preciznije naučne informacije o rizicima od zemljotresa i erupcija pomogle turistima da se osjećaju sigurnije prilikom planiranja putovanja.</p><p>- Dobijam upozorenja od Googlea, pratim obavijesti naučnika i to mi zaista pomaže da se osjećam sigurno - rekla je.</p>

Ispod slikovitih sela, restorana s girosom, bazena i vinograda na plodnom vulkanskom tlu sudaraju se dvije tektonske ploče

Može li vulkanska erupcija uništiti jedno od najpoznatijih turističkih odredišta na svijetu?

<p>Naučnici su napravili važan korak prema uzgoju zamjenskih zuba u laboratoriju, što bi moglo potpuno promijeniti pristup stomatološkom liječenju, zamjenjujući tradicionalne plombe i zubne implantate, prenosi Live Science.</p><h2>Inovativan materijal</h2><p>Tim istraživača s King's Collegea u Londonu razvio je inovativan materijal koji oponaša prirodno okruženje ljudskog tijela, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu ACS Macro Letters.</p><p>U svom novom radu naučnici su koristili hidrogel - mekan, gelu sličan materijal koji može apsorbovati velike količine vode i oponaša prirodno stanično okruženje. Omogućava matičnim stanicama da polako izmjenjuju signale, što pokreće proces formiranja zuba, slično kao što se događa u embriju. Ovo je bio glavni proboj: prethodni pokušaji nisu uspjeli upravo zbog nepravilnog prenosa signala.</p><h2>Uzgoj zuba iz vlastitih stanica pacijenta</h2><p>Ovo otkriće omogućuje uzgoj zuba iz vlastitih stanica pacijenta, piše Live Science.</p><p>U budućnosti će laboratorijski uzgojeni zubi moći potpuno zamijeniti oštećene ili izgubljene te će se integrisati u čeljust poput prirodnih zuba, uz mnogo manju vjerojatnoću odbacivanja.</p><p>Za sada je istraživanje u ranoj fazi, ali naučnici već rade na tome kako najbolje presaditi te zube - bilo tako da rastu izravno u ustima ili implantacijom gotovih struktura stvorenih u laboratoriji.</p><p>Takve inovacije mogu radikalno promijeniti budućnost stomatologije, čineći zubno liječenje prirodnijim, učinkovitijim i dugotrajnijim.</p>

Ovo otkriće omogućuje uzgoj zuba iz vlastitih stanica pacijenta

Naučnici uspjeli uzgojiti zamjenske zube u laboratoriju

<p>Dvije fotografije, nastale u razmaku od samo dva dana, pokazuju koliko boravak u svemiru i povratak na Zemlju s Međunarodne svemirske stanice iscrpljuju ljudsko tijelo. Na obje fotografije je Don Petit, najstariji astronaut NASA-e, koji se u nedjelju, na svoj 70. rođendan, vratio na Zemlju nakon 220 dana provedenih u njenoj orbiti.</p><p>Na prvoj fotografiji, koju je sam napravio i objavio na Instagramu, Don Petit izgleda vitalno i pun snage dok obavlja posao u orbiti. Na drugoj, snimljenoj u Kazahstanu 20. aprila nakon slijetanja, Petit je vidno iscrpljen, bez snage da nakon gotovo sedam mjeseci bez gravitacije drži glavu uspravno.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/DIlMdebOB1q/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/DIlMdebOB1q/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/DIlMdebOB1q/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Don Pettit (@astro_pettit)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>- Autoportret na mom orbitalnom sretnom mjestu. Sutra ću ponovo postati Zemljanin. Kakva je avantura bila ova misija – napisao je Don Petit na Instagramu uz selfi s Međunarodne svemirske stanice.</p><h2>Povratak na Zemlju</h2><p>Kada je posada Sojuza, u kojoj je bio Petit, sletjela u Kazahstan u nedjelju, NASA je na Iksu objavila sljedeću poruku: "Dome, slatki Hjustone. Astronaut NASA-e zvanično se vratio kući s Međunarodne svemirske stanice nakon završetka četvrtog svemirskog leta i ukupno 590 dana u svemiru. Savršena misija."</p><p>Petit i njegovi saputnici – ruski kosmonauti Aleksej Ovčinin i Ivan Vagner – obletjeli su Zemlju 3.520 puta.</p><p>Međutim, iako je u svemiru izgledao zdravo, po dolasku na Zemlju bio je očigledno iscrpljen.</p><p>Izuzetni Don Petit, koji je danas napunio 70 godina, izgledao je prilično loše nakon izvlačenja iz kapsule.&nbsp;</p><p>- Nadam se da nije ništa ozbiljno, ali očekujem uskoro vijesti o njegovom stanju – napisao je na X-u astronom Džonatan Mekdauel.</p><h2>Napor za tijelo</h2><p>Boravak u svemiru izuzetno je težak za ljudsko tijelo – nedostatak gravitacije uzrokuje značajan i nepovratan gubitak gustoće kostiju. To dovodi do slabljenja mišića, od ruku i nogu do srca, koje radi slabije jer ne mora pumpati krv protiv gravitacije.&nbsp;</p><p>Količina krvi u tijelu se smanjuje, a mijenja se i način na koji ona cirkuliše organizmom. Također, ostale tjelesne tekućine ne mogu lako teći prema dolje.</p><p>- Tekućina se nakuplja u glavi, pa astronauti stalno imaju osjećaj kao da su prehlađeni. Sva čula slabe, što je možda i dobro jer u svemirskoj letjelici, koja ima posjetioce već dvije decenije, jako smrdi, a prozori se ne mogu otvoriti – rekao je ranije Alan Dafi, astrofizičar s Univerziteta Svinburn.</p><p>- Nakon povratka na Zemlju, astronauti se bore s hodanjem, imaju vrtoglavice i loše vide. Nakupljanje tekućina mijenja oblik očiju, koje postaju natečene. To se uglavnom normalizuje nakon nekog vremena, ali astronautima možda budu potrebne naočale do kraja života - dodao je Dafi.</p><h2>Najstariji astronaut NASE-e&nbsp;</h2><p>Don Petit rođen je 20. aprila 1955. Doktor je hemijskog inženjerstva, a njegov izum šolje za nultu gravitaciju prvi je patent osmišljen u svemiru.&nbsp;</p><p>Astronaut NASA-e postao je 1996. Fotografija mu je hobi, a njegovi svemirski snimci su zadivljujući i gotovo svaki oduzima dah.</p><p>Iako je trenutno najstariji astronaut NASA-e, nije najstarija osoba koja je bila u svemiru. Taj rekord drži Džon Glen, koji je imao 77 godina kada je 1998. boravio u svemiru.</p>

Na obje fotografije je Don Petit, najstariji astronaut NASA-e, koji se u nedjelju, na svoj 70. rođendan, vratio na Zemlju nakon 220 dana

Dvije fotografije pokazuju koliko svemirski let iscrpljuje tijelo

<p>Meteorska kiša Lirida, jedan od najstarijih poznatih prikaza zvijezda padalica, već je u toku a očekuje se da će tokom predstojeće noći biti vidljivo oko 18 meteora na sat.</p><p>Kiša meteora Lirida traje od 17. do 26. aprila, ali će dostići vrhunac u noći od ponedeljka, 21. aprila, do utorka, 22. aprila, prenio je Forbes.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Lyrid meteor shower set to peak on Tuesday <a href="https://t.co/XbIQ55cVFK">https://t.co/XbIQ55cVFK</a></p>&mdash; BBC News (UK) (@BBCNews) <a href="https://twitter.com/BBCNews/status/1914017136466424002?ref_src=twsrc%5Etfw">April 20, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Iako izgleda da "zvijezde padalice" dolaze iz sazvježđa Lira na istočnom dijelu nebu, one se mogu pojaviti bilo gdje na nebu. Sazvježđe Lira, čiji je najsjajniji dio zvijezda Vega, u aprilu izlazi na sjeveroistočnom noćnom nebu nekoliko sati poslije zalaska sunca, a šanse da se vide zvijezde padalice će se povećavati kako noć odmiče.</p><p>- Pogledajte ih poslije oko 22.30 sati po lokalnom vremenu, do zore, a najbolje šanse da ih vidite su oko 5.00 sati ujutru - objavila je NASA.</p><p>Većina kiša meteora je uzrokovana prašinom i krhotinama koje je neka kometa ostavila u unutrašnjem Sunčevom sistemu, ali za Liride je matična kometa prilično misteriozni "C/1861 G1" o kojoj se ne zna mnogo. </p><p>Kometa čiji tragovi izazivaju meteorsku kišu Lirida je posljednji put u našem dijelu Sunčevog sistema bila 1861. godine i neće se vratiti u ovaj dio Sunčevog sistema do 2283. godine.</p>

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560"><p lang="en" dir="ltr">18 meteors per hour are headed your way! ☄️<br><br>The Lyrid Meteor Shower peaks overnight on April 21-22 This shower has been lighting up the sky for 2,700 years, and some meteors are so bright they’re called fireballs! <a href="https://t.co/lcy3xTtDEi">pic.twitter.com/lcy3xTtDEi</a></p>&mdash; Museum of Science (@museumofscience) <a href="https://twitter.com/museumofscience/status/1912866768290185678?ref_src=twsrc%5Etfw">April 17, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Dostići će vrhunac u noći od ponedeljka, 21. aprila, do utorka

Pravi spektakl na nebu nas očekuje od večeras do 25. aprila

<p>Američki naučnici tvrde da su otkrili novu boju, plavo-zelenu, koju su nazvali "olo", a koju niko ranije nije vidio, objavio je časopis Science Advances. Istraživači su otkrili novu boju prilikom slanja laserskih impulsa u oči, prenio je BBC.</p><p>Neki stručnjaci kažu da je postojanje nove boje "otvoreno za argumente".</p><p>Koautor studije, profesor Ren Eng (Ng) sa Univerziteta u Kaliforniji, opisao je rezultate kao "izvanredne".</p><p>On i njegove kolege vjeruju da bi rezultati istraživanja mogli da doprinesu daljem ispitivanju daltonizma.</p><p>Eng je rekao za BBC da je olo "punija od bilo koje boje koja se može vidjeti u stvarnom svijetu".</p>

Škorpioni opsjedaju Brazil: Ugrizi u porastu, gradovi postaju idealna staništa

Zombi-vulkan u Boliviji oživljava nakon četvrt miliona godina

Mask nestao sa scene, pa otkrio svoj jezivi plan: "Zemlja će biti spaljena"

Historijska snimka Sunca: Najveći solarni teleskop na svijetu otkrio neviđene detalje

Svemirska letjelica iz doba Hladnog rata vraća se u Zemljinu atmosferu nakon 53 godine u orbiti

Sir Dejvid Atenboro u novom dokumentarcu: "Dok se bližim kraju života, shvatam koliko je more važno"

Samoobrana morskih pasa: Zadnje istraživanje mijenja pogled na napade

Industrijski otpad pretvara se u stijenu za samo nekoliko decenija

Historijski trenutak u dubinama: Prvi put snimljena živa "riba dinosaur"

Ilon Mask: Za pet godina roboti će biti bolji od najboljih hirurga

Nove nade za liječenje smrtonosne bolesti lijekovima protiv raka

Može li vulkanska erupcija uništiti jedno od najpoznatijih turističkih odredišta na svijetu?

Naučnici uspjeli uzgojiti zamjenske zube u laboratoriju

Dvije fotografije pokazuju koliko svemirski let iscrpljuje tijelo

Pravi spektakl na nebu nas očekuje od večeras do 25. aprila

Naučnici tvrde da su otkrili novu boju: Punija od bilo koje druge na svijetu

Nauka

Škorpioni opsjedaju Brazil: Ugrizi u porastu, gradovi postaju idealna staništa

Zombi-vulkan u Boliviji oživljava nakon četvrt miliona godina

Mask nestao sa scene, pa otkrio svoj jezivi plan: "Zemlja će biti spaljena"

Historijska snimka Sunca: Najveći solarni teleskop na svijetu otkrio neviđene detalje

Svemirska letjelica iz doba Hladnog rata vraća se u Zemljinu atmosferu nakon 53 godine u orbiti

Sir Dejvid Atenboro u novom dokumentarcu: "Dok se bližim kraju života, shvatam koliko je more važno"

Samoobrana morskih pasa: Zadnje istraživanje mijenja pogled na napade

Industrijski otpad pretvara se u stijenu za samo nekoliko decenija

Historijski trenutak u dubinama: Prvi put snimljena živa "riba dinosaur"

Ilon Mask: Za pet godina roboti će biti bolji od najboljih hirurga

Nove nade za liječenje smrtonosne bolesti lijekovima protiv raka

Može li vulkanska erupcija uništiti jedno od najpoznatijih turističkih odredišta na svijetu?

Naučnici uspjeli uzgojiti zamjenske zube u laboratoriju

Dvije fotografije pokazuju koliko svemirski let iscrpljuje tijelo

Pravi spektakl na nebu nas očekuje od večeras do 25. aprila

Naučnici tvrde da su otkrili novu boju: Punija od bilo koje druge na svijetu