Izgledati prosječno često se smatra lo&scaron;im obilježjem, no američko-nizozemsko znanstveno istraživanje pokazalo je da je upravo takav izgled lica presudan u odluci hoćemo li toj osobi vjerovati.

Istraživanje pokazuje da se, iako se prosječno lice ne smatra najprivlačnijim, ono smatra najvjerodostojnijim.

Naučnici sa univerziteta Princeton i Radboud su u okviru istraživanja digitalno stvorili jedno tipično lice objedinjavanjem 92 ženska lica i drugo atraktivno lice kao digitalni prosjek 12 lica lijepih žena.

Potom su kombinirali dva lica u jedno i stvorili devet varijacija koje su imale različite stepeni atraktivnosti i prosječnosti. Rezultat je bio niz od 11 lica koji se protezao od najmanje lijepih do najljep&scaron;ih, a u sredini niza su bila prosječna lica.

Ispitanicama su potom predočene slike koje su morale rangirati po ljepoti i vjeorodostojnosti.

&Scaron;to je lice bilo bliže sredini niza to je bilo procijenjeno kao vjerodostojnije. To pravilo nije važilo kad se procjenjivala atraktivnost lica. Najatraktivnija su bila udaljena od sredine niza slika. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Psychological Science.

Istraživanje pokazalo

Mislili ste da izgled ne utiče na povjerenje? Evo kome najviše vjerujemo!

Nova igračka američke mornarice razvijena je u sklopu Project Silent NEMO, kojem je cilj istražiti sve moguće koristi podvodnih dronova. Težak je oko 45 kilograma i dug oko metar i po, čime je zapravo sličniji tuni nego morskom psu, prenosi sfgate.com.

Ghost Swimmer može zaroniti na dubine i do 100 metara, stoji u priopćenju američke mornarice.

Posljednjih nekoliko sedmica taj je dron prikupljao podatke o plimi i osjeki, morskim strujama i vremenskim uvjetima pored mornaričke baze Little Creek-Fort Story na Virginia Beachu.

&quot;Ghost Swimmer će omogućiti mornarici da ima ima uspjeh u vi&scaron;e tipova misija, dok će istovremeno na&scaron;i ronioci i mornari biti sigurni&quot;, istaknuo je Michael Rufo, direktor tvrtke Boston Engineering Advanced Systems Group, koja je napravila taj podvodni dron.

No, Ghost Swimmer nije jedini podvodni uređaj kojim Pentagon želi opona&scaron;ati morska stvorenja kako bi postigao maksimalni učinak u skrivanju od neprijatelja.

Pentagon eksperimentira i s dronovima koji se kreću poput jegulja.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/w0poH-pqqOU" width="560"></iframe></div>

&nbsp;

U sklopu Project Silent NEMO

Amerikanci imaju novo tajno oružje: Pogledajte o čemu je riječ

Indija je uspje&scaron;no ispalila svoju novu raketu i bespilotnu kapsulu, koja bi mogla da prenosi astronaute u svemir.

Lansiranje rakete mase 630 tona izvr&scaron;eno je iz &Scaron;rikariote u državi Andra Prade&scaron; na jugu Indije.

Nova raketa moći će da nosi teže satelite u svemir.

Indija je u proteklih nekoliko godina lansirala lak&scaron;e satelite, ali se suočavala sa problemima kada je riječ o težem teretu.

Nova raketa moći će da nosi komunikacione satelite te&scaron;ke 4.000 kilograma, &scaron;to znači da se Indija vi&scaron;e neće oslanjati na strane lansere.

Glavni teret na raketi je kapsula domaće proizvodnje koja može da nosi dva do tri astronauta u svemir.

Moći će da nosi teže satelite u svemir

Indija uspješno lansirala novu raketu

Ne&scaron;to sasvim osvježavajuće svakog septembra kad temperature počnu opadati tjera nas da sjednemo s &scaron;oljicom kafe za stol i započnemo nove projekte, bilo da je riječ o &scaron;koli, poslu ili na&scaron;im individualnim kreativnim poduhvatima.

Sada postoji istraživanje koje podupire misao da je jesen vrijeme povećane produktivnosti. Ekonomisti sa Sveučili&scaron;ta Illinois i Berkeley otkrili su da visoke temperature zapravo samnjuju va&scaron;u radnu učinkovitost, osobito ako temperature prelaze 15 stepeni Celzija.

Otkrili su da ljudi tad rade manje i zarađuju manje novca te da to utječe i na ekonomiju, čineći stvari gorima tokom vrućih ljetnih dana, prenosi Medical Daily.

Istraživanja, koja je objavio američki Nacionalni biro za ekonomska istraživanja, otkriva da temperatura od oko 25 stepeni vani zapravo smanjuje prihode prosječnog Amerikanca za pet dolara na dan. Isto tako, svakih otprilike pola stepena Celzija iznad 15 stepeni prosječna ekonomska produktivnost pada za jedan posto.

Konstatacija je sasvim jasna i direktno se veže na klimatske promjene pa istraživanje tvrdi ako se nastavi s globalnim zagrijavanjem da će to dati negativan efekt na ekonomiju.

Ipak, postoji jedan izuzetak, jer istraživanja nisu predata na naučnu recenziju pa je ne treba uzeti zdravo za gotovo. Jedni ekonomisti tvrde da je smeće, a drugi da je riječ o revolucionarnom otkriću.

Isto tako, naučnici jo&scaron; ne mogu utvrditi za&scaron;to postoji veza između klimatskih promjena i produktivnosti, ali možda je bit u tome da nas je lak&scaron;e omesti na lijep i sunčan dan.

Objavljuje američki Nacionalni biro za ekonomska istraživanja

Nova istraživanja otkrivaju nevjerovatne podatke o visokim temperaturama!

NASA već neko vrijeme pu&scaron;ta prijenos uživo s vanjskih kamera na ISS-u, a jedan video koji je objavljen na YouTubeu i koji prikazuje pogled s ISS-a na Zemlju, na djelić sekunde uhvatio je i lasersku zraku pored stanice.

Snimka je nastala 5. decembra u 9:20 sati po srednjeeuropskom vremenu, a neki NLO entuzijasti &scaron;pekulirali su o tome da je riječ o signalima kojeg su vanzemaljci poslali iz letjelice u orbiti na Zemlju, prenosi TechTimes.

No istog dana, istog trenutka, iz Europskog južnog opservatoija (ESO), odnosno njegovog VLT teleskopa (Very Large Telescope) ispaljena je laserska zraka u svemir da bi se stvorila vje&scaron;tačka zvijezda na nebu. Riječ je o najnovijem sistemu laserske komunikacije i, svakako, nikakvom NLO-u.

To je potvrdio i Per Matthew Abrahamson, voditelj misije Optical Payload for Lasercomm Science (OPALS) u NASA-inom Jet Propulsion Laboratoryju (JPL).

NLO entuzijasti i teoretičari zavjera morat će pričekati neki autentičniji događaj za kojeg NASA, ESA, JAXA, Roskosmos, ISRO ili druge svemirske agencije nemaju nikakvo logično ili činjenično obja&scaron;njenje.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/YUidL-nw-xU" width="560"></iframe></div>

&nbsp;

Per Matthew Abrahamsonvoditelj misije Optical Payload for Lasercomm Science

Opet lažna uzbuna: Snimak koji potvrđuje da li vanzemaljci postoje

Prilikom povratka na Zemlju s Međunarodne svemirske stanice, astronaut Mike Hopkins snimio je kako izgleda pogled iz kapsule Soyuz na brzini 27.358 kilometara na sat.

Kratko nakon snimljenog prizora, otvorila su se četiri padobrana, a kapsula je počela plutati prema povr&scaron;ini Zemlje brzinom od 800 kilometara na sat.

NASA-in astronaut snimio je to iskustvo i snimku objavio na internetu, javlja Independent.

Gledajući ovu snimku, lak&scaron;e je shvatiti s kakvim se glavoboljama, vrtoglavicama i mučninama suočavaju astronauti prilikom slijetanja.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/kLTE-96zy7E" width="560"></iframe></div>

&nbsp;

Iz  kapsule Soyuz

Ovakav pogled na Zemlju sigurno nikada niste vidjeli!

&nbsp;

Uprkos tome &scaron;to sve vi&scaron;e raste broj oboljelih od raznih vrsta raka, dijabetesa, srčanih bolesti, ni&scaron;ta od svega ne predstavlja čovječanstvu toliku prijetnju kao problem koji nam prijeti zbog na&scaron;e sopstvene neopreznosti.

Vjerovali ili ne, posljedice dana&scaron;nje prekomjerne (zlo)upotrebe antibiotika, &scaron;to će nas dovesti do otpornosti na ovu vrstu lijekova, biće prvi uzrok smrti u svijetu 2050. godine. Umiraćemo od doskora izlečivih bakterijskih infekcija poput zaraze klepsijelom, e&scaron;erihijom koli i stafilokokom, ali i od opake tuberkuloze, pa čak i najobičnije prehlade!

Grupa naučnika, koju je angažovala britanska vlada, tvrdi da će rezistentnost na antibotike 2050. godine prevazići maligna oboljenja, koja su sada&scaron;nji glavni uzrok smrti u svijetu, prenose agencije.

Kako se navodi, zbog rezistentnosti na antibiotike godi&scaron;nje će na globalnom nivou stradati preko 10 miliona ljudi, najvi&scaron;e u Aziji i Africi. Za Evropu autori studije očekuju da otpornost na ove lijekove bude uzrok smrti u oko 390.000 slučajeva, u SAD 317.000.

Kancer, kao drugi uzrok smrti, od 2050. godi&scaron;nje će odnositi na oko 8,2 miliona ljudi, &scaron;ećerna bolest 1,5 miliona, dijareja 1,4 miliona i nesreće na putevima 1,2 miliona, predviđaju stručnjaci.

U studiji se precizira da će u narednih 35 godina, zbog otpornosti na antibiotike, u svijetu prerano umreti oko 300 miliona ljudi, dok danas zbog istog uzročnika godi&scaron;nje život izgubi oko 700 hiljada ljudi, od kojih 50 hiljada u Evropi i SAD.

Studija dalje otkriva da je svjetska potro&scaron;nja antibiotika porasla 40 odsto u periodu između 2000. i 2010. godine.

Problem koji nam prijeti zbog naše sopstvene neopreznosti

ISTRAŽIVANJE Evo od čega ćemo umirati u budućnosti!

NASA tvrdi kako je prona&scaron;la moguće dokaze o životu na Marsu. Jedan od instrumenata NASA-inog rovera Curiosity otkrio je misteriozan rast koncentracije metana u atmosferi, koji se ne može geolo&scaron;ki objasniti, ili pak nekom drugom teorijom, prenosi Independent.

 
Naučnici ne mogu biti sigurni &scaron;to je uzrokovalo ovaj iznenadni porast, ali moguće je da je riječ o vrlo malom živom bakterijskom organizmu.

Ako plin proizvode živa bića, odnosno mikrobi, to bi označilo da je čovječanstvo stiglo do jednog od najvećih otkrića u historiji. 
 
Na Zemlji, 95 posto metana dolazi iz mikrobnih organizama.

Prija&scaron;nje satelitske snimke otkrile su neobične &quot;oblačiće&quot; metana u atmosferi, ali nikada ovako iznenadan rast koncentracije kao ovaj izmjeren u Galeovom krateru, mjestu na kojem je, prema ranije otkrivenim dokazima, prije nekoliko milijarda godina bilo tekuće vode. 
 
Naučnici su do otkrića do&scaron;li uz pomoć posebnih instrumenata na roveru Curiosity koji su posljednjih 20 mjeseci uzimali i analizirali uzorke atmosfere.

Krajem 2013. i početkom 2014. u četiri navrata razina metana je na dva mjesta udaljena svega 200 do 300 metara iznosila 7,2 čestica na milijardu volumena, a prije i poslije tih iznenadnih skokova, koncentracija metana iznosila je svega jednu desetinu te razine. 
 
Rover Curiosity od kolovoza 2012. godine istražuje 150 kilometara &scaron;irok krater Gale na Marsu nastao udarom asteroida, gdje je NASA-in robot izbu&scaron;io i nekoliko rupa u povr&scaron;ini Crvenog planeta.

Curiosity otkrio je misteriozan rast koncentracije metana

Na pomolu najveće naučno otkriće u historiji? Otkriveni tragovi života na Marsu!

Oko 39 miliona ljudi u svijetu je slijepo, a jo&scaron; 256 milijuna pati od nekog oblika o&scaron;tećenja vida. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da se oko 80 posto&nbsp;navedenih slučajeva moglo spriječiti da su ti ljudi imali adekvatan pristup zdravstvenoj, tj. vizualnoj brigi, prenosi Geek.

Dovođenje potrebne oftalmolo&scaron;ke opreme za siroma&scaron;ne u udaljenim područjima uskoro bi moglo postati puno lak&scaron;e s razvojem uređaja&nbsp;Peek Retina&ndash; prijenosnog uređaja za pregled vida. Ovaj uređaj, koji je trenutno jo&scaron; u fazi razvoja, osmislila je firma Peek Vision, a povezivat će se sa smartphoneom i na taj način omogućiti doktorima da lako i brzo obave pregled vida.

Peek Retina&nbsp;postavlja se na fotoaparat pametnih telefona i omogućava liječnicima da pregledaju mrežnjaču, koristeći odgovarajuću količinu svjetla pod određenim uglom. Budući da je povezana s kamerom, rezultira visokokvalitetnim slikama koje se kasnije mogu koristiti kako bi pacijenti mogli dobiti drugo mi&scaron;ljenje ili kako bi pratili vlastiti napredak.

Također, uređaj pomaže u identificiranju stanja poput glaukoma i katarakte, omogućujući pacijentima da se na vrijeme počnu liječiti, te uspore ili u potpunosti izliječe bolest.&nbsp;Peek Retina&nbsp;može se koristiti i za identifikaciju komplikacija nastalih uslijed dijabetesa, malarije i meningitisa, a koje mogu utjecati na vid izazivajući oticanje mozga. Vrlo je važno imati potpun uvid u zdravlje pacijenta jer upravo to može odrediti smjer u kojem će doktori nastaviti s tretmanima i terapijama.

Tokom&nbsp;posljednje dvije godine doktori su testirali prototip uređaja u udaljenim mjestima kao &scaron;to su Mali, Bocvana i Kenija, i to s ohrabrujućim rezultatima. Stoga, firma &nbsp;Peek Vision&nbsp;predviđa da će zdravstveni radnici ovom tehnologijom u prosjeku moći obavljati oko 1000 pregleda sedmično. Ali, osim u udaljenim mjestima, uređaj je sjajan i za upotrebu u industrijskim područjima u zatvorima ili staračkim domovima.

Peek Vision&nbsp;je pokrenuo crowdfunding kampanju želeći prikupiti potrebnih 110 000 dolara kako bi mogli razviti alate potrebne za proizvodnju&nbsp;Peek Retine&nbsp;u većim količinama, te se nadaju započeti s distribucijom u oktobru 2015. godine. U početku bi svaki pojedinačni uređaj ko&scaron;tao oko 95 dolara, ali cijena će vjerojatno padati s vremenom kako se bude proizvodilo vi&scaron;e uređaja.

<iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/BKjOuSAaZp4?rel=0" width="560"></iframe> 
&nbsp;

Oko 39 miliona ljudi u svijetu je slijepo

Novi uređaj obavlja pregled vida pomoću smartphonea

Engleski je najznačajniji jezik, a onda slijedi grupa veoma značajnih jezika &nbsp;- njemački, ruski, francuski i portugalski, navode naučnici.&nbsp;

Oni su predložili novu metodu ocjenjivanja globalnog značaja jezika, odnosno onih jezika koje za komunikaciju koristi značajan broj ljudi u čitavom svijetu.&nbsp;

Istraživači su napravili kartu kontakata glavnih jezika planete.&nbsp;

Ispostavilo se da kineski i arapski, bez obzira na ogroman broj ljudi koji govore ovim jezicima, nisu u nivou engleskog i jo&scaron; nekih evropskih &nbsp;jezika.

Međusobnu vezu svjetskih jezika naučnici su odredili na osnovu tri vrste podataka.&nbsp;

To su podaci o 2,2 miliona knjiga koje su prevedene od 1979. do 2011. godine, zatim o akterima u pisanju članaka na nekoliko jezika (obrađeno je 2,5 miliona urednika koji su radili na 382 miliona članaka)&nbsp;te podaci o milijardi postova na Tviteru.

Ispostavilo se da globalna karta uticaja jezika ima hijerarhijsku strukturu:&nbsp;

Centralni komunikacioni &quot;čvor&quot; (hub) jeste engleski koji je okružen &quot;čvorovima drugog reda&quot; &ndash; njemačkim, francuskim, ruskim i portugalskim.&nbsp;

Nova metoda ocjenjivanja globalnog značaja jezika

Engleski najvažniji, slijede njemački,  ruski...

&nbsp;

Period od januara do novembra 2014. bio je najtopliji registriran na planeti od početka mjerenja temperature 1880. godine, objavila je Američka agencija za okeane i atmosferu.

NOAA predviđa da će se, kada stignu i svi podaci za decembar, pokazati da je 2014. biti rekordno topla. 
 
Ipak, ovogodi&scaron;nji novembar je s temperaturom koja je bila 0,65 stepeni Celzija iznad prosječne za 20. vijek, bio tek sedmi najtopliji do sada, navela je agencija. 
 
U prvih deset mjeseci ove godine prosječna temperatura povr&scaron;ine okeana i kopna bila je 0,70 stepeni iznad prosječne temperature u pro&scaron;lom vijeku i najtoplija od 1880. Prethodni rekord iz 2005. je prema&scaron;en za 0,01 stepen. 
 
Prosječna povr&scaron;ina arktičkog leda u novembru bila je 5,7 posto (6.216 kvadratnih kilometara) manja od prosječne izmjerene od 1981. do 2010. godine, navela je NOAA. 
 
Povr&scaron;ina leda na Arktiku je ove godine deveta najmanja od 1979., od kada se prave satelitski snimci, saopćio je američki Nacionalni centar za snijeg i led (NSIDC). 
 
Na Antarktiku povr&scaron;ina leda u novembru bila je 2,0 posto (3.367 kvadratnih kilometara) veća od prosječne mjerene između 1981. i 2010. godine. To je osma po veličini najveća povr&scaron;ina leda ikad izmjerena.

Površina leda na Arktiku je ove godine deveta najmanja od 1979.

NOAA: Ova godina je najtoplija od 1880. godine

Nova istraživanja zakomplikovala su ideju da su komete zaslužne za stvaranje okeana na Zemlji, pi&scaron;e The Daily Beast.&nbsp;

Naime, jedno od najče&scaron;ćih obja&scaron;njenja je da su vodu u Zemljnim okeanima donijeli kometi koji su &quot;bombardirali&quot; planet. No, nova istraživanja objavljena u časopisu Science tvrde kako se voda na kometi 67P/Churyumov-Gerasimenko ne poklapana s onom koja se nalazi na Zemlji.

Nivo deuterija u vodi kometa tri puta je veća od nivoa u okeanima.

Komete su hemijski netaknuti, uglavnom nepromijenjeni tokom 4,5 milijardi godina povijesti Sunčevog sustava, pa neusklađenost u sadržaju deuterija komplicira priču u vodi na Zemlji.

Međutim, pogre&scaron;no je reći da novi rezultati isključuju komete kao izvor okeana. Dijelo, i zato &scaron;to je ova vrsta mjerenja obavljena za mali broj kometa, pa će se o porijeklu okeana govoriti jo&scaron; godinama.

Da bi rije&scaron;ili misteriju trebamo proučiti puno vi&scaron;e kometa i meteorita. Podaci o deuteriju postoje za samo desetak kometa, a svaki novi komet koji možemo poručvati približit će nas razumijevanju priče o nastanku okeana.

Nova istraživanja zakomplikovala staru tezu

Kako su nastali okeani? Naučnici imaju novu teoriju

Trojica bjegunaca iz Alcatraza imala su malo izgleda preživjeti bijeg iz legendarnog zatvora na otoku u zaljevu San Francisca 1962., zaključili su holandski naučnici koji su proučavali vremenske uslove i morske struje te noći, prenosi BBC.

Jo&scaron; je nepoznato jesu li trojica robija&scaron;a Frank Morris, John Anglin i &nbsp;Clarence Anglin preživjeli bijeg, no izgledi su bili protiv njih, osim oko ponoći, otkrili su naučnici. Taj bijeg iz zatvora, koji je ekraniziran s Clintom Eastwoodom u naslovnoj ulozi u filmu &quot;Bijeg iz Alcatraza&quot;, jedan je od najodvažnijih poku&scaron;aja u historiji.

Oni su pobjegli na provizornom splavu i nakon toga ih nitko nije vidio.&nbsp;

Novi kompjuterski model morskih struja pokazuje da su, ako su krenuli točno u ponoć, mogli stići do kopna, no ako su krenuli prije ponoći ili nakon toga velika je vjerojatnoća da su se zbog pothlađenosti utopili.&nbsp;

Istraživanje su proveli naučnici sa univerziteta u Delftu i istraživačkog instituta Deltares.&nbsp;

Trojica pljačka&scaron;a banke provela su mjesece kopajući tunel u betonskim zidovima ćelija koristeći nao&scaron;trene ka&scaron;ike. U noći 11. juna 1962. ostavili su lažne glave izrađene od sapuna, toaletnog papira i kose u krevetima i iskrali se iz neprobojnog zatvora. Na obali su izradili splav od balonera i prema FBI-ju zaplivali su negdje između 20 sati i 2 sata ujutro.&nbsp;

Unatoč opsežnoj potrazi nikad nisu pronađeni i ostaje nepoznanica jesu li se spasili ili su umrli.&nbsp;

Naučnici vjeruju da su ih struje, ukoliko su porinuli splav prije ponoći, odvukle na okean gdje su preminuli od hipotermije. Nakon jedan ujutro plimne struje su se okrenule i u tom slučaju odvukle splav u suprotnom smjeru prema sredini zaljeva gdje su morali biti toliko dugo u vodi da su morali umrijeti od pothlađenosti ili ih je policija morala otkriti nakon svitanja u &scaron;est ujutro.&nbsp;

Preživljavanje je bilo moguće samo ako su splav porinuli oko ponoći i veslali prema sjeveru jer su u to vrijeme snažne struje &#39;radile&#39; za njih i tada su ih mogle povući prema mostu Golden Gate i obali.&nbsp;

San Francisco 1962. godine

Naučnici: Trojica bjegunaca iz Alcatraza imala malo izgleda za bijeg

Problemi sa pamćenjem kod starijih ljudi, posebno visoko obrazovanih, ukazuju na znatno povećanje rizika od moždanog udara -&nbsp; tvrde holandski naučnici.

Rezultati istraživanja, tokom kojih je 9.000 osoba iz Roterdama praćeno vi&scaron;e od 20 godina, pokazuju da je kod akademski obrazovanih ljudi, koji imaju te&scaron;koće sa pamćenjem, rizik od moždanog udara čak 39 odsto veći nego kod ljudi nižeg obrazovanja, koji imaju isti problem.

Stručnjaci obja&scaron;njavaju da je obrazovanje faktor za&scaron;tite od demencije.

Činjenica da neko pokazuje znakove lo&scaron;eg pamćenja uprkos visokom obrazovanju pokazuje da taj faktor vi&scaron;e ne djeluje, odnosno da je probijena &quot;zadnja linija odbrane&quot; od kognitivnog propadanja.

To znači da slaba memorija može biti znak da su u mozgu napredovali neki opasni procesi koje učenje vi&scaron;e ne može kompenzovati.

Svi učesnici holandske studije bili su zdravi i stariji od 55 godina. U upitniku su odgovarali na pitanje imaju li problema sa pamćenjem.

Za 20 godina istraživanja, u praćenoj grupi zabilježena su 1.134 moždana udara.

Analizom podataka, stručnjaci su otkrili da postoji povezanost između ranije prijavljenih te&scaron;koća sa pamćenjem i povećanog rizika od udara. A rizik je bio posebno visok kod osoba sa visokim obrazovanjem.

&Scaron;ef studije profesor neuroepidemiologije Arfan Ikram obja&scaron;njava da je obrazovanje važan faktor u sposobnosti mozga da se bori protiv kognitivnog propadanja, uključujući demenciju.

Ova sposobnost, poznata kao kognitivna rezerva, obično se gradi tokom djetinjstva i mladosti, i vjeruje se&nbsp; da &scaron;titi mozak od o&scaron;tećenja.

&quot;Kod ljudi visokog nivoa obrazovanja sporije dolazi do o&scaron;tećenja mozga i razvoja demencije. Ali, ako se počnu žaliti na pamćenje, to znači da je mehanizam za&scaron;tite nestao&quot; - navodi Ikram.

Rezultati istraživanja

Akademski obrazovani izloženiji moždanom udaru

Ruska državna agencija za istraživanje svemira &quot;Roskosmos&quot; razmatra gradnju vlastite svemirske stanice, izjavio je danas njen &scaron;ef Oleg Ostapenko.

Ovakav projekat bio bi konkurentan Međunarodnoj svemirskoj stanici (MSS), u čijem radu učestvuje 15 zemalja, uključujući SAD i Rusiju. Budućnost orbitalne stanice dovedena je u pitanje zbog naru&scaron;avanja odnosa Moskve i Va&scaron;ingtona povodom krize u Ukrajini.

- Potvrđujem da razmatramo takvu opciju. Ovo je mogući pravac razvoja -&nbsp;rekao je agenciji RIA &quot;Novosti&quot; &scaron;ef &quot;Roskosmosa&quot;.

On je dodao da bi takva svemirska stanica mogla da postane osnova za ruske misije na Mjesec.

SAD žele da MSS, koja je vrijedna 100 milijardi dolara, ostane funkcionalna najmanje do 2024. godine, četiri godine duže od prethodnog plana. 
&nbsp; 
Zvaničnik ruske vlade rekao je u maju da će Moskva odbiti prijedlog SAD o produženju rada orbitalne stanice.

Ruska svemirska stanica &quot;Mir&quot;, lansirana u vrijeme postojanja Sovjetskog Saveza 1986.godine, radila je do 2001. godine.&nbsp;

Predsjednik Vladimir Putin želi da reformi&scaron;e rusku svemirsku industriju poslije vi&scaron;egodi&scaron;njeg rezanja budžeta i odliva stručnjaka, &scaron;to je dovelo do serije neuspje&scaron;nih lansiranja u prethodnih nekoliko godina.

Konkurencija Međunarodnoj svemirskoj stanici

Moskva razmatra gradnju svemirske stanice

Poslije vi&scaron;e decenija dugog istraživanja, astronomi su možda konačno prona&scaron;li prvi dokaz postojanja tamne materije, prenosi Huffington Post.

To je nevidljiva supstanca za koju naučnici vjeruju da čini najveći dio svemira, budući da vidljiva materija čini svega oko 20 posto&nbsp;mase univerzuma. Iako je do sad tamna materija mogla da se posmatra indirektno u smislu praćenja njenih gravitacionih uticaja na vidljivu materiju, naučnici nisu uspjeli da pronađu &quot;opipljiv&quot;&nbsp;dokaz da ona zaista postoji. Sve do sad.

Ove nedjelje tim istraživača iz Francuske i Holandije objavio je da je detektovao prvi signal raspada čestica tamne materije, prenosi Telegraf.rs.

Za potrebe istraživanja tim je analizirao rendgenske zrake koje emituju dva nebeska tijela: skup galaksija Persej i na&scaron;e &bdquo;sestrinske&ldquo; galaksije Andromede. Istraživači su ispitivali podatke dobijene uz pomoć XMM-Newton teleskopa Evropske svemirske agencije i primjetili misterioznu anomaliju, koju nije mogao emitovati ni jedan poznati atom ili čestica.

<img alt="crna-materija2" src="/media/old/548d9081-829c-4216-b827-728bb0765237-crna-materija2.jpg" title="crna-materija2" />

Isto je opazio i istraživački tim sa Harvarda u junu ove godine.

- Ovaj siću&scaron;ni vi&scaron;ak zračenja (od nekoliko stotina fotona vi&scaron;e) smatra se da potiče od raspada čestica tamne materije &ndash; kaže dr Aleksej Bojarski, profesor astronomije i fizike na Lajden univerzitetu i vođa istraživanja.

- Iako je signal slab, pro&scaron;ao je nekoliko provjera kojima je utvrđeno da zaista može poticati od tamne materije &ndash; rekao je on.

Bojarski smatra da je možda riječ o &quot;sterilnom neutrinu&quot;, hipotetičkoj čestici za koju se vjeruje da je velika koliko i stoti dio elektrona.

- Potvrda ovog otkrića mogla bi da dovede do razvoja nove vrste teleskopa za proučavanje ovakvih signala. Ukoliko do toga dođe, moći ćemo da rekonstrui&scaron;emo kako je nastao svemir &ndash; kaže on.

Istraživači će objaviti rad na ovu temu sljedeće nedjelje u žurnalu Physical Review Letters.

Mislili ste da izgled ne utiče na povjerenje? Evo kome najviše vjerujemo!

Amerikanci imaju novo tajno oružje: Pogledajte o čemu je riječ

Indija uspješno lansirala novu raketu

Nova istraživanja otkrivaju nevjerovatne podatke o visokim temperaturama!

Opet lažna uzbuna: Snimak koji potvrđuje da li vanzemaljci postoje

Ovakav pogled na Zemlju sigurno nikada niste vidjeli!

ISTRAŽIVANJE Evo od čega ćemo umirati u budućnosti!

Na pomolu najveće naučno otkriće u historiji? Otkriveni tragovi života na Marsu!

Novi uređaj obavlja pregled vida pomoću smartphonea

Engleski najvažniji, slijede njemački, ruski...

NOAA: Ova godina je najtoplija od 1880. godine

Kako su nastali okeani? Naučnici imaju novu teoriju

Naučnici: Trojica bjegunaca iz Alcatraza imala malo izgleda za bijeg

Akademski obrazovani izloženiji moždanom udaru

Moskva razmatra gradnju svemirske stanice

Pronađen dokaz postojanja tamne materije?

Nauka

Mislili ste da izgled ne utiče na povjerenje? Evo kome najviše vjerujemo!

Amerikanci imaju novo tajno oružje: Pogledajte o čemu je riječ

Indija uspješno lansirala novu raketu

Nova istraživanja otkrivaju nevjerovatne podatke o visokim temperaturama!

Opet lažna uzbuna: Snimak koji potvrđuje da li vanzemaljci postoje

Ovakav pogled na Zemlju sigurno nikada niste vidjeli!

ISTRAŽIVANJE Evo od čega ćemo umirati u budućnosti!

Na pomolu najveće naučno otkriće u historiji? Otkriveni tragovi života na Marsu!

Novi uređaj obavlja pregled vida pomoću smartphonea

Engleski najvažniji, slijede njemački, ruski...

NOAA: Ova godina je najtoplija od 1880. godine

Kako su nastali okeani? Naučnici imaju novu teoriju

Naučnici: Trojica bjegunaca iz Alcatraza imala malo izgleda za bijeg

Akademski obrazovani izloženiji moždanom udaru

Moskva razmatra gradnju svemirske stanice

Pronađen dokaz postojanja tamne materije?