Hrvatsko-slovenski biolozi obavili su istraživanje prehrambenih sklonosti morskih pasa u Jadranskom moru i podnijeli naučni izvje&scaron;taj koji će smiriti sve koji su sliku &quot;proždrljivosti&quot; tih &quot;morskih nemani&quot; stekli gledajući horor filmove.

Oni su pomno pretražili sadržaje želudaca 15 morskih pasa meku&scaron;a koji nisu uspjeli uteći ribarskim koćama od decembra 2005. do aprila 2007. godine u sjevernom Jadranu. U novom broju naučnog časopisa &quot;Natura Croatica&quot; navodi se da je dužina tijela pasa iznosila između 50 i 152 centimetra, pa se nipo&scaron;to ne radi o najvećim, gorostasnim psinama, koji mogu dosegnuti 18 metara, ali ni o &quot;psićima&quot; pigmejima koji narastu tek dvadesetak centimetara. Morski psi red su riba star 800 miliona godina, mesožderi su i nalaze se na vrhu hranidbenog lanca, pa su oni u moru ono &scaron;to su lavovi na kopnu, ili čovječja ribica u na&scaron;em podzemlju.

Mnogo je zanimljivosti vezanih za njihov život: primjerice već u majčinoj utrobi, prije nego &scaron;to dođu na svijet, dobiju vi&scaron;e redova zuba, a tokom života izgube ih i po trideset hiljada. Za razmnožavanje im ponekad nije potrebna oplodnja pa stručnjaci kažu da se mogu razmnožavati tzv. partenogenezom. Uza sve to, znaju se pona&scaron;ati i kanibalski, tj. jesti meso vlastitih vrsta. Sitnež u želucima proždrljivaca. Međutim, umjesto progutanog broda s ljudima, stručnjaci su u želucima 15 nesretnih meku&scaron;a na&scaron;li sitne ribe inćune i ne&scaron;to ugotica, koje i same često obilno zaglave u koćama jer po danu žive na samom dnu. Najvi&scaron;e su prona&scaron;li desetonožnih rakova i to vrsta poznatih u narodu kao zdravemarije, čistači i vodari. Inače, čistači se hrane organskim tvarima koje se raspadaju i tako čiste more.

Kad su napadnuti, spa&scaron;avaju se odbacivanjem nogu, koje mu se brzo obnove. Bilo je u želucima jo&scaron; i malo sipa te nekih biljki i algi, &scaron;to je valjda jednako kao da su u želucu alkoholičara na&scaron;li mlijeko. A želudac jednog proždrljivca, &scaron;to je možda jo&scaron; najgore, bio je - potpuno prazan. Prema onome &scaron;to su objavili stručnjaci Instituta za oceanografiju iz Splita, u Jadranu je zabilježeno oko 30 vrsta morskih pasa, od kojih neki dolaze samo privremeno. Najopasniji među njima je modrulj. Naraste od tri do četiri i po metra i dostiže težinu od oko 150 kilograma. Privuče ga krv pa zabunom, kažu stručnjaci, može napasti i ljude. Napadi su rijetki, ali se modrulj smatra potencijalno opasnim morskim psom.

No, u Jadranu su daleko če&scaron;će manje vrste morskih pasa. Morski psi se hrane bolesnim ili iznemoglim jedinkama pa imaju važnu ulogu u održavanju zdravlja morskog ekosistema. Nestankom morskih pasa do&scaron;lo bi do poremećaja u prirodnoj selekciji. No, i takvi želuci, imaju svoja ograničenja i svoje nametnike. Otjerale ih &quot;zvučne bombe&quot; Spomenuta analiza otkrila je da je čak 13 morskih pasa imalo nametnike, od kojih 12 obliće te po troje metilje i trakavice. Najče&scaron;ći oblić je onaj vrste &quot;Cucullanus micropapillatus&quot;, od koje su ukupno zabilježene 44 odrasle jedinke i čak 198 ličinki. Većina jadranskih pasa ugrožena je pa je zakonom zabranjeno njihovo namjerno ubijanje. Na&scaron;eg meku&scaron;a je Međunarodna udruga za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN) proglasila ugroženom vrstom, jer ga hvataju pridnenim mrežama koje povlače koće, stajaćicama i svim drugim mrežama. Na nekim područjima Mediterana broj mu jako smanjen, no u Jadranskom moru, čini se, broj mu je stabilan. Splitski ihtiolog Alen Soldo nedavno je izrazio duboku zabrinutost za sudbinu jadranskih morskih pasa.

U Slobodnoj Dalmaciji izjavio je kako tokom svog nedavnog istraživanja u Jadranu nije prona&scaron;ao ni jednog morskog psa! Iako se u Jadranskom moru svakodnevno kreće nekoliko desetaka hiljada morskih pasa, u vrijeme kad je norve&scaron;ki brod &quot;Northern explorer&quot;, koristeći snažne seizmičke &quot;zvučne topove&quot;, istraživao naftu u jadranskom podmorju, morski psi su jednostavno nestali.

&quot;Nijednog nije bilo u moru, a čak smo koristili i primamljivače. Nai&scaron;li bismo sigurno barem na modrulja. To je čudna koincidencija s obzirom na to &scaron;to se u to vrijeme dogodilo želvama&quot;, kaže Soldo. On, ali i svi drugi biolozi, kao i mnogi ljudi koji ribe poznaju malo vi&scaron;e od onoga &scaron;to o njima mogu naći u običnim udžbenicima, kažu da se ne trebaju ljudi bojati morskih pasa, nego tobožnje morske nemani ljudi. Od morskih pasa strada godi&scaron;nje u svijetu manje od deset ljudi, a u isto vrijeme od ljudi sto miliona morskih pasa, upozorio je nedavno časopis &quot;Priroda&quot; pozivajući se na jedno javno predavanje. 
&nbsp;

Tvrdnje stručnjaka

Čovjek opasniji morskim psima nego te “morske nemani” ljudima

Uvriježeno je mi&scaron;ljenje da je potpuna ti&scaron;ina idealna za koncentraciju tokom rada, ali je istraživanje koje je proveo tim ljekara u Univerzitetskoj bolnici u Kardifu pokazalo da čak 72 posto hirurga slu&scaron;a muziku tokom zahvata u operacionoj sali.

Njihova studija, objavljena u časopisu British Medical Journal, otkriva da 80 posto medicinskog osoblja smatra da im muzika pomaže u radu - pospje&scaron;uje međusobnu komunikaciju, smanjuje nivo anksioznosti i pobolj&scaron;ava efikasnost, prenio je Tanjug.

Prema pisanju Hafington posta, slu&scaron;anje muzike tokom hirur&scaron;ke operacije nije novina. Naime, u grčkoj mitologiji, Apolon je istovremeno bio bog isceljenja i muzike. Početkon 20. vijeka, engleski hirurg Juan Kejn unio je fonograf u operacionu salu, jer je smatrao da muzika &quot;smiruje i odvlači pažnju pacijenta od užasa situacije&quot;.

Osim &scaron;to smiruje ljekare i povećava njihovu koncentraciju, muzika, također, smanjuje srčanu frekvenciju (broj srčanih otkucaja u jednoj minuti) kod pacijenta pod anestezijom.

Istraživanje je pokazalo i da većina hirurga tokom operacije slu&scaron;a klasičnu muziku, mada ima i onih koji bi rado pu&scaron;tali ne&scaron;to moderniji zvuk.

Tišina im ipak nije bitna

Većina hirurga sluša muziku u operacionoj sali

Grobnicu egipatske kraljice iz četvrtog milenijuma prije nove ere u Luksoru je prona&scaron;ao tim egipatskih i francuskih arheologa, saopćilo je egipatsko ministarstvo za antikvitete.

&quot;Nastavlja se istraživanje kako bi se odredio za kog faraona je bila udata&quot;, navodi se u saopćenju i dodaje da je grobnica iz perioda Ramesida (1314-1085 p.n.e)&nbsp; kada je 11 kraljeva bilo nazvano Ramzes.

Unutar grobnice arheolozi su prona&scaron;li fragmente 20 pogrebnih statua na kojima je napisano ime &quot;Karomama&quot; koje bi možda moglo da suzi broj kandidata, pi&scaron;e AFP, a prenosi Tanjug.

Luksor, koji se nalazi na obali Nila, muzej je na otvorenom prepun hramova i grobnica iz drevnog Egipta.

Otkriveni  fragmenti 20 pogrebnih statua

Grobnica faraonske kraljice pronađena u Egiptu

NASA-in video ne pokazuje samo strukturu oluje, već i spektar od zelene do crvene boje koji prikazuje količinu vlage u oblacima. Vlaga u oblacima je važna jer naučnicima govori koliko energije određena oluja ima, a prognostičarima omogućava predviđanja količine oborina.

Video kojeg je NASA objavila sadrži podatke dvaju satelita dobijene mikrovalnim mjerenjima korz oblake, koja dodaju sve oborine na koja naiđu u ukupno gustoću vlage na zadatom području. Tu je jo&scaron; i snimanje radarom na dvije frekvencije svih vodenih kapi u oblacima, &scaron;to rezultira 3D slikom strukture oblaka, prenosi Wired.

Super tajfun Hagupit pogodio je Filipine 6. decembra s maksimalnim udarima vjetra od 280 kilometara na sat. Iza sebe je ostavio 27 poginulih te uni&scaron;tenih vi&scaron;e desetina hiljada domova.

Trenutno je Hagupit oslabio i spu&scaron;ten je u kategoriju tropske oluje s naletima vjetra od 112 kilometara na sat, a trebao bi stići do Vijetnama između 15. i 16. decembra.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/SVyI-cH3MzM" width="560"></iframe></div>

&nbsp;

Podaci dva satelita

NASA objavila video koji pruža pogled u srce super tajfuna Hagupita

Veliki prasak možda je stvorio jo&scaron; jedan svemir u kojem vrijeme teče unazad, pi&scaron;e news.com.au, a prenosi Dnevnik hr.

Jedna od najvećih naučnih zagonetki je kako i za&scaron;to se vrijeme pomiče unaprijed.

U poku&scaron;aju da konačno rije&scaron;e ovaj misterij naučnici su do&scaron;li do nove teorije. Dakle, vjeruju da je Veliki prasak prije 14 milijardi godina stvorio dva svemira, jedan je kao odraz drugoga u ogledalu.

Dakle, ako se vrijeme u na&scaron;em svemiru kreće prema naprijed, u drugom se možda kreće unazad, tvrde naučnici koji su proveli istraživanje.

Jedna stvar je sigurna - riječ je o istraživanju koje bi moglo promijeniti način na koji razmi&scaron;ljamo o svemiru.

Fizičar Julian Barbour koji je radio na istraživanju tvrdi da postoje dvije strelice vremena, koje se kreću u suprotnim smjerovima i obje su formirane Velikim praskom.

Jedna od najvećih zagonetki

MISTERIJA Veliki prasak je stvorio još jedan svemir, u kojem vrijeme teče unazad?

Jo&scaron; uvijek ne postoji dovoljno dokaza o tome kako je Zemlja izgledala u vrijeme nastanka. Ali, novi istraživački projekt planira tačno pokazati kako je na&scaron;a planeta izgledala prije 4 milijarde godina.

Dana&scaron;nje pretpostavke kažu da je na Zemlji bio - pravi pakao.

Zemlja je nastala otprilike prije 4,5 milijarde godina od nanosa iz Sunčeve maglice. Vulkanski plinovi najvjerojatnije su stvorili prvobitnu atmosferu koja je bila gotovo bez kisika i otrovna za ljude i sav život na Zemlji.

U početku su Zemlja i Mjesec bili na meti udara mnogih asteroida i kometa prilikom čega je na povr&scaron;inu izbijala poveća količina lave. No u isto vrijeme, neki dijelovi Zemljine povr&scaron;ine, imali su tekuću vodu, čime se stvara pretpostavka da je u njima postojao neki oblik pre-biotičkog života.

Naučnik na Southwest Research institutu Boulder u Coloradu, te glavni autor studije Simone Marchi, rekao je:

&quot;Pretpostavlja se da su zbog asteroida i kometa, koji su letjeli oko Zemlje i udarali u njenu povr&scaron;inu, uvjeti na ranoj Zemlji bili pakleni. Isto tako, ako pogledamo količinu elemenata koji se vežu na željezo, i koji su do&scaron;li na Zemlju prilikom tih sudara, možemo utvrditi koliko je Zemlja izgubila na masi nakon svakog udara.&quot;

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/9agxiIVJPrU" width="560"></iframe></div>

&nbsp;

Novi istraživački projekat

Pogledajte kako je Zemlja izgledala prije 4 milijarde godina

Najbogatiji čovjek u Rusiji Alisher Usmanov rekao je da će vratiti Nobelovu nagradu otkrivaču strukture DNK Jamesu Watsonu koju je pro&scaron;le sedmice kupio od ovog naučnika.

Watson je Nobelovu nagradu dobio 1962. godine za otkriće strukture DNK, &scaron;to je jedan od najvažnijih trenutaka u historiji nauke, no kasnije je prodao ruskom bogata&scaron;u za 4.8 miliona dolara. Watson je jedini dobitnik čija je nagrada prodana za vrijeme njegovog života.

Ipak, Usmanov je odlučio vratiti nagradu jer je Watson &quot;zaslužuje&quot;.

&quot;Situacija u kojoj veliki naučnik mora prodati medalju koju je dobio kao priznanje za dostignuća.

Rus je otkrio da je on pro&scaron;le sedmice kupio nagradu, kao anonimni ponuđač prema telefona.

&quot;Watson je jedan od najvećih biologa u historiji i nagrada za otkriće strukture DNK mora biti njegova&quot;, kazao je Usmanov.

Prema magazinu Forbes, Usmanov je &quot;težak&quot; 15.8 milijardi dolara. Većinski je vlasnik dionica Arsenala, a prema listi Sunday Timesa najbogatijih ljudi u Britaniji za 2013. godinu, Usmanov je najbogatiji čovjek u Britaniji.

James Watson prošle sedmice prodao nagradu za 4.8 miilona dolara

Najbogatiji Rus će vratiti Nobelovu nagradu otkrivaču strukture DNK

Nakon obećanja koja su Kina, SAD i EU dali za ograničavanje svojih emisija stakleničkih plinova nove procjene trenda globalnog zagrijavanja u ovom stoljeću pokazuju usporavanje, ali nivo zagrijavanja i dalje je opasan, navodi se u objavljenom naučnom istraživanju.

Prema programu praćenja klime (Climate Action Tracker), koje provodi neovisna skupina naučnika, temperature bi do 2100. trebale porasti za oko tri stepena Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje &scaron;to je najniža vrijednost otkad je uspostavljeno praćenje klime kojim se kontroliraju obećanja koja su vlade dale od 2009.&nbsp;

Prema istraživanju koje je objavljeno tokom pregovora o klimi, koji se pod okriljem UN-a vode u Limi, tempo zagrijavanja &#39;sporiji&#39; je za 0,2 do 0,4 stepena Celzija u odnosu na ranija predviđanja nakon obećanja Kine, SAD-a i EU posljednjih sedmica o ograničavanju emisije stakleničkih plinova.&nbsp;

Međutim, čak i uz to porast temperature od tri stepena Celzija izazvao bi mnogo ekstremnije vremenske uslove&nbsp;poput toplinskih valova i oluja, ometanu opskrbu&nbsp;hranom i vodom i ubrzano topljenje ledenih pokrova Grenlanda i Antarktike, prenosi portal croenergo.eu.&nbsp;

Novi pokazatelji i dalje su daleko iznad cilja koji je 2010. postavilo gotovo 200 zemalja za ograničavanje prosječnog zatopljavanja povr&scaron;ine na do dva stepena Celzija.&nbsp;

Prag od dva stepena Celzija smatra se pragom nakon kojeg slijede puno opasnije klimatske promjene.&nbsp;

Temperature su već porasle oko 0,9 stepeni Celzija od kraja 19. stoljeća, prema odboru UN-a za klimatske promjene.&nbsp;

Unatoč tome&nbsp;naučnici koji prate klimu kažu kako obećanja najvećih zagađivača znače napredak u pravom smjeru.&nbsp;

Kina je pro&scaron;log mjeseca obećala da će njezine emisije vrhunac dosegnuti 2030. SAD se suglasio sa smanjivanjem emisije ugljičnog dioksida do 2025. na razinu koja je manja za 26 do 28 posto u odnosu na razinu 2005. godine.

U oktobru EU je najavio kako će smanjiti do 2030. emisiju ugljičnog dioksida za 40 posto u odnosu na razinu iz 1990.

Naučno istraživanje

Zagrijavanje usporeno, ali još predstavlja prijetnju

Tvrdnje ruskih astronoma da je novootkriveni asteroid prijetnja Zemlji nisu točne, kažu iz NASA-e.

Kao &scaron;to smo ranije pisali, teleskopski sistem iz Rusije otkrio je asteroid 2014 UR116, koji je 20 puta veći i 1000 puta snažniji od asteroida koji je pao u ruskom Čeljabinsku.

Izvje&scaron;taji iz Rusije govore o 400-metarskom asteroidu koji bi mogao biti prijetnja Zemlji. No s tim se ne slažu u NASA-i.

NASA-ine računice, kao i one Minor Planet Centera u Cambirdgeu, Massachusetts, pokazuju da asteroid 2014 UR116 nije prijetnja Zemlji, bar ne u sljedećih 150 godina.

- Neka nedavna izvje&scaron;ća govore kako bi asteroid otkriven iz MASTER-II opservatorija u Kislovodsku u Rusiji mogao biti prijetnja Zemlji - kažu službenici NASA-inog Jet Propulsion Laboratory u Kaliforniji u izjavi.

Kako kažu iz NASA-e, s promjerom 400 metara asteroid ima 3-godi&scaron;nji orbitalni period oko Sunca, te se u zemljino susjedstvo vraća periodično. Dodaju da asteroid ne predstavlja prijetnju, jer orbita asteroida ne prolazi blizu orbite Zemlje.

Izvještaji iz Rusije govore o 400-metarskom asteroidu

Amerikanci protiv Rusa: Asteroid 2014 UR116 nije prijetnja Zemlji!

Velika Britanija priprema se na prvo zimsko nevrijeme u utorak navečer nakon &scaron;to je meteorolo&scaron;ka služba Met Office izdala nekoliko upozorenja o stvaranju &quot;meteorolo&scaron;ke bombe&quot; južno od Grenlanda.

Jaki vjetrovi mogli bi zahvatiti sjever i sredi&scaron;te Ujedinjenog Kraljevstva od utorka navečer i trajati do četvrtka ujutro, navodi Met Office, koji je izdao žuto upozorenje za sredi&scaron;te i sjever zemlje i narančasto (2. razina po jačini) za &Scaron;kotsku, prenosi agencija Hina.

Met Office predviđa oluje s vjetrovima do oko 120 km/h a moguć je i snijeg.

Ta je služba objavila i satelitsku snimku &quot;meteorolo&scaron;ke bombe&quot;, zapravo područja vrlo niskog tlaka, koja se stvara južno od Grenlanda, a upozorenje je do&scaron;lo u vrijeme kada u Velikoj Britaniji tek počinju zimske temperature, na kraju iznimno blage jeseni.

Met Office predviđa oluje s vjetrovima do oko 120 km/h

Uzbuna zbog "meteorološke bombe" koja stiže sa sjevera

Prema na&scaron;oj planeti nezaustavljivo napreduje tako veliki asteroid da bi njegov udar izazvao katastrofu ogromnih razmjera, upozoravaju ruski naučnici.

Dolazak tog asteroida prvi je primjetio čuveni astrofizičar Vladimir Lipunov, profesor na Moskvoskom dravnom univerzitetu, koji je i upozorio na potencijalnu opasnost, prenosi Kurir. Riječ je o asteroidu 2014 UR116, čija veličina nije poznata, objavio je Roskosmos (Ruska agencija za istraživanje kosmosa).

- Kada takav događaj postaje prijeteći ili, ne daj Bože, kad se desi, onda je to najvažnija stvar za cijelu populaciju Zemlje. Treba da se spremimo za takvu situaciju. Ona se rijetko de&scaron;ava, ali se de&scaron;ava- kaže Boris &Scaron;ustov, direktor Instituta za astronomiju.

To znači da je mnogo opasniji od asteroida Apofis koji je pre dve godine pao u Čeljabinskoj oblasti Rusiji, upozorava Roskosmos (Ruska agencija za istraživanje kosmosa).

- Pokazalo se da je to asteroid koji ima prečnik najmanje 370 metara, &scaron;to znači da je veći od Apofisa. Jasno je da je prečnik najmanje 300 metara. To znači da će njegov udar u Zemlju i eksplozija biti mnogo opasniji nego &scaron;to je bio udar asteroida iz Čeljabinska- kaže profesor Lipunov.

Približavanje ogromnog asteroida zabilježili su ruski teleskopi.

- Ne zna se kada će se približiti na&scaron; asterod. Moramo da izračunamo orbitu. Zasad možemo da je prilično precizno procijenimo. Period &ndash; tri godine &ndash; je poznat. To jest, on će ponovo presjeći orbitu Zemlje. Moramo stalno da ga pratimo, jer jedna jedina gre&scaron;ka može izazvati katastrofu. Posljedice mogu da budu veoma ozbiljne- dodaje profesor Lipunov.

Hiljade &ldquo;kamičaka&rdquo; iz svemira, asteroida i kometa, svodnevno leti prema Zemlji. Oni manji izgore u Zemljinoj atmosferi. Veći gosti iz kosmosa i dođu do zemlje, kao &scaron;to je prije neki dan asteroid pao u jezero u ruskoj republici Kareliji, podsjeća Roskosmos.

Ministarstvo za vanredne situacije Rusije ranije je predložilo da se napravi federalni naučno-tehnički program o stvaranju nacionalnog segmenta za praćenje i prognoziranje opasnosti od asteroida i kometa.

Upozoravaju ruski naučnici

Prema Zemlji putuje asteroid koji bi mogao izazvati katastrofu!

Populacija žirafa opasno pada, no sve dosad tom se problemu nije pristupalo s velikom zabrinuto&scaron;ću. Međutim, nove brojke pokazuju kako je vrijeme za itekakvu zabrinutost. Naime, njihova populacija pada zbog krivolova i gubitka stani&scaron;ta,&nbsp;a u samo 15 godina, ona se smanjila za čak 43 posto,&nbsp;prenosi Index.hr.

I dok se oko pada broja populacije gorila, slonova i nosoroga javila zabrinutost, naučnici upozoravaju kako izumiranje žirafa prolazi uglavnom nezapaženo.

Kako prenosi MNN, 1999. godine njihova brojka kretala se oko 140 hiljada, dok ih danas ima otprilike 80 hiljada, &scaron;to naučnici nazivaju &quot;tihim izumiranjem&quot;. 
&nbsp; 
Prema podacima namibijske Organizacije za proučavanje i očuvanje žirafa, one danas naseljavaju 21 afričku zemlju, ali&nbsp;veliki dio njihovih stani&scaron;ta služi za ljudsku upotrebu, posebno poljoprivredu. Čak i na mjestima gdje njihovi travnjaci ostaju netaknuti, fragmentacija uzrokovana razvojem, ograničila je njihov opseg i genetske raznolikosti, dok klimatske promjene mogu potaknuti duge su&scaron;e, zbog čega se žirafe hrane poljoprivredničkim usjevima.

Upravo zato žirafe su među lokalnim stanovni&scaron;tvom na glasu kao velike &scaron;tetočine, zbog čega im sve vi&scaron;e prijeti krivolov. Među glavne razloge za krivolov svakako spada i njihova čvrsta i izdržljiva koža, ali i vjerovanja kako žirafin mozak i ko&scaron;tana srž mogu izliječiti HIV, a cijene glave ili kostiju dosežu i do 140 dolara. 
&nbsp; 
- Žirafe danas izumiru tiho. Problem je &scaron;to njihovo izumiranje nije među udarnim vijestima, ali nadamo se kako će se to sad promijeniti. Posljednjih 5 godina vjerno radimo na tome da javnost upoznamo s ovim problemom -&nbsp;otkrili su iz namibijske Organizacije za proučavanje i očuvanje žirafa.&nbsp;

Izumiranje žirafa

Da li zemlja ostaje bez najviših životinja?

Naučnici iz SAD, Rusije i Kanade nastoje da otkriju fizičke vježbe koje pomažu astronautima, pilotima i vatrogascima da usavr&scaron;e&nbsp;logičke sposobnosti i donose prave odluke u ekstremnim situacijama.

U tu svrhu, osnovana je laboratorija za kognitivna istraživanja u uslovima koji vladaju u svemiru.&nbsp;

Mi&scaron;ići čovjeka pri fizičkim naporima proizvode &quot;miokine&quot; koji utiču na prokrvljenost mozga, čime se pobolj&scaron;ava mentalna aktivnost.&nbsp;

Naučnici će proučiti koji fizički napor utiče na izlučivanje &quot;miokina&quot; i kakve vježbe su potrebne astronautima da bi bolje rje&scaron;avali logičke zadatke.&nbsp;

Novi metodi vježbi neće biti korisni samo astronautima. To se odnosi i na vatrogasce koji rade pod velikim fizičkim opterećenjem te na pilote aviona.

Naučnici vjeruju da je moguće stvoriti komplet fizičkih vježbi za liječenje određenih bolesti - npr. poremećaja pamćenja i pažnje usljed poremećene cirkulacije.&nbsp;

Pri tome, proučavanje međuodnosa mi&scaron;ićne aktivnosti, cirkulacije i mentalne aktivnosti biće provođeno već od molekularnog nivoa.&nbsp;

Za početak, eksperimenti počinju sa&nbsp;mi&scaron;evima:&nbsp;oni će plivati i trčati, a istovremeno će biti ocjenjivana njihova sposobnost orijentacije i reakcije na opasnost.&nbsp;

Uslijediće zatim istraživanja na ljudima - razni sportisti biće podvrgnuti fizičkim vježbama i rje&scaron;avanju logičkih zadataka.&nbsp;

Rezultat projekta trebao bi biti razvoj novih tehnologija i kompletiranje&nbsp;fizičkih vježbi i metoda koje omogućavaju astronautima skraćeno vrijeme pripreme i povećanje efikasnosti.&nbsp;

U projektu&nbsp;učestvuju naučnici sa Harvarda i Univerziteta u Pensilvaniji, Montrealskog univerziteta te ruske&nbsp;Raketno-kosmičke korporacije &quot;Energija&quot;.

Osnovana je laboratorija za kognitivna istraživanja

Kako do super astronauta, pilota i vatrogasca?

Ako je globalno zagrijavanje sve veće, za&scaron;to Antarktik&nbsp;postaje sve hladniji? Naučnici već dugo poku&scaron;avaju pronaći razlog ove apsurdne situacije na Zemlji, vezane uz klimatske promjene.&nbsp;

Čini se da bi odgovor mogla imati jedna žena, Cecilia Bitz. Naučnica sa Univerziteta&nbsp;Washington u Seattleu proučava atmosferske promjene dugi niz godina, a do&scaron;la je do zaključka kako morske struje &quot;odnose&quot;&nbsp;toplinu s Antarktike na sjever, pi&scaron;e Sunday Times.&nbsp;

Globalno zagrijavanje dovelo je do topljenja leda na Arktiku, ali na Južnom polu povr&scaron;ine pod ledom se povećavaju, navodi Dnevnik.hr.

Ove se godine, npr.,&nbsp;prema satelitskim snimkama led pro&scaron;irio prema sjeveru dalje nego ikad od kada sateliti snimaju stanje, a to je 1979. godina. Snimke pokazuju da je oko Južnog pola 595 hiljada kvadratnih kilometara vi&scaron;e leda nastalog kroz posljednje tri zime.&nbsp;

Snimke pokazuju da je oko Južnog pola 595 hiljada kvadratnih kilometara više leda.

Otkriveno zašto je na Južnom polu sve više leda dok se Sjeverni topi

Jo&scaron; uvijek ne postoji dovoljno dokaza o tome kako je Zemlja izgledala u vrijeme nastanka. Ali, novi istraživački projekt planira točno pokazati kako je na&scaron;a planeta izgledala prije 4 milijarde godina. Dana&scaron;nje pretpostavke kažu da je na Zemlji bio - pravi pakao.

Zemlja je nastala otprilike prije 4,5 milijarde godina od nanosa iz Sunčeve maglice. Vulkanski plinovi najvjerojatnije su stvorili prvobitnu atmosferu koja je bila gotovo bez kisika i otrovna za ljude i sav život na Zemlji, prenosi punkufer.dnevnik.hr

U početku su Zemlja i Mjesec bili na meti udara mnogih asteroida i kometa prilikom čega je na povr&scaron;inu izbijala poveća količina lave. No u isto vrijeme, neki dijelovi Zemljine povr&scaron;ine, imali su tekuću vodu, čime se stvara pretpostavka da je u njima postojao neki oblik pre-biotičkog života.

Naučnik na Southwest Research institutu Boulder u Coloradu, te glavni autor studije Simone Marchi, rekao je:

&quot;Pretpostavlja se da su zbog asteroida i kometa, koji su letjeli oko Zemlje i udarali u njenu povr&scaron;inu, uvjeti na ranoj Zemlji bili pakleni. Isto tako, ako pogledamo količinu elemenata koji se vežu na željezo, i koji su do&scaron;li na Zemlju prilikom tih sudara, možemo utvrditi koliko je Zemlja izgubila na masi nakon svakog udara.&quot;

Pogledajte u videu kako je to otprilike izgledalo...

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/9agxiIVJPrU" width="560"></iframe></div>

&nbsp;

Zanimljiv video koji vrijedi pogledati

Saznajte kako je Zemlja izgledala prije 4 milijarde godina

Novi asteroid ima promjer otprilike 370 metara. Veći je od zloglasnog asteroida Apophis, koji je mimoi&scaron;ao Zemlju početkom 2013. godine. Naučnici su izračunali da će asteroid &quot;2014 UR116&quot; svake tri godine opasno blizu proletjeti kraj Zemlje.

Kad bi se sudario s na&scaron;im planetom, oslobodio bi energiju tisuću puta veću od udara meteora kod Čeljabinska 2013. godine.

Vladimir Lipunov, vodeći naučnik u ekipi koja je ovog oktobra otkrila asteroid, kaže da sad znaju njegovu orbitu i da mu za revoluciju treba tri godine, ali da jo&scaron; uvijek ne mogu precizno odrediti kad će se asteroid približiti Zemlji.

- Moramo ga konstantno pratiti. Pogrije&scaron;imo li samo jednom, doći će do katastrofe. Posljedice mogu biti iznimno ozbiljne - kazao je Lipunov u dokumentarnom filmu objavljenom na internetskoj stranici Roscosmos, prenosi jutarnji.hr.

Novi asteroid ima promjer otprilike 370 metara. Veći je od zloglasnog asteroida Apophis, koji je mimoi&scaron;ao Zemlju početkom 2013. godine.

Točna putanja asteroida 2014 UR116 jo&scaron; se mora utvrditi, ali teoretski može se sudariti sa Zemljom, Marsom ili Venerom. Putanja može varirati upravo zbog gravitacijske sile ovih planeta.

Znanstvenici su uvjereni da do sudara neće doći tako skoro.

Viktoria Damm iz planetarija u Sibiru vjeruje da bi bliski susret Marsa i asteroida moga promijeniti njegovu putanju. Upravo je zbog toga izračunavanje bliskog susreta sa Zemljom poprilično te&scaron;ko, ali ona vjeruje da do njega ne bi trebalo doći u iduće dvije godine.

U slučaju udara u Zemlju oslobodila bi se energija hiljadu puta veća nego li u februaru 2013. i pada meteora kod Čeljabinska u Rusiji.

Tada je, naime, meteor eksplodirao u zraku na visini od 20 kilometara, a njegova eksplozija bila je snage 440-500 kilotona TNT-a.

Ali taj je meteor bio relativno malen, promjera oko 17 metara.

Uz to, iznimno je važan njegov sastav.

- Asteroidi sačinjeni od stijene ulaskom u atmosferu uglavnom se razlome na vi&scaron;e dijelova, ali oni od metala mogli bi stići do povr&scaron;ine Zemlje u komadu - kaže Stanislav Korotky, znanstveni direktor opservatorija Ka Dar.

Slavni krater u Arizoni nastao je upravo udarom metalnog asteroida.

Slučaj Čeljabinsk natjerao je naučnu zajednicu na odlučan angažman u projektima svemirske sigurnosti.

Ruska svemirska agencija Roscosmos planira do 2025. godine razviti poseban sisitem za odbranu od opasnih asteroida. Agencija želi koristiti nove tehnologije kako bi mijenjala putanje prijetećih asteroida, uključujući različite vrste robota.

Asteroid Apophis približio se Zemlji početkom 2013. godine na oko 14,5 miliona kilometara.

Ime je dobio po grčkom nazivu za egipatskog boga Apopa, &quot;razaratelja&quot;, koji iz mračnog podzemlja poku&scaron;ava uni&scaron;titi Sunce.

Prilikom sljedećeg bliskog susreta 2029. bit će izuzetno sjajan i vidljiv golim okom iz dijelova Evrope, Afrike i Azije u kojima nema previ&scaron;e svjetlosnog zagađenja.

Zbog male mogućnosti da 2036. pogodi Zemlju, NASA je objavila da će dana&scaron;nji prolazak nastojati iskoristiti kako bi &scaron;to bolje istražila njegovu putanju i sastav.

Čovjek opasniji morskim psima nego te “morske nemani” ljudima

Većina hirurga sluša muziku u operacionoj sali

Grobnica faraonske kraljice pronađena u Egiptu

NASA objavila video koji pruža pogled u srce super tajfuna Hagupita

MISTERIJA Veliki prasak je stvorio još jedan svemir, u kojem vrijeme teče unazad?

Pogledajte kako je Zemlja izgledala prije 4 milijarde godina

Najbogatiji Rus će vratiti Nobelovu nagradu otkrivaču strukture DNK

Zagrijavanje usporeno, ali još predstavlja prijetnju

Amerikanci protiv Rusa: Asteroid 2014 UR116 nije prijetnja Zemlji!

Uzbuna zbog "meteorološke bombe" koja stiže sa sjevera

Prema Zemlji putuje asteroid koji bi mogao izazvati katastrofu!

Da li zemlja ostaje bez najviših životinja?

Kako do super astronauta, pilota i vatrogasca?

Otkriveno zašto je na Južnom polu sve više leda dok se Sjeverni topi

Saznajte kako je Zemlja izgledala prije 4 milijarde godina

Zemlji prijeti nova kataklizma: Opasni asteroid mogao bi nas pokositi za dvije godine!?

Nauka

Čovjek opasniji morskim psima nego te “morske nemani” ljudima

Većina hirurga sluša muziku u operacionoj sali

Grobnica faraonske kraljice pronađena u Egiptu

NASA objavila video koji pruža pogled u srce super tajfuna Hagupita

MISTERIJA Veliki prasak je stvorio još jedan svemir, u kojem vrijeme teče unazad?

Pogledajte kako je Zemlja izgledala prije 4 milijarde godina

Najbogatiji Rus će vratiti Nobelovu nagradu otkrivaču strukture DNK

Zagrijavanje usporeno, ali još predstavlja prijetnju

Amerikanci protiv Rusa: Asteroid 2014 UR116 nije prijetnja Zemlji!

Uzbuna zbog "meteorološke bombe" koja stiže sa sjevera

Prema Zemlji putuje asteroid koji bi mogao izazvati katastrofu!

Da li zemlja ostaje bez najviših životinja?

Kako do super astronauta, pilota i vatrogasca?

Otkriveno zašto je na Južnom polu sve više leda dok se Sjeverni topi

Saznajte kako je Zemlja izgledala prije 4 milijarde godina

Zemlji prijeti nova kataklizma: Opasni asteroid mogao bi nas pokositi za dvije godine!?