Nakon obećanja koja su Kina, SAD i EU dali za ograničavanje svojih emisija stakleničkih plinova nove procjene trenda globalnog zagrijavanja u ovom stoljeću pokazuju usporavanje, ali nivo zagrijavanja i dalje je opasan, navodi se u objavljenom naučnom istraživanju.
Prema programu praćenja klime (Climate Action Tracker), koje provodi neovisna skupina naučnika, temperature bi do 2100. trebale porasti za oko tri stepena Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje što je najniža vrijednost otkad je uspostavljeno praćenje klime kojim se kontroliraju obećanja koja su vlade dale od 2009.
Prema istraživanju koje je objavljeno tokom pregovora o klimi, koji se pod okriljem UN-a vode u Limi, tempo zagrijavanja 'sporiji' je za 0,2 do 0,4 stepena Celzija u odnosu na ranija predviđanja nakon obećanja Kine, SAD-a i EU posljednjih sedmica o ograničavanju emisije stakleničkih plinova.
Međutim, čak i uz to porast temperature od tri stepena Celzija izazvao bi mnogo ekstremnije vremenske uslove poput toplinskih valova i oluja, ometanu opskrbu hranom i vodom i ubrzano topljenje ledenih pokrova Grenlanda i Antarktike, prenosi portal croenergo.eu.
Novi pokazatelji i dalje su daleko iznad cilja koji je 2010. postavilo gotovo 200 zemalja za ograničavanje prosječnog zatopljavanja površine na do dva stepena Celzija.
Prag od dva stepena Celzija smatra se pragom nakon kojeg slijede puno opasnije klimatske promjene.
Temperature su već porasle oko 0,9 stepeni Celzija od kraja 19. stoljeća, prema odboru UN-a za klimatske promjene.
Unatoč tome naučnici koji prate klimu kažu kako obećanja najvećih zagađivača znače napredak u pravom smjeru.
Kina je prošlog mjeseca obećala da će njezine emisije vrhunac dosegnuti 2030. SAD se suglasio sa smanjivanjem emisije ugljičnog dioksida do 2025. na razinu koja je manja za 26 do 28 posto u odnosu na razinu 2005. godine.
U oktobru EU je najavio kako će smanjiti do 2030. emisiju ugljičnog dioksida za 40 posto u odnosu na razinu iz 1990.
