Kako bi bolje razumjeli klimu i klimatske promjene, prije dva mjeseca je, po prvi puta u istoriji, pokrenut je veliki istraživački projekt kojim će se pratiti klima tibetanske visoravni. 
 
Kori&scaron;tenjem meteorolo&scaron;kih balona, bespilotnih letjelica te senzora na tlu, poku&scaron;ati će se razumjeti utjecaj visoravni na klimu te posebice na azijske monsune. 
&nbsp; 
Tibetanska visoravan nalazi se na 4.500 metara nadmorske visine te bi mogla imati jednu od ključnih uloga u globalnom klimatskom sistemu, no do sada nije bila dovoljno istražena.&nbsp; 
 
Zbog tog razloga, kineski naučnici su u avgustu pokrenuli projekt monitoringa te krenuli sa postavljanjem raznih senzora i detektora kako bi utvrdili u kojoj mjeri različite vrste povr&scaron;ina zagrijavaju zrak te utiču na promjene u vegetaciji i debljini snježnog pokrivača, prenosi portal croenergo.eu. 
 
Praćenje visoravni smatra se značajnim korakom u istraživanju klimatskih sistema, a prema navodima kineskih istraživača, za dosada&scaron;nju nesigurnost oko globalnih klimatskih modela uveliko su zaslužne i manjkave informacije iz Tibeta i sa Himalaja. 
 
Novi kineski projekt vrijedan je 49 miliona dolara, a mogao bi pomoći u boljem razumijevanju i predviđanju posljedica ekstremnih vremenskih uvjeta.

Projekat kineskih naučnika

Tibet krije tajnu klimatskih promjena?

Američka svemirska agencija (NASA) osigurat će svoju opremu za istraživanje planete Marsa od prolaska rijetkog kometa koji dolazi izvan Sunčevog sistema, a proći će nevjerovatno blizu Crvenoj planeti.

Otkrivena u januaru 2013., kometa Siding Spring treba 18. oktobra proći na udaljenosti 140.000 kilometara od Marsa. To je manje od polovine udaljenosti između Zemlje i Mjeseca i deset puta bliže od bilo koje dosad poznate komete koja je pro&scaron;la blizu Zemlje, rekli su NASA-ini naučnici.

Kometa je rijedak posjetilac s udaljene grupe Ortova oblaka, niza smrznutih ostataka nastalih formiranjem Sunčevog suistema. Sferično oblikovan oblak smje&scaron;ten je na 50 puta većoj udaljenosti nego &scaron;to je Zemlja udaljena od Sunca.

Vjeruje se da je kometa Siding Spring prvi posjetilac unutarnjeg Sunčevog sistema, a gravitacijski je bio izbačen iz stražnjeg dvori&scaron;ta Sunčevog sistema zvijezdom prije oko milion godina.

NASA se isprva zabrinjavala hoće li pra&scaron;ina repa komete prijetiti svemirskoj letjelici u Marsovoj orbiti. Kasnija istraživanja ublažila su ta strahovanja, ali NASA je odlučila prilagoditi orbite satelita kako bi oni bili iza planete tokom najopasnijeg prolaska komete.

Moguće je da Mars naiđe na neke čestice, ali se to i ne mora dogoditi, kažu naučnici. Atmosfera na Marsu je mnogo rjeđa od Zemljine ali ipak će &scaron;tititi rovere Opportunity i Curiosity od pra&scaron;ine komete, koja bi mogla izazvati ki&scaron;u meteora.

Europska svemirska agencija te Indija također imaju u orbiti svemirsku letjelicu. Sva ta ispitivanja dio su velikih naučnih napora da se prouči kometa pri susretu s Marsom. Također žele proučiti kako će na Siding Spring utjecati gravitacija planeta te kako će kometa djelovati na atmosferu Marsa.

Čitava armada teleskopa postavljenih na Zemlji i u svemiru, uključivo NASA-in Hubble, već promatraju kometu.

Očekuje se da će Siding Spring biti najbliži Marsu 19. oktobra u 20.27 po srednjoeuropskom vremenu. Proći će uz Crvenu planetu brzinom od 203.000 km na sat.

Iz tog susreta znaučnici se nadaju naučiti vi&scaron;e o vodi, ugljiku i drugim materijalima koji su postojali tokom formiranja Sunčevog sistema prije nekih 4,6 milijarde godina, prenosi Dnevnik.hr.

Očekuje se da će biti najbliža Marsu 19. oktobra u 20.27

NASA spremna: Približava se kometa Siding Spring

Nobelova nagrada za ekonomiju, koja će u ponedjeljak biti objavljena, vjerovatno će otići u ruke stručnjaka koji se bavi budžetskom &scaron;tednjom, najtraženijom obla&scaron;ću u ekonomiji, ocjenjuje danas France-Presse.

Tom nagradom će biti zavr&scaron;ena sezona objavljivanja dobitnika Nobelovih nagrada, čije će svečano uručivanje biti održano 10. decembra u Stokholmu i Oslu.

Dobitnika nagrade za ekonomiju je možda najlak&scaron;e pogoditi. Često je to mu&scaron;karac koji ima vi&scaron;e od 55 godina i američke je nacionalnosti, smatraju analitičari, navodeći da je u posljednjih 20 godina, tri četvrtine dobitnika imalo taj profil.

&quot;Mnogi od njih rade na matematičkim modelima koji se primjenjuju na finansijskom trži&scaron;tu ili u funkcionisanju trži&scaron;ta, ne izja&scaron;njavajući se o ekonomskoj politici&quot;, ocjenjuje AFP.

Francuska agencija dodaje da većina njih sebe naziva &quot;sljedbenicima ekonomske stabilnosti i fiskalne discipline&quot;.

Nobel stručnjaku za bužetsku štednju

AFP: Dobitnika nagrade za ekonomiju možda je najlakše pogoditi

Norve&scaron;ki Nobelov komitet dodijelio je Nobelovu nagradu za mir u 2014. godini Indijcu Kailashu Satyarthi i Pakistanki Malalai Yousafzai za njihovu borbu protiv represije nad djecom i mladima i za pravo djece na obrazovanje.

- Djeca moraju ići u &scaron;kolu i ne smiju biti finansijski iskori&scaron;tavana - navodi se u saop&scaron;tenju i napominje da je po&scaron;tovanje prava djece preduslov za miran globalni razvoj.

U saop&scaron;tenju se navodi da je Satyarthi, nastavljajući Gandhijevu tradiciju, predvodio razne oblike mirnih protesta i demonstracija protiv iskori&scaron;tavanja djece radi ostvarivanja finansijske koristi.

On je doprinio i razvoju važnih međunarodnih konvencija o dječijim pravima, navodi Norve&scaron;ki Nobelov komitet.

Uprkos svojoj mladosti, Malala Yousafzai se već nekoliko godina bori za prava djevojčica na obrazovanje i pokazala je ličnim primjerom da djeca i mladi mogu da doprinesu pobolj&scaron;anju svoje situacije, dodaje se u saop&scaron;tenju.

Nobelov komitet napominje da je Yousafzaijeva to postigla &quot;u najopasnijim okolnostima&quot; i da je &quot;kroz herojsku borbu postala vodeći zagovornik prava djevojčica na obrazovanje&quot;.

&quot;Nobelov komitet smatra da je važno istaći da jedan hindus i jedna muslimanka, Indijac i Pakistanka, zajedno učestvuju u borbi za obrazovanje i protiv ekstremizma&quot;, navodi se u saop&scaron;tenju.

Komitet nagla&scaron;ava da su doprinos ovoj borbi dali i mnogi drugi pojedinci i institucije u međunarodnoj zajednici.

&quot;Izračunato je da &scaron;irom svijeta danas postoji 168 miliona djece-radnika. U 2000. godini taj broj bio je veći za 78 miliona. Svijet je napravio korak ka cilju eliminacije upo&scaron;ljavanja djece&quot;, navodi Nobelov komitet.

U saop&scaron;tenju se zaključuje da &quot;borba protiv represije i za prava djece i adolescenata doprinosi realizaciji &quot;bratstva među narodima&quot;, koje Alfred Nobel pominje u svom testamentu kao jedan od kriterija za Nobelovu nagradu za mir.

Nagrađeni za  borbu protiv represije nad djecom i mladima

Nobelovu nagradu za mir dobili su Yousafzai i Satyarthi

Naučnici su prona&scaron;li ostatke skeleta čovjeka u mulju u blizini rijeke Sene u Francuskoj stare oko 200.000 godina.

Vjeruje se da se radi o neandertalcu, iako je to za sada te&scaron;ko utvrditi jer ne postoji dovoljno materijala iz ovog doba u sjeverozapadnoj Evropi.

- Ovo su najstariji fosili pronađeni u blizini Pariza. To je, u stvari, najstariji Parižanin - rekao je antropolog Bruno Moreil, dodajući da su ostaci pronađeni u mulju u mjestu Turvil-la-Rivier, oko 100 kilometara od Pariza.

Naučnici ne mogu mnogo da kažu o ostacima jer se radi samo o tri duge kosti ruke, ali se vjeruje da je riječ o mladoj osobi, možda tinejdžeru.

Ono &scaron;to je zanimljivo je da je na gornjem dijelu ruke na nadlaktici vidljiv greben ili ko&scaron;tano ispupčenje, &scaron;to može da bude rezultat o&scaron;tećenja mi&scaron;ića, navodi BBC.

Tim pretpostavlja da je ta osoba ponavljala određenu mehaničku radnju tom rukom, moguće bacanje koplja.

&quot;Ako se utvrdi da je to tačno, to će značiti da su ljudi koristili koplje u Evropi prije oko 200.000 godina&quot;, rekao je Kris Stringer iz&nbsp; Prirodnjačkog muzeja u Londonu.

Druga mogućnost je da je ta osoba radila na obradi životinjske kože, zbog čega je do&scaron;lo do određene deformacije ruke.

Vjeruje se da se radi o neandertalcu

U Parizu pronađen skelet čovjeka star 200.000 godina

Francuski pisac Patrick Modiano ovogodi&scaron;nji je dobitnik Nobelove nagrade za književnost, saop&scaron;tila je &Scaron;vedska kraljevska akademija nauka.

U saop&scaron;tenju se navodi da je Modiano nagrađen &quot;za umjetnost sjećanja kojom je evocirao najneuhvatljivije ljudske sudbine&quot;.

On se u svojim djelima bavi sjećanjem, zaboravom, identitetom i krivicom, a radnja se često de&scaron;ava u Parizu. Njegove priče imaju autobiografsku osnovu ili su zasnovane na događajima iz vremena njemačke okupacije.

Ponekad kao materijal za svoja djela koristi intervjue, novinske članke ili sopstvene bilje&scaron;ke koje je sakupio tokom godina, navodi se u saop&scaron;tenju.

Modiano je rođen 1945. godine u predgrađu Pariza. Otac mu je bio poslovni čovjek, a majka glumica.

Nakon &scaron;to je napustio &scaron;kolu, Modiano je studirao na Liceju Anrija Četvrtog, gdje je na njegov spisateljski razvoj značajno uticao nastavnik geometrije Raymond Queneau.

Neka od njegovih djela prevedana na engleski jezik su &quot;Kružni bulevar&quot; (1972), &quot;Novela&quot; (1974), &quot;Tužna vila&quot; (1977), &quot;Trag pakosti&quot; (1988) i &quot;Medeni mjesec&quot; (1992).

Modiano je i autor knjiga za djecu i filmskih scenarija. Zajedno sa režiserom Louisom Malleom napravio je film &quot;Lacomb, Lucien&quot; (1974), čija se radnja de&scaron;ava u vremenu njemačke okupacije.

Saopštenje Švedske kraljevske akademije nauka

Francuz Modiano dobitnik Nobelove nagrade za književnost

Plan istraživača koje je finansirala NASA podrazumijeva izazivanje ove tromosti sa uređajem pod nazivom &quot;RhinoChill&quot;. U pitanju je ubacivanje tečnosti za hlađenje kroz ljudske nozdrve pravo u korjen mozga.

Kada je u pitanju svemirsko putovanje, &quot;svaki put kada u jednačinu stavite ljude, stvari postaju komplikovanije&quot;, izjavio je Bobby Braun, NASA-in biv&scaron;i &scaron;ef za tehnologiju. Ovo je posebno tačno kada je u pitanju eventualno slanje ljudi na Mars.

Slanje ljudi na druge planete sa sobom nosi veliki broj tehničkih i logističkih problema na koje NASA poku&scaron;ava da odgovori brojnim inovacijama. Jedna od najvećih prepreka opremanja broda ljudima i dovoljnom količinom hrane, zabave i drugih stvari potrebnih za 180 dana dugo putovanje na Mars jeste prekoračenje budžeta.

NASA ulaže sredstva u istraživanja koja za cilj imaju stvaranje tehnologije koja bi ljude držala uspavanim i po nekoliko mjeseci uz pomoć kompanije &quot;SpaceWorks&quot; iz Atlante.

Sudeći prema ovoj kompaniji, izazivanje ove vrste ukočenosti kod astronauta bi eliminisalo potrebu za postojanjem smje&scaron;taja i prostorija za vježbanje za astronaute koji tro&scaron;e prostor.

Kada je vježbanje u pitanju, za to će se brinuti roboti koji stimuli&scaron;u ključne mi&scaron;ićne grupe i intravenozno astronautima daju supstance potrebne ljudskom tijelu.

Elimini&scaron;ući dodatan prostor potreban ljudima tokom leta, svemirski brodovi bi mogli da postanu manji i na njih bi mogle biti ugrađene dodatne sigurnosne funkcije i oplata.

Sudeći prema kompaniji &quot;SpaceWorks&quot;, veličina prostorija u kojima bi živjeli astronauti tokom puta na Mars mogla bi da bude smanjena sa 8.2x9 metara na svega 4.3x7.5 metara. Ovo drastično smanjenje u veličini također bi značilo i veliku u&scaron;tedu za svemirsku agenciju.

Trenutne projekcije koje se tiču životnog prostora prilikom puta na Mars ističu da bi njegova težina iznosila 31 tonu za četvoročlanu posadu, međutim, uz pomoć nove tehnologije, ista ova posada mogla bi da bude smje&scaron;tena u prostoru od &quot;lagaih&quot; 15 tona. Samim tim, broj astronauta koji bi učestvovali u misiji mogao bi u teoriji da bude dupliran bez povećanja težine same letjelice.

Lak&scaron;i brod bi također zahtijevao i manje moćne rakete potrebne za njegovo lansiranje, a samim tim i manje novca za gorivo.

Kompanija također spominje i psiholo&scaron;ke prednosti sna u trajanju od 180 dana &ndash; tokom toliko dugog puta astronauti bi polako utonuli u svemirsko ludilo.

Naravno, i dalje je potrebno izvr&scaron;iti veliki broj testova prije nego &scaron;to će astronauti zaista biti u prilici da budu u stanju hibernacije po nekoliko mjeseci, prenosi B92.

Projekat nosi veliki broj tehničkih i logističkih problema

NASA ulaže velike napore da pošalje ljude na Mars

Nobelova nagrada za hemiju u srijedu je dodijeljena trojici istraživača zbog pobolj&scaron;anja rezolucije mikroskopa.

Eric Betzig, Stefan Hell i William Moerner koristili su fluorescenciju kako bi produžili limite svijetlosti mikroskopa.

Dobitnici dijele nagradu od osam miliona kruna (1,1 miliona dolara), prenosi BBC.

Njihova imena su objavljena na konferenciji za novinare u &Scaron;vedskoj, i pridružili su se uglednoj listi laureata nagrade za hemiju koje se dodijeljuje od 1901. godine.

Nobelov komitet saopćio je da su istražicači dobili nagradu za &quot;razvoj super- rezolutne fluorescentne mikroskopije&quot;.

Komitet kojim predsjedava profesor Sven Lidin, materijalni hemičar s univerziteta Lunbd, saopćio je da je &quot;rad laureata omogućio proučavanje molekularnih procesa u realnom vremenu&quot;.

Nagrađeni Eric Betzig, Stefan Hell i William Moerner

Nobelova nagrada za hemiju trojici istraživača zbog poboljšanja rezolucije mikroskopa

Crv mutant proždirao je &scaron;ećer bez debljanja. Istraživači tvrde da je isti gen prisutan i kod ljudi, međutim prva na redu su testiranja promjene na mi&scaron;evima.

Na prvi pogled izgleda kao svaki drugi crv. Ali naučnici tvrde da bi maleni stvor poznat pod imenom Caenorhabditis elegans mogao pobijediti pretilost.

Nučnici kažu da su zbog genetske mutacije, zbog koje se ovaj crv nikad ne deblja, korak bliže piluli koja bi omogućila da jedemo sve, od sladoleda preko keksića do kolača, bez da dobijemo na težini, pi&scaron;e Daily Mail.

Tim naučnika na čelu sa Seanom Curranom prona&scaron;ao je novi način sprječavanja pretilosti koju prati prehrana s velikim udjelom &scaron;ećera. &#39;Pri&scaron;ili&#39; su to ključnom genu za koji su farmaceutske firme već razvile ciljane lijekove.

- Hrana s visokim udjelom &scaron;ećera koju je bakterija pojela bila je ekvivalent čovjeku koji jede zapadnjačku hranu - objasnio je Curran, a pod zapadnjačkom hranom misli se na onu s visokim udjelima masnoće i &scaron;ećera poput hamburgera, krumpirića i gaziranih pića.

Evo o čemu se radi. Određene genetski mutanti u eksperimentu s crvima, odnosno oni s hiperaktivnim genom SKN 1, hranjeni su takvom hranom bez da su dobili na težini, dok su se oni regularni debljali.

Rad se oslanjao isključivo na crva Caenorhabditis elegans i ljudske stanice u petrijevoj zdjelici, ali genetski put koji proučava može se naći kod gotovo svih životinja - pa i ljudi.

Gen SKN 1 naime postoji i kod ljudi i naziva se Nrf2 &scaron;to sugerira da bi se rezultati mogli primijeniti i na ljude.

Sljedeći potez ipak je testiranje otkrića na mi&scaron;evima.

Nrf2 protein, transkripcijski faktor koji se veže na specifičnu sekvencu DNK kako bi kontrolirao sposobnost stanica za detoksikaciju i popravak o&scaron;tećenja kada su izložene hemijski reaktivnom kisiku, već je ispitivan kod sisavaca.

Farmaceutske firme već su radile na razvoju malih molekula koje su bile usmjerene prema Nrf2 u nadi da će proizvesti vi&scaron;e antioksidansa i usporiti starenje, prenosi Dnevnik.hr.

Inače, iako pomoć pilula u kontroliranju odgovora tijela na hranu zvuči primamljivo, nije bez rizika. Naime, povećana funkcija Nrf2 povezana je s agresivnim rakom.

- Možda je to pitanje vremena i mjesta. Kada bismo mogli aktivirati Nrf2 u specifičnim tkivima kada je to potrebno onda bi mogli iskoristiti njegove potencijalne prednosti - kaže Curran.

Crv mutant ima isti gen koji je prisutan i kod ljudi

Lijek protiv pretilosti: Moći ćemo jesti šta želimo i nećemo se debljati

Kurs će ponuditi informacije o prvom tromjesečju trudnoće te sigurnom abortusu i za&scaron;titi kao i kakva je mogućnost za pobačaj u različitim dijelovima svijeta

Naime, Univerzitet u Kaliforniji, San Francisco (UCSF) 13. oktobra kreće na internet platformi Coursera sa &scaron;estosedmičnim kursom naziva &quot;Abortus: kvalitetna zdravstvena za&scaron;tita&quot;.

Djelujući primarno u okviru zdravstvene za&scaron;tite, kurs će ponuditi informacije o prvom tromjesečju trudnoće te sigurnom abortusu i za&scaron;titi kao i kakva je mogućnost za abortus u različitim dijelovima svijeta.

Edukacija o abortusu u SAD-u je na dosta niskoj razini (u dvije trećine &scaron;kola nema niti jedne lekcije o tome), a prema podacima Guttmacher Instituta svaka treća Amerikanka napravi pabortus do 45. godine života.

Doktorica Jody Steinauer sa UCSF-a, kazala je za The Daily Beast, kako se nada da će kurs smanjiti stigmu koja oko abortusa vlada u američkom dru&scaron;tvu zbog koje se o toj temi rijetko javno raspravlja.

Također, boljom edukacijom, kazala je, trebao bi se smanjiti mortalitet žena koje abortuse rade u nesigurnim uslovima, prenosi Dnevnik.hr.

Dosadašnja dukacija u SAD-u je na dosta niskoj razini

Prvi put u historiji: Fakultet nudi kurs o abortusu

Podvodno disanje uskoro bi moglo postati realnost. Grupa naučnika sa univerziteta u Danskoj razvila je &#39;kristalne materijale koji mogu vezati i pohranjivati visoke koncentracije kisika&#39;.

- Nekoliko zrna sadrži kisika dovoljno za jedan udah, a kako materijal može apsorbirati kisik iz vode oko ronioca i opskrbljivati ronioca s njim, on neće morati sa sbobom nositi vi&scaron;e od nekoliko zrna - objasnila je profesorica Christine McKenzie, pi&scaron;e mic.com.

- Kada je supstanca zasićena kisikom, može se uporediti sa spremnikom kisika pod pritiskom - razlika je u tome &scaron;to ovaj materijal može sadržavati tri puta vi&scaron;e kisika - stoji u saopćenju.

Ekipa koja stoji iza razvoja kristala upoređuje ga sa spužvom koja može apsorbirati i zadržavati kisik, a ne samo reagirati na njega.

Očita namjena izuma bilo bi kori&scaron;tenje pod vodom, odnosno za podvodno disanje. McKenzie je istakla da se kirstal gotovo može uporediti sa spremnikom kisika koji bi mogao imati razorne posljedice za ronioce. Naime, treba uzeti u obzir promjene pritiska pod vodom i činjenicu da većinu vremena ne udi&scaron;emo čisti kisik već mje&scaron;avinu kisika i drugih plinova.

Ipak, sama činjenica da ova tehnologija postoji otvara mogućnost za daljnja istraživanja i mogla bi dovesti do toga da ronjenje i disanje pod vodom postanu puno lak&scaron;i.

Osim &scaron;to bi kristal roniocima mogao omogućiti da provode vi&scaron;e vremena pod vodom, mogao bi biti jedna od glavnih blagodati za pacijente s rakom pluća koji sa sobom moraju nositi male, ali te&scaron;ke spremnike kisika, prenosi Dnevnik.hr.

Razvijeni kristali sa velikom koncentracijom kisika

Osmišljen novi izum koji omogućava disanje pod vodom

Nobelovu nagradu za fiziku ove godine dobili su japanski naučnici Isamu Akasaki i Hiro&scaron;i Amano, te Amerikanac &Scaron;udži Nakamura za pronalazak energetski efikasne i ekolo&scaron;ki prihvatljive LED diode koja emituje plavo svjetlo, saop&scaron;tila je &Scaron;vedska kraljevska akademija nauka.

- Sa pojavom LED lampi sada imamo trajnije i efikasnije alternative starijim izvorima svjetla - navodi se u saop&scaron;tenju.

U tekstu se dodaje da su Akasaki, Amano i Nakamura proizveli blje&scaron;tavo plavo svjetlo iz poluprovodnika početkom devedesetih godina pro&scaron;log vijeka i pokrenuli fundamentalnu transformaciju tehnologije svjetla.

- Crvene i zelene diode postoje odavno, ali bez plavog svjetla ne bi se mogle praviti lampe sa bijelim svjetlom - navodi Kraljevska akademija.

U tekstu se podsjeća da su intenzivni napori naučne zajednice da napravi plavo svjetlo trajali pune tri decenije.

- Njihovi izumi su revolucionarni. Električne sijalice osvijetlile su 20. vijek, a 21. vijek biće osvijetljen LED lampama - nagla&scaron;ava se u saop&scaron;tenju.

&Scaron;vedska kraljevska akademija nauka navodi da LED lampe imaju potencijal da pobolj&scaron;aju kvalitet života vi&scaron;e od 1,5 milijardi ljudi &scaron;irom svijeta koji nemaju pristup električnim mrežama, po&scaron;to zbog male potro&scaron;nje mogu da se napajaju jeftinom solarnom energijom.

Akasaki je profesor na Univerzitetu Meiđo u Japanu i počasni profesor na Univerzitetu u Nagoji. Amano je redovni profesor na Univerzitetu u Nagoji, a Nakamura je profesor na Univerzitetu Kalifornije u Santa Barbari.

Energetski efikasan i ekološki prihvatljiv pronalazak

Nobelovu nagradu za fiziku dobili naučnici za izum LED diode koja emituje plavu svjetlost

Naučnici John O&#39;Keefe i bračni par May-Britt i Edvard Moser ovogodi&scaron;nji su dobitnici Nobelove nagrade za medicinu, saop&scaron;tio je danas Institut Karolinska u Stokholmu.

Institut je naveo da se pola nagrade dodjeljuje američko-britanskom naučniku O&#39;Keefeu, a druga polovina norve&scaron;kom paru Moser.

U saop&scaron;tenju se navodi da su naučnici nagrađeni &quot;za otkriće ćelija sistema prostorne orijentacije u mozgu&quot;, &scaron;to omogućava kretanje.

&quot;Otkriće ta tri naučnika rije&scaron;ilo je problem za čijim su rje&scaron;enjem stoljećima tragali naučnici i filozofi: kako mozak stvara mapu prostora koji nas okružuje i kako jedinka nalazi put kroz složeno okruženje&quot;, navodi se u saop&scaron;tenju.

O&#39;Keefe je 1971. godine otkrio prve komponente sistema prostorne orijentacije u mozgu.

Naučnik je identifikovao nervne ćelije u dijelu mozga zvanom hipokampus, koje se aktiviraju kada je neko na određenom mjestu u nekoj prostoriji. Kako se osoba kreće, aktiviraju se druge ćelije, također u hipokampusu.

O&#39;Keefe je, sprovodeći eksperiment nad laboratorijskim pacovima, otkrio da mozak na taj način stvara &quot;mapu kretanja&quot; ili pozicioniranja.

Nakon vi&scaron;e od tri decenije, norve&scaron;ki naučni par Moser je otkrio ključnu komponentu sistema prostorne orijentacije mozga.

May-Britt i Edvard Moser identifikovali su jo&scaron; jednu vrstu nervnih ćelija nazvanu &quot;nervna re&scaron;etka&quot; koja stvara koordinaciju nerava u tom sistem &scaron;to omogućava precizno kretanje u prostoru.

Naknadnim istraživanjem Norvežana otkriveno je kako te ćelije određuju tačan položaj u prostoru.

Kasnije je otkriveno da pacijenti s Alzajmerovom bole&scaron;ću imaju o&scaron;tećenje na hipokampusu zbog čega gube smisao za prostornu orijentaciju.

&quot;To okriće sistema kretanja u mozgu omogućilo je da naučnici bolje shvate mehanizam kretanja ljudi i kako njegov gubitak u određenim bolestima utiče na kognitivne funkcije čovjeka&quot;, navodi se u saop&scaron;tenju Insituta.

John O&#39;Keefe, rođen 1939. godine u Njujorku, doktor je fiziolo&scaron;ke psihoholgije. Od 1987. godine radi na Univerzitetu u Londonu gdje je imenovan za profesora kognitivne neuronauke.

May-Britt Moser, rođena 1963. godine u Norve&scaron;koj, doktor je neuronauke i direktorka centra kognitivne neuronauke u Trondhejmu.

Njen suprug Evdard, rođen 1962. godine, takođe Norvežanin, doktorirao je neurofizilogiju u Edinburgu i tokom postdoktoriskih studija intenzivno je sarađivao je sa O&#39;Keefeom u Londonu.

Za otkriće ćelija sistema prostorne orijentacije u mozgu

Tri naučnika dijele Nobelovu nagradu za medicinu

Hiljade planina pod morem, od kojih su neke visoke vi&scaron;e od kilometar, otkrivene su nedavno u dubinama okeana. To je samo jo&scaron; jedan podsjetnik koliko malo znamo o tome &scaron;to se sve nalazi na dubinama od nekoliko hiljada metara.

Naučnici su ih otkrili uz pomoć satelitskih radara. Dave Sandwell, profesor sa &#39;Scripps Institution of Oceanography&#39;, kazao je za BBC News a prenosi Independent, kako je otkriće planina ispod mora od velikog značaja.

- Možda se ne čini tako, ali broj planina pod morem raste kako se smanjuje njihova visina. Možda ih otkrijemo jo&scaron; oko 25.000 uz ovih 5.000 najvi&scaron;ih za koje već sada znamo - pojasnio je.

Morsko dno, a dvije trećine Zemlje je pod vodom, najmanje je istraženo područje na&scaron;e plane. Dno okeana uglavnom se mapira uz pomoć brodova koji mogu napraviti karte u visokoj rezoluciji mjereći uzvisine na dnu, no zbog činjenice da takvi brodovi mogu prevaliti samo 30 kilometara na sat, do sada je istraženo samo 10 posto okeana na zemlji.

Satelitska tehnika puno je brža, bolja, a temelji se na mjerenju oblika okeana, odnosno prema tome kako gravitacija utiče na vodenu povr&scaron;inu na različitom terenu. U najnovijem ispitivanju morskog dna naučnici su koristili najmodernije satelite, Jason 1 i CryoStat koji su predviđeni za mjerenje debljine polarnog leda.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="281" mozallowfullscreen="" src="//player.vimeo.com/video/107346382" webkitallowfullscreen="" width="500"></iframe></div>

&nbsp;

Naučnici su ih otkrili uz pomoć satelitskih radara

Spektakularna otkrića ispod mora

Divovski otrovni oblak otkriven je iznad povr&scaron;ine Titana, Saturnovog najvećeg mjeseca, a pojavu je snimila NASA-ina letjelica Cassini. Oblak je snimljen iznad Titanovog južnog pola, stoji u studiji objavljenoj u časopisu Nature.

Astronome intrigira činjenica da se neobičan oblak nalazi na visini od 300 kilometara od povr&scaron;ine Titana, gdje se se obično ne formiraju tako visoko u atmosferi.

Prema podacima s Cassinija, astronomi su zaključili da je riječ o oblaku kojeg čine smrznute čestice otrovnog hemijskog spoja poznatog kao vodikov cijanid. Da bi se zamrznuo, vodikov cijanid mora biti izložen temperaturi od -148 stepeni Celzija, prenosi NASA.

Prisutnost tog oblaka govori i o tome da je Titan znatno hladnije mjesto nego &scaron;to su to astronomi pretpostavljali.

Titan je vrlo poseban mjesec u Sunčevom sistemu, koji ima godi&scaron;nja doba, a kako mu orbita oko Sunca zajedno s planetom traje 29 godina, svako godi&scaron;nje doba traje 7 godina. Titan je posljednji put promijenio godi&scaron;nje doba jo&scaron; 2009. godine, kada je sjeverna hemisfera pre&scaron;la iz zime u proljeće, a južna iz ljeta u jesen.

Astronomi pretpostavljaju da je oblak na Titanu nastao zbog kombinacije vi&scaron;e faktora: promjene godi&scaron;njeg doba koja je promijenila i cirkuliranja u atmosferi te smanjenu izloženost Sunčevoj svjetlosti, prenosi Dnevnik.hr.

Pojavu snimila NASA-ina letjelica Cassini

Astronomi iznenađeni: Snimljen veliki otrovni oblak

Služba za međunarodnu saradnju Univerziteta u Sarajevu petu godinu zaredom organizira Sajam stipendija, koji će se održati u utorak, 16. oktobra, na Ma&scaron;inskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, u terminu od 10 do 17 sati. 
 
- Glavni organizator petog sajma stipendija je Služba za međunarodnu saradnju Univerziteta u Sarajevu, dok su partneri Fondacija kralja Baudouina iz Belgije, Ma&scaron;inski fakultet Univerziteta u Sarajevu - kazao je Adnan Rahimić iz Službe za međunarodnu saradnju Univerziteta u Sarajevu.

Rahimić podsjeća da je prethodnih godina na sajmovima stipendija učestvovalo preko 25 institucija, a posjete prema&scaron;ivale su broj od 5.000 posjetilaca. I ove, kao i prethodnih godina, ulaz na sajam će za sve posjetioce biti besplatan. 
 
&nbsp;

Tibet krije tajnu klimatskih promjena?

NASA spremna: Približava se kometa Siding Spring

AFP: Dobitnika nagrade za ekonomiju možda je najlakše pogoditi

Nobelovu nagradu za mir dobili su Yousafzai i Satyarthi

U Parizu pronađen skelet čovjeka star 200.000 godina

Francuz Modiano dobitnik Nobelove nagrade za književnost

NASA ulaže velike napore da pošalje ljude na Mars

Nobelova nagrada za hemiju trojici istraživača zbog poboljšanja rezolucije mikroskopa

Lijek protiv pretilosti: Moći ćemo jesti šta želimo i nećemo se debljati

Prvi put u historiji: Fakultet nudi kurs o abortusu

Osmišljen novi izum koji omogućava disanje pod vodom

Nobelovu nagradu za fiziku dobili naučnici za izum LED diode koja emituje plavu svjetlost

Tri naučnika dijele Nobelovu nagradu za medicinu

Spektakularna otkrića ispod mora

Astronomi iznenađeni: Snimljen veliki otrovni oblak

Uskoro 5. Sajam stipendija na Mašinskom fakultetu

Nauka

Tibet krije tajnu klimatskih promjena?

NASA spremna: Približava se kometa Siding Spring

AFP: Dobitnika nagrade za ekonomiju možda je najlakše pogoditi

Nobelovu nagradu za mir dobili su Yousafzai i Satyarthi

U Parizu pronađen skelet čovjeka star 200.000 godina

Francuz Modiano dobitnik Nobelove nagrade za književnost

NASA ulaže velike napore da pošalje ljude na Mars

Nobelova nagrada za hemiju trojici istraživača zbog poboljšanja rezolucije mikroskopa

Lijek protiv pretilosti: Moći ćemo jesti šta želimo i nećemo se debljati

Prvi put u historiji: Fakultet nudi kurs o abortusu

Osmišljen novi izum koji omogućava disanje pod vodom

Nobelovu nagradu za fiziku dobili naučnici za izum LED diode koja emituje plavu svjetlost

Tri naučnika dijele Nobelovu nagradu za medicinu

Spektakularna otkrića ispod mora

Astronomi iznenađeni: Snimljen veliki otrovni oblak

Uskoro 5. Sajam stipendija na Mašinskom fakultetu