Genetsko porijeklo dana&scaron;njih Evropljana moglo bi biti složenije nego &scaron;to se mislilo. Dana&scaron;nji Evropljani su potomci barem tri velike grane predaka, po studiji koju je objavio časopis Nature.

Prije nekih 7500 godina prvi poloprivrednici s Bliskog istoka do&scaron;li su u doticaj s lovcima i sakupljačima plodova u Evropi koji su ondje već živjeli desecima hiljada godina.

Genetska i arheolo&scaron;ka istraživanja u zadnjih deset godina pokazala su da su gotovo svi dana&scaron;nji Evropljani nastali mije&scaron;anjem tih dvaju skupina, prenosi index.hr.

No tim međunarodnih stručnjaka predvođen Davidom Reichom s univeziteta&nbsp; Harvard u Sjedinjenim Državama i Johannesom Krauseom sa univerziteta u Tuebingenu, u Njemačkoj utvrdili su &quot;nedvojbeno&quot; i treću granu, sjevernih Euroazijaca koji su do&scaron;li s područja koje obuhvata velik dio dana&scaron;nje Rusije, sve do sjeverne Azije.

- Postoje barem tri velike skupine, veoma različite, koje su bitne sastavnice predaka gotovo svakog pojedinca koji danas ima europsko porijeklo - rekao je Reich. &quot;To su lovci-sakupljači plodova iz zapadne Evrope, prvi poljoprivrednici koji su s Bliskog istoka donijeli poljprivredu u Evropu i nedavno identificirana skupina drevnih Sjevernih Euroazijaca koji su stigli u Evropu nedugo nakon uvođenja poljoprivrede - dodao je.

Da bi do&scaron;li do tog otkrića naučnici su sekvencirali DNK vi&scaron;e od 2300 osoba &scaron;irom svijeta i devet kostura drevnih ljudi, osam lovaca-sakupljača plodova koji su živjeli prije 8000 godina, prije dolaska ratarstva u Evropu i jednog ratara koji je živio prije 7000 godina. Usto su imali pristup genetskim podacima drugih drevnih ljudi iz istog razdoblja.

Razmjeran utjecaj svake od tih tri skupine predaka različit je u pojedinim narodima. Najveći procenat lovaca-sakupljača plodova je među Evropljanima na sjeveru, među Litavcima, gotovo 50 posto. Među Evropljanima koji žive na jugu prevladava genetski utjecaj ratara.

No DNK drevnih sjevernih Euroazijaca nije pronađen ni među autohtonim lovcima-sakupljačima plodova ni među prvim poljoprivrednicima koji su do&scaron;li kasnije.

- To znači da su se velike seobe u Evropi dogodile kasnije nego &scaron;to se mislilo - istaknuo je Reich.

Dodaje i da su druge skupine predaka pridonijele genetskom profilu dana&scaron;njih Evropljana.

- Tek počinjemo otkrivati složenu genetsku povezanost na&scaron;ih predaka - komentarisao je Johannes Krause. - Samo će nam dodatne genetske informacije pomoći da rasvijetlimo na&scaron;u predhistoriju - dodao je.

Potomci barem tri velike grane predaka

Genetsko porijeklo današnjih Evropljana složenije nego što se mislilo

&nbsp;

Američki interdisciplinarni naučnik Paul LaViolette boravio je u sedmodnevnoj istraživačkoj posjeti Bosanskoj dolini piramida u septembru 2014. godine.

LaViolette je bio jedan od predavača na petoj Međunarodnoj naučnoj konferenciji o bosanskim piramidama koja je održana u periodu od 1- 6. septembra u Sarajevu. 
 
Objavio je niz originalnih naučnih članaka u oblasti fizike, astronomije, teorije sistema, klimatologije, drevnih tehnologija i psihologije. 
&nbsp; 
LaViolette je pojasnio da ono &scaron;to je vidio svojim očima su, između ostalog, tuneli, ali i ostali elementi koji nesumnjivo govore da su kreirani ljudskom rukom. 
 
- Na jednom mjestu je čak pronađen i komad željeza, izuzetno star - kazao je LaViolette. 
 
Govoreći o tome kako su piramide ostale prekrivene zemljom i sedimentom LaViolette dodaje da su postojali periodi kada je sunce bilo dosta aktivnije nego &scaron;to je danas. 
&nbsp; 
- Tokom tog perioda kosmičke zrake na povr&scaron;ini na&scaron;e planete&nbsp;bile su jake. Postoje legende o tome da je zemlja spaljivana od sunca. Te legende pokazuju da su ljudi gradili podzemne prolaze i tunele da bi se skrili od takvog kosmičkog zračenja. Ja vjerujem da je jedna od svrha bosanskih piramida da se ljudi sakriju u njih, tražeći za&scaron;titu - pojasnio je LaViolette. 
 
Po njegovim riječima, kompleks u Visokom je najveće arheolo&scaron;ko otkriće na svijetu u ovom momentu, saopćili su iz Fondacije &quot;Arheolo&scaron;ki park: Bosanska piramida Sunca.&quot;

Američki interdisciplinarni naučnik

Paul LaViolette: Bosanske piramide najveće su arheološko otkriće u svijetu

Naučnici sa Univerziteta u Londonu otkrili su matematičku formulu za određivanje trenutne sreće. Svaka osoba na svijetu drugačije defini&scaron;e sreću. Neki nisu ni svjesni kada im se dogodi, dok drugi veći dio svog života provedu uživajući u njoj. Međutim, kako novija istraživanja pokazuju, sve &scaron;to je potrebno da biste bili sretni je naredna formula:

<img alt="formula-za-za-srecu" src="/media/old/54199439-c004-43b9-a0a1-16a7b0765237-formula-za-za-srecu.jpg" title="formula-za-za-srecu" />

Kako bi napravili matematički model sreće, naučnici sa Univerziteta u Londonu su vr&scaron;ili eksperiment na 26 osoba. Svaka od njih trebalo je da izvr&scaron;i neki zadatak vi&scaron;e puta, koji im je dodjeljivan u ovisnosti od toga da li žele da igraju na sigurno ili da rizikuju. Nakon svakog poku&scaron;aja trebalo je da, na skali od 1 do 10, ocijene koliko su zadovoljni.

Dok su se ispitanici zabavljali, istraživači su posmatrali reakcije njihovog mozga skenirajući ih safMRI uređajem (funkcionalna magnetna rezonanca). Aktivirale su se oblasti ventral striatum, glavni izvor dopamina u neuronima, i insula, dio mozga koji je važan za nastanak nekih emocija, uključujući i sreću. Ove promjene su pokazale pozitivnu korelaciju sa rezultatima,striatum je povezan sa promjenama raspoloženja, a insula sa ukupnim nivoom sreće.

Pokazalo se da je ključnu ulogu u određivanju trenutne sreće imalo očekivanje učesnika. Igrači su se osjećali najbolje kada su dobijali sume kojima su se najvi&scaron;e nadali, dok je nivo sreće bio sve manji kada su osvajali sumu jednaku prethodnoj, bili &bdquo;na nuli&ldquo;, ili gubili.

Otkrivanje konkretne formule koja bi opisala psihičko stanje ispitanika prepu&scaron;teno je matematičarima, prenosi B92. Za parametre su uzeti: trenutne nagrade (CRs, u funtama), očekivane vrednosti u kockanju (EVs, srednja vrijednost dva moguća ishoda), gre&scaron;ke u predviđanju nagrada (RPEs, razlika između ishoda i EV); t &ndash; broj poku&scaron;aja klađenja, &omega;0 &ndash; konstanta, &omega;1, &omega;2, &omega;3 &ndash; odgovarajući koeficijenti uz sume parametara, 0&lt;&gamma;&lt;1 &ndash; faktor zaboravljanja koji osigurava da posljednji događaji imaju veći uticaj na količinu sreće od prethodnih. Opisan izraz koji je definisan iznad rezultat je modeliranja dobijenih rezultata u programu MATLAB.

Jednačina je kasnije primijenjena na preko 18.000 ljudi koji su igrali smartphone igricu na srećuThe Great Brain Experiment, koja se pokazala kao pouzdan način za proučavanje kognitivnog pona&scaron;anja. Dobijeni rezultati su odgovarali skoro potpuno preciznoj prognozi formule.

Tim istraživača smatra da je ovo odličan način da se predvide promjene raspoloženja kod velikog broja ljudi usljed raznih događaja i da se sprovedu statističke analize o tome kako vlade zemalja utiču na dobrobit svog stanovni&scaron;tva.

Bez obzira na to &scaron;to ovi stručnjaci tvrde i da je najbolji uzrok trenutne sreće smanjenje kriterijuma i očekivanja kod ljudi, činjenica je da stres izazvan u situacijama u kojima se očekuje najgore može mnogo da poremeti dugoročno blagostanje. Stoga, za postavljanje jednačine za istrajniju sreću naučnici će morati jo&scaron; malo da se potrude, a do tada će već postojeća dobro obja&scaron;njavati kako i &scaron;ta utiče na one najdragocjenije trenutke u životu.

Svaka osoba na svijetu drugačije definiše sreću

Naučnici otkrili formulu sreće

Doktor Kari Poikolainen vjeruje kako je za zdravlje bolje popiti i malo vi&scaron;e od preporučenih količina nego biti totalni antialkoholičar.

Jedna ča&scaron;a vina nakon ručka, opće je prihvaćeno kao ne&scaron;to &scaron;to je dobro za čovjekovo zdravlje. Onda će vas sigurno iznenaditi tvrdnje da možete dnevno popiti i cijelu bocu, a da to neće imati nikakve lo&scaron;e posljedice.

Naime, doktor Kari Poikolainen, koji je radio za Svjetsku zdravstvenu organizaciju, već decenijama proučava uticaj alkohola na ljudsko tijelo. Do&scaron;ao je do zaključka da je alkohol &scaron;tetan samo ako se dnevno konzumira u većim količinama. Ovaj stručnjak tvrdi da dnevno možete bez straha popiti 2,5 litre piva ili jednu bocu vina.

Također vjeruje kako je za zdravlje bolje popiti i malo vi&scaron;e od preporučenih količina nego biti totalni antialkoholičar.

- Dokazi upućuju na to da je umjereno konzumiranje alkohola bolje za zdravlje nego da ga se ne pije uopće, ali je isto tako prekomjerno pijenje puno gore od apstiniranja. Ali, dozvoljene su veće količine od onog &scaron;to se uobičajeno preporučuje, odnosno bez straha možemo popiti vi&scaron;e od ča&scaron;e vina dnevno - kazao je Poikolainen za Daily Mail a prenosi Independent.

Odmah su se javili i drugi stručnjaci koji tvrde suprotno: alkohol je &scaron;tetan i njegovim konzumiranjem vi&scaron;e &scaron;tetimo nego doprinosimo zdravlju.&nbsp;

Bolje je popiti malo više od preporučenih količina nego biti antialkoholičar

Doktor Poikolainen tvrdi: Nije dobro ne piti alkohol!

Pop kultura nije strana čak ni najokorjelijim naučnicima. Fizičari i biolozi, fanovi Marvelovog svijeta, poku&scaron;ali su da nekim poznatim strip junacima daju malo naučne &quot;težine&quot;.

Tako je Mjolnir, ubojito oružje nordijskog boga groma, bio predmet različitih tumačenja. Američki astrofizičar Neil deGrasse Tyson, na primjer, procijenio je da malj, obzirom na to da je skovan od jezgra umiruće zvijezde, težak koliko i 300 milijardi slonova, tj. 4.500.000.000.000.000 kilograma. S ovim obja&scaron;njenjem se, međutim, ne slaže Suveen Mathaudhu, profesor na Univerzitetu Sjeverne Karoline i stručnjak Istraživačkog centra američke vojske.

- Mjolnir nije napravljen &#39;od&#39; jezgra umiruće zvijezde, već je skovan &#39;u&#39; njemu&quot;, naglasio je on, upućujući na Marvelovo izdanje iz 1991. u kojem &quot;jasno pi&scaron;e da malj teži 1,63 kilograma i da je napravljen od urua, metala koji potiče iz Asgarda, kraljevstva boga Tora.

Prema pisanju sajta Slate, preobraženjem Kapetana Amerike i Hulka zabavio se Sebastian Alvarado, biolog Stenford Univerziteta, koji smatra da se odgovor treba potražiti njihovim genima i DNK.

Podsjetimo: Steve Rogers, budući Kapetan Amerika, nije primljen u vojsku, ali je izabran kao zamorac u eksperimentu u kojem mu ubrizgavaju &quot;super vojni serum&quot; i izlažu &quot;vita-zracima&quot;. Kalifornijski istraživač navodi da najnovija naučna dostignuća teorijski omogućavaju epigenetiku, tj. aktiviranje, odnosno deaktiviranje pojedinih gena.

Zahvaljujući postojećim mehanizmima, naučnici bi mogli da stimuli&scaron;u gene koji kontroli&scaron;u mi&scaron;ićnu masu ili količinu kiseonika u krvi. Steve Rogersu bi bilo dovoljno da proguta pilulu koja bi, nakon izlaganju vita-zracima, pospje&scaron;ila njegove gene.

Alvarado ima odgovor i na pitanje kako Hulk postaje tako mi&scaron;ićav i zelen. Biolog obja&scaron;njava da su radijacije, kojima je Bruce Banner, alijas Hulk, bio izložen, isjekle njegov DNK koji se rekonstruisao u drugom obliku, &scaron;to je dovelo do silovite tjelesne mutacije.

Hulk ponovo poprima ljudski oblik zahvaljujući pomenutoj epigenetici: njegovi geni i Bannerovi geni čine dvije grupe koje se naizmjenično aktiviraju, odnosno deaktiviraju.

&Scaron;to se zelene boje tiče, ona bi mogla da bude rezultat biliverdina, molekule prisutne u hemoglobinu koja je odgovorna za zelenkastu boju pojedinih kontuzija. Budući da Banner prolazi kroz spektakularnu transformaciju, njegovo tijelo bi moglo da bude shvaćeno kao jedna velika modrica - zelene boje.

Naučnici su poznatim strip junacima dali malo naučne "težine"

Šta nauka kaže o superherojima

&nbsp;

Iznad BiH preletio je veoma sjajan meteor bolid koji su snimile kamere meteorske mreže, a postoji vjerovatnoća da je jedan njegov dio pao u blizini hrvatske granice.

Prelet bolida trajao je gotovo &scaron;est sekundi, a raspao se na pet dijelova. Postoji velika vjerovatnoća da je neki od tih dijelova pao sjeverno od Gradačca, na granici sa Hrvatskom, prenose federalni mediji.

Stručnjaci iz Astronomskog dru&scaron;tva &quot;Oriona&quot; i Federalnog hidrometeorolo&scaron;kog zavoda očekuju i da im se jave očevici, posebno iz Posavine, jer bi to pomoglo u detekciji mjesta pada ukoliko je do toga do&scaron;lo.

Kamere meteorske mreže u Sarajevu, Gradačcu i na Pelje&scaron;cu registrovale su ovo svemirsko tijelo jutros ne&scaron;to prije tri časa.

Meteorsku mrežu vode Federalni hidrometeorolo&scaron;ki zavod i Astronomsko dru&scaron;tvo &quot;Orion&quot;, odakle navode da je ovo najsjajniji bolid od 14.792 meteora koliko ih snimljeno u toku protekle dvije godine.

Prema Zemlji približava se i solarna oluja, koju su stručnjaci okarakterisali kao &quot;ekstremnu&quot;, i zbog čega su mogući prekidi u napajanju električnom energijom.

Nije poznato kada će ova oluja, koja se dogodila u srijedu, dospjeti do planete.

Nevjerovatna fotografija

Ogroman i  sjajan meteor bolid preletio iznad BiH

Jaka solarna oluja na putu je prema Zemlji. Srećom, izgleda da će najveći dio oluje da proma&scaron;i na&scaron;u planetu, pa posljedice &bdquo;svemirskog nevremena&ldquo; neće biti pretjerano ozbiljne.

Novi proračuni dobijeni zahvaljujući satelitskim podacima pokazuju da će najvećo dio oluje da &bdquo;prohuji&ldquo; sjeverno od Zemlje, tačnije iznad Sjevernog pola. Očekuje se kako će se pojaviti manje smetnje u električnoj mreži, pogotovo na Sjevernoj hemisferi, ali neće biti kvarova izazvanih solarnom olujom, niti nestanka struje, javlja Associated Press.

- Jaka solarna oluja nije nas pogodila već nekoliko godina - kaže Tom Berger, direktor Centra za svemirsku vremensku prognozu u Bulderu, Kolorado. - Ove se ne bojimo.

Plamen na sunčevoj povr&scaron;ini, kao posljedica solarne oluje, spada u grupu &bdquo;ekstremnih&ldquo; prema mjerilu svemirskih meteorologa, ali dok dođe do nas snaga će mu pasti na &bdquo;potencijalno snažnu&ldquo; oluju.

Inače, oluja putuje brzinom od četiri miliona kilometara na sat i do nas bi trebalo da stigne sutra u ranim jutarnjim satima.

Solarne oluje česta su pojava i direktno nas ne mogu povrijediti.

- Dogodila se gigantska magnetska eksplozija na Suncu - obja&scaron;njava Berger. - Zbog toga &scaron;to se dogodila na dijelu Sunca okrenutom prema nama, zahvatit će nas oblak magnetizovane plazme koji može da poremeti Zemljinu magnetosferu. To opet može dovesti od privremenih prekida u snabdijevanju strujom i do prekida u komunikacijama&#39;.

S druge strane, solarne oluje zaslužne su za spektakularne predstave polarne svjetlosti koje se često mogu vidjeti puno južnije nego inače.

Ovakvo nešto naučnici nisu vidjeli godinama

Velika solarna oluja se približava Zemlji

Ljudi s krvnom grupom AB, koja je rijetka i ima je samo četiri posto populacije, imaju veću vjerovatnost razvoja demencije u starijoj dobi, prenosi BBC.

Američki naučnici predvođeni Mary Cushman s medicinskog fakulteta u Vermontu analizirali su podatke 30 hiljada američkih građana starijih od 45 godina.

Pokazalo se da pojedinci s krvnom grupom AB imaju gotovo dvostruko veću vjerovatnost da će razviti probleme s pamćenjem od onih s krvnom grupom 0, najče&scaron;ćom u populaciji, ali samo kad se eliminiraju ostali faktori rizika.

Zato, kažu stručnjaci, ljudi s krvnom grupom AB ne trebaju paničariti jer drugi faktori imaju mnogo veću ulogu za gubitak pamćenja, poput pu&scaron;enja, pretilosti i visokog pritiska.

Studija je objavljena u časopisu Neurology.

Od ranije je poznato da osobe s krvnom grupom AB imaju veći rizik za moždani udar od onih s ostalim krvnim grupama.

Razlog za to jest činjenica da u krvnoj grupi AB ima najvi&scaron;e Faktora VIII, proteina koji pomaže u zgru&scaron;avanju krvi. Premalo Faktora VIII uzrokovat će slabije zgru&scaron;njavanje krvi, a previ&scaron;e toga proteina lak&scaron;e stvaranje ugru&scaron;ka.

Američki naučnici tvrde

Ako imate ovu krvnu grupu, vjerovatnost gubljenja pamćenja vam je dvostruko veća!

Svjetske akcije za za&scaron;titu ozonskog omotača koji &scaron;titi život od sunčevog ultraljubičastog zračenja koje izaziva rak trebale bi omogućiti njegovu obnovu do 2050., zadovoljno ističe UN-u istraživanju objavljenom u srijedu, ali nagla&scaron;ava hitnost bavljenja klimatskim zatopljenjem.

- Na dobrom je putu obnova ozonskog omotača koji &scaron;titi Zemlju zahvaljujući usklađenim međunarodnim akcijama protiv tvari koje osiroma&scaron;uju ozon - prema tom izvje&scaron;tju Svjetske meteorolo&scaron;ke organizacije i Programa Ujedinjenih naroda za okoli&scaron;.

Taj rad 300 naučnika iz 36 zemalja ističe temeljnu ulogu Protokola iz Montreala koji je omogućio sprječavanje dva milijuna oboljenja od raka kože svake godine do 2030.

Bez tog dogovora, &quot;jednog od najučinkovitijih svjetskih Sporazuma o okoli&scaron;u, atmosferska razine tvari koje slabe ozon mogle su se udeseterostručiti do 2050.&quot;, otkriva dokument koji potvrđuje procjene UN-a iz 2010.

Protokol iz Montreala potpisan 1987. je omogućio progresivnu zabranu freona, tvari koji slabi ozonski sloj, plinski &scaron;tit smje&scaron;ten na visini od između 20 i 50 km i &scaron;titi Zemlju od ultraljubičastog sunčevog zračenja, prenosi dnevnik.hr.

- Međunarodna akcije u korist ozonskog omotača predstavlja veliki napredak - zadovoljno je utvrdio Michel Jarraud, glavni sekretar Svjetske meteorolo&scaron;ke organizacije koji te rezultate smatra poticajem da se sada jednaka pozornost usmjeri na jo&scaron; veći izazov, a to je klimatsko otopljenje.

U New Yorku će se 23. septembra pod okriljem Ujedinjenih naroda održati sastanak &scaron;efova država na kojem se očekuje pokretanje akcija u korist klime.

Obnova do 2050

Ozonski omotač pokazuje znake oporavka

Arheolozi su u grobnici u Amfipolu, koja već mjesecima zbog svoje veličine i važnosti golica ma&scaron;tu Grka, iskopali i dvije karijatide, objavilo je grčko ministarstvo kulture.

Grobnica u Amfipolu, sto kilometara udaljena od Soluna, smatra se najvećim otkrićem iz vremena Aleksandra Makedonskog. Arheolozi pomno i polako iskopavaju skrivena bogatstva, a posljednja važna otkrića iz grobnice su dvije mermerne karijatide, kipovi žena koje zamjenjuju stubove.

Karijatide podupiru unutra&scaron;nji ulaz u grobnicu i načinjene su istom skulptorskom tehnikom kao i sfinge otkrivene na glavnom ulazu. Obje imaju ispruženu ruku u simboličnom gestu kojim zaustavljaju one koji bi poku&scaron;ali da oskrnave grobnicu.

- To je važno otkriće, koje podržava mi&scaron;ljenje da se radi o važnom spomeniku - objavilo je grčko Ministarstvo kulture.

Arheolo&scaron;ka iskopavanja velike grobnice u sjevernom grčkom gradu Amfipolu izazvala su veliku znatiželju medija i javnosti i podstakla brojna nagađanja o tome kome pripada. Iako čak ni arheolozi nisu sigurni čija je, mnogi uzbuđeno čekaju da se iskopavanja potpuno zavr&scaron;e i da napokon saznaju krije li grobnica tijelo najistaknutije figure drevne Grčke - Aleksandra Makedonskog.

I dok grčko ministarstvo kulture navodi da 590 metara duga grobnica najvjerovatnije ne pripada &quot;kralju ratniku&quot;, niko ne može da ospori da se radi o najvećem grobu otkrivenom u Grčkoj.

Tačna lokacija groba Aleksandra, vladara koji je umro 323. godine prije nove ere u Babilonu, jedna je od najvećih zagonetki svjetske arheologije. Neki stručnjaci smatraju da je vjerovatno sahranjen u Aleksandriji. Njegova žena Roksana i sin Aleksandar nakon njegove smrti protjerani su u Amfipol i tu ubijeni zajedno s njegovom majkom i bratom, &scaron;to druge navodi na zaključak da su u grobnici njihovi ostaci.

Od kada su počela iskopavanja u Amfipolu 2012. godine, arheolozi su otkrili dio ulaza u grobnicu iz četvrtog stoljeća prije nove ere s 4,5 metara visokim bočnim zidom. Ulaz, zapečaćen s nekoliko kamenih blokova, čuvaju dvije, metar i po visoke, bezglave sfinge.

Radovi na nalazi&scaron;tu izazvali su veliko zanimanje medija, pa čak i emitovanje dnevnih televizijskih priloga o novostima s lokacije. Interes je podstakao i policiju da postavi čuvare oko grobnice kako bi spriječili moguće intervencije modernih pljačka&scaron;a grobova.

Brojna su nagađanja o tome ko je ukopan u ovom zdanju

Šta sve krije najveća antička grobnica u Grčkoj

Budući da nemamo s kim da se poredimo, obično se smatramo najnaprednijom civilizacijom u univerzumu. Da li je zaista tako?

Istini za volju, mnogo toga se promijenilo od kako je ukroćena vatra, napravljen prvi točak i uzgojeni prvi usjevi.

Iz perspektive kosmičkog vremena, napredovali smo vrtoglavom brzinom, razvili teleskope, parnu ma&scaron;inu, otkrili gravitaciju i elektromagnetizam, kao i sile koje drže jezgra atoma na okupu, pi&scaron;e &quot;Discover Magazine&quot;.

Elektrifikacija je transformisala ljudsku civilizaciju. Sada možemo obasjati svaki mrak, razgovarati s ljudima s drugog kontinenta ili upravljati vozilom kom nije potrebna konjska vuča.

Upravo taj brzi napredak učinio je da komesar patentnog zavoda SAD Charles H. Duell 1899. izjavi: &quot;Sve &scaron;to može biti izumljeno, već je izumljeno&quot;.

Ipak, koliko jo&scaron; treba da napredujemo? Postoje li granice na&scaron;eg tehnolo&scaron;kog progresa? Drugim riječima, ako je Duell pogrije&scaron;io u 1899. godini, da li bi njegove riječi zvučale proročki 2099. ili 2199?

<h2>Tinejdžerske godine</h2>

Odgovor na to pitanje dijelom se oslanja na dugovječnost ljudi kao vrste. Kako bismo napredovali u nauci, tehnologiji i mudrosti zahvaljujući kojoj ih koristimo, potrebno je vrijeme.

Historija života na Zemlji je historija istrijebljenja, a uprkos napretku koji smo do danas ostvarili i dalje smo osjetljivi na &quot;bijes&quot; prirode, ali i nas samih.

Zato je mjera na&scaron;eg napretka i načina na koji može biti ostvaren, povezana s na&scaron;im sposobnostima da izbjegnemo istrebljenje.

Imajući to u vidu, Carl Sagan imao je običaj da kaže da su ljudi u periodu &quot;tehnolo&scaron;ke adolescencije&quot;.

Razvijamo velike fizičke moći i u zavisnosti od toga kako ih koristimo, možemo sazreti u vrstu sa realnim &scaron;ansama da dostigne pozne godine.

Druga mogućnost je da se uni&scaron;timo zbog toga &scaron;to na&scaron;a tehnologija napreduje brže od na&scaron;e mudrosti ili nas neka prirodna katastrofa zbri&scaron;e s lica zemlje, jer na&scaron;a tehnologija nije dovoljno brzo napredovala.

<img alt="civilizacija-planeta-oko" src="/media/old/540f64a2-fc6c-46ee-8ae2-47f0b0765237-civilizacija-planeta-oko.jpg" title="civilizacija-planeta-oko" />

Kada je pomenuti termin skovao sedamdesetih godina 20. vijeka, Sagan je imao na umu sveprisutnu egzistencijalnu prijetnju: kombinovani nuklearni arsenal SAD i SSSR &scaron;to je u to vrijeme predstavljalo oko 50.000 oružja.

Način na koji se naoružanje gomilalo, Sagan je u nekoliko prilika uporedio sa paljenjem niza &scaron;ibica u prostoriji ispunjenoj gasom.

Iako je sada taj broj u opadanju, opasnosti od oružja i dalje su veoma ozbiljne, a priče o tome koliko je svijet u nekoliko navrata bio blizu nuklearnog rata, samo pokazuju koliko smo imali sreće.

Međutim, sreća nije ta koja produžava vijek vrsta na zemlji. Sagan je bio zabrinut da nećemo dovoljno brzo sazrijeti da izbjegnemo samouni&scaron;tenje, a čak je u seriji &quot;Kosmos&quot; pretpostavio da u narednih 100 godina imamo samo 40 posto &scaron;anse da preživimo.

S druge strane, bio je i optimista, uvjeren da ćemo &scaron;irenjem znanja o kosmosu, jednog dana saznati da nismo sami u njemu, &scaron;to bi nas učinilo mudrijim i povećalo na&scaron;e &scaron;anse za opstanak.

&quot;Samo jedna poruka iz svemira pokazaće da je moguće da preživimo tehnolo&scaron;ku adolescenciju&quot;, napisao je on 1978. u &quot;Smithsonian Magazine&quot;.

&quot;Moguće je da budućnost ljudske civilizacije zavisi od prijema međuzvijezdanih poruka&quot;.

<h2>Mjerenje rasta</h2>

Drugi naučnici poku&scaron;ali su da defini&scaron;u nivo na&scaron;eg napretka na polu-kvantitativni način koristeći ne&scaron;to &scaron;to se zove Karda&scaron;eva skala, koja se orijenti&scaron;e prema potro&scaron;nji energije čovječanstva.

Skala je nazvana po sovjetskom astronomu Nikolaju Karda&scaron;evom, koji je prije 50 godina rangirao moguće vanzemaljske civilizacije na osnovu njihovih sposobnosti da prikupljaju energiju.

Prvi tip koristi i kontroli&scaron;e energiju na planetarnom nivou. Ona prikuplja i koristi količinu energije koja dospijeva do njene planete od zvijezde. Mi bismo bili civilizacija prvog tipa kada bismo sve energetske resurse orijentisali na solarnu energiju. Ipak, to nije slučaj, iako stručnjaci prognoziraju da ćemo u tu fazu ući za oko 100 godina.

Očigledno je da civilizacije koje možda žive u drugim zvijezdanim sistemima ne primaju jednaku energiju od svojih zvijezda, kao &scaron;to je to slučaj sa Zemljom. Na primjer, da je na&scaron;a planeta manja ili udaljenija od Sunca, možda smo već mogli prevazići prvi tip civilizacije.

Postoje i drugi faktori koji bi mogli da nas dovedu do te kategorije. Potrebno je da kontroli&scaron;emo energiju na planetarnom nivou, tako &scaron;to ćemo zauzdati moćne sile Zemljine atmosfere, kore, mantije i jezgra.

Civilizacija prvog tipa može da kontroli&scaron;e vrijeme, utiče na klimu i spriječi zemljotrese i vulkanske erupcije. Također, sposobna je za međuplanetarna putovanja.

<h2>Napredak</h2>

Mnogo naprednija od prvog tipa, civilizacija drugog tipa kontroli&scaron;e energiju svoje zvijezde. Takva civilizacija ne prikuplja samo energiju zvijezde preko solarnih panela, nego i putem strukture, Dajsonove sfere, koja gotovo u potpunosti okružava njihovu ili susjednu zvijezdu kako bi prikupljala njihove energije, prenosi &quot;B92&quot;.

One su takođe sposobne za međuzvijezdana putovanja koja im omogućavaju da kolonizuju na stotine zvijezdanih sistema.

Takve civilizacije mogu da izbjegnu istrebljenja usljed neke prirodne katastrofe, jednostavno tako &scaron;to se presele na druge planete.

&Scaron;tavi&scaron;e, civilizacija drugog tipa može da pomjera zvijezde i upravlja crnim rupama.

Tip tri, koji je najnapredniji na Karda&scaron;evoj skali, ima sposobnosti galaktičkih razmjera. Pripadnici takve civilizacije imaju transgalaktičke i intergalaktičke brodove i rade sa nivoima energije koji odgovaraju galaksijama ili zvijezdanim jatima. One mogu preživjeti bilo kakav događaj u univerzumu.

Karda&scaron;ev nije &scaron;irio skalu poslije trećeg nivoa, ali drugi naučnici su to učinili čak do sedmog tipa. &Scaron;to neka civilizacija pripada vi&scaron;em tipu, to vi&scaron;e njenih članova može da se uporedi sa božanstvima, &scaron;to paradigmu teizma-ateizma obrće na najnevjerovatnije načine, a razliku između smrtnika i bogova gotovo potpuno bri&scaron;e.

<h2>Pogled u budućnost</h2>

Mi smo svejedno ranjivi. Ipak, mogli bismo značajno uvećati na&scaron;e &scaron;anse za opstanak, ako bismo dostigli nivo civilizacije tipa jedan. Koliko brzo napredujemo ka tom cilju?

U pogledu prikupljanja i upotrebe energije, ostvarili smo oko 75 posto tog cilja. Iako nismo usavr&scaron;ili međuplanetarna putovanja, ipak smo ih izveli. Poslali smo sonde van Sunčevog sistema, a slanje ljudi u slične avanture sada je samo pitanje inženjeringa, ne&scaron;to &scaron;to ćemo moći da izvedemo uz dovoljno novca i truda.

Bez potrebe za nekim većim otkrićima, mogli bismo da gradimo kolonije na nebeskim tijelima blizu Zemlji i ne&scaron;to malo dalje, čime bi barem nekoliko hiljada ljudi moglo da bude spa&scaron;eno u slučaju planetarne katastrofe.

Polako napredujemo i u predviđanju zemljotresa, iako ih i dalje ne možemo spriječiti. Pratimo objekte poput potencijalno opasnih asteroida, a ranije ove godine istraživači na Islandu probili su magmu koja je prodirala u Zemljinu koru i tako oslabili moć vulkana. Usavr&scaron;avanjem ove tehnike, mogao bi da se smanji pritisak nakupljene magme, koja izaziva vulkanske erupcije.

Na&scaron;e dana&scaron;nje sposobnosti ukazuju da idemo u pravcu dostizanja statusa civilizacije tipa jedan. Da li ćemo dovoljno brzo postići svoj cilj? To niko ne može sa sigurno&scaron;ću tvrditi, ali nada postoji.

Nada postoji

Koliko brzo napreduje čovječanstvo ka dostizanju cilja -  civilizacije tipa jedan?

Američka vojna agencija za razvoj napredne vojne tehnike DARPA predstavila je pro&scaron;le sedmice svoj koncept budućnosti vojnih vozila. 
 
Program &quot;Ground X-Vehicle Technology&quot; (GXV-T) radi na razvoju eksperimentalnog vozila koje manje izgleda kao klasičan tenk, a mnogo vi&scaron;e kao futuristička transportna vozila iz video-igrica. 
 
Umjesto te&scaron;kog oklopa i gusjenica, karakteristika vozila budućnosti bit će velika brzina i okretnost, a uz pomoć autonomnog sistema koji otkriva prijetnje kao &scaron;to su antitenkovski projektili moći će da se izmakne pred prijetnjom na dva načina: naglom promjenom brzine i smjera ili naglim &quot;saginjanjem&quot;. Set odbrambenih mjera zaokružuje reaktivni oklop, koji se automatski postavlja između vozila i prijetnje. 
 
Konačni cilj je stvaranje borbenih kola koja opslužuje manja posada, koje pruža bolji pregled boji&scaron;ta i samostalno pomaže u izmicanju i za&scaron;titi od nadolazećih prijetnji. 
 
DARPA će prototip vozila razvijati iduće dvije godine, kada se očekuje prvi prototip.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/L2NXSgD_INY" width="420"></iframe></div>

&nbsp;

Hajde ga probaj pogoditi

Budućnost ratovanja: Pogledajte američki superbrzi tenk koji se izmiče raketama!

Teorija evolucije kaže da su sve životinje koje hodaju po tlu evoluirale iz morskih životinja u nekoj tački daleke pro&scaron;losti.

Naučnici Univerziteta McGill su proveli studiju nad skupinom od 111 Nilskih mnogoperki, koje su isto tako poznate pod nazivom dinosaurske jegulje tako da su ih držali u vodi dubokoj svega 2,5 milimetara osam mjeseci.

Dio studije je bilo i proučavanje istih riba u njihovom uobičajenom vodenom okoli&scaron;u.

Rezultati studije pokazali su da ribe koje su uzgojene na tek vlažnom tlu, mogu bolje hodati od onih koje su uzgajane u vodi te da su se njihova tijela prilagodila u manjoj mjeri na novi okoli&scaron;, omogućujući im da imaju fleksibilniji vrat, prenosi AOL.

- Čini se da je sasvim jasno da su okoli&scaron;om uslovljene promjene uzrokovale njihov prelazak na kopno. Selektivni pritiscitad su uzrokovali te promjene i postali su fiksini u njihovom genomu tokom izrazitu dugog vremenskog perioda - pojasnila je Emily Standen, autorica studije sa Univerziteta Ottawa.

Nilska mnogoperka ima i pluća i &scaron;krge, &scaron;to im omogućava da se kreću po kopnu i u vodi, a kretanje po kopnu im pomaže u periodima su&scaron;e da dođu iz jednog izvora vode do drugog.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/ajOkXJA_Wu4" width="420"></iframe></div>

&nbsp;

Dio studije je bilo i proučavanje istih riba u njihovom uobičajenom okruženju

Naučnici uzgajaju ribe koje hodaju po tlu

Univerzitet Harvard je dobio najveću donaciju u svojoj historiji - 350 miliona dolara od Zaklade Morningside za medicinski fakultet.

Donacija je neograničena i među ostalim će se iskoristiti za povećanje finansijske pomoći za studente, za nove učionice i istraživanja.

Dekan Harvardove &scaron;kole javnog zdravlja Julio Frenk najavio je da će se dio donacije iskoristi za istraživanje i obuku na četiri područja: pandemije - od malarije i ebole do pretilosti i raka; zdravstveni rizici iz okoli&scaron;a, uključujući zagađenje, oružje i duhan; siroma&scaron;tvo i humanitarne krize, uključujući rat i prirodne katastrofe; i neuspjeli zdravstveni sistemi, prenos index.hr.

Do sada je najveća donacija tom prestižnom američkom fakultetu iznosila 150 miliona dolara.

Od Zaklade Morningside za medicinski fakultet

Najveća donacija u historiji: Harvard dobio 350 miliona dolara

Naučnik James Gardner istraživao je slabo poznati dio Pacifika, 2600 km južno od Havaja. Planinu su otkrili na dubini od 5.100 metara. Stara je 100 miliona godina.

Na dnu Tihog okeana otkrili su mega-planinu visoku 1100 m Univerzitet New Hampshire Planina je visoka 1.100 metara.

Naučnici su u Tihom okeanu, 2.600 kilometara južno od Havaja, otkrili podvodnu planinu čiji se vrh uzdiže 1.100 metara iznad dna, pi&scaron;e RT, prenosi 24 sata.hr.

<img alt="mega-planina-tihi-okean1" src="/media/old/540d751a-d518-4653-8506-5fddb0765237-mega-planina-tihi-okean1.jpg" title="mega-planina-tihi-okean1" />

Do otkrića su stigli prilikom istraživanja najmanje poznatog pojasa centralnog dijela Tihog okeana koji se nalazi oko 300 kilometara južno od nenastanjenog otoka Jarvis.

Mega-planina nalazi se na dubini od 5.100 metara i najvjerovatnije je stara oko 100 miliona godina.

- Možda će nam za 100 godina ne&scaron;to iz nje i trebati - tvrdi naučnik James Gardner sa Univerziteta u New Hampshireu.

Planine na okeanskom dnu rezultat su vulkanskih aktivnosti pa je tako najvi&scaron;a Mauna Kea, uspavani vulkan, čija visina iznosi 10.200 metara od čega je 4.000 metara iznad povr&scaron;ine mora.

<img alt="mega-planina-tihi-okean2" src="/media/old/540d7526-32d4-4012-9318-5fe1b0765237-mega-planina-tihi-okean2.jpg" title="mega-planina-tihi-okean2" />

James Gardner istraživao slabo poznati dio Pacifika

Na dnu Tihog okeana otkrivena mega-planina

Na vrlo visokim razinama energije Higgsov bozon mogao bi uzrokovati naglu propast prostora i vremena, a mi ne bismo niti vidjeli da će se to dogoditi.

Možda ne bismo trebali tako uporno tragati za Božjom česticom jer bi mogla uni&scaron;titi svemir, upozorava slavni fizičar Stephen Hawking.

Dodao je da bi na vrlo visokim nivoima energije Higgsov bozon (Božja čestica) mogao uzrokovati naglu propast prostora i vremena, a mi ne bismo vidjeli da će se to dogoditi,prenosi 24sata.hr.

Hawkingova izjava uznemirila je znaučnike. Ipak, za sada je vjerovatnost za takvu katastrofu vrlo mala jer naučnici nemaju dovoljno velik akcelerator. Higgsov bozon otkrili su 2012. godine u &scaron;vicarskom CERN-u.

Genetsko porijeklo današnjih Evropljana složenije nego što se mislilo

Paul LaViolette: Bosanske piramide najveće su arheološko otkriće u svijetu

Naučnici otkrili formulu sreće

Doktor Poikolainen tvrdi: Nije dobro ne piti alkohol!

Šta nauka kaže o superherojima

Ogroman i sjajan meteor bolid preletio iznad BiH

Velika solarna oluja se približava Zemlji

Ako imate ovu krvnu grupu, vjerovatnost gubljenja pamćenja vam je dvostruko veća!

Ozonski omotač pokazuje znake oporavka

Šta sve krije najveća antička grobnica u Grčkoj

Koliko brzo napreduje čovječanstvo ka dostizanju cilja - civilizacije tipa jedan?

Budućnost ratovanja: Pogledajte američki superbrzi tenk koji se izmiče raketama!

Naučnici uzgajaju ribe koje hodaju po tlu

Najveća donacija u historiji: Harvard dobio 350 miliona dolara

Na dnu Tihog okeana otkrivena mega-planina

Hawking upozorava: "Higgsov bozon mogao bi nas uništiti"

Nauka

Genetsko porijeklo današnjih Evropljana složenije nego što se mislilo

Paul LaViolette: Bosanske piramide najveće su arheološko otkriće u svijetu

Naučnici otkrili formulu sreće

Doktor Poikolainen tvrdi: Nije dobro ne piti alkohol!

Šta nauka kaže o superherojima

Ogroman i sjajan meteor bolid preletio iznad BiH

Velika solarna oluja se približava Zemlji

Ako imate ovu krvnu grupu, vjerovatnost gubljenja pamćenja vam je dvostruko veća!

Ozonski omotač pokazuje znake oporavka

Šta sve krije najveća antička grobnica u Grčkoj

Koliko brzo napreduje čovječanstvo ka dostizanju cilja - civilizacije tipa jedan?

Budućnost ratovanja: Pogledajte američki superbrzi tenk koji se izmiče raketama!

Naučnici uzgajaju ribe koje hodaju po tlu

Najveća donacija u historiji: Harvard dobio 350 miliona dolara

Na dnu Tihog okeana otkrivena mega-planina

Hawking upozorava: "Higgsov bozon mogao bi nas uništiti"