Arheolozi su prona&scaron;li mermernu glavu sfinge koja se nalazi na ulazu u grobnicu u Amphipolisu, prenosi &ldquo;Capital.gr&rdquo;. Na ulazu u grobnicu se nalaze dvije skulpture sfinge, ali su obje ostale bez glava. Sada su arheolozi prona&scaron;li u grobnici glavu koja odgovara jednoj od skulptura.

Glava žene je visoka 0,6 metara, nos i usta su joj o&scaron;tećeni, a na kosi ima ukras &ndash; polos. Sfinge te&scaron;ke oko 1,5 tona imaju tragove crvene boje na stopalima, a slična nijansa se može vidjeti na kosi glave nađene u trećoj prostoriji grobnice iz iz doba Aleksandra Makedonskog, prenosi blic.

Među prethodnim otkrićima u ovoj grobnici nalaze se podni mozaici i ostaci karijatida. Arheolozi jo&scaron; uvijek poku&scaron;avaju da otkriju ko je sahranjen u ovoj grobnici.

Identitet sahranjene osobe i dalje nepoznanica

Arheolozi pronašli mermernu glavu sfinge u grobnici Amphipolisu

NASA je potvrdila tri dana potpunog mraka koji će uslijediti 21, 22, i 23.decembra ove godine!

Planeta Zemlja u tom će periodu ostati bez sunčeve svjetlosti a potpuni mrak nastupit popraćen velikim nevremenom i olujama, pi&scaron;e Objektivno, prenose nezavisne.com.

Visoko pozicionirani zvaničnik NASE, Čarls Bolden najavio je ovu neobičnu pojavu solarne oluje, po njegovim riječima najveće u posljednjih 50 godina koja će trajati 72 sata, čitava tri dana. Uz ovu je najavu ujedno odaslao i upozorenje u kojem kaže da nema razloga za strah ili paniku te poziva stanovni&scaron;tvo da ostanu mirni.

Francuska naučnica Monik Metju, svojim članovima dru&scaron;tva &bdquo;S neba na zemlju&quot; pak poručuje:

&quot;Ta tri dana mraka bit će veoma te&scaron;ko vrijeme za čovječanstvo&quot;!

Da li je to jo&scaron; jedno u nizu upozorenja naučnikao hitnoj potrebi zaokreta velikih zagađivača u za&scaron;titi okoline ili jo&scaron; jedno u nizu senzacionaističkih predskazanja? 
Saznaćemo u decembru.

Svemir

Tri dana mraka na Zemlji

U Rektoratu Univerziteta u Sarajevu danas je promovirano&nbsp;devetoro doktora&nbsp; tehničkih, žurnalističkih, političkih nauka,&nbsp;doktora &nbsp;u oblasti odbrane i sigurnosti, nauke u oblasti &nbsp;sporta i tjelesnog odgoja, farmaceutskih, historijskih, pedago&scaron;kih i medicinskih&nbsp;nauka.&nbsp; 
 
Na čast doktora nauka promovirani su magistri: Selma Hanjalić, Zarfa Hrnjić, Damir Kapidžić, Zlatan Bajramović, Aldvin Torlaković, Belma Imamović, Dragana Amedoski, Azra Kadić i Kenan Karavdić.&nbsp; 
 
Rektor Univerziteta u Sarajevu i promotor prof.dr. Muharem Avdispahić kazao je da promocijom doktora nauka očekuje, da svako od njih, na svoj način, doprinese razvoju dru&scaron;tvene, akdemske i naučne zajednice.&nbsp; 
 
- U tom smislu, mi se nadamo da će oni doprinositi i jačanju kapaciteta ovog univerziteta. Nadamo se da će se naći mehanizmi da se sistemski pomogne Univerzitet, te potraže neophodna sredstva iz evropskih fondova i drugih izvora - kazao je Avdispahić.&nbsp; 
 
Iznio je podatak da je pro&scaron;le godine u SAD-u zaduženost za investicije u &scaron;kolovanje prevazi&scaron;la ukupan iznos duga po kreditnim karticama. 
 
&nbsp;- Mi stremimo da budemo dio evropskog prostora obrazovanja i evropske tradicije. Visoko obrazovanje je javno dobro i zbog toga je neophodno enormno povećati ulaganja u njega da bismo imali izgledniju budućnost ovog dru&scaron;tva -&nbsp;dodao je rektor UNSA. 
 
Istakao je da su doktori nauka danas potrebni bh.institucijama, u projektima izgradnje naučnoistraživačkih kapaciteta te da njihovo prisustvo predstavlja faktor stabilnosti bh. dru&scaron;tva u cjelini &quot;jer su to zaista pokretači novih naučnih razvojnih trendova&quot;, dodav&scaron;i&nbsp;&nbsp; da se ne može zamisliti savremeno bh. dru&scaron;tvo bez mladih naučnih kapaciteta.&nbsp; 
&nbsp;

U Rektoratu Univerziteta u Sarajevu

Promovirano devet doktora nauka

Prema istraživanju koje je sproveo Institut za primjenjenu sistemsku analizu (IIASA), sa povećavanjem temeprature, biljke ispu&scaron;taju gasove koji potpomažu formiranju oblaka i hlađenje atmosfere.

Nova studija, koja je obajvljena u magazinu Nature Geoscience, identifikuje negativnu povratnu petlju pri kojoj povi&scaron;ena temperatura dovodi do povećane koncentracije prirodnih aerosolova, koji svojim prisustvom u atmosferi proizvode efekat hlađenja.

- Biljke, svojim reagovanjem na promjenu temeprature, također utiču na tu promjenu - tvrdi IIASA istraživač i profesor sa Univerziteta u Helsinkiju (Finska) Pauli Paasonen, inače vodeći u pomenutom istraživanju, prenosi portal nauka.rs.

Istraživanje sproveo Institut za primjenjenu sistemsku analizu (IIASA)

Biljke imaju svoj odgovor na globalno zagrijavanje

Američki naučnici su, po prvi put, pomoću matičnih ćelija, uspjeli da vrate vid slijepima, a da nova tehnika nije izazvala nikakve neželjene posljedice!

Kako je navedeno u naučnoj studiji, 18 pacijenata liječeno je matičnim ćelijama, a negativne posljedice nisu zabilježene čak ni 22 mjeseca nakon procedure.

Polovina pacijenata imala je tzv. &quot;Stargardovu makularnu distrofiju&quot;, a polovina starosnu atrofičnu degeneraciju makule, drugi najče&scaron;ći uzrok sljepila u razvijenom svijetu.

Svaki akter istraživanja dobio je 50.000 do 150.000 stanica i svakom pacijentu liječeno je samo jedno oko kako bi pobolj&scaron;anja, odnosno rezultati bili jasniji.

&quot;Stargardova makularna distrofija&quot; jeste nasljedna bolest oka, koja najče&scaron;će zahvata centralni dio mrežnice nazvan makula, i&nbsp; ima visoku gustoću fotoreceptora.

Obično se počinje javljati između desete i dvadesete godine života. Trenutno ne postoji lijek za nju.

U studiji, koja je predstavljena u prestižnom časopisu &quot;Lancet&quot;,&nbsp;&nbsp; autori tvrde da nisu zabilježili odbacivanje ili ozbiljnije probleme povezane sa transplantacijom tkiva.

Ipak, sama operacija i potiskivanje odbrambenog sistema kako tijelo ne bi odbacilo usađene dijelove uzrokovali su određene nuspojave, tako da je četvorici pacijenata trebalo odstraniti kataraktu.

Deset aktera studije ima značajno pobolj&scaron;anje vida, kod sedam pobolj&scaron;anje nije zabilježeno, a stanje se pogor&scaron;alo samo kod jednog.

Liječenje matičnim ćelijama ima veliki potencijal - ističu stručnjaci i navode da bi se njima mogla zamjenjivati o&scaron;tećena tkiva brojnih organa - od srca do bubrega, te da bi se mogla liječiti čak i multiple skleroza.

&nbsp;

Metoda bez neželjenih posljedica

Američki naučnici pomoću matičnih ćelija uspjeli vratiti vid slijepima

Dnevnik fotografija Georgea Maria Levika, naučnika koji je učestvovao u ekspediciji na Antarktiku, pronađen je poslije vi&scaron;e od 100 godina ukopan u debelom sloju leda.

Dnevnik, koji je prona&scaron;la Fondacija Antarktika Novog Zelanda, pronađen je poslije topljenja snijega kod baze Tera Nova, gdje se 1911. godine nalazio brod ekspedicije naučnika Roberta Scotta sa &scaron;ezdesetak istraživača.

- To je uzbudljivo otkriće. Sveska predstavlja nezaobilazan dio rekonstrukcije toka ekspedicije - rekao je direktor fondacije Nigel Watson.

Prema njegovim riječima, sveska je poslana na Novi Zeland na restauraciju poslije čega će biti vraćena fondaciji na Antarktiku, zaduženoj za održavanje pet lokacija koje su koristili naučnici Scott, Ernest Shackleton i Edmund Hillary.

<img alt="george-murray-levick-02-f" src="/media/old/5448bd62-a794-4adc-951c-7e92b0765237-george-murray-levick-02-f.jpg" title="george-murray-levick-02-f" />

Po&scaron;to je stigla na Antarktik, Scottova ekspedicija bila je podijeljena u dvije grupe. Uspjela je da dođe do Južnog pola, ali su u povratku svi stradali zbog ekstremne hladnoće i pothranjenosti, prenosi Blic.

Druga grupa, u kojoj je bio Levik, putovala je duž obale Antarktika, ali je njena baza bila okružena debelim slojem leda zbog čega nijedan drugi brod nije mogao da dođe da je spasi.

Levik i jo&scaron; petorica u grupi preživjeli su tako &scaron;to su iskopali skloni&scaron;te u ledu i jeli pingvine i foke.

<img alt="george-murray-levick-03-hs" src="/media/old/5448bd7d-94c4-4c8b-b715-7e92b0765237-george-murray-levick-03-hs.jpg" title="george-murray-levick-03-hs" />

U Levikovoj svesci se ne nalaze velika otkrića o sudbini ekspedicije, već niz fotografija s datumima i opisima slikanih predjela.

Po povratku s Antarktika, Levik je učestvovao u Prvom svjetskom ratu u krvavoj bici kod Galipolja. Potom je radio za obavje&scaron;tajnu službu u britanskoj vojsci. Preminuo je 1956. godine.

Levik je proučavao pingvine. Napisao je nekoliko stotina naučnih radova o &quot;izopačenom pona&scaron;anju&quot; pingvina. Neke radove je namjerno pisao na grčkom kako bi ograničio broj čitalaca. Ti radovi na grčkom poznati su u naučnom svijetu ali nikada nisu objavljeni u prijevodu.

Dnevnik fotografija Georgea Maria Levika

Ekspediciju prije 100 godina progutao led, a sveska razotkrila misteriju njihovog nestanka

Koristeći snimke iz Nasinog Johnson svemirskog centra, režiser Fede Castro kreirao je zadivljujući video prolaska vremena na Zemlji iz svemira.

U nekoliko minuta uspio je napraviti kratki put oko svijeta u kojem vas provodi kroz neke od glavnih gradova. U nekim dijelovima možete vidjeti i prelijepe aurore koje predstavljaju sjevernu polarnu svjetlost. Kako kažu neki naučnici, one su jedna od najljep&scaron;ih stvari koje čovjek može zamisliti i vidjeti iz svemira.

Predstavnici Nacionalne geografije, koji odabiru i nagrađuju kratke filmove, proglasili su ovaj video i rad Fede Castra&nbsp;iznimno zanimljivim i vrijednim gledanja.

<iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/TGBQazOQfoE" width="560"></iframe>

Režisera Fede Castra

Pogledajte video koji će vam oduzeti dah: Putovanje kroz vrijeme iz svemira!

Kontinent smeća, sedam puta veći od Francuske, prijeti životu na Zemlji - upozoravaju ekolozi. Milion i po životinja godi&scaron;nje umire od plastičnog otpada u okeanima i taj problem se pogor&scaron;ava. Svake godine plastika ubije 1,5 miliona ptica, riba, kitova, kornjača...

Nedavna istraživanja izazavala su pravu uzbunu, upozoriv&scaron;i na opasnost od smeća nazvanu &quot;sedmi kontinent&quot;. Radi se o &quot;ostrvima&quot; plastičnog otpada u Tihom, Atlantskom i Indijskom okeanu.

U sjevernom Pacifiku 30 posto riba progutalo je plastiku. U tom okeanu nalazi se do sada najveće &quot;ostrvo&quot; otpada. Prvi put je primjećeno 1997. između obala Kalifornije i Havaja. Od tada se utrostručio i danas je sedam puta veće od Francuske.

Jo&scaron; od&nbsp; 2011. Udruženje za za&scaron;titu kitova i delfina&nbsp; upozorava da plastični otpad predstavlja smrtnu opasnost za te životinje.

Od 2012. prestižni časopis &quot;Biolo&scaron;ka pisma&quot; slojeve plastičnog otpada naziva &quot;smrtnosnom supom&quot;, koja se, ponekad, može naći i na dubini do 1.500 metara.

Ta &quot;ostrva&quot; plastičnog smeća nose morske struje i ona su ponekad blokirana u virovima okeana, bez mogućnosti biorazgrađivanja. Npr. fla&scaron;a se neće razgraditi pod dejstavom bakterija, jer gljivice ne djeluju na plastiku.

Stručnjaci obja&scaron;njavaju da je 80 posto plastike koja sačinjava taj otpad od polietilena - jednostavnog i jeftinog polimera poznatog po visokoj otpornosti.

Radi se o "ostrvima" plastičnog otpada u Tihom, Atlantskom i Indijskom okeanu.

"Sedmi kontinent": Svake godine plastika ubije 1,5 miliona ptica, riba, kitova, kornjača...

Paralizirani mu&scaron;karac može ponovo da hoda nakon &scaron;to je bio podvrgnut novoj terapiji uz transplantaciju ćelija u njegovu kičmenu moždinu.

Poljak Darek Fidika, koji je bio paralizovan od struka nadole poslije napada nožem 2010. godine, sada može da hoda uz kori&scaron;tenje pomagala.

Ovo je bilo prvo ovakvo liječenje u svijetu, a obavili su ga ljekari iz Poljske u saradnji sa naučnicima iz Londona. Detalji istraživanja objavljeni su u žurnalu &quot;Transplantacija ćelija&quot;, prenio je BBC.

Fidika kaže da se osjećao &quot;nevjerovatno&quot; kada je ponovo prohodao.

&quot;Kada ne možete da osjetite skoro polovinu tijela, bespomoćni ste, ali kada ponovo počnete da stičete osjećaj, to je kao da ste se ponovo rodili&quot;, rekao je Fidika.

Profesor Jeff Reisman, &scaron;ef odjeljenja za neurolo&scaron;ku regeneraciju u londonskom Institutu za neurologiju, predvodio je britanski tim. On kaže da je ono &scaron;to je ostvareno &quot;impresivnije od čovjeka koji hoda na Mjesecu&quot;.

Za transplantaciju su iskori&scaron;tene ćelije koje formiraju čulo mirisa (OEC), koje omogućavaju konstantno obnavljanje nervnih vlakana.

Četiri tanke trake nervnog tkiva uzete su sa pacijentovog članka i smje&scaron;tene u prekid od oko osam milimetara u lijevoj strani kičmene moždine. Ljekari su poslije operacije ubrizgali oko 100 mikro-injekcija sa OEC ćelijama iznad i ispod povrede.

Naučnici vjeruju da su ćelije čula mirisa omogućile da se nervna vlakna iznad i ispod povrede ponovo povežu.

Prije tretmana, Fidika je bio paralizovan skoro dvije godine i nije pokazivao znake oporavka uprkos vi&scaron;emjesečnoj intenzivnoj fizikalnoj terapiji.

On je osjetio pobolj&scaron;anje tri mjeseca poslije novog tretmana, kada je njegova lijeva butina počela da dobija mi&scaron;ićno tkivo. &Scaron;est mjeseci poslije operacije, Fidika je napravio prve korake duž specijalne ograde, uz pomoć proteze i uz podr&scaron;ku fizioterapeuta.

Dvije godine poslije tretmana, on može da hoda izvan centra za rehabilitaciju uz kori&scaron;tenje pomagala za hodanje. Djelimično su mu se povratili i osjećaj za be&scaron;iku i crijeva, kao i seksualna funkcija.

Nakon što je bio podvrgnut novoj terapiji uz transplantaciju ćelija

Paralizirani muškarac prohodao nakon četiri godine

Komet iz vanjskih dijelova Sunčevog sistema u nedjelju je napravio rijedak bliski prolaz pored Marsa gdje ga je pratila flota robotskih sondi.

Komet Siding Spring pro&scaron;ao je na samo 140.000 km od Marsa &scaron;to je manje od polovice rastojanja između Zemlje i Mjeseca i 10 puta bliže nego &scaron;to je bilo koji komet do sada pro&scaron;ao pored Zemlje, rekla je američka svemirska agencija NASA.

Komet, koji je ime dobio prema australskom opservatoriju koji ga je otkrio pro&scaron;le godine, je kako se vjeruje prvi put u posjetu unutarnjem solarnom sistemu nakon &scaron;to je napustio Oortov oblak smje&scaron;ten iza orbite Neptuna prije vi&scaron;e od milion godina.

Kometi su kako se vjeruje smrznuti ostatci preostali nakon formiranja solarnog sistema prije nekih 4,6 milijardi godina.

-Ovaj komet leti prema Suncu, dok mu narasta rep - rekao je astronom David Grinspoon s instituta Planetarne znanosti iz Tuscona u Arizoni tokom kometova prolijetanja.

Komet je bio najbliži Marsu u 20 sati i 27 minuta prolazeći brzinom od 203.000 km/h.

Očekuje se da su NASA-ina tri marsovska orbitera i dva rovera kao i orbiteri Evropske svemirske agencije i Indije zabilježila prilaz i prolazak kometa.

Komet iz vanjskih dijelova Sunčevog sistema

Siding Spring prošao na samo 140.000 km od Marsa

&nbsp;

Nakon gotovo dvije godine koje je provela u tajnoj misiji kružeći bez posade oko Zemlje, svemirska letjelica X-37B američkog ratnog zrakoplovstva sletjela je jučer u vojnu bazu Vandenberg u Južnoj Kaliforniji.

Letjelicu koja izgleda kao minijaturni space shuttle izradio je Boeing, a visine je 2,9 metara i dužine 9 metara.

SAD&nbsp;&nbsp; i dalje taji &scaron;to je letjelica radila u svemiru, &scaron;to je rasplamsalo brojne teorije. Kako prenose mediji, &scaron;pekulacije se kreću od teorije da je letjelica &scaron;pijunirala novi kineski svemirski laboratorij, do onih da je nosila cijeli kolekciju &scaron;pijunske opreme.

Službeno se i dalje ni&scaron;ta ne zna, osim da je sljedeća misija ove letjelice, četvrta po redu, planirana za sljedeću godinu.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/A9_P87uSKgs" width="560"></iframe></div>

&nbsp;

Dvije godine kružila oko zemlje

Američka letjelica vratila se iz tajne misije u svemiru

Otkriće leda na Merkuru moglo bi imati značajne implikacije i na proučavanje Mjeseca, jedine planete osim Zemlje na koju je čovjek kročio.

NASA je prvi put u historiji uspjela snimiti fotografije na kojima se vidi da na Merkuru, planeti koja je najbliža Suncu, ima vode, odnosno leda.

Zvuči nevjerovatno da ima leda na planeti na kojoj je temperatura 430 stepeni svakog dana (jedan dan na Merkuru traje koliko i 58 dana na Zemlji), ali postoje i dijelovi Merkura koji su u &#39;vječnoj sjeni&#39;, odnosno do njih nikada ne dopire Sunčeva svjetlost.

Naučnici jo&scaron; od sredine 90-tih godina pro&scaron;log stoljeća sumnjaju u vodu na Merkuru, no sada su to napokon uspjeli i dokazati, pi&scaron;e Independent.

Proučili su brojne kratere koji se nalaze oko Merkurovog sjevernog pola, uključujući i najveći među njima, kojeg su nazvali Prokofjev i koji ide u dubinu i &scaron;irinu 105 kilometara. Otkrili su da su naslage leda nastale relativno nedavno.

- O&scaron;tri rubovi ukazuju da su relativno geolo&scaron;ki mlade - tvrde naučnici.

Ako je voda nekim procesima na Merkuru nastala relativno nedavno, to bi onda značilo da je do&scaron;lo do nekih novih procesa u solarnom sistemu, a to bi onda moglo imati značajne implikacije i na Mjesec za kojeg se također vjeruje da sadrži dijelove koji su pod ledom i u vječnoj Sunčevoj sjeni, prenosi Dnevnik.hr.

Ovo otkriće bi moglo imati značajne implikacije i na proučavanje Mjeseca

Iako je na Merkuru 430 stepeni naučnici su otkrili led

Mars će u nedjelju imati bliski susret s kometom veličine planine. Kometa Siding Spring projurit će uz sam planet na udaljenosti manjoj 140.000 kilometara i pri brzini od 202.000 km/h.

Kometa, kojoj je jezgra promjera 700 metara, proći će toliko blizu da će planet pogoditi čestice pra&scaron;ine i plinovi s kometa, a NASA je zbog blizine odlučila na sigurnu udaljenost pomaknuti svoje letjelice u orbiti Marsa.

Ranije je postojala i mala mogućnost da kometa čak i padne na Mars, no to je odbačeno. Najbolji pogled na kometu imat će upravo roboti istraživači koji se nalaze na Marsu i u njegovoj orbiti.Roveri Opportunity and Curiosity imat će najbolji pogled tokom prolaska komete.Sa samog planeta bi ovaj prolazak mogao stvoriti svjetlost sličnu polarnoj na Zemlji, ali mogao bi se i vidjeti kao iznimno sjajna vatrena kugla. Moći će se vidjeti i sa Zemlje, ali samo iz krajeva poput Australije ili JAR-a.

- Mi se nadamo da ćemo imati prve slike komete sa druge planete rekla je naučnica iz NASA-e Kelly Fast, prenosi news.com.

Kometa je dobila ime po australskom opservatoriju koji ga je otkrio pro&scaron;le godine, uglavnom se sastoji od leda i pra&scaron;ine koji su formirali planete. U vrijeme formiranja planeta zavr&scaron;io je na dalekom kraju Sunčevog sistema, u području pod nazivom Ortov oblak. Ali, umjesto da ostane tamo, on je prije nekoliko miliona godina krenuo na put prema na&scaron;em dijelu Sunčevog sistema, najvjerovatnije kao posljedica nekog velikog sudara ili pod utjecajem gravitacije obližnjih zvijezda. Ali, sljedeći put Siding Spring će u na&scaron;e krajeve doći tek za milion godina kad napravi puni krug.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/HFamgexprOo" width="560"></iframe></div>

&nbsp;

Na udaljenosti manjoj 140.000 kilometara, pri brzini od 202.000 km/h.

Kometa veličine planine će projurit uz samu planetu Mars

Veliki broj ribljih vrsta nestati će iz tropskih mora do 2050. godine, dok će veliki broj riblje populacije prenapučiti hladnija arktička i antarktička mora.&nbsp; 
 
Barem se tako navodi u studiji koju je nedavno objavilo Sveučili&scaron;te British Columbia, a kojim se htjelo istražiti povezanost globalnih klimatskih promjena i zagrijavanja oceana te njihov utjecaj na riblji fond.&nbsp; 
 
Ukoliko temperatura okeana poraste za samo tri stepena Celzijusa do 2100. godine, ribe će migrirati iz svojih trenutnih stani&scaron;ta prema polovima pri brzini od 26 km po desetljeću, procjenjuju naučnici, prenosi portal croenergo.eu. 
 
Ukoliko se zagrijavanje ograniči na jedan stupanj Celzija, migracija će biti ograničena na 15 kilometara po desetljeću.&nbsp; 
 
Miranda Jones, autorica izvje&scaron;taja, navodi: &quot;Migracija riba prema hladnijim vodama otvoriti će nove mogućnosti za ribolov na Arktiku. Međutim, nova situacija mogla bi poremetiti populacije morskih vrsta koje već nastanjuju polarne vode te smanjiti raspoloživost resursa. 
 
S druge strane, William Cheung, koautor studije, navodi kako su tropska mora globalni gubitnici budući da se u ovom području očekuje drastično smanjenje ribljeg fonda &scaron;to će imati ogromni utjecaj na ekosistem, ali i lokalno gospodarstvo.

Zbog globalnog zagrijavanja

Ribe sele u hladnija mora

Kinezi su razvili tehnologiju kojom mogu printati titanijske dijelove za avione koji su jeftiniji, lak&scaron;i i izdržljiviji od postojećih. 
 
Uz potporu kineske vlade i vojske, kineski stručnjaci već proizvode titanijske dijelove za kineske borbene avione pete generacije, J-20 i J-31. 
 
3D tehnikom mogu se i popraviti o&scaron;tećeni dijelovi bez potrebe za izradom novih dijelova. Kako smatraju neki stručnjaci, čekaju na dan da vide&nbsp;prvi 3D avion, a kako se razvijaju proizvodi u Kini, taj dan stiže uskoro kažu oni. 
 
Ono &scaron;to je zanimljivo jeste da i sami možemo&nbsp;3D printati u svom uredu i kod kuće, te&nbsp;tako stvarati potencijalno zanimljive proizvode za svoje kupce. Kako saznajemo, cijene 3D printera nisu mnogo visoke.

Kinezi printaju titanijske dijelove aviona: I vi možete sami kući 3D printati!

Ovogodi&scaron;nji dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju je francuski profesor Jean Tirole za analizu &quot;moći i prilagođavanja trži&scaron;ta&quot;, saop&scaron;teno je danas u Stokholmu.

&quot;Tirole, koji je jedan od najuticajnijih ekonomista na&scaron;eg vremena, proveo je značajna teoretska istraživanja u brojnim privrednim oblastima, ali nam je, iznad svega, pojasnio kako da shvatimo i prilagodimo industriju s moćnim firmama na trži&scaron;tu&quot;, navodi se u saop&scaron;tenju Nobelove fondacije.

Francuski stručnjak je, sredinom 80-ih godina, svojom analizom predstavio op&scaron;ti okvir prilagođavanja industrije s jakim trži&scaron;tem, čime &quot;vlade mogu bolje da ohrabre jake firme da postanu produktivnije i da istovremeno ne ugrožavaju konkurenciju i kupce&quot;.

Arheolozi pronašli mermernu glavu sfinge u grobnici Amphipolisu

Tri dana mraka na Zemlji

Promovirano devet doktora nauka

Biljke imaju svoj odgovor na globalno zagrijavanje

Američki naučnici pomoću matičnih ćelija uspjeli vratiti vid slijepima

Ekspediciju prije 100 godina progutao led, a sveska razotkrila misteriju njihovog nestanka

Pogledajte video koji će vam oduzeti dah: Putovanje kroz vrijeme iz svemira!

"Sedmi kontinent": Svake godine plastika ubije 1,5 miliona ptica, riba, kitova, kornjača...

Paralizirani muškarac prohodao nakon četiri godine

Siding Spring prošao na samo 140.000 km od Marsa

Američka letjelica vratila se iz tajne misije u svemiru

Iako je na Merkuru 430 stepeni naučnici su otkrili led

Kometa veličine planine će projurit uz samu planetu Mars

Ribe sele u hladnija mora

Kinezi printaju titanijske dijelove aviona: I vi možete sami kući 3D printati!

Nobel pripao francuskom profesoru za analizu tržišta

Nauka

Arheolozi pronašli mermernu glavu sfinge u grobnici Amphipolisu

Tri dana mraka na Zemlji

Promovirano devet doktora nauka

Biljke imaju svoj odgovor na globalno zagrijavanje

Američki naučnici pomoću matičnih ćelija uspjeli vratiti vid slijepima

Ekspediciju prije 100 godina progutao led, a sveska razotkrila misteriju njihovog nestanka

Pogledajte video koji će vam oduzeti dah: Putovanje kroz vrijeme iz svemira!

"Sedmi kontinent": Svake godine plastika ubije 1,5 miliona ptica, riba, kitova, kornjača...

Paralizirani muškarac prohodao nakon četiri godine

Siding Spring prošao na samo 140.000 km od Marsa

Američka letjelica vratila se iz tajne misije u svemiru

Iako je na Merkuru 430 stepeni naučnici su otkrili led

Kometa veličine planine će projurit uz samu planetu Mars

Ribe sele u hladnija mora

Kinezi printaju titanijske dijelove aviona: I vi možete sami kući 3D printati!

Nobel pripao francuskom profesoru za analizu tržišta