Kineska bespilotna lunarna sonda uspje&scaron;no se danas vratila sa svoje misije kruženja oko Mjeseca, javila je kineska novinska agencija Sinhua.

Letilica je lansirana prije nedjelju dana i pre&scaron;la je 840.000 kilometara na svojoj osmodnevnoj misiji u kojoj je kružila oko Mjeseca i snimala Zemlju i Mjesec zajedno.

Kina ovim poduhvatom postala treća je zemlja posle Sovjetskog Saveza i SAD koja je uspje&scaron;no sprovela letove ka Mjesecu.

Proces povratka počeo je oko 6 sati ujutru, i letilica je prilazila Zemlji brzinom od oko 11,2 kilometara u sekundi, prije nego &scaron;to je usporila i sletila bez problema.

Timovi su prona&scaron;li letilicu na odredi&scaron;tu za sletanje, oko 500 kilometara od Pekinga.

Vu Janhua, zamjenik direktora kineske državne Uprave za nauku, tehnologiju i industriju za nacionalnu odbranu rekao je da je tokom ove uspje&scaron;ne misije sakupljeno mno&scaron;tvo eksperimentalnih podataka i postavljena solidna osnova za nove misije.

Tokom svoje misije sonda je trebalo da testira tehnologije koje će kasnije biti upotrebljene za let kapsule &ldquo;Čang&#39;e 5&rdquo; koja treba da sleti na Mjesec i da se vrati na Zemlju. Ta misija se planira za 2017. godinu.

Sonda je lansirana u petak 24. oktobra sa svemirske baze Sičang u jugozapadnoj provinciji Sečuan.

Poslednju dokumentovanu misiju ove vrste izvr&scaron;io je SSSR sedamdesetih godina pro&scaron;log vijeka.

Letilica prešla 840.000 kilometara

Kineska lunarna sonda uspješno se vratila na Zemlju

Naučnici na Kalifornijskom univerzitetu u San Franciscu uspjeli su oživjeti virus pronađen u smrznutom izmetu karibua, starom vi&scaron;e od 700 godina. Odmrzavanje životinjske i biljne materije, uzrokovano globalnim zagrijavanjem, moglo bi omogućiti povratak &#39;novih&#39; mikroorganizama u biosferu tj. donijeti zaboravljene zarazne bolesti na koje vi&scaron;e nismo imuni.

Sjever Kanade stani&scaron;te je karibua od pamtivijeka. Krda ovih životinja žive u hladnim prostranstvima, a ledene ploče na tlu koriste kako bi očistile krzno od prljav&scaron;tine i parazita, pi&scaron;e New Scientist, a prenosi jutarnji.hr.

Hiljade generacija karibua ostavilo je svoj trag u ledu koji se tokom godina topio, ponovno formirao i zaleđivao biolo&scaron;ku ostav&scaron;tinu životinja iz porodice jelena. Polarni led čuva smrznutu dlaku, izmet i ostatke karibua koji tvore svojevrsnu biolo&scaron;ku historiju ovih papkara.

Ekipa naučnika, predvođena Ericom Delwartom, obavila je bu&scaron;enje na jednom takvom &#39;nalazi&scaron;tu&#39; kako bi do&scaron;li do uzoraka starih vi&scaron;e od 700 godina. Iz zaleđenog izmeta karibua izdvojili su biljni virus koji se nakon sedam stoljeća mirovanja ubrzo počeo razmnožavati u stabljici duhana koju je bez problema inficirao.

- Ovo otkriće potvrđuje da su ostaci virusa odlične vremenske kapsule u kojima je sačuvan osnovni genetski materijal. Velika je vjerovatnost da su mnogi prahistorijski virusi jo&scaron; uvijek zarazni po biljke, životinje i ljude&#39;, kaže Jean- Michel Claverie s Aix-Marseille medicinskog univerziteta u Francuskoj.

Osim jo&scaron; jedne &scaron;tetne posljedice globalnog zagrijavanja, Claverie upozorava kako bi ovo otkriće moglo zakomplicirati eksploataciju rude i nafte u tim predjelima: - Moramo biti oprezni prije nego počnemo bu&scaron;iti i rudariti u arktičkom području.

Naime, mnogi mikroorganizmi zarobljeni u ledu odavno su nestali s povr&scaron;ine pa je na&scaron;e tijelo s vremenom izgubilo otpornost prema njima.

No, u borbi s ovim virusima, od najveće pomoći mogli bi nam biti drugi virusi. Dana&scaron;nji virusi imaju prednost od nekoliko stoljeća pa i tisućljeća ispred zaleđene &#39;braće&#39;, vrijeme u kojem su evoluirali i stekli mnoge prednosti nad &#39;zastarjelim&#39; virusima. Takva je prednost ključna u bespo&scaron;tednoj borbi za život na mikroskopskoj razini.

- Teoretski rizik postoji, ali stari virusi mogu ponovno uspjeti samo ako budu imali značajnu prednost nad brojnim, usavr&scaron;enim virusima koje imamo danas, obja&scaron;njava Delwart.

Najstariji virus kojeg su naučnici uspjeli animirati star je 30.000 godina. Vi&scaron;e od 60 posto genetskog materijala u tom virusu ne podudara se s ničim poznatim na Zemlji.

- Iako se 700 godina, koliko je star virus iz izmeta karibua, ne čini previ&scaron;e u usporedbi s 30.000 godina, ne zaboravite da su u to vrijeme harale bolesti koje smo u međuvremenu izbrisali ili naprosto zaboravili na njih.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava kako promjena klime donosi zdravstvene rizike zbog &scaron;irenja tropskih bolesti, potencijalnih masovnih migracija, nesta&scaron;ice hrane i mno&scaron;tvo drugih posljedica. Toj, sve dužoj listi sad možemo dodati jo&scaron; jednu stavku &ndash; opasnost od bolesti koje smo zaboravili, ali koje bi se mogle vratiti nakon stoljeća provedenih u tami i ledu.

Opasna ekspedicija na Antarktiku

Naučnici probudili ubicu koja je bila zaleđena 700 godina: Zombi virus prijeti životu na zemlji?!

&nbsp;

Veliki asteroid 2004 VD17 mogao bi u bliskoj budućnosti da &quot;oče&scaron;e&quot; Zemlju i pritom uni&scaron;ti čovječanstvo, slažu se ruski i američki naučnici, ali ipak imaju različite ideje o tome kako da se spriječi ta kataklizma.

Univerzitet &quot;Džon Hopkins&quot; i Ruski institut za istraživanje svemira predlažu različita rje&scaron;enja za spasavanje Zemlje od tog asteroida, čiji se prolazak očekuje početkom maja 2032. godine, pi&scaron;e portal RBTH.co.uk.

I Rusi i Amerikanci se slažu da asteroid treba odbaciti od Zemlje, ali Rusi smatraju da to treba uraditi tako &scaron;to će ga udariti i odbaciti manji asteroidi, a Amerikanci bi da ispale raketu i tako&quot;izguraju&quot; opasnost iz orbite.

Jo&scaron; pro&scaron;le godine istraživači sa Odsjeka primijenjene fizike na Univerzitetu &quot;Džon Hopkins&quot; započeli su projekat čiji je cilj izbacivanje asteroida 2004 VD17 s njegove putanje. Ispaljivanje rakete koja treba da odbaci asteroid od Zemlje ko&scaron;ta 350 miliona dolara i ima podr&scaron;ku NASA i Evropske svemirske agencije.

Međutim, naučnici Ruskog instituta za istraživanje svemira razvijaju sistem izbacivanja opasnih asteroida iz orbite koji se zasniva na izazivanju sudara sa manjim asteroidima. Proces ide tako &scaron;to se u Zemljinu orbitu lansira svemirski brod sa lakomotornim raketama koji bi uhvatio manji asteroid i usmjerio ga prema gravitacionom polju Zemlje. Kad priđe dovoljno Zemlji, gravitacija bi natjerala manje asteroide da se zariju u veće, koji su prijetnja za planetu. Ruski naučnici smatraju da bi ova tehnika bila isplativija nego ona koju predlažu američki kolege.

NASA vjeruje da bi u periodu od 2017-2113. oko 400 raznih astronomskih tijela moglo da dođe u kontakt sa Zemljom. Tako naučnici previđaju da daleke 2182. godine, odnosno u narednom vijeku, Zemlji prijeti rizik od kontakta sa asteroidom 1999 RQ36. Sudar sa bilo kojim od ovih svemirskih tijela mogao bi izazvati eksploziju koja bi u potpunosti uni&scaron;tila civilizaciju.

Rusi i Amerikanci složni

Ako se ovaj asteroid samo očeše o Zemlju desit će se apokalipsa?!

Mastopeksija je estetski zahvat kojim se spu&scaron;tene grudi podižu u normalni (vi&scaron;i) položaj. Zahvat se provodi kod dojki koje su (ili mogu biti) normalne veličine, ali je koža izgubila elasticitet te su se dojke sa svog prvobitnog - anatomskog položaja zbog nekoliko faktora (trudnoća, dojenje, gravitacija) spustile prema dolje i izgubile lijep izgled.

Viseće (ptotične) dojke javljaju se u toku života kao posljedica nestanka (atrofije) žljezdanog tkiva dojki. Ovaj prirodan proces starenja ubrzava mr&scaron;avljenje, trudnoća, dojenje i menopauza. Prisutnost strija može pojačati izgled mlohavosti. Sve to dovodi do nepravilnog položaja bradavice i nastaju tzv. viseće dojke koje zahtijevaju korekciju u smislu promjene oblika, položaja bradavice (podizanje prema gore) i redukciju kože.

Estetskom operacijom podizanja ženskih dojki dobivaju se čvrste i pune dojke. Operacija se može izvoditi u bilo kojoj životnoj dobi. Kod ovog operativnog zahvata radi se samo odstranjenje kože bez reduciranja masnog i žljezdanog tkiva. Tokom operacije može se uraditi korekcija areole (smanjivanje promjera areole), a kod malih dojki moguće je učiniti u istom zahvatu i povećanje, odnosno mogu se postaviti odgovarajući implantati.

Planiranje zahvata

Prilikom inicijalnog razgovora s hirurgom bitno je da on shvati očekivanja i želje pacijentice i da objasni koje su mogućnosti i koji se rezultat može očekivati. Hirurg mora detaljno objasniti tok operativnog zahvata, anesteziju, moguće komplikacije, rizike i ograničenja te ožiljak koji ostaje nakon zahvata.

Prije zahvata potrebno je napraviti mamografiju i/ili UZV. Pu&scaron;enje prije operativnog zahvata nije dozvoljeno 14 dana ili ga je neophodno smanjiti na 2-3 cigarete na dan. Potrebno je učiniti osnovne laboratorijske pretrage, snimiti srce (EKG), uraditi internistički pregled. Posljednji pregled prije operacije je pregled anesteziologa koji će dati mi&scaron;ljenje o mogućnosti opće anestezije, budući da je zahvat te&scaron;ko izvodiv u light ili lokalnoj anesteziji.

Operativni zahvat nije jednostavan, ali je siguran ukoliko ga provodi kvalificirani plastični hirurg. Unatoč tome, postoji, kao i kod svakog hirur&scaron;kog zahvata, mogućnost komplikacija kao &scaron;to su krvarenje, infekcija, hipertrofični ožiljak ili keloid, te reakcija na anestetike.

Nakon operacije ostaju ožiljci na tipičnom mjestu (u ovisnosti o tipu operativnog zahvata) koji se mogu prekriti grudnjakom ili kupaćim kostimom. Tok tipičnog hirur&scaron;kog zahvata je praktično isti kao i kod smanjenja dojke, s razlikom da se tokom ovog zahvata ne odstranjuje masno i žljezdano tkivo, već samo suvi&scaron;na koža.

U ovisnosti o stepenu spu&scaron;tenosti dolaze u obzir i drugi operativni zahvati kao npr. koncentrična mastopeksija kod koje se učini samo koncentrično odstranjenje kože oko areole. Kod vrlo malih dojki ili prema želji pacijentice mogu se u istom zahvatu i povećati dojke ugradnjom odgovarajućih željenih implantata.

Prva njega

Neposredna postoperativna njega traje do 24 sata, a za to vrijeme provodi se stručna medicinska njega i daju upute o kasnijim postupcima kod kuće. Sljedeći dan dojke se sterilno previju, postavi se kompresivni grudnjak koji pacijentici olak&scaron;ava pokrete. Nakon operacije postavlja se elastični povez, a drenovi se odstranjuju nakon 24-48 sati. Bolovi su slabog intenziteta i kupiraju se analgeticima. Elastični povez odstranjuje se dan-dva nakon operacije i postavlja se medicinski grudnjak kroz daljnjih nekoliko sedmica.

Intrakutano (potkožno) postavljeni &scaron;avovi vade se 10 dana nakon operacije. U bolnici se ostaje 2-3 dana nakon operacije, bolovanje traje 7-14 dana. Potrebno je izbjegavati&nbsp;dizanje predmeta iznad glave u periodu 3-4 sedmice. Operacija ne utječe na dojenje budući da se ne diraju mliječni vodovi.

<h2>Stvarni rezultati</h2>

Rezultati operacije vidljivi su odmah nakon operacije, ali je potrebno oko 6 mjeseci da dojke poprime svoj konačni oblik i izgled. Pacijenticama se prije estetske operacije podizanja dojki kaže da će se neprirodna spljo&scaron;tenost dojke i smjer bradavice prema dolje sami ispraviti u roku od nekoliko mjeseci nakon operacije.

Zatim se upozoravaju da je određeni recidiv spu&scaron;tenosti neizbježan nakon 6 mjeseci i na kraju da je moguća manja revizija ako opu&scaron;tanje dojki bude znatno, &scaron;to je ipak rijetki izuzetak. Zapravo, pravilo je veliko zadovoljstvo pacijentice nakon samo jednog operativnog zahvata.

Podizanje dojki operativnim putem

Borba protiv gravitacije

Tri ča&scaron;e mlijeka dnevno mogu udvostručiti rizik od prijevremene smrti i ne spriječavaju prijelome kostiju, upozorilo je novo &scaron;vedsko istraživanje koje prenosi britanski list Telegraph.

Mlijeko već dugo preporučuju stručnjaci radi osiguravanja unosa potrebne količine kalcija i održavanja čvrstoće kostiju a dosada&scaron;nja istraživanja pokazivala su i da mlijeko &scaron;titi od bolesti srca i moždanih udara te može pomoći u prevenciji &scaron;ećerne bolesti. 
 
&Scaron;vedski su naučnici 20 godina pratili 61 hiljadu žena i 45 hiljada mu&scaron;karaca i utvrdili su da kod osoba koje su pile najvi&scaron;e mlijeka nije zabilježen manji broj prijeloma kostiju. S druge strane kod žena koje su pile najvi&scaron;e mlijeka uočeno je da je porastao rizik od fraktura. 
 
Oni koji su pili vi&scaron;e od tri ča&scaron;e mlijeka dnevno, odnosno vi&scaron;e od sedam decilitara, imali su dvostruko veće izglede za prijevremenu smrt u odnosu na one koji su pili manje od jedne ča&scaron;e mlijeka, pokazalo je istraživanje čiji su rezultati objavljeni u časopisu British Medical Journal. 
 
Prema stručnjacima oko pola litre mlijeka dnevno osigurava dovoljnu količinu kalcija radi prevencije osteoporoze. 
 
Voditelj istraživanja Karl Michaelsson sa sveučili&scaron;ta Upsala u &Scaron;vedskoj kaže da rezultati istraživanja mogu dovesti u pitanje vrijednost preporuka za konzumaciju velikih količina mlijeka kako bi se spriječila krhkost kostiju. 
 
&quot;Veći unos mlijeka kod žena i mu&scaron;karaca nije praćen smanjenim rizikom za frakture ali je umjesto toga možda povezan s većom stopom smrtnosti&quot;, kaže on. 
 
Neki naučnici vjeruju da masnoće u mlijeku poni&scaron;tavaju pozitivni učinak kalcija izazivajući upale na stijenkama krvnih žila i tako povećavajući rizik od srčanih udara. 
 
S druge strane naučnici su utvrdili da mliječni proizvodi s niskim udjelom masnoća poput sireva ili jogurta imaju pozitivni učinak smanjivanjem rizika prijevremene smrti i jačanjem ko&scaron;tanog sustava. 
 
Stručnjaci upozoravaju da bi rezultate &scaron;vedskog istraživanja trebalo primiti s rezervom jer mlijeko u &Scaron;vedskoj sadrži vitamin A koji bi mogao utjecati na rezultate.

Novo švedsko istraživanje

Tri čaše mlijeka dnevno mogu voditi u prijevremenu smrt

Najbolji lijek protiv prehlade i povi&scaron;ene tjelesne temperature je odmor, savjetuje njemački naučni časopis Naturartz u najnovijem broju.

Budući da uzimanje lijekova za snižavanje temperature može subjektivno pobolj&scaron;ati stanje, pacijenti često, osjećajući se bolje, ustaju iz kreveta i obavljaju svoje svakodnevne aktivnosti te se dovoljno ne odmaraju.

Visoka temperatura važna je u borbi protiv infekcije, nagla&scaron;ava list. Časopis također preporučuje puno tekućine kako bi se sluznice održale vlažnima tokom bolesti.

Kako bi tijelo dobilo &scaron;to vi&scaron;e vitamina i sekundarnih proizvoda biljaka - za&scaron;titnih hemikalija koje proizvode biljke a imaju ljekovita svojstva za ljude - časopis preporuča puno voća i povrća.

Dvije čarobne biljke za odvraćanje virusa i bakterija i jačanje imunosnog sustava su hren i če&scaron;njak.

Borba organizma

Naučnici otkrili najbolji lijek za prehladu: Nevjerovatno koliko je jednostavan

&nbsp;

Zubi mogu požutjeti od lijekova za akne i visoki tlak, krvaranje desni upućuje na gingivitis i parodontozu, dok se &scaron;kripanje zubima u snu povezuje sa stresom.

Lo&scaron; zadah upućuje na probleme s jetrom

Problemi s oralnim zdravljem mogu biti znak opasnijih zdravstvenih tegoba. Tako lo&scaron; zadah može upućivati na probleme s jetrom, probavom i želucem. Najče&scaron;će se javlja u začecima bolesti, ali jednako tako može biti posljedica ispijanja velike količine alkohola i kave, a premalo vode, prenosi 24sata.hr. 
&nbsp;

Zubi mogu požutjeti od lijekova

Za žute zube osim nepravilne oralne higijene mogu biti krivi lijekovi. Najče&scaron;će su to antibiotici kao &scaron;to je tetraciklin koji se koristi u liječenju akni, kao i lijekovi za visoki pritisak i vodice za uste kojima se ublažavaju tegobe s desnima.

Suha usta znak su dijabetesa

Suha usta posljedica su dehidracije, ali isu&scaron;ivanje mogu uzrokovati alkohol i pu&scaron;enje. Osim toga, nedostatak sline također može biti rani znak dijabetesa. &Scaron;ećerna bolest izaziva zadebljanja krvnih žila u žlijezdama slinovnice i usporava proizvodnju sline. Zbog toga su desni podložniji infekcijama. Preostali simptomi su pojačana žeđ, trnci u rukama i nogama te često mokrenje. 
&nbsp;

Ranice u ustima povezuju se s rakom usne &scaron;upljine

Ranice u ustima koje ne zacjeljuju ukazuju na ozbiljne tegobe stoga se treba &scaron;to prije javiti stomatologu. Ranice se najče&scaron;će javljaju zbog pada imuniteta, ali ako ne prolaze mogu upućivati na rak usne &scaron;upljine. Najopasnije su one s crvenim ili bijelim rubovima, rane koje krvare i koje trnu. 
&nbsp;

Krvaranje desni upućuje na gingivitis i parodontozu

Krvaranje desni u kombinaciji s lo&scaron;im zadahom može biti znak gingivitisa. Ako se ne liječi, može se razviti u parodontozu, infekciju zubnog mesa i kostiju koje podupiru zube. Moguće je i ispadanje zubi. Tome se može doskočiti pravilnom oralnom higijenom, redovitim pranjem zubi, kori&scaron;tenjem zubnog konca i mijenjanjem četkice svaka dva do tri mjeseca. 
&nbsp;

&Scaron;kripanje zubima posljedica je stresa

&Scaron;kripanje zubima u snu ili bruksizam može biti znak emocionalnog ili psihičkog stresa. To može oslabititi zubnu caklinu i o&scaron;tetiti zube, a prati ga bol u čeljusti i glavobolja. Najbolje je odmah obratiti se stomatologu i napraviti za&scaron;titnu masku.

Istraživanje pokazalo

Usta otkrivaju: Loš zadah upućuje na bolest jetre, a suha usta na dijabetes

Milijarder Elon Musk, &scaron;ef automobilske kompanije &quot;Tesla&quot;, upozorava da su roboti i umjetna inteligencija &quot;najveća egzistencijalna prijetnja čovječanstvu&quot;. Musk smatra da bi zloglasni &quot;HAL 9000&quot; iz Kjubrikove &quot;Odiseje u svemiru 2001&quot; bio &quot;beba&quot; prema umjetnoj inteligenciji kakvu on zami&scaron;lja.

- Sa umjetnom inteligencijom mi prizivamo demona - vjeruje Musk, koji i sam finansira stvaranje vje&scaron;tačkog mozga, koji bi imao iste funkcije kao i ljudski.

On predlaže zakonski nadzor na nacionalnom i međunarodnom novou, koji bi osigurao da ljudi &quot;ne naprave&nbsp; ne&scaron;to glupo&quot;. Naučnici najavljuju da će od 2029. godine kompjuteri moći da razumiju ljudski jezik.Kompjuteri će&nbsp; moći da nadmudre čak i najinteligentnije ljude - tvrdi jedan od od vodećih futurologa i stručnjaka za umjetnu inteligenciju Ray Kurzweil.

Njegove prognoze već su se pokazale tačnim - 1990. godine on je najavio da će do 1998. kompjuter moći da pobijedi ljudskog svjetskog prvaka u &scaron;ahu, &scaron;to se i dogodilo kad je IBM-ov &quot;Deep Blue&quot; pobijedio Garryja Kasparova 1997. godine.

Dok je internet jo&scaron; uvijek bio tek mala mreža za &scaron;ačicu akademika, Kurzweil je tvrdio da će ta mreža uskoro povezati čitav svijet.

Sada kaže da će za 15 godina roboti prestići ljude i uspjeti da prođu &quot;Turingov test&quot;, u kojem moraju pokazati inteligentno pona&scaron;anje ravno ljudskom.Iako stoji iza otkrića prvih pljosnatih skenera i sintetizatora teksta u govor, Kurzweil je najpoznatiji po teoriji prema kojoj će u budućnosti doći do spajanja ljudi i ma&scaron;ina! Sa milijardama dolara potro&scaron;enim u istraživanje i uz pomoć nekih od najpametnijih ljudi dana&scaron;njice, samo je pitanje dana kad će roboti početi da se &scaron;ale, uče i zavode ljude.

Umjetna inteligencija prijeti ljudskom rodu

Roboti su najveća prijetnja čovječanstvu

U istraživanju su naučnici koristili instrumente i podatke sa europske svemirske letjelice Rosetta. Ona će se spustiti na ledenu povr&scaron;inu kometa 12. novembra.

Svemirski komet navodno smrdi kao pokvarena jaja, konjski urin, formaldehid, gorki bademi, alkohol, ocat i uz malo etera.

Naučnici sa Univerziteta u Bernu analizama hemikalija sa kometa 67P/Churyumov-Gerasimenko zaključili su kako bi navedeni komet trebao miri&scaron;ati, odnosno smrdjeti, izvjestio je Metro a prenosi InToday.

U istraživanju su koristili instrumente i podatke sa evropske svemirske letjelice Rosetta. Ona će se spustiti na ledenu povr&scaron;inu kometa 12. novembra.

Voditeljica projekta Kathrin Altwegg kazala je kako će miris na kometu biti jači kako se bude približavao suncu.

U istraživanju su koristili instrumente i podatke sa evropske svemirske

Istraživanje pokazalo: Svemirski komet smrdi

Putovanja u svemir mogla bi da učine astronaute neplodnim strahuju naučnici, a ovo saznanje bi moglo da odloži dugoročne planove kada su misije na Mars u pitanju, pi&scaron;e britanski Telegraph.

Eksperimenti na životinjama, pokazali su da mu&scaron;ki i ženski organi podjednako lo&scaron;e reaguju na bestežinsko stanje. Radijacija iz svemira o&scaron;tećuje jajnike astronautkinja i stvaranje sperme kod astronauta.

Iako većina astronauta već ima oformljenu porodicu, dok ne krenu u svemir, NASA je zabrinuta pa razmi&scaron;lja o tome da ponudi zamrzavanje jaja&scaron;ca i sperme.

Američka svemirska agencija trenutno proučava parenje grupe mi&scaron;eva kako bi saznala koliko ozbiljan problem ovo može biti. Prethodne ruske studije su pokazale da kada su 1979. godine mu&scaron;ki i ženski pacovi poslani u svemir, nisu se vi&scaron;e parili uop&scaron;te.

Jo&scaron; jedna studija sugerisala je da poslije stavljanja glodara u bestežinsko stanje, oni nisu mogli da proizvode spermu.

Dr Joseph Tash, sa odjeljenja molekularne i integrativne psihologije Univerziteta u Kansasu, rekao je na nedavno održanoj konferenciji na Havajima da bi astronauti mogli da iskuse iste efekte.

- Nemamo ljudske podatke kako bismo potvrdili da je ono &scaron;to je slučaj sa životinjama važi i za ljude. Međutim uticaj na životinje je zaista veliki. Životinje su imale veliki poriv za parenjem. Astronaut bi mogao da se vrati bez ikakvih promjena u pona&scaron;anju, sve dok ne poželi bebu a onda shvati da &quot;ispaljuje ćorke&quot; - rekao je Tash.

- Zbog ovoga mislim da bi bilo pametno da astronauti sačuvaju svoju spermu a astronautkinje jaja&scaron;ca, za svaki slučaj - dodao je on. Tash vjeruje da let u svemir može da poremeti važne hemijske reakcije, koje se de&scaron;avaju u tijelu i kasnije onemoguće reprodukciju.

Astronauti prijavljuju spektar zdravstvenih problema u bestežinskom stanju, koji su svi podvedeni pod &quot;svemirski leteći sindrom&quot;. Bestežinsko stanje izaziva gubitak gustine kostiju kao i ubrzano starenje ćelija.

Tash je otkrio da mnoge reakcije, koje se prekidaju u bestežinskom stanju, su povezane sa hormonom estrogenom. Kosmička radijacija o&scaron;tećuje plodnost i očekuje se da se u narednih 20 godina poveća zato &scaron;to Sunce ulazi u mirnu fazu gdje ima svega nekoliko vjetrova koji će radijaciju držati podalje od galaksije.

Blizu 80 posto astronauta iskusilo je neku vrstu vizualnog pogor&scaron;anja, nakon 6 do 8 provedenih sedmica u svemiru pa su većini potrebne naočale kada se vrate na Zemlju.

&quot;Mars One&quot; misija je trenutno zakazana da prvu ekipu vrati na zemlju 2015. godine ali su dobrovoljci upozoreni da začeće neće biti moguće u stanju smanjene gravitacije i da festus rođen na Marsu vjerovatno neće biti dovoljno razvijen.

Astronauti koji putuju na Mars će biti izloženi visokim nivoima radijacije, ne samo zbog dužine misije (između &scaron;est i osam mjeseci) već zato &scaron;to je veći dio putovanja van Zemljinog za&scaron;titnog polja, prenosi B92.

Svemir ima zanimljiv uticaj na spermu. Dva eksperimenta su pokazala da spermatozoidi zapravo plivaju brže u svemiru, verovatno zato &scaron;to rep izraste duži u bestežinskom stanju.

Ovo saznanje bi moglo odložiti planove kada su misije na Mars u pitanju

Svemir astronaute čini neplodnima

U bosanskohercegovačkom dru&scaron;tvu nije čudo da se događaju te&scaron;ke stvari, a problemi ne rje&scaron;avaju ili rje&scaron;avaju na &scaron;tetu dru&scaron;tva i njegovih dugoročnih interesa. Dru&scaron;tveno bogatstvo rapidno se smanjuje, a raste bogatstvo malog broja aktera pljačke. Obim ulaganja u razvoj produkcije bitno je smanjen, a posebno je smanjeno ulaganje u budućnost, u obrazovanje i nauku. U te oblasti se ne ulaže ni ono nužno da se održi privid postojanja naučnog i duhovnog života.&nbsp;

Te&scaron;ke posljedice

Svi oblici ulaganja koji su postojali: javni fondovi, zaklade, državne nagrade, časopisi, krediti za izdavače, budžetsko finansiranje institucija nauke i kulture i državni otkup umjetnina su nestali ili smanjeni da se ne mogu spominjati. Ako je privatizacijom uni&scaron;ten najveći dio aktivne privrede, ako su stotine hiljada ljudi ostale bez posla, penzionisani ili bačeni na ulicu, ako su najvažnije naučne i kulturne institucije svedene ni na &scaron;to, tada je namjerno stvoreno stanje koje pogađa sve sada&scaron;nje i buduće generacije i ugrožava budućnost zemlje u cjelini.&nbsp;

Koncepcijski i organizacijski haos i apsolutno smanjenje ulaganja u oblast nauke, obrazovanja i totalna destrukcija kvalitetnog sistema univerzitetskog obrazovanja proizvod su sada&scaron;nje politike i haotičnog sistema koji je ona instalirala. Velike &scaron;tete nastaju zbog nebrige vlasti, primitivnog koncepta i definicija nauke i kulture kao domena lokalnih etničkih i za dru&scaron;tvo u cjelini nebitnih oblasti, &scaron;to, uz katastrofalno upravljanje i odlučivanje o nauci, duhovnom i umjetničkom radu i obrazovanju uopće, dovodi do stanja u kojem se na minimum svode mogućnosti adekvatnog obrazovanja i aktivnog uključenja u život mladih, iz čega nastaju te&scaron;ke i dugotrajne posljedice u svim oblastima života.&nbsp;

Ljudi koji prolaze kroz takav sistem obrazovanja nisu obrazovani, a posebno s obzirom na nivo koji se danas zahtijeva. Ali iz toga slijede &scaron;tete zbog nedostatnog kvaliteta rada takvih ljudi, zbog izostanka proizvodnje naučnih rezultata, čime se udvostručuju &scaron;tete i stvara stanje u kojem dru&scaron;tvo ostaje bez intelektualne i naučne produkcije. Kvalitet intelektualnog rada se srozava do mjere kada obrazovni rad nije osnova za napredak, nego se i taj rad spu&scaron;ta na nivo na kojem se nalazi život na&scaron;eg dru&scaron;tva uopće. Niko vi&scaron;e ne proizvodi uzorna znanja, mi&scaron;ljenja i moralne kriterije pona&scaron;anja, &scaron;to zakiva cijelo dru&scaron;tvo za katastrofalno stanje u kojem se nalazi.&nbsp;

S obzirom na to da su uni&scaron;tene sve naučne institucije, univerziteti su jedine institucije koje mogu da proizvode naučne rezultate i stvaraju naučne kadrove. To ih čini institucijama od najvećeg značaja za budućnost dru&scaron;tva. Bez takvih institucija dru&scaron;tvo nema budućnosti u vrijeme kada se napredak uopće temelji na rezultatima nauke i tehnologije. U tim je institucijama sabrano hiljadugodi&scaron;nje iskustvo i razvijen koncept definicije ciljeva, metoda rada i kriterija djelovanja najboljih intelektualnih i moralnih snaga čovječanstva, od Platonove akademije do danas.&nbsp;

Upravo su univerziteti bili priznati kao nosioci izvrsnosti na najvažnijem polju ljudske aktivnosti, a to je nauka, razvoj mi&scaron;ljenja, duhovnog rada i moralne odgovornosti za život ljudstva. Zbog izuzetnog značaja, ove institucije su postale predmet brige i svjetovne i duhovne vlasti. Ali, upravo zbog toga &scaron;to su univerziteti i naučne institucije bile najznačajnije institucije od kojih ovisi budućnost svijeta vlasti su nastojale da njima ovladaju i podvrgnu svojim interesima.&nbsp;

Oba spomenuta autoriteta su nastojala da nauci oduzmu pravo da na temelju naučnih principa i spoznaja formulira istine koje se tiču spoznaje o svijetu, ali i ljudima i dru&scaron;tvu, tj. prostoru u kojem se ono razvija, a to je historijski i politički prostor. Politika je, stoga, često bila neprijatelj nauke i duha.

Kada je prosvijećenost dokazala da je nauka temelj budućnosti čovječanstva i da je kvalitet mi&scaron;ljenja i moralnih ciljeva jedini garant slobode i napretka, nastala je ideja modernog europskog univerziteta i definiran je odnos vlasti i univerziteta.&nbsp;

Međutim, nauka, kultura i obrazovanje u BiH u cjelini su razoreni kao respektabilne, samostalne i autonomne oblasti ljudskog rada i podvrgnuti su antikulturnim i nenaučnim kriterijima, kao &scaron;to su etnički interesi, koncept obrazovanja kao profitabilne oblasti kojoj je cilj djelovanja zarada i vladavini stranačkih interesa u institucijama nauke i obrazovanja.&nbsp;

Politički stav

Tako su univerzitet i cjelokupna oblast nauke, kulture, umjetnosti i obrazovanja li&scaron;eni samostalnosti, mogućnosti za slobodan razvoj i izgradnju vlastitih kriterija u radu i podvrgnuti dominaciji anahronih političkih ideja i krivog razumijevanja i nauke i dru&scaron;tva. Nauka je uni&scaron;tena s obzirom na funkciju izvora naučnih rezultata i na ulogu u životu, a univerzitet je sveden ni na &scaron;to, jer su mu oduzete mogućnosti da postoji kao samostalni faktor u bilo kom smislu. Njime dominiraju primitivna i profiterska politička psihologija, nazadna ideologija i interesne oligarhije. S Obzirom na sve prethodno rečeno, postavlja se pitanje &scaron;ta treba i mora da učini univerzitetska, naučna i uopće kulturna javnost kako bi otpočeo proces ozdravljenja najvažnije, ali te&scaron;ko bolesne oblasti dru&scaron;tvenog rada.

Prvo, nužno je odbaciti primitivni i iz primitivne politike izvedeni koncept da su nauka, kultura i umjetnost stvar etničke sadržine i karaktera i da spadaju pod brigu i upravljanje etnički definiranih političkih faktora. Taj reakcionarni stav nužno je radikalno javno odbaciti i likvidirati sve kantonalne i entitetske nadležnosti u tim oblastima stvarajući državno ministarstvo za vođenje poslova nauke, kulture i obrazovanja.&nbsp;

Drugo, nužno je odmah odbaciti koncept o nauci i obrazovanju kao biznisu i profitabilnim djelatnostima i vratiti ih pod finansijsku brigu dru&scaron;tva (države) koje će finansirati ove oblasti rada u određenom odnosu i s obzirom na određene dijelove i sektore u kombinaciji s ulaganjima zainteresiranih institucija i građana za procese obrazovanja.

Treće, odvojiti državne i privatne institucije u ovoj oblasti i nominirati državne univerzitete, a ostale lokalne i privatne staviti pod režim lokalnog i privatnog finansiranja.

Da bi sve to bilo moguće, mora se univerzitet javno i kao zajednica studenata i profesora deklarirati u odnosu na status, ideje i ciljeve rada u nauci i obrazovanju i tako zastupati interese nauke i obrazovanja u prostoru politike. Ako želi biti samostalan, univerzitet kao cjelina ne može biti bez političkog stava u odnosu na vlastitu ulogu i budućnost, politička neutralnost je otvaranje vrata utjecaju nelegitimnih stranačkih interesa.

&nbsp;

Nema budućnosti bez institucija koje mogu stvarati prave naučne kadrove

Kako su uništeni nauka, obrazovanje i kultura u našem društvu

Na rubu Sunca 18 oktobra se pojavila pjega prečnika oko 200.000 kilometara i rotacijom na&scaron;e zvijezde se na&scaron;la u položaju da je jučer i danas &quot;usmjerena&quot; ka Zemlji.

Sunčeve pjege su aktivne oblasti na Suncu gdje se povremeno de&scaron;avaju eksplozije koje nazivamo bljeskovi i koronalne erupcije materije. One izgledaju tamne zato &scaron;to im je temperatura niža od okolnih slojeva Sunca.

Do sada je u ovoj zoni bilo 38 sunčevih bljeskova od kojih su 2 najvi&scaron;e klase X. Kada su bljeskovi praćeni koronalnim izbacivanjem materije, tada naelektrisane čestice, ako pogode Zemlju mogu izazvati geomagnetne oluje koje mogu ugroziti strujne mreže i satelitske komunikacije.

Ukoliko u nedjelju, 26 oktobra bude makar djelimično vedro, članovi Astronomskog dru&scaron;tva Orion će za građane Sarajeva organizirati javno posmatranje ove grupe pjega pomoću teleskopa. Pri tome će se koristiti specijalni za&scaron;titni filter koji apsolutno &scaron;titi oči od prejakog sunčevog zračenja.

Posmatranje će se odvijati između 12 i 14 sati na platou između Gradske bolnice i Titove ulice (parking i skejtbord poligon).

Orion planira posmatranje astronomske pojave za građane Sarajeva

Najveća sunčeva pjega u posljednjih dvadeset godina

Stephan Hawking se na najvećoj dru&scaron;tvenoj mreži pridružio prije nekoliko sedmica, do sada nije ni&scaron;ta objavio.

Ovaj veliki naučnik na&scaron;eg vremena je u tom kratkom vremenu skupio vi&scaron;e od 1.100.000 ljudi!

Najpoznatiji teorijski fizičar jo&scaron; od Alberta Einsteina sada je poručio svojim fanovima ove riječi mudrosti:

- Uvijek sam se pitao za&scaron;to svemir postoji. Vrijeme i prostor mogu zauvijek biti misterija, no to nije spriječilo moju potjeru. Veze među nama rastu do u beskonačnost i sad imam priliku dijeliti ovo putovanje s vama. Budite znatiželjni, ja znam da ću ja biti zauvijek. SH, napisano je na <a href="https://www.facebook.com/stephenhawking">Facebook stranici Stephena Hawkinga</a>.

<img alt="hawking-25102014-facebook" src="/media/old/544bc4d1-bcbc-48eb-924c-7537b0765237-hawking-25102014-facebook.jpg" title="hawking-25102014-facebook" />

Podsjetimo, Hawking je poznat po svom doprinosu u poljima kosmologije i kvantne gravitacije, posebno u kontekstu crnih rupa. Također je postigao uspjeh s popularističkim radovima u kojima raspravlja o kozmologiji uop&scaron;te, to uključuje i najtiražniji &quot;A Brief History of Time&quot;, koji je zauzeo prvo mjesto na listi bestselera britanskog Sunday Times-a, ostajući 237 sedmica na prvom mjestu.

Naučnik ima više od  milion sljedbenika na društvenom mreži

Hawking se pridružio Facebooku: Pročitajte njegovu prvu poruku

U najnovijem broju prestižnog časopisa Science, u okviru takozvanog &ldquo;specijalnog dodatka&rdquo;, objavljeno je čak pet radova koji su rezultati posmatranja satelita IRIS (Interface Region Imaging Spectrograph), koji je, u saradnji sa jo&scaron; nekoliko institucija, pro&scaron;le godine lansirala NASA.

Sunce ima privilegovanu ulogu u odnosu na ostale zvijezde. Prije svega, ono vrlo neposredno utiče na živi svijet na Zemlji: život bez Sunčeve svjetlosti ne bi bio moguć, bar ne onakav kakav je danas. Ono je ubjedljivo najbliža zvijezda Zemlji (oko 300.000 puta je bliže od Proksime Kentauri). To znači da smo u mogućnosti da mnogo detaljnije i pouzdanije posmatramo de&scaron;avanja na Sunčevoj povr&scaron;ini. Primjera radi, najbolji teleskopi dana&scaron;njice nam daju mogućnost da razlučimo detalje veličine oko 70 km (Sunce je oko 150 miliona km udaljeno od nas). Ovo znači da je Sunce svojevrsna &ldquo;prirodna labaratorija&rdquo; koja nam pruža uvid u fizičke procese koji se de&scaron;avaju i u drugim, mnogo daljim fizičkim objektima.

Astrofizika XX stoljeća je uspjela da uspje&scaron;no objasni procese fuzije koji se odigravaju u Sunčevom jezgru i da objasni kako se energija nastala u tim procesima prenosi do povr&scaron;ine odakle, konačno, u obliku fotona (svjetlosti) biva emitovana u okolni prostor. Ono &scaron;to je, pak, jo&scaron; uvijek nepoznanica je tzv. heliosfera, Sunčeva &ldquo;spoljna&rdquo; atmosfera: (oblast koja počinje iznad Sunčeve &ldquo;povr&scaron;ine&rdquo; i proteže se maltene do granica Sunčevog sistema) njena struktura, fizički procesi koji u njoj vladaju i mehanizmi kojima ista dobija energiju. Konkretno, ni približno nam nije jasno kako dolazi do kontraintuitivnog porasta temperature sa visonom, sa nekih 6000K (temperatura Sunčeve povr&scaron;ine-fotosfere) do nekoliko miliona K, koliko je temperatura Sunčeve korone. Da stvar bude zagonetnija, taj veliki porast temperature se de&scaron;ava na prostornim skalama od svega nekoliko hiljada kilometara. Druga nepoznanica je Sunčev vjetar, struja naelektrisanih čestica koja, između ostalog, stiže i do Zemlje.

IRIS (Interface Region Imaging Spectrograph) je satelit sa teleskopom prečnika 20 cm, posebno prilagođen za posmatranja u ultraljubičastom dijelu spektra, tj. upravo na onim talasnim dužinama koje su karakteristične za temperature koje vladaju u ovoj enigmatičnoj oblasti Sunčeve atmosfere. Teleskop je opremljen spektrografom visoke rezolucije tako da je moguće dobiti spektar posmatranih događaja (tj. razložiti primljenu svjetlost na talasne dužine) i time dobiti vi&scaron;e informacija o fizičkim uslovima koji tamo vladaju.

U posljednjem broju časopisa Science objavljeno je čak pet radova koji se bave rezultatima dobijenim sa IRIS satelita. Ukratko ćemo pobrojati &scaron;ta smo to novo saznali protekle sedmice.

<h2>Visokoenergetski elektroni u koronalnim petljama</h2>

Paola Testa i saradnici u svom radu opisuju posmatranja u kojima se vide jako brze promene intenziteta na jako malim skalama, upravo u podnožiju takozvanih koronalnih petlji. Koronalne petlje su strukture koje se protežu od povr&scaron;ine Sunca do Sunčeve korone i za njihovo postojanje je odgovorno magnetno polje. Ono &scaron;to do sada nismo znali je da one, izgleda, imaju veze i sa transportom energije od povr&scaron;ine ka koroni.

Ključnu ulogu u tom prenosu energije imaju jako brzi elektroni koji &ldquo;udaraju&rdquo; u podnožija koronalnih petlji i time ih zagrijavaju. Odakle onda ti brzi elektroni? Simulacije koje su analizirali saradnici IRIS tima pokazuju da se postojanje ovakvih elektrona može objasniti takozvanim nano-eksplozijama (nanoflares) čije se postojanje pretpostavlja ali su previ&scaron;e male da bi smo ih, za sada, mogli posmatrati. Glavni rival ovoj teoriji je do sada bila ideja o zagrijavanju petlji talasima ali smo zahvaljujući IRIS-u saznali da su u pitanju diskretni i burni dogadjaji.

<h2>Mini-petlje prvi put vidljive</h2>

Najveća prednost teleskopa koji se nalazi u svemiru je to &scaron;to atmosfera Zemlje ne &ldquo;razmazuje&rdquo; sliku i kvalitet iste je ograničen samo veličinom objektiva (veći objektiv teleskopa &ndash; o&scaron;trija slika). Pored toga IRIS posmatra u ultraljubičastom domenu koji je vrlo problematičan za posmatranja sa Zemlje zbog apsorpcije u na&scaron;oj atmosferi. Zahvaljujući ovim prednostima, Viggo Hansteen i saradnici su uspeli da identifikiju ne&scaron;to &scaron;to ranije nije bilo moguće: jako male petlje koje se protežu svega nekoliko lučnih sekundi (par hiljada km) iznad sunčeve povr&scaron;ine i vidljive su samo na ultraljubičastim talasnim dužinama. Postojanje ovih objekata nije mogla da potvrdi čak ni Opservatorija za Dinamiku Sunca, prenosi B92.

<h2>Vrele eksplozije i mini tornado</h2>

Standardna slika o Sunčevoj atmosferi je sljedeća: temperatura opada sa nekih 6.000 do nekih 4.000 K (tzv. temperaturni minimum), a onda naglo raste do nekoliko miliona stepeni, kako ulazimo u koronu. Ovaj jednostavan model, međutim previđa, promjene temperature u horizontalnoj ravni. Zavhaljujući visokoj prostornoj i spektralnoj rezoluciji IRIS-a, Peter Hardi i saradnici su uspjeli da identifikuju male, ali burne eksplozije koje se odigravaju u fotosferi, na samoj sunčevoj povr&scaron;ini.

Bart De Pontieu (inače naučni rukovodilac IRIS projekta) sa saradnicima je identifikovao jako male (nekoliko stotina km) &ldquo;vrtloge&rdquo; na Sunčevoj povr&scaron;ini. Vrtložno kretanje je primijećeno anlizom spektroskopskih posmatranja: plavi i crveni pomak spektralnih linija nam omogućava da identifikujemo gdje se gas kreće ka nama a gdje od nas.

Posmatranje povr&scaron;ine Sunca &ldquo;pod uglom&rdquo; nam daje ideju o tome kako se gas kreće u horizontalnoj ravni. Zahvaljujući koordinaciji posmatranja sa &Scaron;vedskim Solarnim Teleskopom (SST), IRIS tim je uspeo da u tzv. &ldquo;interface&rdquo; regionu otkrije ova vrtložna kretanja koja je bilo nemoguće primijetiti ranije, po&scaron;to nismo imali instrument ovakve prostorne rezolucije koji nam u isto vrijeme omogućava da posmatramo gas temperature koja odgovara &ldquo;interface&rdquo; regionu. Pretpostavlja se da su ovi vrtlozi jedan od &ldquo;kanala&rdquo; u transportu energije sa povr&scaron;ine Sunca ka vi&scaron;im slojevima atmosfere.

<h2>Mali, a brzi &ldquo;džetovi&rdquo; plazme</h2>

U petom radu, čiji su autori Tian i saradnici, predstavljena su posmatranja vrlo brzih i energetičnih &ldquo;džetova&rdquo; (usmerenih, prostorno organičenih tokova plazme) koji se također nalaze u &ldquo;interface&rdquo; regionu. Veličina ovih struktura (manje su od 300 km), u kombinaciji sa visokom temperaturom (bar 100 000 K, &scaron;to znači da emituju samo u UV) ih je činila nevidljivim do sada. Pored toga, ovi &ldquo;džetovi&rdquo; su jako brzi: razvijaju brzine i do 250 km u sekundi.

Vrlo je moguće da upravo oni čine &ldquo;začetak&rdquo; Sunčevog vjetra. U svakom slučaju, neophodno je dalje izučavati uticaj ovih malih a burnih dogadjaja i na Sunčev vetar i na zagrijavanje korone po&scaron;to su oni, također, dosta česti i po svemu sudeći, i pored svoje visoke temperature i brzine, predstavljaju jedan sasvim uobičajen fenomen u atmosferi Sunca, prenosi B92.

Rezultati posmatranja satelita IRIS

Pet novosti sa Sunca

Velike prijetnje ljudskom rodu ili čak smak svijeta očekivale su se u nekoliko navrata zadnjih godina, a najvi&scaron;e se &quot;vjerovalo&quot; Mayama. Prema njihovom kalendaru smak svijeta trebao je biti u decembru 2012. godine.

Samo dvije godine nakon &scaron;to se ispostavilo da je majansko proročanstvo o kraju svijeta netačno, pojavilo se novo apokaliptično predviđanje.

Nakon &scaron;to su se nagađanja o navodna tri dana mraka u decembru 2012. godine poklopila sa zavr&scaron;etkom kalendara drevnih Maya, o čemu su izvje&scaron;tavali brojni svjetski mediji, i ove godine ponavlja se isti slučaj. Opet su u igri isti datumi.

No, ovaj put blogeri i alternativni naučni portali pozivajući se na navodni izvje&scaron;taj Američke svemirske agencije (NASA), prenijeli su vijest da bi planeta Zemlja&nbsp; u periodu&nbsp; 21, 22, i 23. decembra ove godine mogla ostati bez sunčeve svjetlosti, a potpuni mrak bio bi popraćen velikim nevremenom i olujama.

Ipak, ako se ode na zvanični stranicu američke agencije, NASA nije objavila saopćenje niti izvje&scaron;taj u 2014. godini u kojem se spominje bilo kakva eklipsa ili pomračenje tokom kojeg bi planeta Zemlja ostala bez sunčeve svjetlosti u bilo kojem periodu godine.

Službena NASA-ina predviđanja ne smatraju da će Sunčeva aktivnost imati tako dramatične posljedice po ljudski rod, no teoretičari zavjera skloni su tvrdnjama da NASA zna puno vi&scaron;e nego &scaron;to objavljuju u javnosti.

&nbsp;

&nbsp;

Ponovljen scenarij iz 2012. godine

Nova predviđanja o navodna tri dana mraka netačna

Arheolozi su prona&scaron;li mermernu glavu sfinge koja se nalazi na ulazu u grobnicu u Amphipolisu, prenosi &ldquo;Capital.gr&rdquo;. Na ulazu u grobnicu se nalaze dvije skulpture sfinge, ali su obje ostale bez glava. Sada su arheolozi prona&scaron;li u grobnici glavu koja odgovara jednoj od skulptura.

Glava žene je visoka 0,6 metara, nos i usta su joj o&scaron;tećeni, a na kosi ima ukras &ndash; polos. Sfinge te&scaron;ke oko 1,5 tona imaju tragove crvene boje na stopalima, a slična nijansa se može vidjeti na kosi glave nađene u trećoj prostoriji grobnice iz iz doba Aleksandra Makedonskog, prenosi blic.

Među prethodnim otkrićima u ovoj grobnici nalaze se podni mozaici i ostaci karijatida. Arheolozi jo&scaron; uvijek poku&scaron;avaju da otkriju ko je sahranjen u ovoj grobnici.

Kineska lunarna sonda uspješno se vratila na Zemlju

Naučnici probudili ubicu koja je bila zaleđena 700 godina: Zombi virus prijeti životu na zemlji?!

Ako se ovaj asteroid samo očeše o Zemlju desit će se apokalipsa?!

Borba protiv gravitacije

Tri čaše mlijeka dnevno mogu voditi u prijevremenu smrt

Naučnici otkrili najbolji lijek za prehladu: Nevjerovatno koliko je jednostavan

Usta otkrivaju: Loš zadah upućuje na bolest jetre, a suha usta na dijabetes

Roboti su najveća prijetnja čovječanstvu

Istraživanje pokazalo: Svemirski komet smrdi

Svemir astronaute čini neplodnima

Kako su uništeni nauka, obrazovanje i kultura u našem društvu

Najveća sunčeva pjega u posljednjih dvadeset godina

Hawking se pridružio Facebooku: Pročitajte njegovu prvu poruku

Pet novosti sa Sunca

Nova predviđanja o navodna tri dana mraka netačna

Arheolozi pronašli mermernu glavu sfinge u grobnici Amphipolisu

Nauka

Kineska lunarna sonda uspješno se vratila na Zemlju

Naučnici probudili ubicu koja je bila zaleđena 700 godina: Zombi virus prijeti životu na zemlji?!

Ako se ovaj asteroid samo očeše o Zemlju desit će se apokalipsa?!

Borba protiv gravitacije

Tri čaše mlijeka dnevno mogu voditi u prijevremenu smrt

Naučnici otkrili najbolji lijek za prehladu: Nevjerovatno koliko je jednostavan

Usta otkrivaju: Loš zadah upućuje na bolest jetre, a suha usta na dijabetes

Roboti su najveća prijetnja čovječanstvu

Istraživanje pokazalo: Svemirski komet smrdi

Svemir astronaute čini neplodnima

Kako su uništeni nauka, obrazovanje i kultura u našem društvu

Najveća sunčeva pjega u posljednjih dvadeset godina

Hawking se pridružio Facebooku: Pročitajte njegovu prvu poruku

Pet novosti sa Sunca

Nova predviđanja o navodna tri dana mraka netačna

Arheolozi pronašli mermernu glavu sfinge u grobnici Amphipolisu