&nbsp;

Nakon gotovo dvije godine koje je provela u tajnoj misiji kružeći bez posade oko Zemlje, svemirska letjelica X-37B američkog ratnog zrakoplovstva sletjela je jučer u vojnu bazu Vandenberg u Južnoj Kaliforniji.

Letjelicu koja izgleda kao minijaturni space shuttle izradio je Boeing, a visine je 2,9 metara i dužine 9 metara.

SAD&nbsp;&nbsp; i dalje taji &scaron;to je letjelica radila u svemiru, &scaron;to je rasplamsalo brojne teorije. Kako prenose mediji, &scaron;pekulacije se kreću od teorije da je letjelica &scaron;pijunirala novi kineski svemirski laboratorij, do onih da je nosila cijeli kolekciju &scaron;pijunske opreme.

Službeno se i dalje ni&scaron;ta ne zna, osim da je sljedeća misija ove letjelice, četvrta po redu, planirana za sljedeću godinu.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/A9_P87uSKgs" width="560"></iframe></div>

&nbsp;

Dvije godine kružila oko zemlje

Američka letjelica vratila se iz tajne misije u svemiru

Otkriće leda na Merkuru moglo bi imati značajne implikacije i na proučavanje Mjeseca, jedine planete osim Zemlje na koju je čovjek kročio.

NASA je prvi put u historiji uspjela snimiti fotografije na kojima se vidi da na Merkuru, planeti koja je najbliža Suncu, ima vode, odnosno leda.

Zvuči nevjerovatno da ima leda na planeti na kojoj je temperatura 430 stepeni svakog dana (jedan dan na Merkuru traje koliko i 58 dana na Zemlji), ali postoje i dijelovi Merkura koji su u &#39;vječnoj sjeni&#39;, odnosno do njih nikada ne dopire Sunčeva svjetlost.

Naučnici jo&scaron; od sredine 90-tih godina pro&scaron;log stoljeća sumnjaju u vodu na Merkuru, no sada su to napokon uspjeli i dokazati, pi&scaron;e Independent.

Proučili su brojne kratere koji se nalaze oko Merkurovog sjevernog pola, uključujući i najveći među njima, kojeg su nazvali Prokofjev i koji ide u dubinu i &scaron;irinu 105 kilometara. Otkrili su da su naslage leda nastale relativno nedavno.

- O&scaron;tri rubovi ukazuju da su relativno geolo&scaron;ki mlade - tvrde naučnici.

Ako je voda nekim procesima na Merkuru nastala relativno nedavno, to bi onda značilo da je do&scaron;lo do nekih novih procesa u solarnom sistemu, a to bi onda moglo imati značajne implikacije i na Mjesec za kojeg se također vjeruje da sadrži dijelove koji su pod ledom i u vječnoj Sunčevoj sjeni, prenosi Dnevnik.hr.

Ovo otkriće bi moglo imati značajne implikacije i na proučavanje Mjeseca

Iako je na Merkuru 430 stepeni naučnici su otkrili led

Mars će u nedjelju imati bliski susret s kometom veličine planine. Kometa Siding Spring projurit će uz sam planet na udaljenosti manjoj 140.000 kilometara i pri brzini od 202.000 km/h.

Kometa, kojoj je jezgra promjera 700 metara, proći će toliko blizu da će planet pogoditi čestice pra&scaron;ine i plinovi s kometa, a NASA je zbog blizine odlučila na sigurnu udaljenost pomaknuti svoje letjelice u orbiti Marsa.

Ranije je postojala i mala mogućnost da kometa čak i padne na Mars, no to je odbačeno. Najbolji pogled na kometu imat će upravo roboti istraživači koji se nalaze na Marsu i u njegovoj orbiti.Roveri Opportunity and Curiosity imat će najbolji pogled tokom prolaska komete.Sa samog planeta bi ovaj prolazak mogao stvoriti svjetlost sličnu polarnoj na Zemlji, ali mogao bi se i vidjeti kao iznimno sjajna vatrena kugla. Moći će se vidjeti i sa Zemlje, ali samo iz krajeva poput Australije ili JAR-a.

- Mi se nadamo da ćemo imati prve slike komete sa druge planete rekla je naučnica iz NASA-e Kelly Fast, prenosi news.com.

Kometa je dobila ime po australskom opservatoriju koji ga je otkrio pro&scaron;le godine, uglavnom se sastoji od leda i pra&scaron;ine koji su formirali planete. U vrijeme formiranja planeta zavr&scaron;io je na dalekom kraju Sunčevog sistema, u području pod nazivom Ortov oblak. Ali, umjesto da ostane tamo, on je prije nekoliko miliona godina krenuo na put prema na&scaron;em dijelu Sunčevog sistema, najvjerovatnije kao posljedica nekog velikog sudara ili pod utjecajem gravitacije obližnjih zvijezda. Ali, sljedeći put Siding Spring će u na&scaron;e krajeve doći tek za milion godina kad napravi puni krug.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/HFamgexprOo" width="560"></iframe></div>

&nbsp;

Na udaljenosti manjoj 140.000 kilometara, pri brzini od 202.000 km/h.

Kometa veličine planine će projurit uz samu planetu Mars

Veliki broj ribljih vrsta nestati će iz tropskih mora do 2050. godine, dok će veliki broj riblje populacije prenapučiti hladnija arktička i antarktička mora.&nbsp; 
 
Barem se tako navodi u studiji koju je nedavno objavilo Sveučili&scaron;te British Columbia, a kojim se htjelo istražiti povezanost globalnih klimatskih promjena i zagrijavanja oceana te njihov utjecaj na riblji fond.&nbsp; 
 
Ukoliko temperatura okeana poraste za samo tri stepena Celzijusa do 2100. godine, ribe će migrirati iz svojih trenutnih stani&scaron;ta prema polovima pri brzini od 26 km po desetljeću, procjenjuju naučnici, prenosi portal croenergo.eu. 
 
Ukoliko se zagrijavanje ograniči na jedan stupanj Celzija, migracija će biti ograničena na 15 kilometara po desetljeću.&nbsp; 
 
Miranda Jones, autorica izvje&scaron;taja, navodi: &quot;Migracija riba prema hladnijim vodama otvoriti će nove mogućnosti za ribolov na Arktiku. Međutim, nova situacija mogla bi poremetiti populacije morskih vrsta koje već nastanjuju polarne vode te smanjiti raspoloživost resursa. 
 
S druge strane, William Cheung, koautor studije, navodi kako su tropska mora globalni gubitnici budući da se u ovom području očekuje drastično smanjenje ribljeg fonda &scaron;to će imati ogromni utjecaj na ekosistem, ali i lokalno gospodarstvo.

Zbog globalnog zagrijavanja

Ribe sele u hladnija mora

Kinezi su razvili tehnologiju kojom mogu printati titanijske dijelove za avione koji su jeftiniji, lak&scaron;i i izdržljiviji od postojećih. 
 
Uz potporu kineske vlade i vojske, kineski stručnjaci već proizvode titanijske dijelove za kineske borbene avione pete generacije, J-20 i J-31. 
 
3D tehnikom mogu se i popraviti o&scaron;tećeni dijelovi bez potrebe za izradom novih dijelova. Kako smatraju neki stručnjaci, čekaju na dan da vide&nbsp;prvi 3D avion, a kako se razvijaju proizvodi u Kini, taj dan stiže uskoro kažu oni. 
 
Ono &scaron;to je zanimljivo jeste da i sami možemo&nbsp;3D printati u svom uredu i kod kuće, te&nbsp;tako stvarati potencijalno zanimljive proizvode za svoje kupce. Kako saznajemo, cijene 3D printera nisu mnogo visoke.

Kinezi printaju titanijske dijelove aviona: I vi možete sami kući 3D printati!

Ovogodi&scaron;nji dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju je francuski profesor Jean Tirole za analizu &quot;moći i prilagođavanja trži&scaron;ta&quot;, saop&scaron;teno je danas u Stokholmu.

&quot;Tirole, koji je jedan od najuticajnijih ekonomista na&scaron;eg vremena, proveo je značajna teoretska istraživanja u brojnim privrednim oblastima, ali nam je, iznad svega, pojasnio kako da shvatimo i prilagodimo industriju s moćnim firmama na trži&scaron;tu&quot;, navodi se u saop&scaron;tenju Nobelove fondacije.

Francuski stručnjak je, sredinom 80-ih godina, svojom analizom predstavio op&scaron;ti okvir prilagođavanja industrije s jakim trži&scaron;tem, čime &quot;vlade mogu bolje da ohrabre jake firme da postanu produktivnije i da istovremeno ne ugrožavaju konkurenciju i kupce&quot;.

Nagrada za ekonomiju

Nobel pripao francuskom profesoru za analizu tržišta

Kako bi bolje razumjeli klimu i klimatske promjene, prije dva mjeseca je, po prvi puta u istoriji, pokrenut je veliki istraživački projekt kojim će se pratiti klima tibetanske visoravni. 
 
Kori&scaron;tenjem meteorolo&scaron;kih balona, bespilotnih letjelica te senzora na tlu, poku&scaron;ati će se razumjeti utjecaj visoravni na klimu te posebice na azijske monsune. 
&nbsp; 
Tibetanska visoravan nalazi se na 4.500 metara nadmorske visine te bi mogla imati jednu od ključnih uloga u globalnom klimatskom sistemu, no do sada nije bila dovoljno istražena.&nbsp; 
 
Zbog tog razloga, kineski naučnici su u avgustu pokrenuli projekt monitoringa te krenuli sa postavljanjem raznih senzora i detektora kako bi utvrdili u kojoj mjeri različite vrste povr&scaron;ina zagrijavaju zrak te utiču na promjene u vegetaciji i debljini snježnog pokrivača, prenosi portal croenergo.eu. 
 
Praćenje visoravni smatra se značajnim korakom u istraživanju klimatskih sistema, a prema navodima kineskih istraživača, za dosada&scaron;nju nesigurnost oko globalnih klimatskih modela uveliko su zaslužne i manjkave informacije iz Tibeta i sa Himalaja. 
 
Novi kineski projekt vrijedan je 49 miliona dolara, a mogao bi pomoći u boljem razumijevanju i predviđanju posljedica ekstremnih vremenskih uvjeta.

Projekat kineskih naučnika

Tibet krije tajnu klimatskih promjena?

Američka svemirska agencija (NASA) osigurat će svoju opremu za istraživanje planete Marsa od prolaska rijetkog kometa koji dolazi izvan Sunčevog sistema, a proći će nevjerovatno blizu Crvenoj planeti.

Otkrivena u januaru 2013., kometa Siding Spring treba 18. oktobra proći na udaljenosti 140.000 kilometara od Marsa. To je manje od polovine udaljenosti između Zemlje i Mjeseca i deset puta bliže od bilo koje dosad poznate komete koja je pro&scaron;la blizu Zemlje, rekli su NASA-ini naučnici.

Kometa je rijedak posjetilac s udaljene grupe Ortova oblaka, niza smrznutih ostataka nastalih formiranjem Sunčevog suistema. Sferično oblikovan oblak smje&scaron;ten je na 50 puta većoj udaljenosti nego &scaron;to je Zemlja udaljena od Sunca.

Vjeruje se da je kometa Siding Spring prvi posjetilac unutarnjeg Sunčevog sistema, a gravitacijski je bio izbačen iz stražnjeg dvori&scaron;ta Sunčevog sistema zvijezdom prije oko milion godina.

NASA se isprva zabrinjavala hoće li pra&scaron;ina repa komete prijetiti svemirskoj letjelici u Marsovoj orbiti. Kasnija istraživanja ublažila su ta strahovanja, ali NASA je odlučila prilagoditi orbite satelita kako bi oni bili iza planete tokom najopasnijeg prolaska komete.

Moguće je da Mars naiđe na neke čestice, ali se to i ne mora dogoditi, kažu naučnici. Atmosfera na Marsu je mnogo rjeđa od Zemljine ali ipak će &scaron;tititi rovere Opportunity i Curiosity od pra&scaron;ine komete, koja bi mogla izazvati ki&scaron;u meteora.

Europska svemirska agencija te Indija također imaju u orbiti svemirsku letjelicu. Sva ta ispitivanja dio su velikih naučnih napora da se prouči kometa pri susretu s Marsom. Također žele proučiti kako će na Siding Spring utjecati gravitacija planeta te kako će kometa djelovati na atmosferu Marsa.

Čitava armada teleskopa postavljenih na Zemlji i u svemiru, uključivo NASA-in Hubble, već promatraju kometu.

Očekuje se da će Siding Spring biti najbliži Marsu 19. oktobra u 20.27 po srednjoeuropskom vremenu. Proći će uz Crvenu planetu brzinom od 203.000 km na sat.

Iz tog susreta znaučnici se nadaju naučiti vi&scaron;e o vodi, ugljiku i drugim materijalima koji su postojali tokom formiranja Sunčevog sistema prije nekih 4,6 milijarde godina, prenosi Dnevnik.hr.

Očekuje se da će biti najbliža Marsu 19. oktobra u 20.27

NASA spremna: Približava se kometa Siding Spring

Nobelova nagrada za ekonomiju, koja će u ponedjeljak biti objavljena, vjerovatno će otići u ruke stručnjaka koji se bavi budžetskom &scaron;tednjom, najtraženijom obla&scaron;ću u ekonomiji, ocjenjuje danas France-Presse.

Tom nagradom će biti zavr&scaron;ena sezona objavljivanja dobitnika Nobelovih nagrada, čije će svečano uručivanje biti održano 10. decembra u Stokholmu i Oslu.

Dobitnika nagrade za ekonomiju je možda najlak&scaron;e pogoditi. Često je to mu&scaron;karac koji ima vi&scaron;e od 55 godina i američke je nacionalnosti, smatraju analitičari, navodeći da je u posljednjih 20 godina, tri četvrtine dobitnika imalo taj profil.

&quot;Mnogi od njih rade na matematičkim modelima koji se primjenjuju na finansijskom trži&scaron;tu ili u funkcionisanju trži&scaron;ta, ne izja&scaron;njavajući se o ekonomskoj politici&quot;, ocjenjuje AFP.

Francuska agencija dodaje da većina njih sebe naziva &quot;sljedbenicima ekonomske stabilnosti i fiskalne discipline&quot;.

Nobel stručnjaku za bužetsku štednju

AFP: Dobitnika nagrade za ekonomiju možda je najlakše pogoditi

Norve&scaron;ki Nobelov komitet dodijelio je Nobelovu nagradu za mir u 2014. godini Indijcu Kailashu Satyarthi i Pakistanki Malalai Yousafzai za njihovu borbu protiv represije nad djecom i mladima i za pravo djece na obrazovanje.

- Djeca moraju ići u &scaron;kolu i ne smiju biti finansijski iskori&scaron;tavana - navodi se u saop&scaron;tenju i napominje da je po&scaron;tovanje prava djece preduslov za miran globalni razvoj.

U saop&scaron;tenju se navodi da je Satyarthi, nastavljajući Gandhijevu tradiciju, predvodio razne oblike mirnih protesta i demonstracija protiv iskori&scaron;tavanja djece radi ostvarivanja finansijske koristi.

On je doprinio i razvoju važnih međunarodnih konvencija o dječijim pravima, navodi Norve&scaron;ki Nobelov komitet.

Uprkos svojoj mladosti, Malala Yousafzai se već nekoliko godina bori za prava djevojčica na obrazovanje i pokazala je ličnim primjerom da djeca i mladi mogu da doprinesu pobolj&scaron;anju svoje situacije, dodaje se u saop&scaron;tenju.

Nobelov komitet napominje da je Yousafzaijeva to postigla &quot;u najopasnijim okolnostima&quot; i da je &quot;kroz herojsku borbu postala vodeći zagovornik prava djevojčica na obrazovanje&quot;.

&quot;Nobelov komitet smatra da je važno istaći da jedan hindus i jedna muslimanka, Indijac i Pakistanka, zajedno učestvuju u borbi za obrazovanje i protiv ekstremizma&quot;, navodi se u saop&scaron;tenju.

Komitet nagla&scaron;ava da su doprinos ovoj borbi dali i mnogi drugi pojedinci i institucije u međunarodnoj zajednici.

&quot;Izračunato je da &scaron;irom svijeta danas postoji 168 miliona djece-radnika. U 2000. godini taj broj bio je veći za 78 miliona. Svijet je napravio korak ka cilju eliminacije upo&scaron;ljavanja djece&quot;, navodi Nobelov komitet.

U saop&scaron;tenju se zaključuje da &quot;borba protiv represije i za prava djece i adolescenata doprinosi realizaciji &quot;bratstva među narodima&quot;, koje Alfred Nobel pominje u svom testamentu kao jedan od kriterija za Nobelovu nagradu za mir.

Nagrađeni za  borbu protiv represije nad djecom i mladima

Nobelovu nagradu za mir dobili su Yousafzai i Satyarthi

Naučnici su prona&scaron;li ostatke skeleta čovjeka u mulju u blizini rijeke Sene u Francuskoj stare oko 200.000 godina.

Vjeruje se da se radi o neandertalcu, iako je to za sada te&scaron;ko utvrditi jer ne postoji dovoljno materijala iz ovog doba u sjeverozapadnoj Evropi.

- Ovo su najstariji fosili pronađeni u blizini Pariza. To je, u stvari, najstariji Parižanin - rekao je antropolog Bruno Moreil, dodajući da su ostaci pronađeni u mulju u mjestu Turvil-la-Rivier, oko 100 kilometara od Pariza.

Naučnici ne mogu mnogo da kažu o ostacima jer se radi samo o tri duge kosti ruke, ali se vjeruje da je riječ o mladoj osobi, možda tinejdžeru.

Ono &scaron;to je zanimljivo je da je na gornjem dijelu ruke na nadlaktici vidljiv greben ili ko&scaron;tano ispupčenje, &scaron;to može da bude rezultat o&scaron;tećenja mi&scaron;ića, navodi BBC.

Tim pretpostavlja da je ta osoba ponavljala određenu mehaničku radnju tom rukom, moguće bacanje koplja.

&quot;Ako se utvrdi da je to tačno, to će značiti da su ljudi koristili koplje u Evropi prije oko 200.000 godina&quot;, rekao je Kris Stringer iz&nbsp; Prirodnjačkog muzeja u Londonu.

Druga mogućnost je da je ta osoba radila na obradi životinjske kože, zbog čega je do&scaron;lo do određene deformacije ruke.

Vjeruje se da se radi o neandertalcu

U Parizu pronađen skelet čovjeka star 200.000 godina

Francuski pisac Patrick Modiano ovogodi&scaron;nji je dobitnik Nobelove nagrade za književnost, saop&scaron;tila je &Scaron;vedska kraljevska akademija nauka.

U saop&scaron;tenju se navodi da je Modiano nagrađen &quot;za umjetnost sjećanja kojom je evocirao najneuhvatljivije ljudske sudbine&quot;.

On se u svojim djelima bavi sjećanjem, zaboravom, identitetom i krivicom, a radnja se često de&scaron;ava u Parizu. Njegove priče imaju autobiografsku osnovu ili su zasnovane na događajima iz vremena njemačke okupacije.

Ponekad kao materijal za svoja djela koristi intervjue, novinske članke ili sopstvene bilje&scaron;ke koje je sakupio tokom godina, navodi se u saop&scaron;tenju.

Modiano je rođen 1945. godine u predgrađu Pariza. Otac mu je bio poslovni čovjek, a majka glumica.

Nakon &scaron;to je napustio &scaron;kolu, Modiano je studirao na Liceju Anrija Četvrtog, gdje je na njegov spisateljski razvoj značajno uticao nastavnik geometrije Raymond Queneau.

Neka od njegovih djela prevedana na engleski jezik su &quot;Kružni bulevar&quot; (1972), &quot;Novela&quot; (1974), &quot;Tužna vila&quot; (1977), &quot;Trag pakosti&quot; (1988) i &quot;Medeni mjesec&quot; (1992).

Modiano je i autor knjiga za djecu i filmskih scenarija. Zajedno sa režiserom Louisom Malleom napravio je film &quot;Lacomb, Lucien&quot; (1974), čija se radnja de&scaron;ava u vremenu njemačke okupacije.

Saopštenje Švedske kraljevske akademije nauka

Francuz Modiano dobitnik Nobelove nagrade za književnost

Plan istraživača koje je finansirala NASA podrazumijeva izazivanje ove tromosti sa uređajem pod nazivom &quot;RhinoChill&quot;. U pitanju je ubacivanje tečnosti za hlađenje kroz ljudske nozdrve pravo u korjen mozga.

Kada je u pitanju svemirsko putovanje, &quot;svaki put kada u jednačinu stavite ljude, stvari postaju komplikovanije&quot;, izjavio je Bobby Braun, NASA-in biv&scaron;i &scaron;ef za tehnologiju. Ovo je posebno tačno kada je u pitanju eventualno slanje ljudi na Mars.

Slanje ljudi na druge planete sa sobom nosi veliki broj tehničkih i logističkih problema na koje NASA poku&scaron;ava da odgovori brojnim inovacijama. Jedna od najvećih prepreka opremanja broda ljudima i dovoljnom količinom hrane, zabave i drugih stvari potrebnih za 180 dana dugo putovanje na Mars jeste prekoračenje budžeta.

NASA ulaže sredstva u istraživanja koja za cilj imaju stvaranje tehnologije koja bi ljude držala uspavanim i po nekoliko mjeseci uz pomoć kompanije &quot;SpaceWorks&quot; iz Atlante.

Sudeći prema ovoj kompaniji, izazivanje ove vrste ukočenosti kod astronauta bi eliminisalo potrebu za postojanjem smje&scaron;taja i prostorija za vježbanje za astronaute koji tro&scaron;e prostor.

Kada je vježbanje u pitanju, za to će se brinuti roboti koji stimuli&scaron;u ključne mi&scaron;ićne grupe i intravenozno astronautima daju supstance potrebne ljudskom tijelu.

Elimini&scaron;ući dodatan prostor potreban ljudima tokom leta, svemirski brodovi bi mogli da postanu manji i na njih bi mogle biti ugrađene dodatne sigurnosne funkcije i oplata.

Sudeći prema kompaniji &quot;SpaceWorks&quot;, veličina prostorija u kojima bi živjeli astronauti tokom puta na Mars mogla bi da bude smanjena sa 8.2x9 metara na svega 4.3x7.5 metara. Ovo drastično smanjenje u veličini također bi značilo i veliku u&scaron;tedu za svemirsku agenciju.

Trenutne projekcije koje se tiču životnog prostora prilikom puta na Mars ističu da bi njegova težina iznosila 31 tonu za četvoročlanu posadu, međutim, uz pomoć nove tehnologije, ista ova posada mogla bi da bude smje&scaron;tena u prostoru od &quot;lagaih&quot; 15 tona. Samim tim, broj astronauta koji bi učestvovali u misiji mogao bi u teoriji da bude dupliran bez povećanja težine same letjelice.

Lak&scaron;i brod bi također zahtijevao i manje moćne rakete potrebne za njegovo lansiranje, a samim tim i manje novca za gorivo.

Kompanija također spominje i psiholo&scaron;ke prednosti sna u trajanju od 180 dana &ndash; tokom toliko dugog puta astronauti bi polako utonuli u svemirsko ludilo.

Naravno, i dalje je potrebno izvr&scaron;iti veliki broj testova prije nego &scaron;to će astronauti zaista biti u prilici da budu u stanju hibernacije po nekoliko mjeseci, prenosi B92.

Projekat nosi veliki broj tehničkih i logističkih problema

NASA ulaže velike napore da pošalje ljude na Mars

Nobelova nagrada za hemiju u srijedu je dodijeljena trojici istraživača zbog pobolj&scaron;anja rezolucije mikroskopa.

Eric Betzig, Stefan Hell i William Moerner koristili su fluorescenciju kako bi produžili limite svijetlosti mikroskopa.

Dobitnici dijele nagradu od osam miliona kruna (1,1 miliona dolara), prenosi BBC.

Njihova imena su objavljena na konferenciji za novinare u &Scaron;vedskoj, i pridružili su se uglednoj listi laureata nagrade za hemiju koje se dodijeljuje od 1901. godine.

Nobelov komitet saopćio je da su istražicači dobili nagradu za &quot;razvoj super- rezolutne fluorescentne mikroskopije&quot;.

Komitet kojim predsjedava profesor Sven Lidin, materijalni hemičar s univerziteta Lunbd, saopćio je da je &quot;rad laureata omogućio proučavanje molekularnih procesa u realnom vremenu&quot;.

Nagrađeni Eric Betzig, Stefan Hell i William Moerner

Nobelova nagrada za hemiju trojici istraživača zbog poboljšanja rezolucije mikroskopa

Crv mutant proždirao je &scaron;ećer bez debljanja. Istraživači tvrde da je isti gen prisutan i kod ljudi, međutim prva na redu su testiranja promjene na mi&scaron;evima.

Na prvi pogled izgleda kao svaki drugi crv. Ali naučnici tvrde da bi maleni stvor poznat pod imenom Caenorhabditis elegans mogao pobijediti pretilost.

Nučnici kažu da su zbog genetske mutacije, zbog koje se ovaj crv nikad ne deblja, korak bliže piluli koja bi omogućila da jedemo sve, od sladoleda preko keksića do kolača, bez da dobijemo na težini, pi&scaron;e Daily Mail.

Tim naučnika na čelu sa Seanom Curranom prona&scaron;ao je novi način sprječavanja pretilosti koju prati prehrana s velikim udjelom &scaron;ećera. &#39;Pri&scaron;ili&#39; su to ključnom genu za koji su farmaceutske firme već razvile ciljane lijekove.

- Hrana s visokim udjelom &scaron;ećera koju je bakterija pojela bila je ekvivalent čovjeku koji jede zapadnjačku hranu - objasnio je Curran, a pod zapadnjačkom hranom misli se na onu s visokim udjelima masnoće i &scaron;ećera poput hamburgera, krumpirića i gaziranih pića.

Evo o čemu se radi. Određene genetski mutanti u eksperimentu s crvima, odnosno oni s hiperaktivnim genom SKN 1, hranjeni su takvom hranom bez da su dobili na težini, dok su se oni regularni debljali.

Rad se oslanjao isključivo na crva Caenorhabditis elegans i ljudske stanice u petrijevoj zdjelici, ali genetski put koji proučava može se naći kod gotovo svih životinja - pa i ljudi.

Gen SKN 1 naime postoji i kod ljudi i naziva se Nrf2 &scaron;to sugerira da bi se rezultati mogli primijeniti i na ljude.

Sljedeći potez ipak je testiranje otkrića na mi&scaron;evima.

Nrf2 protein, transkripcijski faktor koji se veže na specifičnu sekvencu DNK kako bi kontrolirao sposobnost stanica za detoksikaciju i popravak o&scaron;tećenja kada su izložene hemijski reaktivnom kisiku, već je ispitivan kod sisavaca.

Farmaceutske firme već su radile na razvoju malih molekula koje su bile usmjerene prema Nrf2 u nadi da će proizvesti vi&scaron;e antioksidansa i usporiti starenje, prenosi Dnevnik.hr.

Inače, iako pomoć pilula u kontroliranju odgovora tijela na hranu zvuči primamljivo, nije bez rizika. Naime, povećana funkcija Nrf2 povezana je s agresivnim rakom.

- Možda je to pitanje vremena i mjesta. Kada bismo mogli aktivirati Nrf2 u specifičnim tkivima kada je to potrebno onda bi mogli iskoristiti njegove potencijalne prednosti - kaže Curran.

Crv mutant ima isti gen koji je prisutan i kod ljudi

Lijek protiv pretilosti: Moći ćemo jesti šta želimo i nećemo se debljati

Kurs će ponuditi informacije o prvom tromjesečju trudnoće te sigurnom abortusu i za&scaron;titi kao i kakva je mogućnost za pobačaj u različitim dijelovima svijeta

Naime, Univerzitet u Kaliforniji, San Francisco (UCSF) 13. oktobra kreće na internet platformi Coursera sa &scaron;estosedmičnim kursom naziva &quot;Abortus: kvalitetna zdravstvena za&scaron;tita&quot;.

Djelujući primarno u okviru zdravstvene za&scaron;tite, kurs će ponuditi informacije o prvom tromjesečju trudnoće te sigurnom abortusu i za&scaron;titi kao i kakva je mogućnost za abortus u različitim dijelovima svijeta.

Edukacija o abortusu u SAD-u je na dosta niskoj razini (u dvije trećine &scaron;kola nema niti jedne lekcije o tome), a prema podacima Guttmacher Instituta svaka treća Amerikanka napravi pabortus do 45. godine života.

Doktorica Jody Steinauer sa UCSF-a, kazala je za The Daily Beast, kako se nada da će kurs smanjiti stigmu koja oko abortusa vlada u američkom dru&scaron;tvu zbog koje se o toj temi rijetko javno raspravlja.

Također, boljom edukacijom, kazala je, trebao bi se smanjiti mortalitet žena koje abortuse rade u nesigurnim uslovima, prenosi Dnevnik.hr.

Američka letjelica vratila se iz tajne misije u svemiru

Iako je na Merkuru 430 stepeni naučnici su otkrili led

Kometa veličine planine će projurit uz samu planetu Mars

Ribe sele u hladnija mora

Kinezi printaju titanijske dijelove aviona: I vi možete sami kući 3D printati!

Nobel pripao francuskom profesoru za analizu tržišta

Tibet krije tajnu klimatskih promjena?

NASA spremna: Približava se kometa Siding Spring

AFP: Dobitnika nagrade za ekonomiju možda je najlakše pogoditi

Nobelovu nagradu za mir dobili su Yousafzai i Satyarthi

U Parizu pronađen skelet čovjeka star 200.000 godina

Francuz Modiano dobitnik Nobelove nagrade za književnost

NASA ulaže velike napore da pošalje ljude na Mars

Nobelova nagrada za hemiju trojici istraživača zbog poboljšanja rezolucije mikroskopa

Lijek protiv pretilosti: Moći ćemo jesti šta želimo i nećemo se debljati

Prvi put u historiji: Fakultet nudi kurs o abortusu

Nauka

Američka letjelica vratila se iz tajne misije u svemiru

Iako je na Merkuru 430 stepeni naučnici su otkrili led

Kometa veličine planine će projurit uz samu planetu Mars

Ribe sele u hladnija mora

Kinezi printaju titanijske dijelove aviona: I vi možete sami kući 3D printati!

Nobel pripao francuskom profesoru za analizu tržišta

Tibet krije tajnu klimatskih promjena?

NASA spremna: Približava se kometa Siding Spring

AFP: Dobitnika nagrade za ekonomiju možda je najlakše pogoditi

Nobelovu nagradu za mir dobili su Yousafzai i Satyarthi

U Parizu pronađen skelet čovjeka star 200.000 godina

Francuz Modiano dobitnik Nobelove nagrade za književnost

NASA ulaže velike napore da pošalje ljude na Mars

Nobelova nagrada za hemiju trojici istraživača zbog poboljšanja rezolucije mikroskopa

Lijek protiv pretilosti: Moći ćemo jesti šta želimo i nećemo se debljati

Prvi put u historiji: Fakultet nudi kurs o abortusu