Ljudi s krvnom grupom AB, koja je rijetka i ima je samo četiri posto populacije, imaju veću vjerovatnost razvoja demencije u starijoj dobi, prenosi BBC.

Američki naučnici predvođeni Mary Cushman s medicinskog fakulteta u Vermontu analizirali su podatke 30 hiljada američkih građana starijih od 45 godina.

Pokazalo se da pojedinci s krvnom grupom AB imaju gotovo dvostruko veću vjerovatnost da će razviti probleme s pamćenjem od onih s krvnom grupom 0, najče&scaron;ćom u populaciji, ali samo kad se eliminiraju ostali faktori rizika.

Zato, kažu stručnjaci, ljudi s krvnom grupom AB ne trebaju paničariti jer drugi faktori imaju mnogo veću ulogu za gubitak pamćenja, poput pu&scaron;enja, pretilosti i visokog pritiska.

Studija je objavljena u časopisu Neurology.

Od ranije je poznato da osobe s krvnom grupom AB imaju veći rizik za moždani udar od onih s ostalim krvnim grupama.

Razlog za to jest činjenica da u krvnoj grupi AB ima najvi&scaron;e Faktora VIII, proteina koji pomaže u zgru&scaron;avanju krvi. Premalo Faktora VIII uzrokovat će slabije zgru&scaron;njavanje krvi, a previ&scaron;e toga proteina lak&scaron;e stvaranje ugru&scaron;ka.

Američki naučnici tvrde

Ako imate ovu krvnu grupu, vjerovatnost gubljenja pamćenja vam je dvostruko veća!

Svjetske akcije za za&scaron;titu ozonskog omotača koji &scaron;titi život od sunčevog ultraljubičastog zračenja koje izaziva rak trebale bi omogućiti njegovu obnovu do 2050., zadovoljno ističe UN-u istraživanju objavljenom u srijedu, ali nagla&scaron;ava hitnost bavljenja klimatskim zatopljenjem.

- Na dobrom je putu obnova ozonskog omotača koji &scaron;titi Zemlju zahvaljujući usklađenim međunarodnim akcijama protiv tvari koje osiroma&scaron;uju ozon - prema tom izvje&scaron;tju Svjetske meteorolo&scaron;ke organizacije i Programa Ujedinjenih naroda za okoli&scaron;.

Taj rad 300 naučnika iz 36 zemalja ističe temeljnu ulogu Protokola iz Montreala koji je omogućio sprječavanje dva milijuna oboljenja od raka kože svake godine do 2030.

Bez tog dogovora, &quot;jednog od najučinkovitijih svjetskih Sporazuma o okoli&scaron;u, atmosferska razine tvari koje slabe ozon mogle su se udeseterostručiti do 2050.&quot;, otkriva dokument koji potvrđuje procjene UN-a iz 2010.

Protokol iz Montreala potpisan 1987. je omogućio progresivnu zabranu freona, tvari koji slabi ozonski sloj, plinski &scaron;tit smje&scaron;ten na visini od između 20 i 50 km i &scaron;titi Zemlju od ultraljubičastog sunčevog zračenja, prenosi dnevnik.hr.

- Međunarodna akcije u korist ozonskog omotača predstavlja veliki napredak - zadovoljno je utvrdio Michel Jarraud, glavni sekretar Svjetske meteorolo&scaron;ke organizacije koji te rezultate smatra poticajem da se sada jednaka pozornost usmjeri na jo&scaron; veći izazov, a to je klimatsko otopljenje.

U New Yorku će se 23. septembra pod okriljem Ujedinjenih naroda održati sastanak &scaron;efova država na kojem se očekuje pokretanje akcija u korist klime.

Obnova do 2050

Ozonski omotač pokazuje znake oporavka

Arheolozi su u grobnici u Amfipolu, koja već mjesecima zbog svoje veličine i važnosti golica ma&scaron;tu Grka, iskopali i dvije karijatide, objavilo je grčko ministarstvo kulture.

Grobnica u Amfipolu, sto kilometara udaljena od Soluna, smatra se najvećim otkrićem iz vremena Aleksandra Makedonskog. Arheolozi pomno i polako iskopavaju skrivena bogatstva, a posljednja važna otkrića iz grobnice su dvije mermerne karijatide, kipovi žena koje zamjenjuju stubove.

Karijatide podupiru unutra&scaron;nji ulaz u grobnicu i načinjene su istom skulptorskom tehnikom kao i sfinge otkrivene na glavnom ulazu. Obje imaju ispruženu ruku u simboličnom gestu kojim zaustavljaju one koji bi poku&scaron;ali da oskrnave grobnicu.

- To je važno otkriće, koje podržava mi&scaron;ljenje da se radi o važnom spomeniku - objavilo je grčko Ministarstvo kulture.

Arheolo&scaron;ka iskopavanja velike grobnice u sjevernom grčkom gradu Amfipolu izazvala su veliku znatiželju medija i javnosti i podstakla brojna nagađanja o tome kome pripada. Iako čak ni arheolozi nisu sigurni čija je, mnogi uzbuđeno čekaju da se iskopavanja potpuno zavr&scaron;e i da napokon saznaju krije li grobnica tijelo najistaknutije figure drevne Grčke - Aleksandra Makedonskog.

I dok grčko ministarstvo kulture navodi da 590 metara duga grobnica najvjerovatnije ne pripada &quot;kralju ratniku&quot;, niko ne može da ospori da se radi o najvećem grobu otkrivenom u Grčkoj.

Tačna lokacija groba Aleksandra, vladara koji je umro 323. godine prije nove ere u Babilonu, jedna je od najvećih zagonetki svjetske arheologije. Neki stručnjaci smatraju da je vjerovatno sahranjen u Aleksandriji. Njegova žena Roksana i sin Aleksandar nakon njegove smrti protjerani su u Amfipol i tu ubijeni zajedno s njegovom majkom i bratom, &scaron;to druge navodi na zaključak da su u grobnici njihovi ostaci.

Od kada su počela iskopavanja u Amfipolu 2012. godine, arheolozi su otkrili dio ulaza u grobnicu iz četvrtog stoljeća prije nove ere s 4,5 metara visokim bočnim zidom. Ulaz, zapečaćen s nekoliko kamenih blokova, čuvaju dvije, metar i po visoke, bezglave sfinge.

Radovi na nalazi&scaron;tu izazvali su veliko zanimanje medija, pa čak i emitovanje dnevnih televizijskih priloga o novostima s lokacije. Interes je podstakao i policiju da postavi čuvare oko grobnice kako bi spriječili moguće intervencije modernih pljačka&scaron;a grobova.

Brojna su nagađanja o tome ko je ukopan u ovom zdanju

Šta sve krije najveća antička grobnica u Grčkoj

Budući da nemamo s kim da se poredimo, obično se smatramo najnaprednijom civilizacijom u univerzumu. Da li je zaista tako?

Istini za volju, mnogo toga se promijenilo od kako je ukroćena vatra, napravljen prvi točak i uzgojeni prvi usjevi.

Iz perspektive kosmičkog vremena, napredovali smo vrtoglavom brzinom, razvili teleskope, parnu ma&scaron;inu, otkrili gravitaciju i elektromagnetizam, kao i sile koje drže jezgra atoma na okupu, pi&scaron;e &quot;Discover Magazine&quot;.

Elektrifikacija je transformisala ljudsku civilizaciju. Sada možemo obasjati svaki mrak, razgovarati s ljudima s drugog kontinenta ili upravljati vozilom kom nije potrebna konjska vuča.

Upravo taj brzi napredak učinio je da komesar patentnog zavoda SAD Charles H. Duell 1899. izjavi: &quot;Sve &scaron;to može biti izumljeno, već je izumljeno&quot;.

Ipak, koliko jo&scaron; treba da napredujemo? Postoje li granice na&scaron;eg tehnolo&scaron;kog progresa? Drugim riječima, ako je Duell pogrije&scaron;io u 1899. godini, da li bi njegove riječi zvučale proročki 2099. ili 2199?

<h2>Tinejdžerske godine</h2>

Odgovor na to pitanje dijelom se oslanja na dugovječnost ljudi kao vrste. Kako bismo napredovali u nauci, tehnologiji i mudrosti zahvaljujući kojoj ih koristimo, potrebno je vrijeme.

Historija života na Zemlji je historija istrijebljenja, a uprkos napretku koji smo do danas ostvarili i dalje smo osjetljivi na &quot;bijes&quot; prirode, ali i nas samih.

Zato je mjera na&scaron;eg napretka i načina na koji može biti ostvaren, povezana s na&scaron;im sposobnostima da izbjegnemo istrebljenje.

Imajući to u vidu, Carl Sagan imao je običaj da kaže da su ljudi u periodu &quot;tehnolo&scaron;ke adolescencije&quot;.

Razvijamo velike fizičke moći i u zavisnosti od toga kako ih koristimo, možemo sazreti u vrstu sa realnim &scaron;ansama da dostigne pozne godine.

Druga mogućnost je da se uni&scaron;timo zbog toga &scaron;to na&scaron;a tehnologija napreduje brže od na&scaron;e mudrosti ili nas neka prirodna katastrofa zbri&scaron;e s lica zemlje, jer na&scaron;a tehnologija nije dovoljno brzo napredovala.

<img alt="civilizacija-planeta-oko" src="/media/old/540f64a2-fc6c-46ee-8ae2-47f0b0765237-civilizacija-planeta-oko.jpg" title="civilizacija-planeta-oko" />

Kada je pomenuti termin skovao sedamdesetih godina 20. vijeka, Sagan je imao na umu sveprisutnu egzistencijalnu prijetnju: kombinovani nuklearni arsenal SAD i SSSR &scaron;to je u to vrijeme predstavljalo oko 50.000 oružja.

Način na koji se naoružanje gomilalo, Sagan je u nekoliko prilika uporedio sa paljenjem niza &scaron;ibica u prostoriji ispunjenoj gasom.

Iako je sada taj broj u opadanju, opasnosti od oružja i dalje su veoma ozbiljne, a priče o tome koliko je svijet u nekoliko navrata bio blizu nuklearnog rata, samo pokazuju koliko smo imali sreće.

Međutim, sreća nije ta koja produžava vijek vrsta na zemlji. Sagan je bio zabrinut da nećemo dovoljno brzo sazrijeti da izbjegnemo samouni&scaron;tenje, a čak je u seriji &quot;Kosmos&quot; pretpostavio da u narednih 100 godina imamo samo 40 posto &scaron;anse da preživimo.

S druge strane, bio je i optimista, uvjeren da ćemo &scaron;irenjem znanja o kosmosu, jednog dana saznati da nismo sami u njemu, &scaron;to bi nas učinilo mudrijim i povećalo na&scaron;e &scaron;anse za opstanak.

&quot;Samo jedna poruka iz svemira pokazaće da je moguće da preživimo tehnolo&scaron;ku adolescenciju&quot;, napisao je on 1978. u &quot;Smithsonian Magazine&quot;.

&quot;Moguće je da budućnost ljudske civilizacije zavisi od prijema međuzvijezdanih poruka&quot;.

<h2>Mjerenje rasta</h2>

Drugi naučnici poku&scaron;ali su da defini&scaron;u nivo na&scaron;eg napretka na polu-kvantitativni način koristeći ne&scaron;to &scaron;to se zove Karda&scaron;eva skala, koja se orijenti&scaron;e prema potro&scaron;nji energije čovječanstva.

Skala je nazvana po sovjetskom astronomu Nikolaju Karda&scaron;evom, koji je prije 50 godina rangirao moguće vanzemaljske civilizacije na osnovu njihovih sposobnosti da prikupljaju energiju.

Prvi tip koristi i kontroli&scaron;e energiju na planetarnom nivou. Ona prikuplja i koristi količinu energije koja dospijeva do njene planete od zvijezde. Mi bismo bili civilizacija prvog tipa kada bismo sve energetske resurse orijentisali na solarnu energiju. Ipak, to nije slučaj, iako stručnjaci prognoziraju da ćemo u tu fazu ući za oko 100 godina.

Očigledno je da civilizacije koje možda žive u drugim zvijezdanim sistemima ne primaju jednaku energiju od svojih zvijezda, kao &scaron;to je to slučaj sa Zemljom. Na primjer, da je na&scaron;a planeta manja ili udaljenija od Sunca, možda smo već mogli prevazići prvi tip civilizacije.

Postoje i drugi faktori koji bi mogli da nas dovedu do te kategorije. Potrebno je da kontroli&scaron;emo energiju na planetarnom nivou, tako &scaron;to ćemo zauzdati moćne sile Zemljine atmosfere, kore, mantije i jezgra.

Civilizacija prvog tipa može da kontroli&scaron;e vrijeme, utiče na klimu i spriječi zemljotrese i vulkanske erupcije. Također, sposobna je za međuplanetarna putovanja.

<h2>Napredak</h2>

Mnogo naprednija od prvog tipa, civilizacija drugog tipa kontroli&scaron;e energiju svoje zvijezde. Takva civilizacija ne prikuplja samo energiju zvijezde preko solarnih panela, nego i putem strukture, Dajsonove sfere, koja gotovo u potpunosti okružava njihovu ili susjednu zvijezdu kako bi prikupljala njihove energije, prenosi &quot;B92&quot;.

One su takođe sposobne za međuzvijezdana putovanja koja im omogućavaju da kolonizuju na stotine zvijezdanih sistema.

Takve civilizacije mogu da izbjegnu istrebljenja usljed neke prirodne katastrofe, jednostavno tako &scaron;to se presele na druge planete.

&Scaron;tavi&scaron;e, civilizacija drugog tipa može da pomjera zvijezde i upravlja crnim rupama.

Tip tri, koji je najnapredniji na Karda&scaron;evoj skali, ima sposobnosti galaktičkih razmjera. Pripadnici takve civilizacije imaju transgalaktičke i intergalaktičke brodove i rade sa nivoima energije koji odgovaraju galaksijama ili zvijezdanim jatima. One mogu preživjeti bilo kakav događaj u univerzumu.

Karda&scaron;ev nije &scaron;irio skalu poslije trećeg nivoa, ali drugi naučnici su to učinili čak do sedmog tipa. &Scaron;to neka civilizacija pripada vi&scaron;em tipu, to vi&scaron;e njenih članova može da se uporedi sa božanstvima, &scaron;to paradigmu teizma-ateizma obrće na najnevjerovatnije načine, a razliku između smrtnika i bogova gotovo potpuno bri&scaron;e.

<h2>Pogled u budućnost</h2>

Mi smo svejedno ranjivi. Ipak, mogli bismo značajno uvećati na&scaron;e &scaron;anse za opstanak, ako bismo dostigli nivo civilizacije tipa jedan. Koliko brzo napredujemo ka tom cilju?

U pogledu prikupljanja i upotrebe energije, ostvarili smo oko 75 posto tog cilja. Iako nismo usavr&scaron;ili međuplanetarna putovanja, ipak smo ih izveli. Poslali smo sonde van Sunčevog sistema, a slanje ljudi u slične avanture sada je samo pitanje inženjeringa, ne&scaron;to &scaron;to ćemo moći da izvedemo uz dovoljno novca i truda.

Bez potrebe za nekim većim otkrićima, mogli bismo da gradimo kolonije na nebeskim tijelima blizu Zemlji i ne&scaron;to malo dalje, čime bi barem nekoliko hiljada ljudi moglo da bude spa&scaron;eno u slučaju planetarne katastrofe.

Polako napredujemo i u predviđanju zemljotresa, iako ih i dalje ne možemo spriječiti. Pratimo objekte poput potencijalno opasnih asteroida, a ranije ove godine istraživači na Islandu probili su magmu koja je prodirala u Zemljinu koru i tako oslabili moć vulkana. Usavr&scaron;avanjem ove tehnike, mogao bi da se smanji pritisak nakupljene magme, koja izaziva vulkanske erupcije.

Na&scaron;e dana&scaron;nje sposobnosti ukazuju da idemo u pravcu dostizanja statusa civilizacije tipa jedan. Da li ćemo dovoljno brzo postići svoj cilj? To niko ne može sa sigurno&scaron;ću tvrditi, ali nada postoji.

Nada postoji

Koliko brzo napreduje čovječanstvo ka dostizanju cilja -  civilizacije tipa jedan?

Američka vojna agencija za razvoj napredne vojne tehnike DARPA predstavila je pro&scaron;le sedmice svoj koncept budućnosti vojnih vozila. 
 
Program &quot;Ground X-Vehicle Technology&quot; (GXV-T) radi na razvoju eksperimentalnog vozila koje manje izgleda kao klasičan tenk, a mnogo vi&scaron;e kao futuristička transportna vozila iz video-igrica. 
 
Umjesto te&scaron;kog oklopa i gusjenica, karakteristika vozila budućnosti bit će velika brzina i okretnost, a uz pomoć autonomnog sistema koji otkriva prijetnje kao &scaron;to su antitenkovski projektili moći će da se izmakne pred prijetnjom na dva načina: naglom promjenom brzine i smjera ili naglim &quot;saginjanjem&quot;. Set odbrambenih mjera zaokružuje reaktivni oklop, koji se automatski postavlja između vozila i prijetnje. 
 
Konačni cilj je stvaranje borbenih kola koja opslužuje manja posada, koje pruža bolji pregled boji&scaron;ta i samostalno pomaže u izmicanju i za&scaron;titi od nadolazećih prijetnji. 
 
DARPA će prototip vozila razvijati iduće dvije godine, kada se očekuje prvi prototip.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/L2NXSgD_INY" width="420"></iframe></div>

&nbsp;

Hajde ga probaj pogoditi

Budućnost ratovanja: Pogledajte američki superbrzi tenk koji se izmiče raketama!

Teorija evolucije kaže da su sve životinje koje hodaju po tlu evoluirale iz morskih životinja u nekoj tački daleke pro&scaron;losti.

Naučnici Univerziteta McGill su proveli studiju nad skupinom od 111 Nilskih mnogoperki, koje su isto tako poznate pod nazivom dinosaurske jegulje tako da su ih držali u vodi dubokoj svega 2,5 milimetara osam mjeseci.

Dio studije je bilo i proučavanje istih riba u njihovom uobičajenom vodenom okoli&scaron;u.

Rezultati studije pokazali su da ribe koje su uzgojene na tek vlažnom tlu, mogu bolje hodati od onih koje su uzgajane u vodi te da su se njihova tijela prilagodila u manjoj mjeri na novi okoli&scaron;, omogućujući im da imaju fleksibilniji vrat, prenosi AOL.

- Čini se da je sasvim jasno da su okoli&scaron;om uslovljene promjene uzrokovale njihov prelazak na kopno. Selektivni pritiscitad su uzrokovali te promjene i postali su fiksini u njihovom genomu tokom izrazitu dugog vremenskog perioda - pojasnila je Emily Standen, autorica studije sa Univerziteta Ottawa.

Nilska mnogoperka ima i pluća i &scaron;krge, &scaron;to im omogućava da se kreću po kopnu i u vodi, a kretanje po kopnu im pomaže u periodima su&scaron;e da dođu iz jednog izvora vode do drugog.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/ajOkXJA_Wu4" width="420"></iframe></div>

&nbsp;

Dio studije je bilo i proučavanje istih riba u njihovom uobičajenom okruženju

Naučnici uzgajaju ribe koje hodaju po tlu

Univerzitet Harvard je dobio najveću donaciju u svojoj historiji - 350 miliona dolara od Zaklade Morningside za medicinski fakultet.

Donacija je neograničena i među ostalim će se iskoristiti za povećanje finansijske pomoći za studente, za nove učionice i istraživanja.

Dekan Harvardove &scaron;kole javnog zdravlja Julio Frenk najavio je da će se dio donacije iskoristi za istraživanje i obuku na četiri područja: pandemije - od malarije i ebole do pretilosti i raka; zdravstveni rizici iz okoli&scaron;a, uključujući zagađenje, oružje i duhan; siroma&scaron;tvo i humanitarne krize, uključujući rat i prirodne katastrofe; i neuspjeli zdravstveni sistemi, prenos index.hr.

Do sada je najveća donacija tom prestižnom američkom fakultetu iznosila 150 miliona dolara.

Od Zaklade Morningside za medicinski fakultet

Najveća donacija u historiji: Harvard dobio 350 miliona dolara

Naučnik James Gardner istraživao je slabo poznati dio Pacifika, 2600 km južno od Havaja. Planinu su otkrili na dubini od 5.100 metara. Stara je 100 miliona godina.

Na dnu Tihog okeana otkrili su mega-planinu visoku 1100 m Univerzitet New Hampshire Planina je visoka 1.100 metara.

Naučnici su u Tihom okeanu, 2.600 kilometara južno od Havaja, otkrili podvodnu planinu čiji se vrh uzdiže 1.100 metara iznad dna, pi&scaron;e RT, prenosi 24 sata.hr.

<img alt="mega-planina-tihi-okean1" src="/media/old/540d751a-d518-4653-8506-5fddb0765237-mega-planina-tihi-okean1.jpg" title="mega-planina-tihi-okean1" />

Do otkrića su stigli prilikom istraživanja najmanje poznatog pojasa centralnog dijela Tihog okeana koji se nalazi oko 300 kilometara južno od nenastanjenog otoka Jarvis.

Mega-planina nalazi se na dubini od 5.100 metara i najvjerovatnije je stara oko 100 miliona godina.

- Možda će nam za 100 godina ne&scaron;to iz nje i trebati - tvrdi naučnik James Gardner sa Univerziteta u New Hampshireu.

Planine na okeanskom dnu rezultat su vulkanskih aktivnosti pa je tako najvi&scaron;a Mauna Kea, uspavani vulkan, čija visina iznosi 10.200 metara od čega je 4.000 metara iznad povr&scaron;ine mora.

<img alt="mega-planina-tihi-okean2" src="/media/old/540d7526-32d4-4012-9318-5fe1b0765237-mega-planina-tihi-okean2.jpg" title="mega-planina-tihi-okean2" />

James Gardner istraživao slabo poznati dio Pacifika

Na dnu Tihog okeana otkrivena mega-planina

Na vrlo visokim razinama energije Higgsov bozon mogao bi uzrokovati naglu propast prostora i vremena, a mi ne bismo niti vidjeli da će se to dogoditi.

Možda ne bismo trebali tako uporno tragati za Božjom česticom jer bi mogla uni&scaron;titi svemir, upozorava slavni fizičar Stephen Hawking.

Dodao je da bi na vrlo visokim nivoima energije Higgsov bozon (Božja čestica) mogao uzrokovati naglu propast prostora i vremena, a mi ne bismo vidjeli da će se to dogoditi,prenosi 24sata.hr.

Hawkingova izjava uznemirila je znaučnike. Ipak, za sada je vjerovatnost za takvu katastrofu vrlo mala jer naučnici nemaju dovoljno velik akcelerator. Higgsov bozon otkrili su 2012. godine u &scaron;vicarskom CERN-u.

Čestica otriveana u švicarskom CERN-u

Hawking upozorava: "Higgsov bozon mogao bi nas uništiti"

Naučnici su objavili da su otkrili fosilne ostatke dinosaurusa starog 77 miliona godina, u oblasti južne Patagonije i tvrde da je bio težak 65 tona i dug 26 metara.&nbsp;

Otkriće je, objavljeno u časopisu &quot;Natura Journal Reports&quot;, senzacionalno zbog činjenice da je ovaj dinosaurus najveći dosada pronađeni primjerak, veći čak i od tiranosaurusa koji je smatran najvećim dinosaurusom, prenosi Rojters.&nbsp;

Ovaj je dinosaurus bio je težak 65 tona i dug oko 26 metara, vrata dugačkog čak &nbsp;11 metara, a repa oko devet metara.&nbsp;

Za otkriće je zaslužan paleontolog Kenet Lakovara sa Univerziteta Drekse u Filadelfiji.&nbsp;

&quot;Ovaj dinosaurus je najveće poznato biće na zemlji i sada konačno znamo koliko je bio težak, možda je bio veći jedino argentinosaur, takođe pronađen u &nbsp;ovom predjelu, ali to ne možemo sa sigurno&scaron;ću znati jer se pokazalo da, ipak, nemamo dovoljno ostataka da bismo tačno izračunali njegovu težinu&quot;, rekao je Lakovara.&nbsp;

Novopronađeni gigant dobio je naziv Dreadnoughtus.&nbsp;

&quot;Odlučili smo se da ga tako nazovemo jer to u prenesenom &nbsp;smislu znači &quot;onaj koji se nikoga ne boji&quot;, pa mu to ime, s obzirom na to da je bio, kako se čini, najveće živuće stvorenje na zemlji, i te kako pristaje&quot;, rekao je Met Lamana, jedan od članova istraživačkog tima.

<img alt="dreadnoughtus1" src="/media/old/540aca34-fa60-455f-a992-42bcb0765237-dreadnoughtus1.jpg" title="dreadnoughtus1" />

Veliko otkriće u Argentini

Bio dug 26 metara: Pronađeni fosilni ostaci najvećeg dinosaurusa ikada

NASA je izvijestila da će u nedjelju, 7. septembra, kraj Zemlje proletjeti asteroid promjera oko 20 metara.

Naučnici su objavili da će asteroid, nazvan 2012 RC, proći kraj Zemlje, tačnije, iznad Novog Zelanda, ali neće biti vidljiv golim okom, no moći će ga se uočiti i najjednostavnijim teleskopom, prenosi Time. 
&nbsp; 
Asteroid ne predstavlja nikakvu opasnost za Zemlju niti obližnje satelite, ali je jedinstvena prilika za naučnike da dođu do novih saznanja vezanih za ovakve i slične pojave. 
&nbsp; 
Vi&scaron;e u videu.

<div><object classid="clsid:D27CDB6E-AE6D-11cf-96B8-444553540000" codebase="http://download.macromedia.com/pub/shockwave/cabs/flash/swflash.cab#version=9,0,47,0" height="394" id="flashObj" width="700"><param name="movie" value="http://c.brightcove.com/services/viewer/federated_f9?isVid=1&amp;isUI=1" /><param name="bgcolor" value="#FFFFFF" /><param name="flashVars" value="videoId=3767525587001&amp;linkBaseURL=http%3A%2F%2Fti.me%2F1t3u7TT&amp;playerID=1917933886001&amp;playerKey=AQ~~,AAAAABGEUMg~,hNlIXLTZFZn-NQOazMchMDWH0SI1hX7f&amp;domain=embed&amp;dynamicStreaming=true" /><param name="base" value="http://admin.brightcove.com" /><param name="seamlesstabbing" value="false" /><param name="allowFullScreen" value="true" /><param name="swLiveConnect" value="true" /><param name="allowScriptAccess" value="always" /><embed allowfullscreen="true" allowscriptaccess="always" base="http://admin.brightcove.com" bgcolor="#FFFFFF" flashvars="videoId=3767525587001&amp;linkBaseURL=http%3A%2F%2Fti.me%2F1t3u7TT&amp;playerID=1917933886001&amp;playerKey=AQ~~,AAAAABGEUMg~,hNlIXLTZFZn-NQOazMchMDWH0SI1hX7f&amp;domain=embed&amp;dynamicStreaming=true" height="394" name="flashObj" pluginspage="http://www.macromedia.com/shockwave/download/index.cgi?P1_Prod_Version=ShockwaveFlash" seamlesstabbing="false" src="http://c.brightcove.com/services/viewer/federated_f9?isVid=1&amp;isUI=1" swliveconnect="true" type="application/x-shockwave-flash" width="700" /></object></div>

&nbsp;

Neće biti vidljiv golim okom

Asteroid će u nedjelju preletjeti iznad Novog Zelanda!

Članovi Astro grupe &quot;Sarajevo&quot; proteklog vikenda snimili su kometu Žak (Komet C/2014 E2 Jacques). Kako nam je kazao osnivač grupe, &nbsp;Alan Ćatović, ovaj dugoperiodni komet otkriven 13. 03. 2014. u Brazilu, a posebno je zanimljiv njegov zelenkasti sjaj.

- Također smo snimili i galaksiju Andromedu, koja je spiralna &nbsp;galaksija udaljena 2,5 miliona svjetlosnih godina od Zemlje i nalazi se u sazviježđu Andromeda. M31 je najbliža spiralna galaksija na&scaron;oj galaksiji Mliječni put &ndash; dodao je Ćatović.

&nbsp;

<img alt="galaksija-andromeda" src="/media/old/5406ee0d-73a4-482e-86a8-5ccbb0765237-galaksija-andromeda.jpg" title="galaksija-andromeda" />

Galaksija Andromeda

Uspjeh astronoma amatera

Članovi Astro grupe "Sarajevo" snimili kometu Žak

Želeći upozoriti na katastrofalne posljedice klimatskih promjena uslijed globalnog zatopljenja Svjetska meteorolo&scaron;ka organizacija (WMO) je za UN samit napravila fiktivnu vremensku prognozu, koja je izgledan scenarij u skoroj budućnosti.

Na ovaj zanimljiv i vrlo &#39;&#39;realan&#39;&#39; način stručnjaci su željeli predočiti crnu sliku svijeta koja nas čeka u budućnosti i kako će se on promijeniti do 2050. godine.

Fiktivne vremenske prognoze Evrope, Afrike i Amerike dočarali su serijom videa koji pokazuju su&scaron;e, tajfune, poplave i smrtonosne toplotne valove koji nam prijete u budućnosti.

&#39;&#39;Oni pokazuju uvjerljivu sliku života kakav bi mogao biti na toplijoj planeti&#39;&#39;, objasnio je Michel Jarraud, glavni sekretar WMO-a.

Tekst koji prati prvi video glasi &#39;&#39;While climate change is global, the impacts will be local&#39;&#39;, pozivajući ukupno čovječanstvo da napravi zaokret i krene prema svjetlijoj budućnosti.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="360" src="//www.youtube.com/embed/Hbne3q9Xers" width="640"></iframe></div>

&nbsp;

Crna slika budućnosti

Uznemirujući snimak koji pokazuje kako će svijet izgledati 2050. godine

Prema istraživanju provedenom u Velikoj Britaniji između 2007. i 2011. broj ljudi koji su primljeni u bolnicu zbog raka kože i malignog melanoma popeo se sa 87.685 na 123.808 osoba.

To je rast od 41 posto, a treba napomenuti da u istraživanje nisu uključene osobe koje su se od raka kože liječile u &quot;dnevnoj&quot; bolnici.

Zdravstveni radnici kažu da ovako veliki broj oboljelih pokazuje da ljudi nisu učinili dovoljno da se za&scaron;tite od bolesti koju je najče&scaron;će lako spriječiti.

Profesorica Jane Maher, službenica u humanitarnom udruženju za oboljele od raka, kaže: &quot;Dana&scaron;nji broj oboljelih govori nam da britanska javnost jo&scaron; uvijek ne shvata ozbiljno rizike od oboljevanja od raka kože&quot;, prenosi Net.hr.

Alarmantna je činjenica da je riječ o bolesti koju se uglavnom može spriječiti, no da uprkos tome broj oboljelih u Velikoj Britaniji raste po stopi koja je među najvi&scaron;ima u svijetu.

Prema podacima Britanskog udruženja dermatologa, rak kože najče&scaron;ći je oblik raka u Engleskoj. Konkretno broj oboljelih od raka kože jednak je broju oboljelih od svih drugih vrsta tumora zajedno.

Alarmantni rezultati istraživanja u Velikoj Britaniji

Broj oboljelih od ove vrste tumora udvostručio se u posljednjih pet godina

Japanski istraživači saop&scaron;tili su danas da su ustanovili novi test za brzo otkrivanje virusa ebole, čiji su rezultati gotovi za 30 minuta, dok je za sada&scaron;nje testove potrebno oko dva sata.

&quot;Taj novi metod nije efikasniji samo zato &scaron;to je brži, već je jeftiniji od sada&scaron;njeg koji se koristi u zapadnoj Africi gdje vlada epidemija ebole&quot;, izjavio je naučnik Jiro Yasuda sa Univerziteta u Nagasakiju.

Naučnici su razvili tehniku prema kojoj se izdvajaju samo specifični geni virusa ebole.

Tehnika se sastoji u izvlačenju ribonukleinske kiseline (RNK) iz virusa ebole koji je prethodno neutralisan.

Na taj način se stvara nova sekvenca DNK-a virusa, koja se potom pomije&scaron;a sa uzorkom krvi osobe za koju se sumnja da je inficirana. Ta smjesa se zagrije i nakon 30 minuta se pojave specifični geni DNK ebole ukoliko je virus prisutan u krvi.

Ljekari sada koriste metod replikacije gena virusa, &scaron;to je duža procedura i zahtijeva posebnu opremu.

&quot;Za nov metod je potrebna jednostavna oprema za grijanje pomoću bateriije i to ko&scaron;ta nekoliko stotina dolara, &scaron;to je cijena koju bi mogle sebi da priu&scaron;te zemlje pogođene ebolom&quot;, rekao je Yasuda.

Prema posljednjem bilansu Svjetske zdravstvene organizacije, 3.069 osoba je inficirano ebolom od kojih su 1.552 umrle u četiri zemlje pogođene tim smrtonosnim virusom - u Liberiji, Sijera Leoneu, Gvineji i Nigeriji. Prije nekoliko dana je registrovan prvi slučaj ebole u Senegalu.

WHO ocjenjuje da će moći da zaustavi &scaron;irenje zaraze za tri mjeseca, ali procjenjuje da će u tom periodu biti inficirano oko 20.000 ljudi.

Efikasniji, jeftniji i brži metod

Uspjeh naučnika iz Japana: Razvili 30-minutni test na ebolu

&nbsp;

Kako bi se osigurale zalihe hrane u budućnosti, ali i spriječile daljnje klimatske promjene, potrebno je &scaron;to prije smanjiti proizvodnju i konzumaciju mesa. Ovo je preporuka najnovije studije koju su izradili stručnjaci s Cambridgea i Aberdeena.

Rast svjetske populacije, sve veća popularnost mesnih dijeta, pretvaranje &scaron;uma u pa&scaron;njake, upotreba gnojiva i emisija metana dovest će do porasta stakleničkih plinova za 80 posto u sljedećih 30 godina &scaron;to će se direktno odraziti na klimatske promjene.

- Poljoprivredne prakse nisu nužno krive zbog toga, nego na&scaron; izbor hrane. Imperativ je pronaći način kojim bi se hrana osigurala u cijelom svijetu, ali ne na način &scaron;irenja pa&scaron;njaka i usjeva - rekla je voditeljica studije, inače Slovenka, Bojana Bajželj, prenosi jutarnji.hr.

- Proizvodnja hrane je glavni razlog gubitka biolo&scaron;ke raznolikosti. Osim toga ona i najvećim dijelom doprinosi klimatskim promjenama i zagađenju. Zbog toga je važan i na&scaron; izbor - dodala je znanstvenica.

Rje&scaron;enje ovog problema, naučnici vidi u smanjenju otpada nastalog hranom i balansiranim dijetama koje podrazumijevaju manju uporabu mesa.

Prema studiji trenutni trendovi u prehrambenoj industriji pokazuju da će se do 2050. godine povr&scaron;ina pa&scaron;njaka povećati za 42 posto, a uporaba gnojiva za 45 posto. Predviđa se i nestanak desetine netaknutih tropskih &scaron;uma.

Ako imate ovu krvnu grupu, vjerovatnost gubljenja pamćenja vam je dvostruko veća!

Ozonski omotač pokazuje znake oporavka

Šta sve krije najveća antička grobnica u Grčkoj

Koliko brzo napreduje čovječanstvo ka dostizanju cilja - civilizacije tipa jedan?

Budućnost ratovanja: Pogledajte američki superbrzi tenk koji se izmiče raketama!

Naučnici uzgajaju ribe koje hodaju po tlu

Najveća donacija u historiji: Harvard dobio 350 miliona dolara

Na dnu Tihog okeana otkrivena mega-planina

Hawking upozorava: "Higgsov bozon mogao bi nas uništiti"

Bio dug 26 metara: Pronađeni fosilni ostaci najvećeg dinosaurusa ikada

Asteroid će u nedjelju preletjeti iznad Novog Zelanda!

Članovi Astro grupe "Sarajevo" snimili kometu Žak

Uznemirujući snimak koji pokazuje kako će svijet izgledati 2050. godine

Broj oboljelih od ove vrste tumora udvostručio se u posljednjih pet godina

Uspjeh naučnika iz Japana: Razvili 30-minutni test na ebolu

Alarmantni rezultati: "Mi smo krivi za klimatske promjene, hitno moramo prestati jesti meso!"

Nauka

Ako imate ovu krvnu grupu, vjerovatnost gubljenja pamćenja vam je dvostruko veća!

Ozonski omotač pokazuje znake oporavka

Šta sve krije najveća antička grobnica u Grčkoj

Koliko brzo napreduje čovječanstvo ka dostizanju cilja - civilizacije tipa jedan?

Budućnost ratovanja: Pogledajte američki superbrzi tenk koji se izmiče raketama!

Naučnici uzgajaju ribe koje hodaju po tlu

Najveća donacija u historiji: Harvard dobio 350 miliona dolara

Na dnu Tihog okeana otkrivena mega-planina

Hawking upozorava: "Higgsov bozon mogao bi nas uništiti"

Bio dug 26 metara: Pronađeni fosilni ostaci najvećeg dinosaurusa ikada

Asteroid će u nedjelju preletjeti iznad Novog Zelanda!

Članovi Astro grupe "Sarajevo" snimili kometu Žak

Uznemirujući snimak koji pokazuje kako će svijet izgledati 2050. godine

Broj oboljelih od ove vrste tumora udvostručio se u posljednjih pet godina

Uspjeh naučnika iz Japana: Razvili 30-minutni test na ebolu

Alarmantni rezultati: "Mi smo krivi za klimatske promjene, hitno moramo prestati jesti meso!"