AIDS vi&scaron;e nije neizlječiva bolest - naučnici Temple Univerziteta uspjeli su da iz ljudskih stanica zaraženih HIV-om potpuno izbace gen koji opasni virus ubacuje u svog "domaćina"! Jedan od ključnih razloga zbog kojih je HIV 1, najče&scaron;ći oblik virusa koji uzrokuje AIDS, izuzetno otporan na sve vrste lijekova i liječenja jeste činjenica da trajno ugrađuje svoj gen u DNK žrtve. U novom istraživanju naučnici su otkrili metodu kojom se usađeni geni virusa HIV 1 mogu zauvijek eliminisati iz ljudskih stanica, za sada, u laboratoriji. - Ovo je važan korak na putu prema trajnom izlječenju od AIDS-a, ističe prof. Kamel Khalili. On i njegovi saradnici uspjeli su da razviju molekularno "oruđe" koje bri&scaron;e tragove gena HIV 1. Kada se ubaci u stanice, kombinacija enzima nukleaze, koji uobičajeno "reže" DNK, i niza tzv. vodičke RNK (gRNK), kreće u "lov" na viralni gen "izrezujući" ga iz DNK. Nakon &scaron;to obave izbacivanje, "posao" preuzima "ma&scaron;inerija" stanice za obavljanje genetskog popravaka koja ponovno spaja odvojene dijelove DNK. - Budući da HIV 1 nikada ne odlazi iz obrambenog sistema, potrebno je ukloniti ga da bi pacijent sasvim ozdravio - poja&scaron;njava Khalili. Ista studija utvrdila je da bi otkriveno molekularno "oruđe" takođe moglo biti korisno za stvaranje vakcine. U svijetu je vi&scaron;e od 33 miliona ljudi zaraženo HIV-om. U razvijenim zemljama virus se uspje&scaron;no drži pod kontrolom antiretrovirusnom terapijom (HAART), međutim, bolest se sa svakim prekidom u liječenju uvijek može ponovno razmahati - navode mediji.

Naučnici razvili "oruđe" koje briše tragove gena HIV 1

AIDS više nije neizlječiva bolest!

Slonov nos nije samo vrlo dug, on je i najosjetljiviji u životinjskm svijetu, tvrdi studija japanskih naučnika objavljena u listu Genome Research. Genom afričkog slona ima najveći broj gena koji se odnose na olfaktivne (mirisne) receptore, gotovo 2.000, tvrde znanstvenici. To znači da je u slona osjetilo mirisa pet puta razvijenije nego u čovjeka i dva puta jače nego u psa. Konačno, prema studiji, slon je pretekao i dosada&scaron;njeg &scaron;ampiona u životinjskom svijetu - &scaron;takora. - Očito, slonov nos nije samo dug, on je i najuspje&scaron;niji - kazao je voditelj studije Yoshihito Niimura sa sveučili&scaron;ta u Tokiju. Način funkcioniranja olfaktivnih gena slona nije jo&scaron; dobro shvaćen, no očito im je pomogao da prežive kroz evoluciju. Čulo njuha omogućuje životinjama da pronađu hranu i partnera te izbjegnu predatore. Naučnici su u studiji uporedili mirisna čula slonova s 13 drugih životinja, među kojima su koze, zečevi, indijsko prase, krave ili čimpanze, prenosi portal croenergo.eu. Primati i ljudi imaju najslabije gene za miris, otkriva studija, a Niiumura obja&scaron;njava da je to možda posljedica jakog razvoja osjetila vida.

Imaju najveći broj gena koji se odnose na olfaktivne receptore

Slonovi imaju najosjetljiviji nos u životinjskm svijetu

&nbsp;
 Ruski teretni svemirski brod "progres M-24M" uspje&scaron;no se spojio sa Međunarodnom svemirskom stanicom (MSS) poslije lansiranja na raketi "sojuz-U" iz kosmodroma u Bajkonuru, saop&scaron;tila je kontrola misije u blizini Moskve. Brod se automatski spojio sa stanicom u predviđeno vrijeme. Proces je nadgledao kosmonaut-operator sa stanice, prenio je Itar-tas. "Progres" je putovao do orbitalne stanice kratkim letom od &scaron;est časova. Do sada su brodovi za prevoz zaliha ovog tipa putovali do stanice puna dva dana. "Progres" je dopremio vi&scaron;e od 2,3 tone zaliha za posadu, uključujući istraživačku opremu, gorivo, kiseonik, odjeću i hranu. Posadi su isporučeni i pokloni koje su im poslale njihove porodice. Pored standardnih obroka, kosmonauti dobijaju i svježe voće i slatki&scaron;e od svojih porodica i psihologa.

Nakon lansiranja iz Bajkonura

Progres M-24M se uspješno spojio sa Međunarodnom svemirskom stanicom

Prema teoriji koju su nedavno predstavili Carlo Rovelli i Hal Haggard sa Univerziteta Aix-Marseille u Francuskoj, crne rupe mogle bi se na kraju svojih života transformirati u vlastitu suprotnost - u bijele rupe koje bi svu materiju &scaron;to su je ikada proždrle izbacile u svemir. Teorija se temelji na jo&scaron; nepotvrđenoj kvantnoj gravitaciji, a u njoj je posebno zanimljivo to &scaron;to elegantno rje&scaron;ava pitanje uni&scaron;tavaju li crne rupe informacije gutanjem tvari. Prema novoj hipotezi prelazak crnih rupa u bijele započinje odmah nakon rađanja crnih rupa, međutim, budući da gravitacija u skladu s teorijom relativnosti razvlači vrijeme, vanjskim promatračima činilo bi se da su one nastavile postojati jo&scaron; milijardama ili trilijunima godina, ovisno o veličini. Ako je fizičarski dvojac u pravu, malene crne rupe danas bi mogle već početi pucati poput svemirskih petardi, a njihove eksplozije mogle bi se registrirati kao izvori visokoenergetskih kosmičkih zraka i drugih oblika zračenja. Zapravo, prema novoj teoriji neke od dramatičnih eksplozija koje su pripisane supernovama mogle bi u stvarnosti biti samrtni izdisaji crnih rupa koje su se formirale nedugo nakon velikog praska. Einsteinova op&scaron;ta teorija relativnosti predviđa da u zvijezdama na umoru proces uru&scaron;avanja pod vlastitom težinom (nakon &scaron;to su sagorjele nuklearno gorivo koje je u njima stvaralo pritisak iznutra), u jednom trenutku može postati tako nezaustavljiv da ga nijedna sila prirode ne može obrnuti, prenosi Tportal. U tom trenutku rađaju se crne rupe i njihova okrugla povr&scaron;ina poznata kao obzor događanja. Za vanjske promatrače zvijezda u njegovu sredi&scaron;tu zauvijek nestaje jer ni&scaron;ta &ndash; ni svjetlost niti ikakva druga vrsta informacije ne može pobjeći njenom moćnom gravitacijskom utjecaju koji je određen obzorom događanja. Budući da materija iskrivljuje prostor, klasična op&scaron;ta teorija relativnosti predviđa da će se zvijezda u njemu nastaviti sažimati u tzv. singularnost &ndash; područje u kojem je materija neograničene gustoće, a prostor neograničeno razvučen. U takvim situacijama poznati znakovi fizike prestaju funkcionirati. No mnogi fizičari vjeruju da bi u tom procesu u nekoj fazi mogli početi djelovati efekti kvantne gravitacije koji bi zaustavili uru&scaron;avanje i spriječili pojavu neograničenosti koja se ne uklapa najbolje u fizikalne koncepte stvarnosti. Prema jednom od glavnih pristupa u povezivanju kvantne teorije s gravitacijom, kojem je temelje, među ostalima udario i Rovelli, kvantnu prirodu mogao bi imati čak i prostorno-vremenski kontinuum, a ne samo gravitacija. On bi mogao biti istkan od malenih petlji koje se dalje vi&scaron;e ne mogu dijeliti. Prema teoriji koja tek treba dobiti svoju eksperimentalnu potvrdu, ove petlje kvantne gravitacije za sve promatrače bile bi toliko siću&scaron;ne da bi se prostor-vrijeme činio gladak i kontinuiran. U svom novom radu Rovelli i Haggard izračunali su da bi struktura petlji u određenom trenutku zaustavila daljnje uru&scaron;avanje crnih rupa, prenosi Tportal. Zvijezda koja se uru&scaron;ava dostigla bi fazu u kojoj daljnje sažimanje vi&scaron;e nije moguće jer se petlje ne daju sabiti ni u &scaron;to manje. One bi zapravo stvorile pritisak prema van koji su fizičari nazvali kvantnim odskokom pa bi se crna rupa pretvorila u bijelu rupu i eksplodirala. Neki drugi fizičari već su napravili slične kalkulacije, ali za cijeli svemir. One su pokazale da bi veliki prasak zapravo mogao biti jedan takav veliki odskok. Ako se crne rupe u određenom trenutku uistinu pretvaraju u bijele i izbacuju sve progutano, to bi moglo rije&scaron;iti jedno od najproblematičnijih pitanja fundamentalne fizike. Naime, Stephen Hawking jo&scaron; je 1970-ih izračunao da bi crne rupe trebale zračiti i postupno gubiti energiju sve dok ne nestanu. Ovo Hawkingovo zračenje značilo bi da su sve informacije koje su zajedno s materijom nestale u crnoj rupi trebale nestati zauvijek. To bi bilo protivno temeljnim principima kvantne teorije prema kojima informacije nikada ne mogu biti uni&scaron;tene.

AIDS više nije neizlječiva bolest!

Slonovi imaju najosjetljiviji nos u životinjskm svijetu

Progres M-24M se uspješno spojio sa Međunarodnom svemirskom stanicom

Crne rupe bi jednog dana mogle eksplodirati?

Nauka

AIDS više nije neizlječiva bolest!

Slonovi imaju najosjetljiviji nos u životinjskm svijetu

Progres M-24M se uspješno spojio sa Međunarodnom svemirskom stanicom

Crne rupe bi jednog dana mogle eksplodirati?