Jasmin Dolamić iz Tešnja bavi se astrofotografijom za koju kaže da nudi mogućnost da se svemir i pojave na nebu istraže na zanimljiviji način te prikaže sve što ljudsko oko ne može samo uočiti. Dolamić je o svojoj ljubavi prema svemiru pričao za "Avaz“ te otkrio kako je počeo snimati.<h2>Siva mrlja</h2>Astrofotografija je svako snimanje objekata na noćnom nebu. Može se snimati mobitelom, kamerom i teleskopom, ali prava astrofotografija nastaje kroz teleskop.- Mene je svemir počeo zanimati još u osnovnoj školi, sve što smo učili o nebeskim tijelima mi je bilo jako zanimljivo. Kroz to se rodila želja da imam teleskop i kad sam ga kupio, počeo sam i sam da promatram, a kasnije i snimam kako bi s ostalima mogao podijeliti šta se vidi kroz teleskop – započeo je svoju priču Dolamić.Prema njegovim saznanjima, Dolamić je jedini astrofotograf u Bosni i Hercegovini koji snima kroz teleskop. Objasnio je koja je razlika između vizuelne astronomije i astrofotografije.- Jedan od razloga zašto sam se počeo baviti ovom vrstom fotografiranja jeste što je to jedini način da se predstavi sve što se može vidjeti kroz teleskop i čak jedini način na koji se može vidjeti još detaljnije. Vizuelna astronomija, promatranje kroz teleskop, malo je zahtjevnija u smislu da se mora otići na tamnu lokaciju, mnogo dalje od grada, da bi se vidjeli detalji, a opet naše oči ne mogu zabilježiti sve boje u objektima koje promatramo pa oni najčešće izgledaju kao sive mrlje. Veliki broj ljudi kada vidi te objekte se razočara, jer ne izgledaju kao na internetu. Oboje ima svoje čari, svakako, ali fotografija nudi više detalja – naveo je Dolamić.

Dodao je da većini koja se počne baviti astronomijom, prvi objekt posmatranja i snimanja bude Mjesec, pa je takva situacija bila i kod njega. Međutim, izdvojio je i najdraže snimke koje je uspio uhvatiti.- Mjesec je najmanje zahtjevan za naciljati i snimiti, pa je to bio i meni prvi objekt. Nakon toga je uslijedila Velika maglica u Orionu. Najdraža fotografija koju sam uspio zabilježiti je Aurora u Mostaru. Te noći smo imali radionicu i ona se pojavila, što je jako rijetka pojava. Osim toga, posebno mi je drago bilo što sam snimio galaksiju NGC 7331 i u tom kadru ima Stefanov kvintet. Na nju sam potrošio više od 20 sati i zaista mi je ostala urezana u sjećanje – prisjetio se Dolamić.<h2>Nastanak fotografije</h2>Da bi nastala dobra fotografija, mora se proći kroz proces koji oduzima mnogo vremena, a odvija se u tri faze – planiranje, snimanje i obrada.- Prije samog snimanja bude mnogo planiranja za koje koristimo i planetarijumske softvere, naprimjer Stellarium, pa se doslovno može isplanirati kadar kroz teleskop. Nakon toga, odlazi se na dosta tamnu lokaciju, pripremi se oprema i snima se. Snimljeni materijal se obrađuje, kako bi se istaknule boje i detalji, te kako bi prikaz objekta bio što realniji – objasnio je Dolamić.Istaknuo je da naša država ima veliki potencijal za astroturizam, koji se praktikuje u svijetu.- Mnogi astronomi idu u potragu za tamnim nebom, a kod nas postoje 2-3 lokacija gdje je najtamnije nebo u cijeloj Evropi, a da je pritom pristupačno. To su, naprimjer, dijelovi na planini Maglić i Glamočko polje. Čak i da se ne ide na ta mjesta, sasvim je dovoljno malo se odmaći od grada kako bi se stvorili sasvim solidni uvjeti za astronomiju – zaključio je Dolamić.<h2>Izvori zagađenja</h2>- Imamo sreću da nemamo mnogo velikih gradova koji su izvori svjetlosnog zagađenja. Veliki dio naše države nije pretjerano svjetlosno zagađen, tako da imamo baš povoljne uslove za bavljenje astronomijom. Dovoljno je da se odmaknete desetak kilometara od grada, gdje je tamno nebo i imate odličan pogled – kazao je.

Najdraža fotografija koju sam uspio zabilježiti je Aurora u Mostaru, koja je jako rijetka

Uspješni astrofotograf Jasmin Dolamić za "Avaz": Naša država ima veliki potencijal za astroturizam

Skupljanje magle moglo bi ublažiti nestašicu vode na najsušnijem mjestu na svijetu, pokazalo je novo istraživanje.<h2>Izvediv način</h2>U čileanskoj pustinji Atacama, gdje je padavina manje od 1 milimetra godišnje, glavni izvor vode su podzemni prostori ispunjeni vodom koji su se posljednji put napunili prije između 17.000 i 10.000 godina.Takozvana žetva magle, gdje se voda od magle skuplja i sprema, izvediv je način da se osigura prijeko potrebna voda, rekli su naučnici u istraživanju objavljenom u stručnom časopisu Frontiers in Environmental Science.U jednogodišnjoj terenskoj studiji otkrili su da je moguće sakupiti čak 5 litara vode po kvadratnom metru svaki dan.<h2>Ključna prilika</h2>Koautorica studije Virdžinija Karter Gamberini (Virginia Carter) rekla je da je istraživanje pokazalo da je moguće povećati korištenje vode od magle, "od ruralnog, prilično malog rješenja do praktičnog vodnog resursa za gradove".- Naša otkrića pokazuju da magla može poslužiti kao komplementarna urbana opskrba vodom u sušnim područjima gdje klimatske promjene pogoršavaju nestašicu vode - rekla je.Sakupljanje i korištenje vode, posebice iz nekonvencionalnih izvora kao što je magla, predstavlja ključnu priliku za poboljšanje kvalitete života stanovnika.Sakupljači magle obično se sastoje od plastičnih gustih, mreža postavljenih da budu na udaru vjetra. Kako vjetar tjera maglu kroz mrežu, kapljice vode skupljaju se na mreži i padaju u oluk koji vodi do spremnika za vodu.Sakupljena voda mogla bi se koristiti za piće, navodnjavanje i lokalnu proizvodnju hrane. Međutim, istraživači su rekli da će i dalje biti potrebni veliki sistemi skladištenja, infrastruktura cjevovoda i načini distribucije.

U čileanskoj pustinji Atacama, padavina je manje od 1 milimetra godišnje

Novo istraživanje: Skupljanjem magle može se ublažiti nestašica vode u sušnim područjima

NASA je danas povećala vjerovatnoću da će asteroid "ubica grada" 2024 YR4 udariti u Zemlju 22. decembra 2032. godine na 3,1 posto, javlja Anadolu.Sadašnja šansa 1 prema 32 je značajno povećanje u odnosu na prethodnu procjenu od 2,8 posto.<h2>Dovoljno velik da izazove štetu</h2>Vjerovatnoće su se kretale oko dva posto posljednjih sedmica usred dnevnih ažuriranja iz NASA-e.Asteroid je dovoljno velik da izazove lokaliziranu štetu u "nevjerovatnom slučaju" da udari u Zemlju, navodi američka svemirska agencija.Odveć je premašio prag vjerovatnoće od jedan posto da bi o tome bile obaviještene vladine agencije uključene u planetarnu odbranu, kao i Savjetodavna grupa za planiranje svemirskih misija i Ured Ujedinjenih nacija za svemirska pitanja.<h2>Širok do 90 metara</h2>Procjenjuje se da je 2024 YR4 širok od 40 do 90 metara.Prvi put je otkriven teleskopom koji je finansirala NASA u Čileu 27. decembra prošle godine.Od tada je zadobio međunarodnu pažnju, jer naučnici nastavljaju proučavati šanse za njegov udar, iako su izgledi da će u potpunosti promašiti Zemlju i dalje velike.

Vjerovatnoće su se kretale oko dva posto posljednjih sedmica usred dnevnih ažuriranja iz NASA-e

NASA: Šansa da asteroid "ubica grada" udari u Zemlju povećana na 3,1 posto

Duboko u središtu Mliječnog puta, na oko 24.000 svjetlosnih godina od Zemlje, astronomi su identifikovali tajanstveni par nebeskih objekata koji nevjerovatnom brzinom jure kroz svemir.Istraživanja sugeriraju da bi to mogla biti hiperbrza zvijezda praćena egzoplanetom. Ako se ova pretpostavka potvrdi, radilo bi se o najbržem poznatom egzoplanetarnom sistemu do sada.&nbsp;<h2>Super-Neptunov egzoplanet</h2>Dok se većina zvijezda kreće brzinom od nekoliko stotina hiljada kilometara na sat, a Sunce putuje kroz našu galaksiju brzinom od 720.000 kilometara na sat, ovaj novootkriveni sistem egzoplaneta kreće se nevjerovatnom brzinom od najmanje 1,92 miliona kilometara na sat (540 kilometara u sekundi).- Vjerujemo da se radi o takozvanom super-Neptunovom egzoplanetu koji kruži oko zvijezde male mase na udaljenosti koja bi u našem Sunčevom sistemu bila između orbita Venere i Zemlje. Ako se ovo potvrdi, bit će to prvi planet ikada otkriven u orbiti oko hiperbrze zvijezde - objašnjava astronom Sean Terry sa Univerziteta Marilend i NASA-inog Goddard Space Flight Centra.Ovaj egzoplanetarni sistem prvi put je otkriven još 2011. godine zahvaljujući podacima iz projekta Microlensing Observations in Astrophysics (MOA), koji se provodi na opservatoriji Mount John Univerziteta u Canterburyju na Novom Zelandu. Naučnici su koristili metodu gravitacijskog mikrosočiva, tehniku koja omogućava pojačavanje svjetlosti udaljenih zvijezda kada se masivni objekat poravna s njima iz naše perspektive.<h2>Određivanje mase</h2>Još 2011. godine astronomi su utvrdili da je jedan od objekata 2300 puta masivniji od drugog, ali tada nisu mogli precizno odrediti njihove mase.- Određivanje odnosa masa je relativno lako, ali izračunavanje njihovih stvarnih masa mnogo je teže - kaže astronom Dejvid Benet (David Bennett) sa Univerziteta Marilend i NASA-inog Goddard Space Flight Centra.Postojale su dvije mogućnosti – ili se radi o sistemu zvijezda-planet, gdje planet ima 29 puta veću masu od Zemlje, ili o lažnom super-Jupiteru s mjesecom. Nova studija, koja koristi podatke opservatorija Keck i ESA-inog satelita Gaia, objavljena u časopisu The Astronomical Journal, sugerira da je prva opcija vjerovatnija.Brzina zvijezde ukazuje na to da bi mogla dostići brzinu potrebnu za bijeg iz Mliječnog puta i potencijalno krenuti ka međugalaktičkom prostoru.- Da bismo bili sigurni da je novoidentifikovana zvijezda zaista dio sistema koji je uzrokovao signal uočen 2011. godine, željeli bismo je ponovo posmatrati kroz nekoliko godina i provjeriti kreće li se u očekivanom pravcu i brzinom - zaključuje Bennett.

Astronomi su identifikovali tajanstveni par nebeskih objekata koji nevjerovatnom brzinom jure kroz svemir

NASA je možda otkrila najbrži planetarni sistem u našoj galaksiji

Naučnici su otkrili novi način za predviđanje koji će karcinomi postati agresivni prije nego što se rašire - utirući put postupcima koji će zaustaviti napredovanje bolesti, prenosi njemačka novinska agencija dpa.<h2>Vanstanični matriks</h2>Nova studija, objavljena u časopisu Nature Communications, govori o tome kako neposredno okruženje pomaže stanicama raka da se probiju iz tumora i započnu svoj smrtonosni marš po tijelu.Struktura zvana vanstanični matriks (ECM) drži tumor "na okupu", ponašajući se poput skele oko zgrade u izgradnji.Sada su naučnici s Instituta za istraživanje raka u Londonu (ICR) i Instituta za rak Barts na Sveučilištu Queen Mary u Londonu otkrili kako stanice raka koriste raspored ove skele kao "kartu puta" da napuste tumor i počnu se širiti.Otkrili su da ECM pokreće promjene unutar samih stanica raka - mijenja njihov oblik i pojačava njihovu sposobnost putovanja u različite dijelove tijela.Ovo otkriće, koje je vrhunac gotovo desetljeća istraživanja započetog na King's Collegeu u Londonu, znači da se agresivniji tumori, koji će se vjerojatno širiti, sada mogu lakše identificirati u ranijoj fazi.Trenutno se razvijaju lijekovi koji ciljaju na strukturu ECM-a, kao i na gene koji pokreću promjene oblika stanica.<h2>Plan puta</h2>Viktorija Sanz Moreno (Victoria), profesorica biologije stanica raka i metastaza na ICR-u, koja je vodila studiju, rekla je: "Naše istraživanje je otkrilo plan puta koji stanice raka slijede kako bi izašle iz tumora, omogućujući da izazovu sekundarni tumor negdje drugo u tijelu."- Sada kada razumijemo ovu mapu puta, možemo ciljati na njegove različite aspekte, kako bismo zaustavili širenje agresivnih karcinoma. Vlakna u strukturi koja okružuje tumor su gušća i postavljena su poput staze koju stanice slijede.Buduća istraživanja trebala bi istražiti načine ciljanja ove strukture, kako bi se spriječilo da stanice raka pobjegnu i slijede taj put. Mogli bismo također otkriti da ciljanje te guste strukture vlakana znači da drugi lijekovi mogu lakše doći do stanica raka, što bi moglo poboljšati učinkovitost liječenja - navodi.Dr. Oskar Majkes (Oscar Maiques) s Instituta za rak Barts rekao je da je ova studija kulminacija gotovo desetljeća istraživanja kako bi se razumjelo kako stanice raka stupaju u interakciju s okolinom, poznatom kao vanstanični matriks.&nbsp;- Važno je da vidimo da različite regije tumora sadrže različite informacije o budućem ponašanju tog raka. Kad kliničari vrše biopsiju tumora, naše istraživanje pokazuje da je ono što je izvan tumora jednako važno kao i ono u središtu - jer to sadrži ključne informacije o tome hoće li se rak vjerojatno širiti - kazao je.<h2>Promatrano 99 pacijenata</h2>Za potrebe studije, koju su financirali Cancer Research UK i Barts Charity, naučnici su promatrali tumorsko tkivo 99 pacijenata s melanomom, rakom kože, i rakom dojke.Vidjeli su da je ECM različito "postavljen" u tri različita područja tumora.Na krajnjoj vanjskoj granici tumora, vlakna ECM-a bila su raspoređena u smjeru od tumora, osiguravajući "tragove" koje stanice raka mogu slijediti dok bježe.Naučnici su također uočili razlike u tipu gena u stanicama ovisno o tome gdje su u tumoru. Otkrili su da je veća prisutnost gena za enzime koji utječu na ECM, s pojačanom ekspresijom, povezana s kraćim vremenom preživljavanja kod istraživanih tumora.Rekli su da ovo otvara nove puteve za liječenje raka prije nego što se proširi, poput lijekova koji ciljaju lizil oksidazu (LOX), koji su već u kliničkim ispitivanjima.

Struktura zvana vanstanični matriks (ECM) drži tumor "na okupu", ponašajući se poput skele oko zgrade u izgradnji

Važno istraživanje: Naučnici pronašli način kako predvidjeti koji će tumori postati agresivni

Američka NASA i Evropska svemirska agencija (ESA) aktivno prate kretanje asteroida YR4, koji je nazvan "ubica gradova", a nakon procjene da su šanse da udari u zemlju udvostručene.Naučnici su otkrili da je procenat vjerovatnoće sa 1,2 skočio na 2,2, dok je Međunarodna astronomska unija (IAU) proglasila asteroid "nivoom 3" na Torinskoj skali opasnosti, što ga čini jedinim čiji je nivo iznad nule.<h2>Nema brige</h2>Procjenjeno je da bi YR4 oslobodio energiju od nekoliko miliona tona TNT-a, a udar bi bio 150 puta snažniji od atomske bombe bačene na Hirošimu. Iako proračuni izgledaju alarmantno, astronom i profesor planetarnih nauka Ričard Binzel (Richard) sa Masačusetskog instituta tehnologije smatra da nema razloga za brigu.-	Možemo očekivati da će procenat vjerovatnoće varirati. Ovako se jednostavno odvijaju mjerenja naučnih podataka - kazao je.<h2>Potencijalni rizik od udara</h2>Drugi stručnjaci naglašavaju da šansa od 2,3 odsto za udar znači da postoji i šansa od 97,9 odsto da će YR4 potpuno promašiti Zemlju.I dok sofisticirana tehnologija pomno prati kretanje najopasnijeg asteroida oglasio se David Rankin, inženjer NASA na projektu Catalina Sky Survey Project, koji je iznio projekciju potencijalno ugroženih područja. Ukoliko YR4 ne promaši našu planetu našao bi se u pojasu od sjevera Južne Amerike preko Tihog okeana do Južne Azije, Arapskog mora i Afrike.<h2>Značajna šteta</h2>Drugim riječima, u potencijalnoj opasnosti bile bi zemlje poput Indije, Pakistana, Bangladeša, Etiopije, Sudana, Nigerije, Kolumbije, Venecuele i Ekvadora, prenosi Yahoo.com.Agencija NASA objašnjava da će stalna posmatranja orbite asteroida poboljšati razumijevanje njegove "vjerovatnoće udara". Pominje se i mogućnost da se YR4 skine sa liste opasnih asteroida, kao što je to bio slučaj i sa drugim "svemirskim stenama" u prošlosti.

Kada nam se asteroid približi 2032., naći će se oko 106.000 kilometara od Zemlje, što daje mnogo prostora da se izbjegne najgori scenario, ističu stručnjaci.Procjenjuje se da je YR4 širok do 90 metara. Takve "svemirske stene" udare u našu planetu u prosjeku jednom na nekoliko hiljada godina, mogu da naprave značajnu štetu, ali ne i razaranje kao u doba dinosaurusa.

Možemo očekivati da će procenat vjerovatnoće varirati, rekao je Binzel

Naučnici su otkrili da je procenat vjerovatnoće sa 1,2 skočio na 2,2

Ovo su države koje bi najopasniji asteroid mogao da pogodi 2032. godine

Istraživači su otkrili organske spojeve i minerale potrebne za život u do sada neviđenim uzorcima prikupljenim s asteroida Bennu blizu Zemlje, dodajući dokaze ideji da su asteroidi vjerovatno isporučili građevne blokove života našem planetu rano u njegovoj historiji, piše <a href="https://edition.cnn.com/2025/01/29/science/asteroid-bennu-building-blocks-of-life/index.html">CNN</a>.Uzorci također pružaju prozor u razumijevanje kakvih je kemijskih i bioloških procesa već bilo u toku dok se svemirsko kamenje kaotično odbijalo uokolo tokom ranih dana Sunčevog sustava.<h2>Hemijske sastavne dijelove života</h2>Preliminarne analize uzoraka kamenja i prašine objavljenih tokom prošle godine pokazale su da je asteroid sadržavao vodu, kao i ugljik, dušik i druge organske tvari, ali hemijski sastav organskog materijala bio je uglavnom nepoznat.Novo istraživanje pokazalo je da asteroid sadrži mnoge hemijske sastavne dijelove života, poput aminokiselina i komponenti koje se nalaze u DNK, rekao je dr. Daniel P. Glavin, viši naučnik za povrat uzoraka u NASA-inom Goddard Space Flight Centru u Greenbeltu, Marilend.- Sve je ovo vrlo uzbudljivo jer sugerira da su asteroidi poput Bennua nekada djelovali poput ogromnih kemijskih tvornica u svemiru i mogli su isporučiti sirovine za život na Zemlju i druga tijela u našem Sunčevom sustavu - rekao je Glavin, glavni autor studije na uzorcima objavljenim u srijedu u časopisu "Nature Astronomy".Osim toga, autori zasebnog rada objavljenog u srijedu u časopisu Nature otkrili su soli i minerale ključne za život, uključujući neke nikad ranije viđene u uzorcima asteroida, unutar Bennuovih stijena - kao i naglašavajući ulogu koju je drevna voda igrala na asteroidu.Rezultati oba rada, objavljeni u srijedu tokom NASA-ine press konferencije, predstavljaju "revolucionarno naučno otkriće", rekao je Nicky Fox, pomoćni administrator NASA-ine Uprave za naučne misije.- Ova dva rada zajedno idu ruku pod ruku i govore da je Bennu bio mnogo zanimljivije i kompliciranije mjesto nego što smo mu vjerovatno pripisivali čak i prije šest mjeseci - rekao je dr. Tim Mekoj (McCoy), suvoditelj studije Nature i kustos meteorita u Nacionalnom prirodoslovnom muzeju Smithsonian.<h2>Šta je Bennu</h2>Bennu je svemirska stijena bogata ugljikom poznata kao asteroid gomile ruševina. Znanstvenici vjeruju da je Bennu nekoć bio dio većeg "roditeljskog" asteroida koji je izgubio nekoliko dijelova zbog udara. Zatim su se ti razneseni komadi spojili, poput hrpe stjenovitih ruševina koje gravitacija slabo drži zajedno.Uzorak je sakupila iz Bennua u oktobru 2020. NASA-ina misija pod nazivom OSIRIS-REx, ili Origins, Spectral Interpretation, Resource Identification and Security-Regolith Explorer. To je bio prvi put da su SAD poslale svemirsku letjelicu da nakratko sleti na asteroid i prikupi materijal.&nbsp;Svemirska letjelica OSIRIS-REx zatim je ispustila kapsulu kada je zanjihala pokraj Zemlje u septembru 2023., poslavši je padobranom u pustinju Utaha.Tim istraživača radio je kako bi pažljivo dohvatio kapsulu i osigurao da uzorci unutra ostanu netaknuti i potpuno zatvoreni od Zemljine atmosfere i okoliša koji bi mogli kontaminirati izvanzemaljsko kamenje i prašinu i potencijalno iskriviti svaku analizu njezinih svojstava.Naučnici su bili oduševljeni kada su shvatili da kapsula sadrži dvostruko više od očekivane količine materijala, koja je iznosila oko 120 grama, ili otprilike kao težina komada sapuna. Uzorci su podijeljeni i podijeljeni s istraživačima širom svijeta.Glavin i njegov tim otkrili su hiljade organskih molekularnih spojeva, uključujući 33 aminokiseline, u Bennu uzorcima koje su proučavali. Aminokiseline, ili molekule koje se spajaju u proteine, neke su od građevnih jedinica života.Istraživači su pronašli 14 od 20 aminokiselina koje se koriste u biologiji za izgradnju proteina i 19 neproteinskih aminokiselina, od kojih su mnoge rijetke ili nepostojeće u poznatoj biologiji, rekao je Glavin.Tim je također otkrio adenin, gvanin, citozin, timin i uracil - svih pet bioloških nukleobaza ili komponenti koje čine genetski kod u DNK i RNK.- Sve ove organske molekule već su pronađene u meteoritima, ali za razliku od meteorita, Bennu uzorci su netaknuti i zaštićeni su od zagrijavanja tokom ulaska u atmosferu i izloženosti zemaljskoj kontaminaciji. Tako da sada imamo mnogo više povjerenja da su ti hemijski građevni blokovi života zapravo izvanzemaljskog porijekla i formirani u svemiru, a ne zagađivači sa Zemlje - rekao je Galavin, prenosi <a href="https://edition.cnn.com/2025/01/29/science/asteroid-bennu-building-blocks-of-life/index.html">CNN</a>.

NASA sazvala konferenciju za medije nakon revolucionarnog otkrića

Historijsko otkriće, na asteroidu pronađeni tragovi vanzemaljskog života

Mermerna statua žene, za koju se vjeruje da je stara više od 2.000 godina, pronađena je danas u kanti za smeće u blizini Soluna.To je potvrdila policija tog grada. Građanin Soluna, koji je pronašao statuu od 80 centimetara u kanti za smeće, predmet je predao lokalnim vlastima, koje su kontaktirale arheologe da procjene njegov značaj, prenosi AP.Policija je saopćila da su stručnjaci procijenili da je statuta stara oko 2.000 godina, kao i da će predmet biti predat lokalnoj upravi za antikvitete na čuvanje i proučavanje.Muškarac, koji se sumnjiči da je bacio statuu u smeće, priveden je, ali je nakon ispitivanja pušten bez optužbe.

Muškarac, koji se sumnjiči da je bacio statuu u smeće, priveden je, ali je nakon ispitivanja pušten bez optužbe

U kanti za smeće pronađena statua stara 2.000 godina

Na Nacionalni dan paleontologa, koji se obilježava 20. januara 2025. godine, u Limi, glavnom gradu Perua, otvorena je izložba fosila koja je privukla veliku pažnju javnosti, javlja Anadolija.Institucije posvećene paleontologiji u Peruu udružile su snage kako bi proslavile Nacionalni dan paleontologije izložbom na kojoj su prikazani izvanredni primjerci.Izložba na Geološkom, rudarskom i metalurškom institutu (INGEMMET) uključuje fosil devet miliona godina starog morskog psa (Cosmopolitodus hastalis), maloljetnog krokodila (Piscogavialis) i fosilizirani zub megalodona.Cilj ovog događaja bio je ne samo da se proslavi doprinos paleontologije u razumijevanju prošlosti, već i da se podigne svijest o važnosti očuvanja fosilnih nalaza kao dijela svjetske prirodne baštine.

Cilj ovog događaja bio je ne samo da se proslavi doprinos paleontologije u razumijevanju prošlosti

Izloženi fosili stari milione godina u Peruu

Rijeka Amazon, najveći riječni sistem na svijetu, nije oduvijek tekala prema Atlantskom oceanu.&nbsp;Geološka istraživanja otkrila su da je prije miliona godina tok ove rijeke bio obrnut – od istoka prema zapadu, prema Tihom okeanu.Ovo zapanjujuće otkriće iznio je geolog Rasel Mejps (Russell Mapes) Mapes sa Sveučilišta Sjeverne Karoline još 2006. godine. Analizirajući sedimentne naslage, primijetio je prisutnost cirkona – minerala koji potječe isključivo iz istočnog dijela Južne Amerike – na lokacijama u središtu kontinenta. - Starost mineralnih zrna ukazivala je na specifične izvore u istočnoj i centralnoj Južnoj Americi - istaknuo je Mejps.Stručnjaci smatraju da se ovaj nevjerojatni preokret dogodio zbog tektonskih promjena. Tokom razdoblja krede, prije 65 do 145 milijuna godina, u sjeveroistočnoj Južnoj Americi postojalo je gorje koje je usmjeravalo rijeku prema zapadu. Ali, erozija tog gorja i kasnije uzdizanje Anda dramatično su promijenili nagib terena. - Amazona ima vrlo blagi pad, što znači da i najmanje promjene u reljefu mogu uzrokovati značajne promjene u toku rijeke - objašnjava Dru Koleman (Drew Coleman), Mejpesov mentor.Prema Mejpsu, ovaj se preokret vjerojatno dogodio u proteklih pet do deset miliona godina – nevjerojatno brzo u geološkom smislu. - Ovo pokazuje koliko je površina Zemlje prolazna - primijetio je.Iako se tačni mehanizmi preokreta Amazona i dalje proučavaju, nova otkrića nude uvjerljive dokaze da je moćna južnoamerička rijeka prošla kroz dramatične transformacije tijekom svoje geološke historije.

Geološka istraživanja otkrila su da je prije miliona godina tok ove rijeke bio obrnut – od istoka prema zapadu

Amazon nekada tekao u suprotnom smjeru

Najnoviji test SpaceX-ove ogromne rakete Starship je bio neuspješan.&nbsp;Predstavnici kompanije Ilona Maska (Elon Musk) izjavili su da je gornji stepen rakete izgubljen zbog problema koji su se pojavili nakon lansiranja iz Teksasa u četvrtak.Međutim, Super Heavy booster uspio se vratiti na lansirnu rampu prema planu, što je izazvalo aplauz timova na zemlji.Misija se dogodila nekoliko sati nakon prvog leta sistema raketa New Glenn, kojeg podržava Blue Origin, kompanije koja je u vlasništvu šefa Amazona Džefa Bezosa (Jeff Bezos).Dvojica tehnoloških milijardera takmiče se za dominaciju na tržištu svemirskih letjelica.- Starship je doživio brzu neplaniranu dezintegraciju tokom faze sagorijevanja. Timovi će nastaviti analizirati podatke s današnjeg testnog leta kako bi bolje razumjeli uzrok - saopćeno je iz SpaceX-a.Iz kompanije su dodali kako "s testovima poput ovoga, uspjeh dolazi iz onoga što naučimo, a današnji let pomoći će nam da poboljšamo pouzdanost Starshipa".Na društvenim mrežama su se pojavili snimci koji navodno prikazuju raspad rakete u plamenu. Snimak je podijelio i Ilon Mask.- Uspjeh je neizvjestan, ali zabava je zajamčena - poručio je Mask uz snimak.

<blockquote class="twitter-tweet">Success is uncertain, but entertainment is guaranteed! ✨ <a href="https://t.co/nn3PiP8XwG">pic.twitter.com/nn3PiP8XwG</a>&mdash; Elon Musk (@elonmusk) <a href="https://twitter.com/elonmusk/status/1880040599761596689?ref_src=twsrc%5Etfw">January 16, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Mask&nbsp; je izjavio i da su "poboljšane verzije" rakete i boostera "već spremne za lansiranje."- Preliminarne naznake ukazuju na curenje kisika/goriva u šupljini iznad zaštitnog zida motora rakete, dovoljno veliko da stvori pritisak koji premašuje kapacitet ventila - poručio je Mask.Inače, snimak lansiranja je zabilježio čak 7,2 miliona pregleda na prijenosu uživo.

<blockquote class="twitter-tweet">Super Heavy landing burn startup <a href="https://t.co/1373b38Nai">pic.twitter.com/1373b38Nai</a>&mdash; John Kraus (@johnkrausphotos) <a href="https://twitter.com/johnkrausphotos/status/1880031937164898510?ref_src=twsrc%5Etfw">January 16, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Timovi će nastaviti analizirati podatke s današnjeg testnog leta kako bi bolje razumjeli uzrok, naveli su iz SpaceX-a

Snimljen neuspjeh najnovijeg Maskovog projekta: "Uspjeh je neizvjestan, ali zabava je zajamčena"

Svemirske misije postaju sve ambicioznije i učestalije, pa tako se povećava i rizik od smrtonosnih nesreća koje bi mogle zadesiti astronaute.Od tehničkih kvarova, naglih padova pritiska i požara do problema sa snabdijevanjem hranom i vodom zbog kontaminacije ili kvarenja, potencijalne opasnosti su brojne.<h2>Misije spašavanja</h2>Kako se navodi u izvještaju Popular Sciencea, u svemiru je do sada stradalo 18 ljudi, među kojima je 14 NASA-inih astronauta. U svim tim slučajevima nastradala je cijela posada, pa nije bilo potrebe za pokretanjem misija spašavanja, prenosi "<a href="https://www.mirror.co.uk/news/weird-news/nasa-reveals-exactly-what-needs-34471360">The Mirror</a>".Međutim, kako NASA planira misiju na Mars tokom 2030-ih, priprema za moguće tragične situacije postaje sve važnija. U slučaju smrti jednog člana posade, jasno definisani protokoli postali bi ključni za sigurnost misije i očuvanje zdravlja preživjelih astronauta.NASA je prošle godine objavila tehnički dokument koji se bavi pitanjem smrtnosti u svemiru, naglašavajući potrebu za detaljnim planovima koji bi uključivali zaštitu preostale posade, utvrđivanje uzroka smrti i dostojanstveno postupanje s ostacima.&nbsp;- Najveći izazov bio bi osigurati sigurnost i zdravlje preživjelih članova posade - navodi se u izvješaju.Kako se navodi, u zatvorenoj atmosferi svemirske letjelice, raspadanje tijela može predstavljati ozbiljnu biološku prijetnju. Nusproizvodi razgradnje ili potencijalni patogeni mogli bi kontaminirati zrak i opremu, ugrožavajući preostalu posadu.&nbsp;<h2>Posebna obuka</h2>Zbog toga NASA preporučuje da svi astronauti prođu posebnu obuku za pravilno rukovanje tijelima, uključujući dugotrajno skladištenje ostataka.Također, izvještaj naglašava da su vremenski rokovi za rukovanje tijelom ograničeni zbog prirodnih procesa raspadanja. Ambijentalni uvjeti u svemiru, poput niskih temperatura, vlažnosti, razine kisika i pritiska, dodatno utječu na brzinu razgradnje.Ako bi astronaut preminuo tijekom svemirske šetnje, njegovo tijelo bilo bi pohranjeno u najhladnijem dijelu Međunarodne svemirske postaje (ISS) do povratka na Zemlju.&nbsp;U slučaju smrti na Mjesecu, ostaci bi se mogli relativno brzo vratiti. No, kod dugotrajnih misija poput putovanja na Mars, tijelo bi bilo sačuvano u specijaliziranim vrećama ili hermetički zatvorenim komorama dok povratak ne postane moguće, prenosi "The Mirror".

Kako se navodi u izvještaju Popular Sciencea, u svemiru je do sada stradalo 18 ljudi, među kojima je 14 NASA-inih astronauta

NASA otkrila šta se događa ako neko umre u svemiru

Novoidentificirani dubokomorski izopod, Bathynomus vaderi, zbog svoje sličnosti s maskom Dart Vejdera (Darth Vader), negativca iz "Ratova zvijezda", dobio je ime koje oduševljava i obožavatelje filma i znanstvenike.No, dok se svijet divi njegovom neobičnom izgledu, ova "morska stjenica" već godinama završava na tanjurima u Vijetnamu.Pronađen u dubinama Južnog kineskog mora, na području otočja Spratly, izopod može narasti preko 30 centimetara i težiti više od kilograma. Tim naučnika, predvođen Peterom Ngom s Nacionalnog univerziteta u Singapuru, otkrio je ovu vrstu u ribarnicama Quy Nhơna.- Kao najveći fan 'Ratova zvijezda' u timu, nisam mogao ignorirati sličnost ovog bića s Dartom Vejderom - izjavio je Ng.Izopod obitava na dubinama od 800 do 1200 metara, u uvjetima potpune tame, što dodatno evocira mračnu stranu Sithova reda. Ipak, njegova uloga u morskom ekosustavu još nije potpuno istražena.Iako je nauka tek prepoznala ovu vrstu, u vijetnamskoj kuhinji "morski Vejder" već od 2017. uživa status delikatese, usporediv s jastogom. No, naučnici upozoravaju na prekomjerni izlov, koji bi mogao ugroziti njegov opstanak.- Dubokomorske vrste suočavaju se s velikim izazovima zbog nekontroliranog ribolova - upozorila je Koni (Conni) Sidabalok iz indonezijske Nacionalne agencije za istraživanje i inovacije.Njeno istraživanje, objavljeno u časopisu Zoo Keys, poziva na oprez kako bi se očuvala ravnoteža u ekosustavu i spriječilo uništenje ove fascinantne vrste.

Prije nego što ga je nauka prepoznala kao novu vrstu divoski izopod iz Južnog kineskog mora već je bio delikatesa u jednoj državi

"Morski Dart Vejder" oduševio naučnike, već ima status delikatese u ovoj zemlji

Pun mjesec 13. januara je prvi u 2025. i naziva se „Vučji mjesec", a to označava početak Kumb Mele u Indiji, 45-dnevnog hinduističkog hodočašća i festivala u gradu Praiagraj kojem se očekuje da prisustvuje 400 miliona ljudi.Svakih 29 dana otprilike, javlja se pun mjesec, a to je vrijeme kada je Zemlja između Sunca i Mjeseca što znači da je bliža strana Mjeseca Zemlji potpuno obasjana suncem.Tada se čini da je mjesec čak 14 posto veći i 30 posto svjetliji od prosječnog punog mjeseca.<h2>Oblikovanje kultura i tradicija</h2>Takozvani supermjesec se dešava samo tri ili četiri puta godišnje i uvijek uzastopno. Pun mjesec je imao važnu ulogu u oblikovanju kultura i tradicija širom svijeta.Predstavljamo neke mitove, aktivnosti i značenja vezanih za ovaj nebeski fenomen.<h2>Zašto je pun mjesec bio važan našim precima?</h2>Mjesečeve mjene su se od davnina koristile za računanje vremena.Uzmimo za primjer kost iz mjesta Išanga, pronađenu 1957. godine na području današnje Demokratske Republike Kongo.Vjeruje se da je kost, vjerovatno uzeta iz potkoljenice pavijana, a za koju je utvrđeno da je stara više od 20.000 godina, rani oblik kalendara. Na kosti, koju je pronašao belgijski geolog, urezani su različiti oblici, od kojih su pojedini krugovi i polukrugovi.Aleksandar Maršak, arheolog sa Univerziteta Harvard u Sjedinjenim Državama (SAD), pretpostavio je da su ti oblici možda predstavljali različite Mjesečeve mjene i ukazao da se kost možda koristila kao šestomjesečni lunarni kalendar.Žetveni mjesec je naziv za pun mjesec, najbliži jesenjoj ravnodnevici (krajem septembra ili početkom oktobra).U to doba godine Mjesec izlazi ubrzo poslije zalaska sunca, što znači da su poljoprivrednici koji su žurili da sakupe njihove usijeve mogli da rade do kasno uveče pod mjesečinom.Danas, naravno, većina koristi električne lampe.<h2>Koji festivali se održavaju tokom punog mjeseca?</h2>U Kini, Festival sredine jeseni, koji se naziva i Festival Meseca, održava se za vrijeme Žetvenog mjeseca i državni je praznik.Festival potiče od prije 3.000 godina i održavao se u iščekivanju bogatog roda.U Južnoj Koreji, festival Chuseok je trodnevni događaj koji se održava u vrijeme žetvenog mjeseca.Porodice se okupljaju da proslave žetvu i zahvale njihovim precima.U hinduističkoj kulturi dani punog mjeseca koji se zovu Purnima, obilježavaju se postom i molitvama. Festival Kartik Purnima se održava u novembru, najsvetijem mjesecu u hinduističkom kalendaru. Obilježava pobjedu Šive nad demonom Tripurasurom i prvog avatara boga Višnua.Rituali su kupanje u rijeci i paljenje svijeća.Kumb Mela, koji počinje u vrijeme punog mjeseca, dešava se jednom u dvanaest godina.Budisti vjeruju da je Buda rođen pod punim mjesecom prije 2.500 godina.Vjeruju i da je dostigao prosvjetljenje i umro pod punim mjesecom.Ovi događaji se obilježavaju festivalom Buda Purnima, koji se obično slavi na dan punog mjeseca u aprilu ili maju.Na Šri Lanki, pun mjesec svakog mjeseca je državni praznik, koji se zove Poja, i tada je zabranjena prodaja alkohola i mesa.Na Baliju, pun mjesec se obilježava festivalom Purnama, kada se, prema vjerovanju, bogovi i boginje spuštaju na Zemlju i daju njihove blagoslove.To je vrijeme za molitvu, prinošenje žrtava bogovima i sadnju voćaka u baštama.U hrišćanstvu, Uskrs se slavi uvijek u nedjelju, prve sedmice poslije proljetne ravnodnevice, odnosno poslije punog mjeseca.U Meksiku i nekim drugim latinoameričkim zemljama, oživio je indijanski „Ples na mjesečini”, trodnevni festival u vrijeme punog mjeseca kada se žene okupljaju da igraju i obavljaju religijske obrede.

U Kini, Festival sredine jeseni, koji se naziva i Festival Meseca, održava se za vrijeme Žetvenog meseca i državni je praznik

Evo šta se dešava širom svijeta tokom punog mjeseca: Danas je prvi u ovoj godini 

Bebe rođene između 2025. i 2039. godine pripadat će generaciji Beta, koja će biti zaista posebna. Naziv ove generacije osmislio je demograf Mark Makarindl (McCrindle), koji je također dao ime generaciji Alfa. Generacija Beta je posebna jer će biti prva koja će živjeti u svijetu umjetne inteligencije, nikada ne doživjevši period prije njenog uspona. - Dok je generacija Alfa svjedočila razvoju pametnih tehnologija i umjetne inteligencije, generacija Beta će živjeti u eri gdje su ove tehnologije i automatizacija potpuno integrirani u svakodnevicu – od obrazovanja i posla do zdravstva i zabave - objašnjava Mark.S obzirom na to da će pripadnici generacije Beta odrastati u tehnološki naprednom okruženju, digitalna komunikacija biće im prirodna, dok će osobni susreti i razgovori uživo biti u drugom planu.Mark dodaje da je razumijevanje njihovih potreba i preferencija ključno jer će oni oblikovati budućnost društva.

S obzirom na to da će pripadnici generacije Beta odrastati u tehnološki naprednom okruženju, digitalna komunikacija biće im prirodna

Bebe rođene između 2025. i 2039. godine pripadat će generaciji Beta: Evo zašto je to posebno

Svjetska javnost i dalje nema neke od ključnih odgovora u vezi sa korona virusom – o njegovom nastanku, ukupnom broju umrlih ili uzrocima dugog COVID-a, iako se pojavio prije više od pet godina, prenosi Al Jazeera Balkans.Krajem 2019. godine, grupa ljudi u kineskom gradu Vuhan (Wuhan) razboljela se od virusa koji do tada nije viđen u svijetu, a pandemija koja je uslijedila razotkrila je duboke nejednakosti u globalnom zdravstvenom sistemu, navodi Associated Press, a prenosi Beta.Virus je i dalje prisutan, ali je čovječanstvo izgradilo imunitet kroz vakcinacije i infekcije. Iako je manje smrtonosan nego u ranim danima pandemije i premda više nije na vrhu liste vodećih uzroka smrti, virus se i dalje razvija, zbog čega naučnici moraju pažljivo da ga prate.<h2>Porijeklo pandemije još nije utvrđeno</h2>Jedan od odgovora koje svjetska javnost još čeka tiče se porijekla pandemije. Ono možda neće biti poznato još mnogo godina, a pitanje je da li će ikada i biti.Najvjerovatniji scenarij, prema naučnicima, je da je virus cirkulirao među slijepim miševima, kao i mnogi drugi korona virusi. Naučnici misle da je virus sa slijepih miševa prešao na neku drugu životinjsku vrstu, vjerovatno na rakunske pse, cibetke iz porodice mačaka ili na bambusove pacove, a potom na ljude na pijaci u Wuhanu, gdje su se prve infekcije pojavile krajem novembra 2019. godine.Iako je riječ o poznatom putu za prijenos zaraze, ta teorija nije dokazana u slučaju virusa koji izaziva bolest COVID-19. Činjenica da se u Wuhanu nalazi nekoliko istraživačkih laboratorija, koje se bave prikupljanjem i proučavanjem korona virusa, podstakla je debatu o tome da li je virus možda procurio iz neke od njih.Rješenje te teške naučne zagonetke nije jednostavno ni u najboljim okolnostima. Napori su postali još teži uslijed političkih optužbi o porijeklu virusa i odluke Kine da uskrati dokaze koji bi mogli da pomognu u nalaženju odgovora.Nije poznato ni koliko je ljudi umrlo od posljedica zaraze korona virusom – vjerovatno više od 20 miliona, piše AP.Svjetska zdravstvena organizacija je saopštila da su njene članice prijavile više od sedam miliona smrtnih ishoda od bolesti COVID-a 19, ali se procjenjuje da je stvarni broj najmanje tri puta veći.Korona virus i dalje najviše pogađa starije osobe. Prošle zime u SAD-u, polovina smještenih u bolnice i umrlih u bolnici zbog COVID-a 19 bili su stariji od 75 godina.Naučnici i proizvođači vakcina oborili su rekorde u brzini razvoja vakcina protiv COVID-a 19, koje su spasile desetine miliona života širom svijeta i bile ključni korak za vraćanje života u normalu.<h2>Vakcine se još usavršavaju</h2>Isporuka vakcina u siromašnije zemlje bila je spora, a Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je više od 13 milijardi doza vakcina protiv COVID-a 19 dato širom svijeta od 2021. godine.Poznato je da vakcine nisu savršene – efikasne su u sprečavanju teških oblika bolesti, hospitalizacije i smrti i pokazale su se kao veoma sigurne, sa rijetkim ozbiljnim neželjenim efektima. Međutim, zaštita od blažih oblika infekcije počinje da slabi poslije nekoliko mjeseci, navodi AP.Kao i vakcine protiv gripe, vakcine protiv COVID-a 19 moraju redovno da budu ažurirane kako bi efikasno djelovale protiv virusa koji se stalno razvija, što doprinosi frustraciji javnosti zbog potrebe za višestrukim vakcinacijama. Preduzimaju se napori na razvijanju vakcina sljedeće generacije, kao što su nazalne vakcine za koje se istraživači nadaju da bi mogle da budu efikasnije u sprečavanju infekcije.Pokazalo se da se korona virus ne razlikuje od drugih virusa kada je riječ o genetskim promjenama – mutacijama, do kojih dolazi dok virusi prave vlastite kopije. Naučnici su te varijante nazvali po grčkim slovima: alfa, beta, gama, delta i omikron.Još jedno pitanje oko kojeg nema svih odgovora jeste takozvani dugi COVID, koji je pogodio milione zaraženih. Riječ je o dugotrajnim simptomima koji traju najmanje tri mjeseca, a ponekad i godinama, uključujući umor, kognitivne probleme poznate kao “moždana magla”, bol i kardiovaskularne probleme, između ostalih.Ljekari ne znaju ni zašto samo neki od zaraženih dugo boluju od COVID-a 19, ni šta dovodi do toga. Odgovore otežava to što dugi COVID može da se javi i poslije blagog oblika infekcije i kod svih uzrasta.

I dalje se traže odgovori o njegovom nastanku, uzroku te broju umrlih 

Novi soj koronavirusa nije registrovan u BiH

Uspješni astrofotograf Jasmin Dolamić za "Avaz": Naša država ima veliki potencijal za astroturizam

Novo istraživanje: Skupljanjem magle može se ublažiti nestašica vode u sušnim područjima

NASA: Šansa da asteroid "ubica grada" udari u Zemlju povećana na 3,1 posto

NASA je možda otkrila najbrži planetarni sistem u našoj galaksiji

Važno istraživanje: Naučnici pronašli način kako predvidjeti koji će tumori postati agresivni

Ovo su države koje bi najopasniji asteroid mogao da pogodi 2032. godine

Historijsko otkriće, na asteroidu pronađeni tragovi vanzemaljskog života

U kanti za smeće pronađena statua stara 2.000 godina

Izloženi fosili stari milione godina u Peruu

Amazon nekada tekao u suprotnom smjeru

Snimljen neuspjeh najnovijeg Maskovog projekta: "Uspjeh je neizvjestan, ali zabava je zajamčena"

NASA otkrila šta se događa ako neko umre u svemiru

"Morski Dart Vejder" oduševio naučnike, već ima status delikatese u ovoj zemlji

Evo šta se dešava širom svijeta tokom punog mjeseca: Danas je prvi u ovoj godini

Bebe rođene između 2025. i 2039. godine pripadat će generaciji Beta: Evo zašto je to posebno

Svjetska javnost pet godina nema neke ključne odgovore u vezi sa koronavirusom

Nauka

Uspješni astrofotograf Jasmin Dolamić za "Avaz": Naša država ima veliki potencijal za astroturizam

Novo istraživanje: Skupljanjem magle može se ublažiti nestašica vode u sušnim područjima

NASA: Šansa da asteroid "ubica grada" udari u Zemlju povećana na 3,1 posto

NASA je možda otkrila najbrži planetarni sistem u našoj galaksiji

Važno istraživanje: Naučnici pronašli način kako predvidjeti koji će tumori postati agresivni

Ovo su države koje bi najopasniji asteroid mogao da pogodi 2032. godine

Historijsko otkriće, na asteroidu pronađeni tragovi vanzemaljskog života

U kanti za smeće pronađena statua stara 2.000 godina

Izloženi fosili stari milione godina u Peruu

Amazon nekada tekao u suprotnom smjeru

Snimljen neuspjeh najnovijeg Maskovog projekta: "Uspjeh je neizvjestan, ali zabava je zajamčena"

NASA otkrila šta se događa ako neko umre u svemiru

"Morski Dart Vejder" oduševio naučnike, već ima status delikatese u ovoj zemlji

Evo šta se dešava širom svijeta tokom punog mjeseca: Danas je prvi u ovoj godini

Bebe rođene između 2025. i 2039. godine pripadat će generaciji Beta: Evo zašto je to posebno

Svjetska javnost pet godina nema neke ključne odgovore u vezi sa koronavirusom